Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Aiseā e Lē Faaaogā ai e Molimau a Ieova le Koluse i la Latou Tapua‘iga?

Aiseā e Lē Faaaogā ai e Molimau a Ieova le Koluse i la Latou Tapua‘iga?

Ua Fesili Mai le ʻAufaitau

Aiseā e Lē Faaaogā ai e Molimau a Ieova le Koluse i la Latou Tapuaʻiga?

E matuā talitonu lava Molimau a Ieova e faapea, o le maliu o Iesu, ua saunia ai le togiola lea ua tatala ai le avanoa e ola ai e faavavau i latou o ē faatuatua iā te ia. (Mataio 20:28; Ioane 3:16) Peitaʻi, e latou te lē ioe na maliu Iesu i se koluse, lea o loo tatou vaaia i ata e masani ai. E latou te talitonu na maliu Iesu i se laau tū saʻo e leai sona laau faalava.

Sa faaaogā i tuā i taimi o Mesopotamia le koluse, pe tusa o le lua afe tausaga a o leʻi fanau mai Iesu. Ae i le 3,000 foʻi tausaga a o lumanaʻi le fanau mai o Iesu, sa vaneina foʻi e tagata o atunuu i Europa i Mātū ata o koluse i luga o maa. Na tusia e Sven Tito Achen mai Tenemaka, o se tusitala o talafaasolopito ma e tomai i faailoga, i le tusi Symbols Around Us e faapea, sa faaaogā e na tagata faapaupau le koluse “o se faailoga faamaneta . . . e puipuia ai, ma maua ai se laki.” E lētioa a taʻutino mai le New Catholic Encyclopedia e faapea: “Sa iai le koluse i aganuu a o leʻi iai le faa-Kerisiano faapea ma aganuu e lē faa-Kerisiano, lea sa fesootaʻi atu i mea i le vateatea ma le natura.” O lea la, aiseā ua filifilia ai e lotu le koluse o sa latou faatusa e sili ona paia?

Ua taʻu mai e W. E. Vine, o se tagata atamai mai Peretania, ma sa faaaloalogia, se mea moni maumaututū e faapea: “E oo ane i le ogatotonu o le senituri lona 3. T.A. . . . ua talia tagata faapaupau i totonu o lotu . . . ma sa faataga ona faaaogā pea a latou faailoga faapaupau ma faatusa. O lea na iʻu ai loa ina faaaogā le koluse i lotu.”—Vine’s Expository Dictionary of Old and New Testament Words.

Ua faapea mai atili Vine, o le nauna “koluse” ma le veape “faasatauro,” e faasino atu i se “laau po o se pou tū saʻo . . . lea e ese mai le talitonuga faalotu e faapea o ni laau felavasaʻi se lua.” Ua ōgatusa lenei manatu ma le faamatalaga mai le Companion Bible a le Iunivesite o Oxford: “O le faamaoniga e faapea . . . na maliu le Alii i se laau tū saʻo, ae lē o ni laau se lua o loo felavasaʻi.” E manino mai, na talia i lotu se faiga faauputuu e lē faale-Tusi Paia.

Ua faapea mai le tusitala o talafaasolopito o Achen, lea na taʻua i luga: “I le lua senituri ina ua mavae le maliu o Iesu, e foliga mai e leʻi faaaogāina e Kerisiano le faatusa o le koluse.” Ua ia faapea atili mai, i uluaʻi Kerisiano, “e lē taumatea na avea le koluse o se mea e faamanatu mai ai le oti ma le leaga, e pei o le mea e tipi ai ua, ma le nofoa eletise e faia ai faasalaga, lea sa faaaogā e tupulaga mulimuli ane.”

Ae sili atu ona tāua, po o le ā lava le auala na faasala ma fasiotia ai Iesu, ae e lē tatau lava ona avea se faatusa o lea mea ma vaega autū o le tapuaʻiga a Kerisiano. Ua faatonu mai le Tusi Paia e faapea, “Ia sosola ese i le ifo i tupua.” (1 Korinito 10:14) O Iesu lava ia na taʻuina mai le faailoga e iloa ai ona soo moni. Na ia fetalai: “O le mea lea e iloa ai e tagata uma o oʻu soo outou, pe afai tou te fealofani.”—Ioane 13:35.

I le pei o Kerisiano i le uluaʻi senituri, o loo taumafai foʻi Molimau a Ieova e mulimuli i le Tusi Paia nai lo o faiga masani a lotu, i so o se vala tau tapuaʻiga. (Roma 3:4; Kolose 2:8) Ona o lea, ua latou lē faaaogāina ai le koluse i le tapuaʻiga.

[Ata i le itulau 22]

Le ata o se tupu faapaupau o asuria o loo asoa lana koluse, pe tusa o le 800 T.L.M.

[Ē Ana le Ata]

Ata na puʻeina i le faatagaaga a le British Museum