Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Aiseā na Tau ai le Atua ma Tagata Kanana?

Aiseā na Tau ai le Atua ma Tagata Kanana?

Aiseā na Tau ai le Atua ma Tagata Kanana?

‘Ia e matuā faaumatia i latou; o sa Hetī, ma sa Amorī, o sa Kananā, ma sa Perisē, o sa Hivī, ma sa Iepusē; e pei ona fetalai mai o le ALII iā te oe.’—TEUTERONOME 20:17, O LE TUSI PAIA SAMOA—LOMIGA O LE 1969.

“Ia nonofo filemu ma tagata uma.”—ROMA 12:18.

PE E foliga mai e feteenaʻi na mau o le Tusi Paia? E toʻatele ua taumafai e faaōgatusa le poloaʻiga a le Atua ia faaumatia tagata Kanana, ma apoapoaʻiga mai le Tusi Paia ia nonofo filemu. * (Isaia 2:4; 2 Korinito 13:11) Iā i latou, o nei faatonuga e foliga mai e matuā le ōgatusa lava.

Pe ana mafai ona lua talanoa ma le Atua i lenei mataupu, o le ā se fesili o e fia fesili ai iā te ia? Seʻi tatou talanoa i ni fesili masani se lima, ma tali mai le Tusi Paia.

1. Aiseā na tuliesea ai tagata Kanana? Sa pei tagata Kanana o ē aumau i se nuu e lē o so latou nuu. I le ā le itu? I le 400 tausaga muamua atu, na folafola ai e le Atua i le tagata faatuatua o Aperaamo, o le ā avea le nuu o Kanana mo lana fanau. (Kenese 15:18) Sa faataunuu e le Atua lenā folafolaga ina ua ia tuuina atu le laueleele i le nuu o Isaraelu o ē na tupuga mai iā Aperaamo. Ae atonu e finau mai nisi, ua leva ona nonofo ai i inā tagata Kanana ma e iai le latou aiā i le laueleele. Peitaʻi, ona o le Atua le Pule Silisili ese o le aoao o mea, e iai la i le Atua le aiā tutasi e filifili ai i lenā mea.—Galuega 17:26; 1 Korinito 10:26.

2. Aiseā na lē faataga ai e le Atua tagata Kanana e nonofo faatasi ma tagata Isaraelu? Na lapataʻi mai le Atua e faatatau i tagata Kanana: “Aua neʻi latou nonofo i o outou laueleele, neʻi māfua ai iā i latou lou agasala mai iā te aʻu. Afai e te auauna i o latou atua, e fai lea mea ma mailei iā te oe.” (Esoto 23:33) Na taʻu atu mulimuli ane e le perofeta o Mose iā Isaraelu: “O amioga leaga a nei nuu e aveesea ai e Ieova lou Atua i latou.” (Teuteronome 9:5) O le ā le tele o le amioleaga a na nuu?

Na taatele i Kanana amioga lē mamā, o tapuaʻiga faapaupau, ma le faia o taulaga i tamaiti. Na mātauina e le tusitala o le tala faasolopito o Henry H. Halley e faapea o tagata suʻesuʻe i le eleele i lenā vaipanoa, “na mauaina le anoanoaʻi o fagu ʻele o loo iai toega o tamaiti na osia ai taulaga iā Paala [o se atua tāua o tagata Kanana].” Na ia toe faapea mai: “O lenā vaipanoa atoa sa avea ma tuugamau o pepe fou faatoʻā fananau mai. . . . Sa tapuaʻi tagata Kanana e ala i le faia o amioga lē mamā o se faiga faalotu i luma o o latou atua; ona fasioti lea o a latou fanau ulumatua e fai taulaga ai i nei atua. E foliga mai i se tulaga lautele na avea le nuu uma o Kanana e pei o Sotoma ma Komoro. . . . Na ofo tagata suʻesuʻe i toega o aai o Kanana, ona o le lē vave faaumatia o i latou e le Atua.”

3. Pe e leʻi iai nisi tagata amioleaga i na aso? Aiseā na faaumatia ai na o tagata Kanana? E tele taimi na filifili ai le Atua po o ai ē agasala e faaumatia. Ina ua “tumu le lalolagi i faiga sauā” i aso o Noa, na faaoo mai ai e le Atua le lolo ma soloiesea ai tagata uma, vaganā le aiga o Noa. (Kenese 6:11; 2 Peteru 2:5) Na faaumatia e le Atua le aai o Sotoma ma Komoro ona ua “matuā tele” le agasala a tagata na nonofo ai. (Kenese 18:20; 2 Peteru 2:6) Na ia taʻu atu foʻi le faamasinoga faasaga iā Asuria le laumua o Nineva, “le aai o le faamasaatoto,” ae e leʻi taunuu ina ua salamō ē na nonofo ai. (Nauma 3:1; Iona 1:1, 2; 3:2, 5-10) Ae na faaumatia e le Atua tagata Kanana ina ia puipuia ai Isaraelu, le nuu o le a ala mai ai le Mesia.—Salamo 132:11, 12.

4. Pe na ōgatusa le faaumatiaga o tagata Kanana ma le alofa o le Atua? I le vaaiga lautele, e foliga mai e le o ōgatusa le alofa o le Atua ma lona faaumatiaina o tagata Kanana. (1 Ioane 4:8) Peitaʻi, pe a tatou vaavaai totoʻa i ai, o loo manino mai ai lona alofa.

Ua leva ona silafia e le Atua le sesē o le auala o loo ola ai tagata Kanana. E na te leʻi faaumatiaina loa i latou, ae e 400 tausaga o onosaʻi o ia, seʻia ‘māeʻa agasala a tagata’ Kanana—Kenese 15:16.

Ina ua faaalia e tagata Kanana e lē toe foʻi i se lelei, ona faaumatia loa lea o i latou e Ieova. Peitaʻi e lē o tagata Kanana uma na faaumatiaina e Ieova. Aiseā? Auā sa iai nisi na mananaʻo e suia o latou olaga. E pei o Raava ma tagata Kipeona o ē na faaalia i ai le alofa mutimutivale.—Iosua 9:3-11, 16-27; Eperu 11:31.

5. Ae e mafai faapefea e se Atua alofa ona faaumatia se tagata? O se fesili talafeagai auā e lē o se mea lelei pe a mafaufau i le faaumatiaina o ola o tagata. Ae o le mea moni, o le alofa o le Atua na uunaʻia ai o ia e faaumatia tagata amioleaga. O se faataʻitaʻiga: Pe a pala se vaega o le tino o se maʻi, pau le vaifofō a le fomaʻi o le tipi ese o le itutino ua aafia. E toʻaitiiti e fia faia lenā gaoioiga, ae o le fomaʻi lelei e na te iloa afai e lē tipiesea, e tugā āuga o le sosolo o le pala. Ona o lona alofa, ua ia faia ai lenei mea mo le lelei o lana maʻi, e ui e lē faigofie.

E faapena foʻi ona lē fiafia Ieova e faaumatia tagata Kanana. Ua fetalai mai o ia: ‘Ou te lē fiafia i le oti o le tagata amioleaga.’ (Esekielu 33:11) I le taimi e tasi, na ia fuafuaina le nuu o Isaraelu e ala mai ai le Mesia, o lē e ala mai ai le faaolataga mo ē uma e faatuatua. (Ioane 3:16) O lea, e leʻi tuu ai e le Atua tagata Isaraelu e pisipisia i faiga inosia a tagata Kanana. O le mea lea na ia poloaʻi ai ina ia faaumatia, pe tuliese tagata Kanana mai le laueleele. O le faia faapea na faaalia ai e le Atua le alofa uiga ese, lea na uunaʻia ai o ia e faia se gaoioiga e lē faigofie pe manaia, auā le lelei o ona tagata tapuaʻi faamaoni.

Aogā mo i Tatou

Pe e aogā mo i tatou i aso nei le tala i le faaumatiaina o tagata Kanana? Ioe, auā ua faapea mai le Roma 15:4: “Auā o mea uma na tusia i aso ua mavae, na tusia e faatonu ai i tatou, ina ia tatou maua le faamoemoe e ala i lo tatou tumau, ma le faamāfanafana mai o Tusitusiga Paia.” E faapefea i le mea na tupu i Kanana ona faatonu ai i tatou, ma aumaia ai le faamoemoe?

E tele mea ua tatou aʻoaʻo mai i nei faamatalaga. O se faaaʻoaʻoga, o le alofa mutimutivale o le Atua na ia faasaoina ai Raava ma tagata Kipeona, ina ua latou faatuatua iā te ia. Ua faamanatu mai ai iā i tatou, e so o se isi e manaʻo moni e faafiafia le Atua, e mafai ona faia faapea e tusa lava po o le ā lona talaaga, po o ana agasala i aso ua mavae.—Galuega 17:30.

Ua tatou maua le faamoemoe mai faamatalaga o le faaumatiaga o Kanana, ona ua faaata mai ai mea o le a faia e le Atua i le lumanaʻi lata mai. Ua faamautinoa mai ai, e na te lē faatagaina le leaga e tineia le lelei. Ae ua taʻutino mai e le Tusi Paia, e lē o toe umi ona faaumatia lea e le Atua o ē amio leaga ae faasao i latou e alolofa iā te ia i se lalolagi fou amiotonu. (2 Peteru 2:9; Faaaliga 21:3, 4) Ona faataunuuina ai lea o nei upu faamāfanafana: “Ia faamoemoe iā Ieova ma tausi i lona ala, ona ia faaeaina lea o oe ina ia fai ma ou tofi le laueleele. E te vaai atu foʻi i le faaumatiaga o tagata amioleaga.”—Salamo 37:34.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 4 I lenei mataupu, e faatatau le faaupuga “tagata Kanana” i nuu uma na poloaʻi le Atua e tuliesea e tagata Isaraelu.

[Pusa i le itulau 14]

Pe e Faataga e le Tusi Paia Taua a Tagata?

Po o le poloaʻiga a le Atua i tagata Isaraelu ia faaumatia tagata Kanana, ua taʻutonuina ai taua a tagata i aso nei? E leai, ma e tolu māfuaaga:

E leai se atunuu i le lalolagi i aso nei e fiafia faapitoa i ai le Atua. Ina ua teena e tagata Isaraelu Iesu o le Mesia, na lē toe avea ai foʻi i latou ma sui aloaʻia o le Atua, e aofia ai le avea o i latou ma e faaoosala. (Mataio 21:42, 43) I lea, ua tutusa ai lava ia Ieova le tulaga o tagata Isaraelu ma isi nuu. (Levitiko 18:24-28) Na amata mai i lenā taimi ona lē toe iai se atunuu i le lalolagi e mafai ona faapea mai, o loo ʻau le Atua ma i latou i taua.

E lē o toe tofia e Ieova ona tagata tapuaʻi i se laueleele faapitoa po o se nofoaga patino. Ae o ana auauna, e mai “i atunuu uma ma ituaiga” o le lalolagi.—Faaaliga 7:9; Galuega 10:34, 35.

Na faaalia manino e Iesu, e lē auai ona soo i taua. Ina ua lapataʻi atu e uiga i se osofaʻiga ua lata mai i Ierusalema, na ia faatonuina ona soo e aua neʻi nonofo e tau ae sosola, ma na latou faia faapea. (Mataio 24:15, 16) E lē tagofia e Kerisiano moni auupega, ae faatuatua atoatoa i le Malo o le Atua, lea e lē o toe umi ona aveesea mea leaga uma mai i lenei lalolagi. —Tanielu 2:44; Ioane 18:36.

[Ata i le itulau 15]

O le faaaʻoaʻoga a Raava ua faaalia ai e so o se isi e manaʻo moni i ai, e mafai ona ia faafiafia le Atua