Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Faateleina le “Vevela” o le Lalolagi Faamata e Mafai Ona Fo‘ia?

Ua Faateleina le “Vevela” o le Lalolagi Faamata e Mafai Ona Fo‘ia?

Ua Faateleina le “Vevela” o le Lalolagi Faamata e Mafai Ona Foʻia?

UA IAI āuga e iloa ai o loo faateleina le vevela i le lalolagi. O se faataʻitaʻiga o le nuu o Newtok i Alaska, e i le itu i saute o le Liʻo o le Atika. E aisā ma malō lona laueleele, ae ua amata ona liu suāvai. Ua fai mai Falani, o se alii e nofo ai i inā, “Ua ou lē fia nofo lava i lenei vaipanoa, ona e vaīa ma palapalā.” E tusa ai ma suʻesuʻega, e faapea le manatu i totonu o le sefulu tausaga, e faasolo ina ʻaīa lea nuu e le sami ma tafia ese atu ai.

Ua faapea mai le faalapotopotoga a malo e iloiloina suiga i le tau (IPCC), “e lē maʻalofia, o le a faateteleina le vevela o le tau.” Ua faamaonia lea manatu ona ua agaʻi pea ina vevela le tau i le lalolagi. Na taʻua mai e saienitisi suiga o le a iai i le tau, ma o lea ua iai tulaga leaga, e pei o lāmala, timuga mamafa, o taimi e ova ai le vevela, ma afā i le lalolagi aoao. Faamata o le ā o le a tupu i lo tatou lalolagi? Pe e iai se auala e faaleleia ai?

Fua le Vevela o le Lalolagi

Ua pei le tulaga o le lalolagi, o se tagata o loo maʻi i le falemaʻi, ona e siaki pea e saienitisi e suʻesuʻe i le tau, po o le ā le tulaga ua oo i ai. Ua iai satelite e fuaina le liu suāvai o motu aisā, o loo fua e ofisa vāaitau le suāvai mai timuga, ua iai pole i le sami e fua ai le vevela o le sami, faapea ma vaalele e fuaina kasa eseese i le atimosifia. Ua tuu uma nei faamatalaga eseese i komepiuta malolosi. Ona fua lea agaʻi i luma i le faitau sefulu, po o le faitau selau tausaga i le lumanaʻi, po o le a faapeʻī le tau e iai.

O le ā ua iloa ai e saienitisi? Ua talitonu nisi, ua ova le tele o kasa vevela i le atimosifia. Na taʻua i le mekasini o le Time i le 2006 e faapea, “toeitiiti oo i le 32 piliona tone” le tele o le kasa kaponi taiokesaita i le atimosifia, ona o meafai a tagata. O nei kasa, ua faatusa i puipui tioata o se fale e totō ai laau, ua lē mafai ai ona sao ese atu le vevela agaʻi i le atimosifia, ma tupu tele ai le vevela. Faamata e faapeʻī le tau i le lumanaʻi? E tusa ai ma le IPCC, afai ae faaauau pea le tele o le kasa e pei ona iai nei, o le a iʻu ai “ina tele suiga o le tau i le lalolagi aoao,” ma atonu o le a sili atu ona faalētonu nai lo le taimi nei. Ua ioe le toʻatele, o le vaifofō, o le faaitiitia lea o le kasa kaponi. Peitaʻi ane, e tusa lava pe faia faapea, ae ua faaalia mai i komepiuta, e foliga mai e faitau senituri e faaauau ai pea le faateleina o le vevela o le tau, ma faateleina ai foʻi ma le suāvai i le sami.”

O Fea e Maua ai Tali?

E lē o se galuega faigofie le tau suʻesuʻe po o le a faapeʻī le tau i le lumanaʻi. O se lomiga i le Initaneti, Earth Observatory, ua faatulaʻi mai ai ni fesili e faapea: “O se faataʻitaʻiga, o le ā e tupu i ao a o faasolo ina vevela le Laueleele? Ae faapefea ao maualuluga o loo mimitia le vevela, pe faamata e faasolo ina mafiafia ma poloka ai le lā?” O le ā le tali o nei fesili? “E lē o iloa se tali e saienitisi i le taimi nei.”

Peitaʻi ane, ua faamaonia mai e le Tusi Paia, o Lē “e ona le lagi ma le lalolagi,” e aofia ai ma “ao i luga,” o Ieova le Atua lea. (Kenese 14:19; Faataoto 8:28) I upu faafatusolo, ua faamatala mai e Ieova o ia e faapea, na ia tuuina “atu le poto i totonu o [“faaputuga o ao,” NW].” Ioe, o loo silafia lelei e Ieova mea e lē o iloa e saienitisi.—Iopu 38:36.

Pe ā ma le 2,700 tausaga ua tuanaʻi, na tusia ai i le Tusi Paia le fetalaiga a le Atua e faatatau i le atimosifia o le lalolagi, e faapea: “Auā e pei ona totō ifo o le ua . . . mai le lagi, a e lē toe foʻi atu i ai, a e peitaʻi e faasūsūina ai le laueleele.” (Isaia 55:10) Ioe, e puupuu ma manino le tala e tusa o le faataamilosaga a le vai! Ua faaputuputu ausa i ao, ona liusuavai lea ma avea ma timuga e toʻulu ifo ma “faasūsūina ai le laueleele.” Pe a velasia vai i le laueleele ona o le lā, e toe liu ausa lea, ma “toe foʻi atu” i le atimosifia, ona toe amata foʻi lea o le taamilosaga a le vai. E tele senituri na muaʻi taʻu mai ai e le Afioga a Ieova faamatalaga ofoofogia e faatatau i le faagasologa o le tau i le lalolagi, a o leʻi taitai taʻua i tusitusiga a isi tagata o le lalolagi. Pe e lē atili ai ea ona e faatuatuaina Lē na faia mea, faapea ma lona mana e faatino ai? O lea la, pe a tatou fia iloa po o le ā le tulaga o le a iai nei fesuiaʻiga i le tau, pe ua lē talafeagai ea ona tatou faamoemoe atu i Lē “na faia le matagi,” o ia o le “tamā o le ua,” auā ua ia silafia le auala na ia faia ai nei mea uma?—Amosa 4:13; Iopu 38:28.

E Iai le Fuafuaga na Faia Ai

E ui e eseese manatu e tusa o le lumanaʻi o lo tatou paneta, ae o le mea ua mautinoa, e leai se isi paneta e pei o lo tatou Lalolagi. Ua ese mai isi paneta, ona e tele meaola eseese o loo ola ai. O le ā le māfuaaga ua mafai ai e nei meaola eseese ona ola i le lalolagi? E tele ni vala ua taʻua e saienitisi. Ae o vala nei e tāua: e tele le vai o loo iai i le lalolagi; ua fetaui foʻi lona mamao mai le lā; ma ua fetaui lelei foʻi le tuufaatasiga o kasa eseese o loo iai i le atimosifia, e aofia ai ma le tele o le okesene.

Ae atonu o le a faateʻia oe pe a e iloaina, o loo faamatala uma na vala i le Kenese. O se faataʻitaʻiga, i le Kenese 1:10 o loo faamatala ai le tuufaatasia ma faaigoaina e le Atua “le faapotopotoga o vai, O le sami,” ma ua manino mai ai, e tele le suāvai e maua ai. I le Kenese 1:3, ua faapea lona faitauina: “Ua fetalai mai le Atua, ‘Ia malamalama.’” Talu ai o loo tele pea le suāvai i le laueleele e lē o liu ausa uma, o lona uiga la, ua fetaui lelei le mamao o lo tatou paneta mai le lā.

Ua faapea mai le Kenese 1:6, o le Atua na faia le “va nimonimo,” po o le atimosifia. I le fuaiupu 11 ma le 12, o loo taʻua ai na fetalai le Atua ia tutupu vao, o laau afu, ma laau ʻaina. Ma o nei mea uma na faaalia ai o loo iai le okesene i le laueleele, ma mulimuli ane, ua aogā foʻi e mānavaina e tagata ma manu ma faaauau ai pea lo latou ola.

O le ā ua tatou iloa mai nei mea uma? Ina ua faia e le Atua le lalolagi, ma tuu i ai vai e tele, ma tuu i le mamao e talafeagai lelei mai le lā, ma talafeagai kasa eseese ua iai, e lē taumatea, e iai se fuafuaga na ala ai ona ia faia. Ua taʻu mai e le Tusi Paia e faapea: ‘Na lē faia fua [le lalolagi] e le Atua, na ia faia ina ia āina.’ (Isaia 45:18) Ma ua faapea mai le Salamo 115:16, “O le lagi, o le lagi lava, e iā Ieova lea; a ua tuuina mai e ia le lalolagi mo le fanau a tagata.” Ioe, na faia le lalolagi e ola ai le tagata.

E tusa ai ma le Tusi Paia, na faia e le Atua le uluaʻi ulugalii ma tuu i laʻua i le faatoʻaga o Etena, o se parataiso matagofie tele. Na fuafuaina ia la ‘galulue ai ma leoleo ai.’ (Kenese 2:15) Na fetalai atu foʻi le Atua iā i laʻua: “Ia fanafanau ia, ma ia uluola, ma ia tumu ai le lalolagi, ia faatoʻilalo i ai.” (Kenese 1:28) Seʻi tagaʻi la i le matagofie o le fuafuaga na tuu atu iā i laʻua! Sa tuu atu iā i laʻua e faalautele le Parataiso ia soo ai le lalolagi atoa, ma nonofo ai e faavavau. Oka se lumanaʻi inā manaia!

E faanoanoa ona sa lē usitaʻi le uluaʻi ulugalii i le Atua, ma fia fai o la loto, ma o le mea foʻi lenā ua faia e le toʻatele o tagata e oo mai lava i aso nei. (Kenese 3:1-6) O le ā le iʻuga? Nai lo le vaavaaia lelei ma faia faalelei le lalolagi, ae ua latou “faaleagaina le lalolagi,” ua sili i lo se isi taimi muamua atu. (Faaaliga 11:18) Ae, ua tatou maua le faamoemoe ona o le mea moni e faapea, e lē o suia le finagalo o le Atua mo le lalolagi. Ua faamautū mai lea manatu e le Tusi Paia e faapea: “Na faavaeina [e le Atua] le lalolagi i luga o ona lava faavae, ina ia lē gaee e faavavau faavavau lava.” (Salamo 104:5) Ma o Iesu lava na folafola mai i lana Lauga i luga o le Mauga e faapea: “E fiafia o ē agamalu, auā e fai mo latou tofi le lalolagi.” (Mataio 5:5) E faapefea ona faataunuuina lea folafolaga?

Ua Iai se Faamoemoe Matagofie!

Na fai mai se alii na peresitene muamua i le Iunaite Setete: “O faafitauli i suiga o le tau, e aafia ai le lalolagi uma.” Pe e te lē ioe la, e manaʻomia se vaifofō e aofia ai le lalolagi uma? Na faailoa mai e Iesu le vaifofō, o le Malo lea o le Atua. Na ia aʻoaʻo ona soo ia latou tatalo: “Ia oo mai lou malo.” (Mataio 6:9, 10) E tusa ai ma valoaga a le Tusi Paia, o le a pule lea Malo faalelagi i le lalolagi aoao, ma ua lata le taimi e “na te tuʻimomomoina ma faaumatia ia malo uma lava [o loo iai nei].” (Tanielu 2:44) E lē gata i lea, o le a “faafanoina ai i latou o loo faaleagaina le laueleele.” (Faaaliga 11:18) Ua manino mai la, o ē ua faaleagaina le lalolagi ma faataugā ona punaʻoa, o le a faamasinoina ma faaumatiaina.

Ae faapefea lo tatou paneta lea ua faaleagaina? E ao ona manatuaina, a o iai Iesu i le lalolagi, na ia faatino lona mana e pulea ai malosiaga faalenatura, e iai le matagi ma le sami. Na ia faatoʻafilemu se matagi malosi, i ni upu na ia fai atu i ai. (Mareko 4:35-41) O le a sili atu ona tele le mana o Iesu e pulea ai le lalolagi ma malosiaga eseese o iai, ona ua pule nei o ia i le lagi, o le “Alii o alii ma le Tupu o tupu.” (Faaaliga 17:14) Na taʻua e Iesu lana pulega e faapea, o le “taimi e toe faafouina ai mea uma.” (Mataio 19:28) Ua taʻu e se isi faaliliuga lea taimi, o le “toefuataʻiga” o mea uma. (O le Tusi Paia Samoa, 1884) O le a toe faafouina, pe toefuataʻiina e Iesu mea i le lalolagi, ia pei o le tulaga sa iai i le faatoʻaga i Etena. O le a toe faafoʻisia le parataiso i le lalolagi. (Luka 23:43) E ala i le Malo o le Atua, o le a faaleleia ai le “vevela” o le lalolagi.

E mafai foʻi ona e maua aogā i le taimi nei, mai lea Malo. E faapefea? Na valoia e Iesu e faapea: “E talaʻiina atu lenei tala lelei o le malo i le lalolagi atoa e fai ma molimau i atunuu uma.” (Mataio 24:14) O lea la, e faitau miliona tagata ua taliaina lenei tala lelei, ma faaleleia ai o latou olaga. Ua tuu ai masaniga leaga, ia e oti ai le tagata. Ua faaleleia ai olaga i aiga. Ua iai le alofa i tagata sa feitagaʻi. O le mea moni lava, e ala i le Malo o le Atua, ua mafaia ai mea e lē o mafai e malo faaletagata ona faia. Ua autasia ai tagata e toetoe fitu miliona, mai atunuu e silia ma le 235, ia avea o se ʻauuso moni faavaomalo! Ioe, i le avea ai ma tagatānuu o le Malo o le Atua, ua saunia nei i latou auā le ola ai e faavavau i le Parataiso i lenei lalolagi.

O loo mautū le lumanaʻi o le lalolagi. Talosia ia faapea foʻi lou lumanaʻi!

[Ata i le itulau 27]

E tele senituri na muaʻi taʻua mai ai i le Tusi Paia le faataamilosaga a le vai, a o leʻi taitai ona taʻua i isi tusitusiga

[Ata i le itulau 28]

Na “vavao [e Iesu] i le matagi ma fetalai atu i le vai: ‘⁠Ia fifilemu, ma ia malū!’ Ona malū ai lea o le matagi ma ua toʻafilemu ai”

[Ata i le itulau 29]

Pe a toe faafoʻisia le Parataiso, o le a foʻia ai le faateleina o le “vevela” o le lalolagi

[Ē Ana le Ata i le itulau 26]

Godo-Foto