Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe Pule Tagata i le Auala Latou te Tapua‘i ai i le Atua?

Pe Pule Tagata i le Auala Latou te Tapua‘i ai i le Atua?

Pe Pule Tagata i le Auala Latou te Tapuaʻi ai i le Atua?

“UA MAUAA tapuaʻiga i tagata.” O le faamatalaga lenā a le Polofesa o Alister Hardy i le tusi, The Spiritual Nature of Man. E lagolagoina lenei manatu i le iʻuga o se suʻesuʻega na faia talu ai nei. Na iloa ai pe ā ma le 86 pasene o le aofaʻiga o tagata o le lalolagi, ua faapea mai o loo aafia i tapuaʻiga.

Na latou suʻesuʻeina ma iloa ai, e tusa e 19 lotu autū o loo auai ai nei tagata talitonu, ae o i latou e faapea mai o Kerisiano e auai i pe ā ma le 37,000 lotu eseese. Pe e lē avea lenei tulaga ma itu e te taumānatu ai, pe e talia e le Atua nei tapuaʻiga uma? O le manatu tāua la, pe pule tagata i le auala latou te tapuaʻi ai iā te ia?

I lenei mataupu tāua, e talafeagai ona faapea atu, e lē tatau ona faalagolago i o tatou lava faalogona po o manatu. E ono ma tatau ona tatou saʻili atu i le silafaga a le Atua i lenei mataupu. E ao ona tatou suʻe le Afioga a le Atua, le Tusi Paia, e iloa ai lona finagalo i lenei mataupu. Aiseā? Auā na faapea mai Iesu Keriso i lana tatalo i le Atua: “O lau afioga o le upu moni lea.” (Ioane 17:17) Ae na taʻutino mai le aposetolo faamaoni o Paulo: “O Tusitusiga Paia uma e mai le agaga o le Atua, ma e aogā e aʻoaʻo ai, e aʻoaʻi ai, e faasaʻo ai mea.”—2 Timoteo 3:16.

Ua faailoa mai e le Tusi Paia, e lē o tapuaʻiga uma e talia e le Atua. E tatou te maua faaaʻoaʻoga mai talafaasolopito o ituaiga tapuaʻiga e talia e le Atua, ma tapuaʻiga na ia teena. I le iloiloina totoʻa o nei faaaʻoaʻoga, e tatou te aʻoaʻoina mai ai mea e ao ona fai ma mea e ao ona ʻalofia i la tatou tapuaʻiga, ina ia maua ai le finagalo malie o le Atua.

Se Faaaʻoaʻoga Anamua

E ala i le perofeta o Mose, na tuuina mai ai e Ieova le Atua ni tulafono i le nuu o Isaraelu, lea na aʻoaʻoina ai i latou i le auala talafeagai e tapuaʻi ai i le Atua. O taimi uma na fai ai e tagata mea sa manaʻomia e le tulafono, lea na taʻua o le Tulafono a Mose, na talia i latou e le Atua e avea ma ona tagata, ma latou maua lana faamanuiaga. (Esoto 19:5, 6) E ui sa maua e le nuu o Isaraelu le finagalo malie o le Atua, ae latou te leʻi tutumau i le ituaiga tapuaʻiga na ia taliaina. E iai taimi na latou lē tapuaʻi ai iā Ieova, ae latou mulimuli i tapuaʻiga a tagata e nonofo i nuu sa siʻomia i latou.

I vaitaimi o perofeta o Esekielu ma Ieremia i le senituri lona fitu T.L.M., e toʻatele tagata Isaraelu e leʻi mulimuli i Tulafono a le Atua ae latou faifaimea faatasi ma tagata o nuu na siʻomia ai i latou. I le mulimuli i a latou aganuu ma auai i a latou tausamiga, na fai ai e tagata Isaraelu se tapuaʻiga filogia. Na faapea mai le toʻatele o tagata Isaraelu: “E avea i matou e pei o nuu ese, e pei o aiga o nuu eseese e auauna i laau ma maa.” (Esekielu 20:32; Ieremia 2:28) Na latou faapea mai e tapuaʻi iā Ieova le Atua, a o le taimi e tasi sa latou tapuaʻi i “tupua,” ma sa avatu a latou fanau e osi ai taulaga i nei tupua.—Esekielu 23:37-39; Ieremia 19:3-5.

Ua taʻua e tagata suʻesuʻe i toega o mea anamua lenei ituaiga o tapuaʻiga, e lē tasi se atua e tapuaʻi i ai. I nisi faaupuga o loo faasino atu i le tapuaʻiga e taatele toe lauiloa. I aso nei, e toʻatele tagata ua manatu i lenei lalolagi e tumu i tu ma aga eseese, e tatau ona fetālaʻi o tatou mafaufau i mea uma, e aofia ai ma tapuaʻiga. O le ala lea o lo latou faapea mai, e leai se afāina o le tapuaʻi i le Atua i so o se auala latou te mananaʻo ai. Pe moni lenā manatu? Pe na o le tau lava ina lolo atu ma pule oe i le mea e fai? Seʻi o tatou iloiloina ni vala o tapuaʻiga taatele na fai e tagata Isaraelu lē faamaoni, ma iloa ai iʻuga o na faiga.

Ua Filogia Tapuaʻiga a Isaraelu

O nofoaga autū mo tapuaʻiga filogia a tagata Isaraelu o “mea maualuluga,” po o tamaʻi malumalu e iai fata faitaulaga, o fata mo mea manogi, o pou maa paia, o pou paia, ma faatusa laau o Asaira, o le atua fafine o le fanautama i Kanana. Sa tele nofoaga faapena i Iuta. O loo taʻua i le lua le Tupu e 23:5, 8 “mea maualuluga i aai o Iuta, atoa ma mea e vagavagai i Ierusalema, . . . mai i Kipea [le tuaoi i mātū] pau mai i Peresepa [le tuaoi i saute].”

I nei nofoaga maualuluga, “na faamū [ai e tagata Isaraelu] mea manogi iā Paala, ma le lā, ma le masina, ma faailoga o le lagi, atoa ma ʻau uma a le lagi.” Na iai a latou ‘fale mo ē faasotoma i tafatafa o le fale o Ieova,’ ma faaui ane a latou fanau “i le afi iā Moloka.”—2 Tupu 23:4-10.

Sa maua e tagata suʻesuʻe i Ierusalema ma Iuta le faitau selau o tamaʻi faatagata e fai mai le ele, ma e tele i mea sa iai fale o aiga. O le tele o nei faatagata o se tamaʻitaʻi telenoa ma ona susu ua soona faalapopoʻa. E manatu tagata suʻesuʻe o faatagata o le atua fafine o le fanautama o Ashtoreth ma Asaira. Ua talitonu nisi o nei faatagata e iai se “mana e fesoasoani i le tagata e maʻitaga ai ma mafai ona fanau.”

O le ā le vaaiga a tagata Isaraelu i nei nofoaga mo tapuaʻiga filogia? Ua mātauina e le polofesa o Ephraim Stern mai le Iunivesite o Hebrew, o le tele o nei nofoaga maualuluga atonu na “tuuina atu iā Yahweh [Ieova].” E faamaonia e ni tusitusiga na maua e le ʻausuʻesuʻe i nei nofoaga nei manatu. O se faataʻitaʻiga, o loo faapea mai se isi tusitusiga, “Ou te faamanuia iā te oe ona o Yahweh o Samaria ma lona atua fafine,” ae o loo faapea mai le isi, “Ou te faamanuia iā te oe ona o Yahweh o Timanu ma lona atua fafine!”

O loo faailoa mai e nei faataʻitaʻiga le auala na lolo atu ai tagata Isaraelu, e ala i le faafefiloi o le tapuaʻiga mamā a Ieova le Atua ma faiga matagā faapaupau. O le iʻuga, ua leai ni tapulaa tauamio ma ua pogisa faaleagaga. O le ā le silafaga a le Atua i lo latou lolo atu i isi tapuaʻiga?

Le Silasila a le Atua i le Filogia o Tapuaʻiga

Na faailoa atu e le Atua lona toʻasā tele ma lona lē fiafia i tagata Isaraelu na liliu ese mai iā te ia, e ala i lana perofeta o Esekielu, e faapea: “E faatafunaina aai i mea uma tou te nonofo ai, e faaumatia foʻi mea maualuluga, ina ia faatafunaina, ma faaumatia a outou fata faitaulaga, ma ia lepetia, ma faaiʻuina a outou tupua, ia vavaeina i lalo a outou tupua o le lā, ma ia tineia a outou galuega.” (Esekielu 6:6) E aunoa ma se masalosalo na matuā inosia ma teena e Ieova na ituaiga tapuaʻiga.

Na folafola e Ieova le Atua le auala o le a faaoo ane ai le faaumatiaga. “Faauta, o le mea lea ou te avatu ai . . . Nepukanesa le tupu o Papelonia laʻu auauna, ou te aumaia foʻi i latou e tau ma lenei nuu, ma ē o nonofo ai, ma ia nuu uma ua vagavagai, e faaumatia lava i latou . . . E avea lenei laueleele uma ma mea gaogao.” (Ieremia 25:9-11) Na faataunuuina na fetalaiga, i le 607 T.L.M., na ō atu ai ʻau a Papelonia i Ierusalema ma faaumatia atoa le aai ma lona malumalu.

E tusa ai ma le faaumatiaga o Ierusalema, na faapea mai le polofesa o Stern o loo taʻua i luga, o toega mai anamua o loo “atagia mai ai faamatalaga manino o i le Tusi Paia (2 Tupu 25:8; 2 Nofoaiga a Tupu 36:18-19) e faamatala ai le faaumatiaga, susunuina, ma le talepeina o fale ma pa puipui.” Na ia toe faapea mai: “O faamaoniga mai toega o le talafaasolopito o Ierusalema . . . e mafai ona faaaofia i tala aupito i mataʻutia i nofoaga o vaitaimi o loo i le Tusi Paia.”

O le ā le Lesona mo i Tatou?

O le lesona autū mo i tatou, e lē talia e le Atua tapuaʻiga e taumafai e faafefiloi aʻoaʻoga a le Tusi Paia ma manatu taatele, aganuu, po o tū masani a lotu. O le lesona lenei na teulotoina e le aposetolo o Paulo. Na ia ola aʻe o se Faresaio Iutaia, ma na aʻoaʻoina ma toleniina o ia i tulafono a lotu faapaupau. Ina ua ia iloa ma talia o Iesu o le Mesia folafolaina, o le ā lana mea na fai? Na ia faapea mai, “O mea tāua uma na ou maua, ua ou lotomalie e lafoaʻi ona o Keriso.” Na ia lafoaʻi ona ala muamua ma avea o ia ma sē e mulimulituʻi i le Keriso.—Filipi 3:5-7.

I le avea ma misionare femalagaaʻi, na matuā masani lelei Paulo i tū masani a lotu, ma manatu faafilosofia o tagata eseese. Peitaʻi, na ia tusi atu i Kerisiano i Korinito: “E faapefea ona mafuta le malamalama ma le pōuliuli? E faapefea foʻi ona ōgatasi o Keriso ma Pelialo? E faapefea ona tofusia le tagata faamaoni ma lē ua lē talitonu? E faapefea foʻi ona feagai le malumalu o le Atua ma tupua? . . . ‘O le mea lea, ia ō ese ai mai iā i latou, ma ia outou vavae ese,’ ua fetalai mai ai Ieova, ‘ma aua tou te toe papaʻi atu i se mea lē mamā’; ‘ona ou talia ai lea o outou.’”—2 Korinito 6:14-17.

I lo tatou iloa e tāua i le Atua le auala tatou te tapuaʻi ai iā te ia, atonu tatou te fesili ifo iā i tatou lava: ‘O le ā le ituaiga tapuaʻiga e talia e le Atua? E faapefea ona ou faalatalata atu i le Atua? Ma o le ā laʻu mea e fai ina ia tapuaʻi ai i le Atua i se auala e na te talia mai?’

E fiafia Molimau a Ieova e fesoasoani iā te oe e saʻilia tali o nei fesili ma isi fesili faapenei mai le Tusi Paia. E matou te valaaulia oe e faafesootaʻi Molimau a Ieova i le Maota mo Sauniga i lo outou vaipanoa, po o le tusi atu foʻi i ē na lomia lenei mekasini, e talosaga ai mo sau suʻesuʻega o le Tusi Paia e fai fua i so o se taimi po o se nofoaga e talafeagai mo oe.

[Ata i le itulau 10]

Se tamaʻi malumalu mai anamua mo tapuaʻiga i tupua, Tel Arad, Isaraelu

[Ē Ana le Ata]

Garo Nalbandian

[Ata i le itulau 10]

Faatagata o Asaira mai fale Iutaia anamua

[Ē Ana le Ata]

Photograph © Israel Museum, Jerusalem; courtesy of Israel Antiquities Authority