Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“O le ā se Mea Tatou te Aai Ai?”

“O le ā se Mea Tatou te Aai Ai?”

“O le ā se Mea Tatou te Aai Ai?”

O MEAʻAI ma meainu, o se mataupu e masani ona talanoa i ai tagata a o faagasolo le faiva a Iesu. O lana vavega muamua na faia, o le faaliliuina lea o le vai e avea ma uaina, ma e faalua ona ia fafagaina le motu o tagata i nai falaoa ma iʻa. (Mataio 16:7-10; Ioane 2:3-11) Sa iloa foʻi Iesu o aai e lē gata ma tagata matitiva, ae faapea foʻi ma le ʻaumauʻoa. Sa tuuaʻia e fili o Iesu o ia i le ʻai tele ma le onā. (Mataio 11:18, 19) O le mea moni, sa leʻi ʻai tele pe onā Iesu. Peitaʻi, na ia silafia sa tāua tele meaʻai ma meainu i tagata, ma na ia faaaogā ma le atamai nei mea e faataʻitaʻi mai ai lesona faaleagaga.—Luka 22:14-20; Ioane 6:35-40.

O ā meaʻai ma meainu na taatele i vaitaimi o Iesu? Na faapefea ona gaosia na meaʻai? Pe na tele ni galuega na alu i le gaseseina o na meaʻai? O le a fesoasoani tali o na fesili iā te oe e te malamalama ai i nisi o mea na tutupu, ma faaupuga o loo i tusi a Evagelia.

Foaʻi Mai “a Matou Meaʻai mo le Asō”

Ina ua aʻoaʻo e Iesu ona soo i le auala e tatalo ai, na ia faailoa atu e talafeagai ona tatalo i le Atua mo le mauaina o mea e tatau mo le ola—o “meaʻai mo le asō.” (Mataio 6:11) I le uluaʻi gagana, o le uiga o le faaupuga “meaʻai,” o loo faasino atu i le “falaoa.” I aso o Iesu, o le falaoa o se meaʻai masani, ma o le faaupuga “ia taumafa se meaʻai” i le gagana Eperu ma le Eleni, o lona uiga “ia taumafa le falaoa.” Sa masani ona gaosi le falaoa mai i fatu o laau e pei o le saito ma le karite, ma isi mea e pei o oats, kaseme, ma le tokana, o mea na sa faia ai se vaega tele o taumafa a tagata Iutaia i le uluaʻi senituri. E faapea se fua faatatau a le ʻausuʻesuʻe, e tusa ma le 500 pauna (200 kilokalama) o fatu o laau e ʻai e se tagata i le tausaga, e maua ai le ʻafa o le malosi (calories) e manaʻomia e le tagata.

E ono mafai ona faatau mai le falaoa i le maketi. Peitaʻi, o le tele o aiga e tao a latou lava falaoa, ma e tele galuega e fai ai. Ua taʻua i le tusi Bread, Wine, Walls and Scrolls e faapea: “Ona e faigatā ona faatumau le lelei o le falaoamata mo se taimi umi, e manaʻomia la ona olo i aso uma e se avā.” O le ā le umi e faia ai lea galuega? Na taʻua e le tusitala e faapea, “O le itula atoa lea e olo ai fatu saito, e lē sili atu ma le 0.8 kilokalama [toetoe lava lua pauna] falaoamata e maua mai i le 1 kilokalama [sili atu i le lua pauna] o saito. O le aofaʻi masani o le saito e ʻai e se tagata i le aso e tasi, e tusa ma le 1/2 kilokalama [tasi le pauna], ina ia fafaga la se aiga e toʻalima pe toʻaono, e tolu itula e manaʻomia e le avā e olo ai le saito.”

Seʻi mafaufau la iā Maria le tinā o Iesu. E lē gata e iai isi ona tiute i le fale, ae sa manaʻomia ona lava falaoa e na te saunia e fafaga ai lana tane, le fanau tama e toʻalima, ma teine a itiiti mai e toʻalua. (Mataio 13:55, 56) I le pei lava o isi fafine Iutaia, e lē taumatea sa galue mamafa Maria e fesoasoani i le saunia o “meaʻai mo le asō.”

“Ō Mai Loa e Aai”

Ina ua mavae le toetū o Iesu, na faailoa atu o ia i nisi o ona soo i le taeao pō o se tasi aso. Sa fagogota ona soo i le pō atoa ae leʻi manuia le faiva. Na valaau atu Iesu i ana uō ua vaivai e faapea, “Ō mai loa e aai.” Ona ia avatu lea o iʻa fou ma falaoa e aai ai. (Ioane 21:9-13) E ui lava e na o le pau lea o le taimi na taʻua ai i tusi a Evagelia se ʻaiga o le taeao, ae e masani ona taumafaina e tagata i le taeao le falaoa, fatu laau, ma vine po o olive.

Ae faapefea le ʻaiga o le aoauli? O ā mea e aai ai i latou o loo faigaluega? Ua faapea mai le tusi Life in Biblical Israel: “E māmā le ʻaiga o le aoauli, e iai falaoa, fatu o laau, olive, ma mati.” Atonu o mea na sa aumai e soo ina ua latou toe foʻi mai i Sukara, a o talanoa Iesu ma se fafine Samaria i le vaieli. O le taimi lenā e “pe tusa o le itula e ono,” po o le aoauli, ma “ua ō atu foʻi ona soo i le aai e faatau mai ni meaʻai.”—Ioane 4:5-8.

I le afiafi, e potopoto faatasi ai le aiga mo le ʻaiga autū o le aso. Ua faamatalaina le ʻaiga lenei i le tusi, Poverty and Charity in Roman Palestine, First Three Centuries C.E. e faapea: “O le tele o tagata e taumafaina le falaoa po o polesi e fai mai i le karite, fatu o laau eseese ma pi, po o saito foʻi ae seāseā. E ʻai faatasi na meaʻai ma le masima ma le suāuu po o olive, mai lea taimi i lea taimi e faaaogā ai se sosi malosi, o le meli, po o sua o fualaau ʻaina suamalie.” O susu, sisi, fualaau faisua, ma fualaau ʻaina mata ma fualaau ʻaina ua faamamago, e ono iai foʻi i le meaʻai. Pe tusa e 30 ituaiga fualaau faisua eseese na iai i lenā taimi—aniani, aniani saina, lakisi, karoti, ma kapisi, ua na o ni nai mea na e taʻua—ma e sili atu i le 25 fualaau ʻaina suamalie eseese, e pei o le (1) mati, (2) vine, ma le (3) rimoni, sa ola ai i lenā vaipanoa.

Pe e mafai ona faaata i lou mafaufau nisi o nei mea i luga o le laulau, a o taumamafa faatasi Iesu ma Lasalo ma ona tuafāfine o Mareta ma Maria i le afiafi? Seʻi mafaufau i le sasala o le manogi i le potu a o uuina e Maria vae o Iesu i le “nato maoʻi”—le manogi o meaʻai e filo faatasi ma le manogi o le suāuu manogi tautele.—Ioane 12:1-3.

“A E Faia se Taumafataga”

I se tasi mea na tupu, a o aai i se taumafataga “i le fale o se alii pule o le ʻau Faresaio,” na aʻoaʻo atu ai e Iesu se lesona tāua i ē na iai i inā. Na ia fetalai: “A e faia se taumafataga, ona valaaulia lea o ē matitiva, pipili, o ē e pipiʻo o latou vae, ma ē tauaso; ma o le a e fiafia ai, auā e lē mafai ona latou toe totogi atu iā te oe. Ae e tauia oe i le toetutū mai o ē amiotonu.” (Luka 14:1-14) Pe afai e usitaia e le Faresaio le fautuaga a Iesu, o ā meaʻai e na te ono laulauina i lenā taumafataga?

Atonu e ofo atu e se tagata mauʻoa ni falaoa faapitoa, e taoina i ni foliga eseese ma tuu i ai sina uaina, meli, susu, ma mea e faamanogi ai. Sa ono iai foʻi pata ma sisi i le laulau ʻai. Sa mautinoa lava na iai olive fou, ma olive sa iai se faiga e fai i ai e tumau ai ona lelei, po o le suāuu olive. Na faapea mai le tusi Food in Antiquity, “e taumafa e se tagata le luasefulu kilokalama [40 pauna] o le suāuu olive i le tausaga, ma e faaaogā foʻi le suāuu mo vali mata, teuga a tagata, ma molī.”

Afai e nofo se Faresaio e lata i le sami, atonu la e fai sa latou meaʻai ma ana mālō i iʻa fou faatoʻā maua mai. O i latou e nonofo mamao mai le sami, e masani ona latou aai i iʻa sa faamasima ina ia umi ai ona lelei. Atonu foʻi e kuka e le tagata talimālō se aano o manu, o se faiga e seāseā ona faia i se tagata mativa. O meaʻai masani, o se ituaiga meaʻai e faia i fuāmoa. (Luka 11:12) E ono faaleleia atili le tofo o nei meaʻai i mea faamanogi meaʻai e pei o le mili, aneto, kumina, ma le sinapi. (Mataio 13:31; 23:23; Luka 11:42) Mulimuli ane, atonu e taumamafa e mālō se meaʻai suamalie, e fai mai i saito tunu e saʻeu faatasi ma sekati, meli, ma mea faamanogi.

Atonu foʻi e maua e i latou o loo iai i se taumafataga ia vine mata po ua faamamago, po o se uaina e fai mai ai. E faitau afe fale fai uaina na iai i Palesitina, ua faamaonia ai e toʻatele ē na fiafia i le uaina. I se tasi vaipanoa i Kipeona, na maua ai e tagata suʻesuʻe potu e 63 sa i lalo i le eleele na tāina i le papa, lea e teu ai le 25,000 kalone (100,000 lita) o le uaina.    

“Aua Lava Neʻi Outou Popole”

Pe a e faitau i tusi a Evagelia, ia mātau le tele o taimi na taʻua ai e Iesu meaʻai po o meainu i ana talafaatusa, ma le auala na ia aʻoaʻo atu ai se lesona tāua a o iai i se taumafataga. E mautinoa sa fiafia Iesu ma ona soo e aai ma inu, aemaise lava pe a faatasitasi ma uō lelei, ae peitaʻi, e leʻi avea nei mea ma mea e sili ona tāua i o latou olaga.

Sa fesoasoani Iesu i ona soo ina ia tausia se vaaiga paleni i meaʻai ma meainu, ina ua ia fetalai e faapea: “O lea, ia aua lava neʻi outou popole ma faapea ane, ‘O le ā se mea tatou te aai ai?’ ‘O le ā se mea tatou te inu ai?’ ‘O le ā foʻi se mea tatou te oofu ai?’ Auā o mea uma ia o loo saʻilia ma le naunau e tagata o nuu ese. Ae ua silafia e lo outou Tamā o i le lagi, o mea uma ia o loo outou manaʻomia.” (Mataio 6:31, 32) Na talia e soo lenā fautuaga, ma na tausia e le Atua o latou manaʻoga. (2 Korinito 9:8) O le mea moni, atonu o lau meaʻai masani e ese mai iā i latou na soifua i le uluaʻi senituri. Ae e mafai ona e mautinoa, o le a tausia oe e le Atua pe a faamuamua i lou olaga le auaunaga iā te ia.—Mataio 6:33, 34.