Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Sa‘olotoga Moni mo Tagata Maya

Le Sa‘olotoga Moni mo Tagata Maya

Le Saʻolotoga Moni mo Tagata Maya

UA LAUILOA tagata Maya i mea na mafai ona latou ausia i aso anamua. E faitau afe turisi e faimalaga atu i le penisula o Yucatán i Mekisikō i tausaga taʻitasi, ina ia maimoa i piramita ofoofogia o loo i Chichén Itzá ma Cobá. Sa lauiloa tagata Maya e lē gata o le atamamai i le fauina o mea eseese, ae o mea ua mafai ona latou ausia i le tusitusi, le matematika, ma le suʻesuʻeina o le vateatea. Sa mafai ona latou amata se faiga lavelave o tusitusiga e faaaogā ai ata, o i latou foʻi na muaʻi faaaogāina le fuainumera o le 0, ma faia se kalena e 365 aso, ma ua fetuunaʻi ina ia tutusa ma le tausaga oso.

Peitaʻi, a tuu i tulaga o lotu, e ese se mea tatou te mātauina e faatatau i nei tagata. O tagata Maya e talitonu i le tele o atua; e latou te tapuaʻi i atua o le lā, masina, timu, ma le laau o le sana, faapea ma isi mea. O o latou ositaulaga o ni tagata e maelega e suʻesuʻe i fetu. Sa aofia ai i a latou tapuaʻiga le faaaogāina o mea manogi ma faatusa, le seleia e tagata o o latou lava tino, le faaaluina o le toto e ala i le selei o le tino, ma le faia o taulaga i tagata—o pagota, o pologa, aemaise lava i tamaiti.

Taunuu Tagata Sepania

E taunuu atu tagata Sepania i le amataga o le senituri lona 16, ua mautū faatulagaga a tagata Maya. E lua lava mea na ala ai ona ō atu tagata Sepania: ina ia maua ni eleele fou ma ʻoa, ma ia faaliliu tagata Maya i le Katoliko ina ia faasaʻoloto ai i latou mai faiga sauā faapaupau. Pe na maua ai e tagata Maya le saʻolotoga moni e ala i le pulega a Sepania, e lē gata i lotu ae i isi foʻi mea?

Sa fāoa e tagata Sepania e aofia ai ma faifeʻau o le Lotu Katoliko, ia fanua faaleaganuu lea sa faaaogā e tagata Maya mai lava i aso anamua e fai ai a latou faiga tau faifaatoʻaga, e tātuu laau ma susunu, ae fai ai a latou faatoʻaga. O lenei faoina faamalosi o fanua na iʻu ai i ni tulaga matuā faigatā ma le feitagaʻi. Sa pulea foʻi e tagata Sepania vaieli ae sa na o le pau lea o le auala e maua ai vai i le penisula o Yucatán. Na faateleina tulaga faigatā ina ua faamalosia e le lotu tagata Maya e totogi a latou lafoga i tausaga taʻitasi—e 12 1/2 tupe siliva Sepania (reals) * mo tane uma ae 9 mo fafine uma, e ese mai i isi lafoga a le malo. Sa faaaogā sesē e tagata Sepania e umiaina fanua lea tulaga e ala i le totogi muamua o lafoga i le lotu mo tagata Maya, ona faamalosia lea o i latou e faigaluega seʻia oo ina totogi a latou aitalafu, lea sa faia ai i latou ma pologa.

Na totogi foʻi faifeʻau pe a latou faia sauniga faalelotu, e pei o papatisoga, faaipoipoga, ma sauniga o maliu. Ona o le puleaina o eleele, lafoga, ma tupe totogi, sa tamaoaiga ai le lotu i tupe a tagata Maya. Sa manatu i nei tagata faatauvaa o ni tagata e talitonu i faiga faanuupō ma e lē iloa ni mea. O lea la, sa manatu ai faifeʻau ma isi tagata o le malo e tatau ona sasa tagata Maya ina ia faamalosia ai le usitaʻia o poloaʻiga, ma taofia ai i latou mai le tautū i uputuu.

Le Taua a Ituaiga

I le taimi muamua, na faatautee tagata Maya e ala i le lē totogia o lafoga a le lotu, aveese a latou fanau mai aʻoga a le lotu, mumusu e auai i aʻoga faakapite, ma mumusu e galulue i faatoʻaga. Peitaʻi na atili ai ona aumaia faiga sauā. I le 1847, ina ua tusa lea ua mavae le 300 tausaga o pulega a Sepania, sa tupu ai loa se vevesi. Sa tetee atu tagata Maya i tagata “papaʻe” ina ua faia se taua e taʻua o le Taua a Ituaiga.

Sa faaaogā e taʻitaʻi o le ʻau tetee se faatusa paia e taʻu o le Koluse Tautala (Speaking Cross) e fai ma mea e faapotopoto uma atu i ai tagata, o se koluse sa faaaogā e faatautala mai e pei o se tagata, e faalauiloa atu ai, e tatau ona tau seʻia oo i le oti. Na matuā pagatia tagata Maya i le taua. I le taimi na faaiʻuina ai le taua i le 1853, pe tusa ma le 40 pasene o tagata Maya i Yucatán na fasiotia. Peitaʻi, sa faaauau pea ona iai fetauaʻiga mai lea taimi i lea taimi, mo le 55 tausaga. Mulimuli ane, sa mafai ona saʻoloto tagata Maya mai pulega sauā a tagata Sepania, ma toe maua ai o latou laueleele. Ae faapefea le saʻolotoga tau tapuaʻiga?

Leai se Saʻolotoga Moni

E leʻi avea le faaofi mai o faiga faa-Katoliko ma le Taua a Ituaiga, ma itu na aumaia ai se saʻolotoga moni i tagata Maya. I aso nei, o loo totoe pea se ituaiga o tapuaʻiga ua tuu faatasi ai tu ma aga faa-Maya, ma tu masani faa-Katoliko Roma.

Ua taʻua i le tusi, The Mayas—3000 Years of Civilization, e uiga i tagata Maya i aso nei, e faapea: “E tapuaʻia e tagata Maya o latou atua anamua, o le natura ma o latou tuaa ua mavae, i o latou laufanua, i ana ma mauga . . . ae i le taimi e tasi o loo faia foʻi tapuaʻiga i tagata paia i le lotu.” Ma o lea ua tutusa ai le atua o Quetzalcoatl, po o Kukulcán, ma Iesu, ae tutusa le atua o le masina ma le Taupou o Maria. E lē gata i lea, sa suia le tapuaʻiga i le laau e paia iā i latou, o le vavae, i le faamamaluina o le koluse, lea e fui e tagata i taimi uma e pei lava o se laau. Nai lo le avatu o le mamalu iā Iesu, ae ua teuteuina koluse i fugālaau o le laau o le vavae.

Ua Maua le Saʻolotoga Moni!

I ni tausaga e leʻi leva tele atu, na faia ai e Molimau a Ieova i Mekisikō se tauiviga tele faapitoa, o le aʻoaʻoina lea o aʻoaʻoga o le Tusi Paia i tagata Maya. Ua mafai ona maua lomiga faale-Tusi Paia e pei o le lomiga lenei, i le gagana a tagata Maya, ina ia fesoasoani ai iā i latou ia maua se malamalamaaga i le fuafuaga a le Atua mo tagata. O le ā le iʻuga? I le taimi na lomia ai lenei mataupu, e tusa ma le 6,600 tagata talaʻi o le tala lelei o le Malo e tautatala i le gagana Maya, o loo auaufaatasi ma faapotopotoga e 241 o Molimau a Ieova i lenā vaipanoa. Pe sa faigofie mo tagata Maya ona saʻoloto mai i o latou talitonuga ua leva ona iai, ma talia le upu moni o le Tusi Paia?

I le toʻatele o tagata Maya sa saʻili moni i le Atua, e lē faigofie. Sa manatu Marcelino ma lana avā, o Margarita, o i laʻua o ni tagata Katoliko maelega. O tausaga uma e la te tuuina atu ai le faaaloalo i le koluse e ala i le tauaveina o le koluse mai le falesā i lo la fale, lea e la te ofo atu ai taulaga i manu ona mulimuli ane lea latou taumafaina ia taulaga, faatasi ma aiga ma uō. Na asiasi atu Molimau a Ieova ma amata se suʻesuʻega faale-Tusi Paia faatasi ma i laʻua. Na la manatuaina e faapea, “Na ma iloa o mea ia na ma aʻoaʻoina o le upu moni lea, ae na ma mafaufau afai ae ma lafoaʻi o ma talitonuga tuai, o le a osofaʻia i maʻua e agaga.” Ae ui i lea, sa faaauau pea le la suʻesuʻega faale-Tusi Paia. Ua faapea mai Marcelino, “Na faasolosolo mālie ona pāʻia o ma loto i le upu moni o le Tusi Paia. O i inā na aumai ai iā i maʻua le lototele e talanoa atu ai i o ma aiga ma uō, e faatatau i mea na ma aʻoaʻoina mai le Tusi Paia. Ua ma olioli nei ona ua ma saʻoloto mai talitonuga faanuupō lea sa faapologaina ai i maʻua. E pau le mea ma te faanoanoa ai ona ua tuai ona ma maua lenā saʻolotoga. E ma te mananaʻo e toe faapaleni le taimi lea ma te leʻi iloa muamua ai Ieova, e ala i le galulue malosi e taʻu atu i isi le upu moni matagofie o loo i le Tusi Paia.”

O Alfonso, e 73 ona tausaga, sa avea ma Katoliko maelega. I le taulaga e nofo ai, o ia e faatulagaina tausamiga faale-tapuaʻiga, lea e aofia ai Misasā, o siva, o meaʻai ma vaiinu mo tagata uma e auai. Sa faia ai foʻi taaloga e tapē ai e tagata povi. Ua ia faapea mai, “Sa masani ona faatalitalia nei tausamiga e faaiʻu i fusuaga a tagata onanā. E ui lava sa ou olioli i ia tausamiga, ae sa ou lagona e iai lava se mea o loo misi i laʻu lotu.” Ina ua talaʻi atu Molimau a Ieova iā Alfonso, sa ia talia se suʻesuʻega faale-Tusi Paia. E ui lava i le faalētonu o le soifua mālōlōina, ae sa amata lava ona ia auai i sauniga i le Maota mo Sauniga. I le taimi nei ua ia lafoaʻia faiga uma a lana tapuaʻiga sa iai muamua, ae faaaogā avanoa uma e faasoa atu ai ona talitonuga fou iā i latou e ō atu e asiasi atu iā te ia i lona fale.

Ua na o ni nai faaaʻoaʻoga nei o le toʻatele o tagata Maya o loo saʻili moni i le Atua, o ē ua latou maua le saʻolotoga moni mai tapuaʻiga. Ioe, o loo iai pea i aso nei tagata na tupuga mai iā i latou na fauina piramita mataʻina ia o loo iai i le penisula o Yucatán. O loo latou tautatala pea i le gagana na iai muamua. O le toʻatele o tagata o loo ola e pei ona sa soifua ai o latou tuaa, e nonofo i fale e ato i laupama ae puipui i pou e felavasaʻi ai lālā laau ae pō i le ele. E latou te totō sana ma vavae e ala i le faaaogā o le metotia masani o le tātuu o laau ma susunu. Ae i le taimi nei, ua faasaʻoloto e le upu moni o le Afioga a le Atua le toʻatele o tagata Maya, mai le nofo pologa i aʻoaʻoga sesē ma uputuu. Ua latou malamalama lelei i fetalaiga mataʻina a Iesu e faapea: “E iloa e outou le upu moni, e tuusaʻoloto foʻi outou e le upu moni.”—Ioane 8:32.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 6 O le tupe siliva lea sa faaaogā muamua e Sepania.

[Faafanua i le itulau 13]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

Le vaipanoa sa pulea e tagata Maya anamua

Fagaloa o Mekisikō

MEKISIKŌ

Le Penisula o Yucatán

Chichén Itzá

Cobá

BELIZE

GUATEMALA

HONDURAS

EL SALVADOR

[Ata i le itulau 13]

Toega o mea mai Maya anamua, i Chichén Itzá

[Ata i le itulau 15]

Marcelino ma lana avā, o Margarita, o loo folafola atu le tala lelei i Yucatán