Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Olaola ma le Mou Atu o “Vaa o Tasesa”

Le Olaola ma le Mou Atu o “Vaa o Tasesa”

Le Olaola ma le Mou Atu o “Vaa o Tasesa”

“Ua faimalaga vaa o Tasesa i vasaloloa ona o fefaatauaʻiga ma oe.”—ESEKIELU 27:25, THE JERUSALEM BIBLE

O VAA o Tasesa na aogā i le faamauoloaina o Solomona. Ma na iai se sao a tagata na fausia vaa o Tasesa i le tusia o le alafapeta a gagana a Eleni ma Roma. Na latou faavaeina foʻi le aai o Byblos, lea ua taʻu ai le tusi e sili ona tāua ua lomia, o le Tusi Paia (Bible).

O ai tagata na fauina vaa o Tasesa ma faimalaga ai? Aiseā ua faaigoa ai ia vaa i lea igoa? Ma ua faapefea ona faamaonia le saʻo o le Tusi Paia mai mea na tutupu i nei tagata ma a latou vaa na fau?

Pule o le Sami Metitirani

O ē na fauina vaa o Tasesa, o tagata Foinie. Ua leva ona latou maua le tomai e folau ai i le vasa, e tusa ma le afe tausaga a o lumanaʻi le taimi o Keriso. O le mea sa iai o latou laufanua e i le talafatai o le vaipanoa lea ua iai nei Lepanona. E tuaoi ma isi malo i le itu i mātū, ma sasaʻe ma saute. Ae i le itu i sisifo, o loo iai le Sami Metitirani. Sa faanaunau tagata Foinie ia tele so latou tamaoaiga e maua mai fefaatauaʻiga ma nuu o loo i talaatu o le Sami Metitirani.

Na faasolosolo mālie ona fafau aʻe e tautai Foinie se fuāvaa olaola e felaʻuaʻi ai oloa. Ina ua faateleina a latou tupe maua, ma agaʻigaʻi i luma le poto, na latou fauina vaa tetelē e gafatia faigāmalaga mamao. Pe a tau atu folauga a tagata Foinie i Kuperu, Sardinia, ma Balearic Islands, ona faaauau lea o le folauga agaʻi i sisifo e oso atu i le gataifale o Aferika i Mātū, seʻia taunuu i Sepania. (Tagaʻi i le  faafanua.)

E selau futu le uumi o vaa na fau e tagata fauvaa Foinie. E foliga mai na ala ona taʻu o “vaa o Tasesa” ona sa gafatia e nei vaa le malaga mamao, e tusa ma le 2,500 maila (4,000 kilomita) le va o Foinie ma Sepania i saute, le vaipanoa lea sa faapea o i inā sa iai muamua le nuu o Tasesa. *

Atonu e leʻi fia pulea e tagata Foinie le lalolagi, pau o lea ia maua ni tupe se tele. O lea la, na latou faamautūina ni nofoaga e faia ai fefaatauaʻiga. Ma avea ai i latou o ē pulea fefaatauaʻiga na faia e ala i le Sami Metitirani.

Folauga i Talaatu o le Sami Metitirani

O le naunau lava i ʻoa na ala ai ona oo atu folauga a tagata saʻiliʻili o Foinie i le Vasa Atalani. Na ui atu o latou vaa i le gataifale i saute o Sepania seʻia oo atu i le laufanua e taʻu o Tartessus. E tusa o le tausaga 1100 T.L.M. na latou faavae ai le aai e taʻu o Gadir. Ua taʻu lea taulaga i Sepania i le taimi nei o Cádiz, o se tasi o uluaʻi aai telē i Europa i Sisifo.

Na faatau atu e tagata Foinie oloa e iai le masima, uaina, iʻa faalā, laupapa o le arasi, o mea e fai i uʻamea, tioata, ʻie e tolosē ma mamanu, ʻie lino ma ʻie violē ua lauiloa a Turo. Ae o ā oloa na latou maua mai Sepania?

I nuu o le Metitirani, na avea Sepania i saute ma vaipanoa e sili ona tele siliva ma isi uʻamea tāua na maua mai ai. Na tusi le perofeta o Esekielu e faatatau i le nuu o Turo, le aai autū o tagata Foinie e faapea: “Na lua fefaatauaʻi ma Sepania i siliva, uʻamea, apamemea, ma pulu, ona o au oloa e tele.”—Esekielu 27:12, Today’s English Version.

I le vaipanoa e lata i le vaitafe o Guadalquivir, e lē mamao ma Cádiz, e foliga e fau ma soloi minerale eseese na maua mai ai e tagata Foinie. O loo maua pea minerale mai lea vaipanoa, ae ua taʻu nei o Río Tinto. Ua tusa nei ma le tolu afe tausaga o maua mai pea le uʻamea lelei mai ia nofoaga o loo eli ai.

Ina ua mautū fuāvaa o fefaatauaʻiga i le va o Sepania ma Foinie, na pulea e tagata Foinie le fefaatauaʻiga o siliva mai Sepania. Ma na tele siliva na laʻu atu i Foinie ma oo atu ai i Isaraelu, lea e lata ane. Na galulue faatasi fuāvaa o le tupu Isaraelu o Solomona ma le tupu Foinie o Hiramo. O lea la, i aso o Solomona, sa manatu ai i siliva, po o le ario, o se mea e ‘faatauvaa.’—1 Tupu 10:21. *

Na matuā manuia fefaatauaʻiga a tagata Foinie, ae e iai foʻi taimi e lē alolofa ai. Ua taʻua e faapea e iai taimi e latou te faatosina ai tagata e matamata i o latou vaa, ma le manatu o tagata o le a faaali ane a latou oloa, ae na puʻea i latou ma ave faapologa. E oo foʻi i tagata Isaraelu na latou faipisinisi faatasi, na latou faalataina ma faatau atu e avea ma pologa. O le māfuaaga lea o le valoia e perofeta Eperu o le faaumatiaga o Turo, le aai o tagata Foinie. Na faataunuuina nei valoaga e Alesana le Sili i le 332 T.L.M. (Ioelu 3:6; Amosa 1:9, 10) O le faaumatiaga lenā na iloga ai le iʻuga o le vaitaimi o tagata Foinie.

O Mea Aogā Mai Tagata Foinie

I le pei o tagata faipisinisi popoto, na faamaumauina e tagata Foinie maliega o fefaatauaʻiga na latou faia. O le alafapeta na latou faaaogā, e tai tutusa lava ma le alafapeta Eperu anamua. Na mātauina e isi nuu vala e sili ai le alafapeta a tagata Foinie. Ma na fai ai e tagata Eleni ni nai suiga i lea alafapeta ma faaaogā e faavae ai le latou alafapeta. Ona faaaogā lea e faavae ai tusitusiga faa-Roma, lea ua avea nei o se alafapeta ua taatele lona faaaogāina.

E lē gata i lea, o le aai autū o tagata Foinie o Byblos, na avea ma nofoaga autū e maua ai paʻulaau mo tusitusiga, a o leʻi oo ina faaaogā pepa. O le faaaogāina o paʻulaau e fai ai tusitusiga na oo atu ai i le faia o tusi. I le tele o gagana, o le taʻu o le tusi ua sili ona alumia, o le Bible (Tusi Paia), e sau mai le igoa o lea aai o Byblos. O le mea moni, ua avea faamaumauga o talafaasolopito e faatatau i tagata Foinie ma o latou vaa, ma mea e faamautūina ai le talitonuga o le Tusi Paia, e faavae mai mea moni.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 8 A o faagasolo le taimi, o le taʻu lea, “vaa o Tasesa,” na faatatau i le ituaiga o vaa e mafai ona malaga mamao.

^ pala. 15 Sa galulue faatasi “vaa Tasesa” a Solomona ma le fuāvaa a Hiramo, atonu na faamautū i le aai o Esiokape, ma faia fefaatauaʻiga i le Sami Ulaula faapea ma nuu i talaatu.—1 Tupu 10:22.

 [Faafanua i le itulau 27]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

NUU NA UI ATU AI FEFAATAUAʻIGA A FOINIE

SEPANIA

TARTESSUS

Guadalquivir River

Gadir

Corsica

Balearic Isls.

Sardinia

Sisili

Kereta

Kuperu

Byblos

Turo

SAMI METITIRANI

Esiokape

Sami Ulaula

AFERIKA

[Ata i le itulau 27]

O se tupe o loo iai le ata o se vaa o tagata Foinie, o le senituri lona tolu i le fā T.L.M.

[Ata i le itulau 27]

O toega o se aai Foinie i Cádiz, i Sepania

[Ē Ana le Ata i le itulau 26]

Museo Naval, Madrid

[Ē Ana le Ata i le itulau 27]

Tupe: Museo Arqueológico Municipal. Puerto de Sta. María, Cádiz; toega o se aai: Yacimiento Arqueológico de Doña Blanca, Pto. de Sta. María, Cádiz, España