Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Amaketo o le Taua a le Atua e Faai‘uina ai Taua Uma

Amaketo o le Taua a le Atua e Faai‘uina ai Taua Uma

Amaketo o le Taua a le Atua e Faaiʻuina ai Taua Uma

“E latou te manatu i le fasioti tagata o se gaoioiga e matuā lē alofa ma le sauā; e latou te inosia ma matuā lē fiafia i taua, e lē maua foʻi le upu taua i la latou gagana.”—O LE AUALA LENĀ NA FAAMATALAINA AI TAGATA INUIT MAI GREENLAND E LE TAGATA SUʻESUʻE MAI NOUĒ O FRIDTJOF NANSEN I LE 1888.

O AI o le a lē fia nofo i se vaipanoa ua “inosia ma lē fiafia” ai tagata i taua? O ai o le a lē moomoo mo se lalolagi e oo lava i le upu taua e lē iloa e se isi, ona e leʻi tupu ai lava se taua? E lē faigofie ona talitonu e tupu moni se mea faapena, aemaise lava pe a tuu o tatou faamoemoega i tagata.

Peitaʻi, i le valoaga a Isaia, na folafola mai ai e le Atua o le a ia aumaia se lalolagi faapena: “Ona latou tuʻi ai lea i a latou pelu e fai ma uʻamea o suōtosina, o latou tao foʻi e fai ma polo e teu aʻi vine; e lē sii atu le pelu e le tasi nuu i le tasi nuu, latou te lē toe aʻoaʻo foʻi i taua.”—Isaia 2:4.

O le mea moni, pe a fua i le 20 miliona fitafita o loo auai i taua, ma pe ā ma le 20 taua o loo tau i le taimi nei, e matuā telē se suiga e manaʻomia ina ia faataunuu ai lenei folafolaga. E lē o se mea la tatou te ofo ai, ona o le Atua e ou le malosi uma lava o le a faalaa mai i mataupu fai a tagata. O le taualuga o le faalaa mai o Ieova, o loo taʻua i le Tusi Paia o Amaketo.—Faaaliga 16:14, 16.

E ui o loo tele ina faaaogā le taimi nei le upu “Amaketo” e faasino atu i se taua faaniukilia a le lalolagi, ae o le uiga autū o lenei upu e tusa ai o se tasi o lomifefiloi: “O le nofoaga lea o le a tupu ai le taua mulimuli ma le mataʻutia i le va o malosiaga o le lelei ma le leaga.” Pe iai se taimi o le a toʻilalo ai le leaga i le lelei, pe na o se tala fatu lenā taua?

E faamāfanafanaloto le faapea mai o le Tusi Paia e iai le iʻuga o le amioleaga. Na valoia mai e le faisalamo, “E faaumatia o ē agasala ai le lalolagi, ma ē amio leaga e lē toe i ai i latou.” (Salamo 104:35) O loo faapea mai le Faataoto: “O ē amio saʻo, latou te mau i le nuu; ma ē ua sao a latou amio, e faatotoeina ai i latou; a e vavaeeseina o ē amio leaga ai le laueleele, e liaʻiina ai foʻi o ē amio pepelo.”—Faataoto 2:21, 22.

O loo faamanino mai e le Tusi Paia o le a lē toʻilalo filemu tagata amioleaga mai o latou tulaga pule; e manaʻomia la ona gaoioi le Atua e aveesea le amioleaga, aemaise foʻi taua ma o latou aafiaga. (Salamo 2:2) E tāua tele le igoa o Amaketo lea ua tuuina atu e le Tusi Paia i lenei taua mataʻutia.

O Taua na Tauina e Lata i Mekito

O le uiga o le upu “Amaketo” o le “Mauga i Mekito.” O le aai anamua o Mekito, e aofia ai ma le Laugatasi po o le Vanu o Isereelu lea e siʻomia ai, e lauiloa i le talafaasolopito i taua na tauina ai. O taua e tauina i laufanua nei e manino lava le itū e manumalo ma le itū e toʻilalo. Na tusi le tusitala o talafaasolopito o Eric H. Cline i le tusi The Battles of Armageddon: “I le faagasolo mai o le talafaasolopito, na avea Mekito ma le Vanu o Isereelu ma laufanua e tau ai taua lea o loo iai aafiaga i soifuaga o tagata.”

E pei ona taʻua e Cline, o taua na tauina e lata i Mekito na manino lava le itu manumalo ma le itu e toʻilalo. O ʻautau a Mongol, lea na faatoʻilaloina le tele o vaega o Asia i le senituri lona 13, na faatoʻā toʻilalo lava i le vanu lenei. E lē mamao mai Mekito, na faatoʻilalo ai e ʻautau a Peretania lea na taʻitaʻia e Edmund Allenby, ia ʻautau a Take a o faagasolo le taua muamua a le lalolagi. Na faamatala e se tusitala o talafaasolopito o taua, le manumalo a Allenby “o se tasi o tauiviga aupito i vave ma maʻoti lona faataunuuga i le talafaasolopito.”

O taua o loo taʻua i le Tusi Paia, lea sa manino le itu manumalo ma le itu faiaʻina sa tauina foʻi e lata i Mekito. O i inā, na faatoʻilalo ai e le Faamasino o Parako ia ʻau a Kanana na taʻitaʻia e Sesera. (Faamasino 4:14-16; 5:19-21) Na faatoʻilalo e Kitiona ma ana ʻau e 300, ia ʻau toʻatele a Mitiana i le vaipanoa lava lenā. (Faamasino 7:19-22) Na maliliu le tupu o Saulo ma lona atalii o Ionatana e lata i le Mauga o Kilepoa, ina ua faatoʻilalo e ʻau a Filisitia ʻau a Isaraelu.—1 Samuelu 31:1-7.

Ona o lona tulaga e tuese ai lenei vaipanoa, pe a oo i le faatulagaina o ʻautau, e tele taua sa tau ai i Mekito ma vanu taulalata ane i le 4,000 tausaga ua mavae. Pe ā ma le 34 taua na faitau e se tusitala o talafaasolopito!

Atonu la, o le talafaasolopito ma le tulaga ese o laufanua o Mekito, atonu o le māfuaaga lea o le faaaogā faafaatusa o le upu “Amaketo.” E ui e faatasi ona taʻua i le Tusi Paia, a o faamatalaga o loo faamatalaina ai i le tusi o Faaaliga, o loo faaalia mai ai o le a aafia tagata uma i le lalolagi iā Amaketo.

O Amaketo e Tusa ai ma le Tusi Paia

E ui e tele ina aogā taua anamua na tauina e lata i Mekito, ae leʻi aveesea ai le amioleaga. E leʻi mafai atoatoa ona aveesea e uunaʻiga lelei ia uunaʻiga leaga. E talafeagai la ona faapea atu, o le Atua e ao ona faapogaia se ituaiga taua faapena. E pei ona fetalai Iesu i se tasi taimi, “e leai se tasi e lelei ua na o le toʻatasi, o le Atua lea.” (Luka 18:19) E lē gata i lea, o loo faasino tuusaʻo atu le Tusi Paia iā Amaketo o le taua a le Atua.

I le Tusi Paia, o loo faapea mai le tusi o Faaaliga o le a faapotopoto “tupu o le lalolagi uma . . . i le taua o le aso tele o le Atua o Lē e ona le malosi uma lava.” (Faaaliga 16:14) Ona toe faapea mai lea o le valoaga: “Ua latou faapotopoto foʻi iā i latou i le mea ua igoa i le upu Eperu o Amaketo.” * (Faaaliga 16:16) Mulimuli ane, na faamatala mai e le Faaaliga o “tupu o le lalolagi ma a latou ʻautau, ua faapotopoto e siitaua atu i lē o loo tiʻetiʻe i le solofanua ma lana ʻautau.” (Faaaliga 19:19) Ua faailoa mai lenei tagata tiʻetiʻe solofanua o Iesu Keriso.—1 Timoteo 6:14, 15; Faaaliga 19:11, 12, 16.

O le ā se faaiʻuga tatou te faia mai i nei mau? O le taua o Amaketo, o se taua i le va o le Atua ma tagata lē usiusitaʻi. Aiseā o le a tau ai Ieova ma lona Alo, o Iesu Keriso, i lenei taua? O se tasi o mea ua mautinoa, o le a “faafanoina ai i latou o loo faaleagaina le laueleele” iā Amaketo. (Faaaliga 11:18) E lē gata i lea, o le a maua ai se lalolagi filemu, o se “lalolagi fou, e tusa ma lana [Atua] folafolaga, e mau ai le amiotonu.”—2 Peteru 3:13.

Aiseā e Tāua ai Amaketo?

Pe faigatā ona faaata i lou mafaufau Ieova, o le “Atua o le alofa,” ae o le a ia tofia lona Alo, o le “Alii o le filemu,” e tau i se taua? (2 Korinito 13:11; Isaia 9:6) O lou malamalama i mea o i ō la finagalo, o le a e manino ai i lenei mataupu. O loo faamatala e le tusi o Salamo ia Iesu o se toa ua faasilisilia. Aiseā o le a ia tau ai? Ua faapea mai le faisalamo, o loo tiʻetiʻe le Keriso i “le upu moni, ma le agamalu, ma le amiotonu.” O loo tau Keriso i le taua ona e fiafia i le amiotonu ae ʻinoʻino i le amioleaga.—Salamo 45:4, 7.

E faapena foʻi le auala o loo faamatala ai e le Tusi Paia le tali mai a Ieova i faiga lē tonu o loo ia silasila mai i ai i le lalolagi i aso nei. Na tusi le perofeta o Isaia e faapea: “Ua silafia mai e le Alii lenei mea, ua leaga foʻi iā te ia ina ua leai se faamasinotonu. Na ia ofu i le amiotonu e pei se ufifatafata, sa i lona ao le puloutau o le olataga; na ia ofu i ofu o le taui ma sui e faasala ai, ma faaleleia mea sesē o loo mafatia ai tagata.”—Isaia 59:15, 17, Today’s English Version.

O le umi lava e iai pea le pule i tagata amioleaga, e lē mafai e tagata amiotonu ona olioli i le filemu ma le saogalemu. (Faataoto 29:2; Failauga 8:9) O le mea moni, e lē mafai ona tatou vavaeesea faiga piʻopiʻo ma le amioleaga mai iā i latou o loo faia nei mea. O lona uiga e ao ona aveesea tagata amioleaga ona faatoʻā oo mai lea o le filemu ma le faamasinotonu e faavavau. Na tusi Solomona, “E fai ma togiola mo lē amiotonu lē ua amio leaga.”—Faataoto 21:18.

Ona o le Atua o le Faamasino, e mafai ona tatou mautinoa so o se faasalaga e fai i ē amioleaga e amiotonu. Na fesili Aperaamo, “O lē na te faamasinoina le lalolagi uma, e lē faia ea e ia le faamasinoga tonu?” Na mulimuli ane iloa e Aperaamo, e tonu Ieova i taimi uma! (Kenese 18:25) E lē gata i lea, o loo faamautinoa mai e le Tusi Paia iā i tatou, e lē fiafia Ieova i le faaumatiaga o ē amioleaga; ae na te faia ona o loo faaauau pea ona iai le amioleaga.—Esekielu 18:32; 2 Peteru 3:9.

Aua le Manatu Māmā iā Amaketo

O le itu a ai o le a tatou iai i lenei fetauaʻiga lea o le a manino le iʻuga? O le toʻatele o i tatou e otometi lava ona faapea mai e ʻau i le itū o le lelei. Ae faapefea ona tatou mautinoa? O loo timaʻi mai le perofeta o Sefanaia, “Ia outou saʻili le amiotonu, ia outou saʻili le agamalu.” (Sefanaia 2:3) Na faapea mai le aposetolo o Paulo, o le finagalo o le Atua “ia faaolaina ituaiga uma o tagata, ma ia oo ina iloa lelei le upu moni.”—1 Timoteo 2:4.

O le aʻoaʻoina o upu moni e faatatau iā Ieova ma lana fuafuaga e aveesea le amioleaga mai le lalolagi, o le laasaga muamua lea i le faaolataga. O le laasaga lona lua o le faia lea o le amiotonu, lea tatou te maua ai le finagalo malie ma le puipuiga a le Atua.

Pe a tatou piiama atu i nei laasaga tāua, e mafai ona tatou uaʻi atu ma le naunau iā Amaketo, o le taua lea o le a faaiʻuina taua uma a tagata. Pe a māeʻa lenā taua, o le a manatu tagata uma i taua o se gaoioiga e matuā lē alofa ma le sauā. “Latou te lē toe aʻoaʻo foʻi i taua.”—Isaia 2:4.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 17 Mo nisi faamatalaga po o se nuu moni Amaketo, tagaʻi i le mataupu “Fesili mai le ʻAufaitau,” i le itulau e 31.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 5]

O le faalaa mai a le Atua i mataupufai a tagata o loo taʻua o Amaketo

[Ata i le itulau 6]

Mekito

[Ata i le itulau 6]

Na manumalo Kitiona ma ana ʻau i le taua e lata i Mekito

[Ata i le itulau 6, 7]

Pe a māeʻa le taua o Amaketo, o le a manatu tagata uma i taua o se gaoioiga e matuā lē alofa ma le sauā

[Ata i le itulau 8]

O le aʻoaʻoina o mea moni e faatatau iā Ieova ma lana fuafuaga, o le laasaga muamua lea i le faaolataga