Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Tausia Oe e Ieova

E Tausia Oe e Ieova

“E tausia o ia e Ieova i luga o le moega i lona maʻi.”—SALA. 41:3.

PESE: 23, 138

1, 2. O le ā e tatou te ono taumānatu ai i nisi taimi, ma o ā faaaʻoaʻoga faale-Tusi Paia tatou te manatuaina?

PE SA e taumānatu: ʻPo o le a oʻu toe malosi ea mai i lenei maʻi?’ Po o lou mafaufau foʻi po o le a toe malosi se tasi o lou aiga po o sau uō mai i se gasegase. E masani lava ona tatou popole pe a feagai ma se maʻi tugā. E faapena foʻi popolega o tupu e toʻalua i aso o perofeta o Elia ma Elisaia. Na paʻū le tupu o Aasaia, le alo o Aapo ma Iesepela ma ua maʻi ai, ona ia fesili lea: “Po ou te toe malosi mai i loʻu maʻi?” Mulimuli ane, na gasegase le tupu o Suria o Peniata, ma ia fesili: “Po ou te toe malosi mai i loʻu maʻi?”—2 Tu. 1:2; 8:7, 8.

2 E tatou te faamoemoe o le a iai se iʻuga lelei mo i tatou ma i latou e tatou te alolofa i ai. Ua tomānatu le toʻatele i le mea o le a faia e le Atua e fesoasoani mai ai. A o soifua na tupu, sa faatinoina e le Atua vavega e aafia ai le soifua mālōlōina o tagata. Na toe faatūina e Ieova tagata e ala i ana perofeta. (1 Tu. 17:17-24; 2 Tu. 4:17-20, 32-35) Pe e tatou te faatalitalia o le a tutupu foʻi ni mea faapena i o tatou taimi?

3-5. O le ā le mana o loo i le Atua ma Iesu, ma o ā fesili ua lāgā ai?

3 Ua faamautinoa mai e le Tusi Paia, e iai i le Atua le mana e faamālōlō pe faaoo ai maʻi i tagata. I nisi taimi, na ia faasalaina tagata taʻitoʻatasi i maʻi, e pei o Farao i aso o Aperaamo faapea Miriama le tuafafine o Mose. (Kene. 12:17; Nu. 12:9, 10; 2 Samu. 24:15) Na lapataʻi atu le Atua iā Isaraelu, afai e latou te lē faamaoni o le a ia faasalaina i latou i “so o se maʻi po o se mala.” (Teu. 28:58-61) Ae i le isi itu, e mafai e Ieova ona aveesea maʻi pe puipuia i latou mai faamaʻi. (Eso. 23:25; Teu. 7:15) E mafai foʻi ona ia faamālōlōina tagata. Na faamālōlōina e le Atua Iopu mai i lona maʻi lea na manaʻo ai o ia e oti.—Iopu 2:7; 3:11-13; 42:10, 16.

4 Ioe, e iai i le Atua le mana e faamālōlō ai se tagata maʻi ma e faapena foʻi lona Alo. Na faamālōlō faavavega e Iesu lepela, o maʻi māliu, o ē tauaso ma ē e pepē tino. (Faitau le Mataio 4:23, 24; Ioa. 9:1-7) Ua fesoasoani na vavega e tatou te tepa taulaʻi atu ai i le lumanaʻi i mea matagofie o le a faia e Iesu i le lalolagi fou. I lenā taimi: “E lē fai mai foʻi se tasi ua nofo ai: ʻOu te maʻi.’”—Isa. 33:24.

5 Pe e tatau ona tatou faamoemoe atu i le Atua ma Iesu mo se faamālōlōga faavavega i aso nei? O le ā la tatou vaaiga i gasegase tugā ma o le ā e tatau ona tatou faia?

TAUSIA OE A O E MAʻI

6. O le ā ua tatou iloa e faatatau i “le meaalofa e faamālōlō ai maʻi,” lea na maua e nisi Kerisiano i le uluaʻi senituri?

6 Ua tatou iloa mai i le Tusi Paia, na foaʻi e le Atua i le uluaʻi senituri le mana i nisi o Kerisiano faauuina e faia ai vavega. (Galu. 3:2-7; 9:36-42) E “eseese meaalofa” o le agaga na latou mauaina e aofia ai “le meaalofa e faamālōlō ai maʻi.” (1 Kori. 12:4-11) O na meaalofa e aofia ai foʻi le tautala i gagana eseese ma faia valoaga, peitaʻi e iai le taimi e muta ai. (1 Kori. 13:8) E lē o toe iai na meaalofa i aso nei. O lea, e tatou te lē faatalitalia le Atua e faia ni faamālōlōga faavavega mo i tatou po o ē pele iā i tatou.

7. O le ā le faalaeiauga ua aumaia e le Salamo 41:3?

7 E ui i lea, e mafai pea ona tatou faalagolago i le Atua mo faamāfanafanaga, atamai, ma le fesoasoani pe a tatou mamaʻi, e pei ona sa faia e tagata tapuaʻi moni i aso ua mavae. Na tusi le tupu o Tavita: “E fiafia o lē e gaoioi ma le magafagafa i lē ua faatauvaa; auā e saunia e Ieova se mea e sao ai o ia i le aso o le puapuaga. E leoleoina o ia e Ieova ma faaola iā te ia.” (Sala. 41:1, 2) Ua tatou iloa e leʻi ola pea le tagata lea na fesoasoani i ē faatauvaa i aso o Tavita. E leʻi uiga atu foʻi Tavita i le faia e Ieova o se vavega e ola ai pea lenā tagata e faavavau. Na faapefea la ona fesoasoani le Atua i lenā tagata? Na faamatala e Tavita: “E tausia o ia e Ieova i luga o le moega i lona maʻi; e te suia foʻi lona moega uma lava a o maʻi o ia.” (Sala. 41:3) Na mautinoa e lenei tagata na silafia lelei e Ieova ana gaoioiga agalelei i tagata faatauvaa. Na mafai ona toe malosi lona tino mai i lona maʻi, ma mālōlō ai o ia.

8. E tusa ai ma le Salamo 41:4, o le ā na saʻilia e Tavita mai iā Ieova?

8 Ua faapea mai Tavita: “Ieova e, ia e alofa mai iā te aʻu. Ia e faamālōlōina aʻu, auā ua ou agasala iā te oe.” (Sala. 41:4) Atonu na tusia e Tavita nei upu i le taimi na taumafai ai Apisaloma e faoa le nofoaiga a o maʻi o ia, ma ua lē mafai ona ia taulimaina lea tulaga. E ui ua faamagaloina o ia e le Atua, ae e leʻi galo iā Tavita āuga o le la agasala ma Patesepa. (2 Samu. 12:7-14) Peitaʻi na mautinoa lava e le tupu o le a tausia e le Atua lona maʻi. Pe sa faatalitalia e Tavita se faamālōlōga faavavega mai iā Ieova?

9. (a) E faapefea ona ese le tulaga o Tavita mai i le tupu o Esekia? (e) O le ā na talosaga atu ai Tavita iā Ieova?

9 I tausaga mulimuli ane, na filifili le Atua e faamālōlōina le tupu o Esekia, o lē na maʻi “ma ua toetoe lava a oti.” Na fesoasoani mai le Atua ma na toe malosi ai Esekia ma ola mo le isi 15 tausaga. O se vavega e lē masani ona tupu. (2 Tu. 20:1-6) Ae e leʻi tatalo Tavita i le Atua e faamālōlō faavavega o ia. O le uiga o le talosaga a Tavita, na ia manaʻo e faia e le Atua iā te ia le mea na Ia folafola o le a ia faia i ē agalelei i tagata faatauvaa. E aofia ai le tausia o ia ʻi luga o le moega a o maʻi.’ Talu ai ua faamagaloina agasala a Tavita, o lea na mafai ai ona ia ōle atu i le Atua e faamāfanafana ma fesoasoani mai iā te ia, ina ia mafai ai ona toe malosi mai i lona maʻi. (Sala. 103:3) E mafai foʻi ona tatou faia faapea.

10. O le ā e tatou te iloa mai i le mea na tupu iā Tofimo ma Epaferoti?

10 E leʻi faamālōlōina faavavega Tavita ma faaopoopo nisi tausaga o lona ola. E faapena foʻi Tofimo, o se tasi sa galulue faatasi ma le aposetolo o Paulo. E tatou te iloa na tuuina atu iā Paulo le mana e faamālōlō ai maʻi. (Faitau le Galuega 14:8-10.) Na ia faamālōlō le “tamā o Popilio, ona ua maʻi tigāina i le fiva ma le sanatoto.” Na tatalo Paulo ma “faaee atu ona lima iā te ia, ma ua faamālōlōina ai o ia.” (Galu. 28:8) Peitaʻi e leʻi faia faapea e Paulo iā Tofimo, o lē na la ō faatasi i se malaga faamisionare. (Galu. 20:3-5, 22; 21:29) Ina ua maʻi tigāina Tofimo ma ua lē mafai ona faaauau, e leʻi faamālōlōina o ia e le aposetolo, ae na tuua o ia i Meleto seʻia toe malosi. (2 Timo. 4:20) E faapena foʻi Epaferoti, ina ua “maʻi o ia ma na toetoe lava a oti,” e leai ni faamaoniga e iloa ai na faamālōlō e Paulo lana uō.—Fili. 2:25-27, 30.

UIA NI LAASAGA TALAFEAGAI

11, 12. Aiseā na mafai ai e Luka ona fesoasoani iā Paulo, ma o le a sa tatou faamatalaga e faatatau i agavaa o Luka?

11 Na faimalaga faatasi foʻi Paulo ma “Luka le fomaʻi pele,” o le tusitala o le tusi o Galuega. (Kolo. 4:14; Galu. 16:10-12; 20:5, 6) E foliga mai na avatu e Luka iā Paulo ni fautuaga faafomaʻi, ma tuuina atu le fesoasoani faafomaʻi iā te ia ma isi na iai i le malaga faamisionare. Aiseā na faia ai faapea e Luka? Talu ai sa maʻi Paulo a o latou faimalaga faatasi. (Kala. 4:13) Na mafai e Luka ona saunia le fesoasoani faafomaʻi ma e talafeagai lelei ma fetalaiga a Iesu: “E lē manaʻomia e tagata malolosi se fomaʻi, ae na o ē e mamaʻi.”—Luka 5:31.

12 E lē o taʻua i le Tusi Paia le nofoaga ma le taimi na maua ai e Luka toleniga faafomaʻi. Ae atonu na taʻu atu e Paulo i Kerisiano i Kolose le tulaga o Luka o se fomaʻi, auā na latou iloa o ia. Sa iai le aʻoga faafomaʻi e latalata i Laotikaia. Po o le ā lava le tulaga, ae o Luka o se fomaʻi, e lē o ia o se tagata e leʻi aʻoaʻoina na teʻi lava ua ia avatuina ni fautuaga faafomaʻi. E faamaonia lenā tulaga i le gagana faafomaʻi na faaaogā e Luka i lana tusi o le Evagelia ma le tusi o Galuega, ma le auala na ia taulaʻi atu ai i faamālōlōga a Iesu.

13. O le ā e tatau ona manatua a o leʻi avatu pe taliaina se fautuaga e faatatau i le soifua mālōlōina?

13 Ua lē o toe mafai e Kerisiano ona faaaogā “le meaalofa e faamālōlō ai maʻi” i aso nei. Peitaʻi atonu o ni uunaʻiga lelei e aumaia ai e nisi uso fautuaga e tausia ai le soifua mālōlōina, e tusa pe tatou te leʻi talosagaina. E ono ofo mai e se tasi ni fautuaga aogā. O le mea lenā sa faia e Paulo ina ua tigā le manava o Timoteo, atonu ona ua lē lelei le vai i lenā vaipanoa. * (Faitau le 1 Timoteo 5:23.) Peitaʻi, e ese mai ai le tauanau o se Molimau e faaaogā laulaau, vai, po o meaʻai patino ia atonu e lē aogā pe e iai ni aafiaga lē lelei. O nisi taimi e aumai fautuaga ma faapea mai: ʻE faapena tonu lava le maʻi na maua ai se tasi o oʻu tauaiga, ae na inu la i le . . . ma ua malosi ai.’ E tusa lava po o le ā le lelei o lona faanaunauga, ae ao ona manatua e ono iai lava ni lamatiaga o vailaau ma togafitiga taatele.—Faitau le Faataoto 27:12.

IA FAAETEETE

14, 15. (a) O ā ituaiga tagata e tatau ona tatou faaeteete i ai? (e) O le ā tatou te aʻoaʻoina mai i le Faataoto 14:15?

14 E iai i Kerisiano le faanaunauga masani, o le ola mālōlōina ina ia fiafia ai i le olaga, ma faia se sao atoatoa i le auaunaga i le Atua. Peitaʻi e tatou lē lelei atoatoa, ma ua lē mafai ona tatou ʻalofia maʻi. Pe a tatou mamaʻi, atonu e tele togafitiga eseese. Peitaʻi e tofu lava le tagata ma lana aiā e filifili ai se togafitiga. Pagā le faanoanoa, i lenei lalolagi matapeʻapeʻa, ua iai i latou ua faaaogā maʻi o tagata e suʻe ai a latou tupe. Ua faatau atu e nisi ni togafitiga ma vailaau ma folafola atu e aogā moni a latou togafitiga. Ua faatāua foʻi e nisi tagata po o kamupanī le faaaogāina o vailaau taugatā ina ia tele ai a latou tupe faasili. Atonu e logolelei nei togafitiga i se tagata maʻi ua matuā naunau e maua se vaifofō po o se auala e ola umi ai. Peitaʻi, aua neʻi galo iā i tatou le fautuaga a le Tusi Paia: “E faatuatua le tagata ua leai se poto masani i upu uma, a o le tagata e iai le utaga mamao, e na te iloilo lelei ona laasaga.”—Faata. 14:15.

15 O le “tagata e iai le utaga mamao,” e faaeteete o ia i “upu” po o faamatalaga e aumaia i se tasi e lē maufaatuatuaina ona agavaa. Atonu e faapea ifo le “tagata e iai le utaga mamao”: ʻPe e iai moni ni tagata ua aogā i ai nei vaitamini, o laulaau po o ni meaʻai patino? E eseese tagata. Pe e iai se māfuaaga talafeagai ou te talitonu ai o le a aogā iā te aʻu? Pe e tatau ona faia ni aʻu saʻiliʻiliga po o le talanoa atu i se tasi ua agavaa i lea itu?’—Teu. 17:6.

16. O le ā e tatau ona iloiloina pe a faia filifiliga tau le soifua mālōlōina?

16 Ua apoapoaʻi mai le Tusi Paia iā i tatou: ʻIa ola ma le mafaufau lelei i le faiga o mea a lenei lalolagi.’ (Tito 2:12) Pe a foliga mai e ese le faiga e suʻe ai maʻi po o se togafitiga, e tatau ona tatou “mafaufau lelei” i na togafitiga. Pe e mafai e le fomaʻi po o lē o loo faaauilumaina ia faiga, ona faamatala auʻiliʻili mai le auala e faatino ai na togafitiga? Pe ioe le toʻatele o fomaʻi o lenei togafitiga e mafai ona faamālōlōina ai tagata? (Faata. 22:29) Pe e māfua ona tatou fiafia i na faamatalaga ona e faaleleia ai o tatou faalogona? Atonu ua latou faapea mai na maua pe na faaaogā e tagata i nofoaga maotua ma e leʻi iloaina e suʻesuʻega faafomaʻi i aso nei. Pe e talafeagai ea na manatu? Atonu ua ofo atu e nisi ni togafitiga e faaaogā i se auala faalilolilo po o se malosiaga e lē iloa. Ia tatou matuā faaeteete i na faiga auā ua lapataʻia i tatou e le Atua e aua neʻi faaaogāina “faiga faataulāitu” po o ni faiga faaagaga.—Isa. 1:13; Teu. 18:10-12.

“IA OUTOU MANUIA!”

17. O le ā le faanaunauga e masani ona iā i tatou?

17 Na auina atu e le vaega pule i le uluaʻi senituri se tusi tāua i faapotopotoga. Ina ua uma ona lisi mea e tatau ona ʻalofia e Kerisiano, ona faaiʻu lea o le tusi: “Afai tou te matuā taumamao mai i nei mea, ona lelei ai lea o outou. Ia outou manuia!” (Galu. 15:29) O upu mulimuli, e tai pei o ni upu faamavae, e mafai foʻi ona faaupu, “ia outou malolosi.” E mautinoa tatou te mananaʻo ʻia manuia’ ma malolosi a o tatou auauna i le Atua.

E tatou te mananaʻo e manuia ma malolosi a o auauna i le Atua (Tagaʻi i le palakalafa e 17)

18, 19. O le ā e mafai ona tatou tulimataʻia i le lalolagi fou?

18 E tatou te fesagaʻia pea maʻi a o iai pea lenei faiga o mea, ma e tatou te lē lelei atoatoa. E tatou te lē faatalitalia le faamālōlōina faavavega o i tatou. Peitaʻi ua faasino atu e le Faaaliga 22:1, 2 i le taimi o le a faamālōlōina atoatoa ai i tatou. Na iloa e le aposetolo o Ioane se vaaiga o se “vaitafe o le vai o le ola” ma “laau o le ola” ma ona laulaau “e faamālōlōina ai nuu.” E lē o faasino atu i laulaau e faamālōlōina ai tagata i aso nei po o le lumanaʻi. Nai lo o lea, ua faasino atu i le sauniuniga a Ieova e ala iā Iesu, e foaʻi atu le ola e faavavau i tagata usiusitaʻi. E mautinoa o se taimi e tatou te tulimataʻia.—Isa. 35:5, 6.

19 A o tatou faatalitali i lenā lumanaʻi matagofie, e tatou te iloa e manatu mai Ieova iā i tatou taʻitoʻatasi, e tusa pe tatou te mamaʻi. E tatou te mautinoa, e pei o Tavita o le a tausia foʻi i tatou e le Atua i so o se taimi e tatou te mamaʻi ai. E mafai ona tatou faapea atu e pei o Tavita: “Ua e taofia aʻu ona o loʻu faamaoni, ma e te faatūina aʻu i ou luma i aso uma lava.”—Sala. 41:12.

^ pala. 13 Ua lipotia mai e se tusi: “Ua faaalia i suʻesuʻega e faapea, e vave ona pepē siama o le taifoi ma isi siama mataʻutia pe afai e fefiloi faatasi ma le uaina.”—The Origins and Ancient History of Wine.