Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O le ā le Silafaga a le Atua i le ‘Ava Malosi?

O le ā le Silafaga a le Atua i le ‘Ava Malosi?

O le ā le Silafaga a le Atua i le ʻAva Malosi?

E FINAGALO Lē na faia i tatou ia tatou lelei ma e na te lē o faasāina le ʻava malosi. * Peitaʻi, ua ia tuuina mai i le tagata le “uaina e faafiafia ai, o le suāuu olive e olioli ai, ma le falaoa e maua ai lona malosi.” (Salamo 104:15, Today’s English Version) I se tasi taimi na atili ona fiafia tagata i se faaipoipoga ona na faaliliuina e Iesu Keriso vai i le “uaina lelei.”—Ioane 2:3-10.

Ua talafeagai ona manatu e faapea o loo silafia lelei e Lē na faia mea aafiaga o le ʻava malosi i le tino ma le mafaufau o le tagata. E ala i le Tusi Paia, ua aʻoaʻo mai e lo tatou Tamā o i le lagi ‘mea e aogā iā i tatou,’ ma lapataʻi malosi mai e faatatau i le faaaogā sesē o le ʻava malosi. (Isaia 48:17) Mātau mai nei lapataʻiga tuusaʻo.

“Aua foʻi tou te onanā i le uaina, lea e iʻu ai i amioga valea.” (Efeso 5:18) “O ē e onanā, . . . e lē fai mo latou tofi le malo o le Atua.” (1 Korinito 6:9-11) E taʻusalaina e le Afioga a le Atua ‘le onā, patī lē taupulea, ma isi mea faapena.’—Kalatia 5:19-21.

Seʻi o tatou iloiloina nisi o aafiaga o le soona inu i le ʻava malosi.

Aafiaga o le Soona Inu

E iai le aogā o le ʻava malosi, ae o loo iai i le āva mea malolosi e mafai ona suia ai gaoioiga o le mafaufau ma le tino. O le soona inu e faapogaia ai faafitauli nei.

O le soona inu e faasesē ai le mafaufau o le tagata ma ‘lē mafai ai ona mafaufau lelei.’ (Faataoto 23:33, TEV) Ua faapea mai Aleni, lea na taʻua i le amataga lona inu tele: “O le pulea e le ʻava malosi e lē na o se maʻi o le tino, ae e maʻi ai foʻi le mafaufau ma sui ai uiga o le tagata. Ua e lē iloa ai tigā e oo i isi tagata ona o lea mea.”

O le inu tele e iʻu ai foʻi ina mou atu uiga pulea. Ua lapataʻi mai le Tusi Paia: ‘O le uaina, ma le uaina suamalie e aveesea ai uunaʻiga lelei.’ (Hosea 4:11) E faapefea? Ona o taʻaiga taufaasesē o le ʻava malosi, ua foliga mai ai e leai se afāina o manatu ma tuʻinanauga e masani ona tatou puleaina, ma ua pei ai foʻi e mananaia. E faavaivaia ai lo tatou naunau e fai le mea tonu. E mafai ona mou ese ai lo tatou faamaoni ma faaleagaina ai lo tatou itu faaleagaga.

O se faaaʻoaʻoga, sa tauupu Ioane ma lana avā ma matele atu loa i le pa pia. Ua uma ona inu ni nai ana ipu pia e faatoʻa ai lona ita, ae sōsō mai loa ma se fafine iā te ia. Na toe inu nisi ana pia, ma la ō loa ma le fafine ma faia le mulilua. Mulimuli ane na salamō lava Ioane ona o lona faia o se mea e na te leʻi mafaufauina, ona ua faasesēina o ia e le ʻava malosi.

O le soona inu e iʻu ai i le lē pulea o le tautala ma gaoioiga. Ua fesili mai le Tusi Paia: “O ai e masani ona oo i ai faafitauli? O ai e finau ma misa? O ē uma e faatuai i le uaina, ma faapea e toe tasi lava se fagu.” (Faataoto 23:29, 30, Contemporary English Version) O le inu tele e oo ai iā te oe “faalogona e pei o loo e tāupe i le fanā o se vaa i le vasa loloa, ma ua e maʻi vasa, a o felafoaʻiina le vaa e peau o le sami.” (Faataoto 23:34, TEV) O se tagata e inu faaatuatuvale e ala aʻe “ua totoulia atoa lona tino ae e lē iloa pe na faapefea ona tupu lenā mea.”—Faataoto 23:35, CEV.

O le soona inu e ono faaleagaina ai le soifua mālōlōina. O le ʻava malosi ‘e mulimuli ane, e taufeū e pei o le gata ma e oona e pei o le gata uogo.’ (Faataoto 23:32) Ua faamautinoa mai i suʻesuʻega faafomaʻi le moni o lenā faataoto anamua. O le ʻava malosi, afai e tago tele i ai, e ono avea ma vailaau oona e oti ai ma o ni iʻuga e oo i ai, e maua ai i kanesa eseese ma le ate fefete, o faamaʻi o le ate ma le atealii, e afāina ai tagata maʻi suka ma pepe i manava o tinā, ma pē ai ma le tino faapea ma le fatu. E tusa foʻi pe na o le faatasi ona soona inu, ae e ono matapogia ai ma iʻu ai lava i le oti. Peitaʻi, e lē o taʻu maia i tusi faafomaʻi iʻuga e sili ona matuiā o le inu tele.

Tulaga e sili ona mataʻutia. E ui atonu e lē o onā se tagata, ae o le inu tele e oo ai ina lamatia faaleagaga. Ua faamanino mai e le Tusi Paia e faapea: “Oi talofa iā te i latou o ē ala usu e matuā saʻili ʻava, ma ua nonofo pea ua oo i le pō, seʻia faavalemalolosi ai i latou i le uaina!” Aiseā? Ua faamatala mai e Isaia le afāina faaleagaga ona o le inu tele: “Ua latou lē mafaufau i le galuega a Ieova, ua latou lē vāai foʻi i mea ua faia e ona aao.”—Isaia 5:11, 12, O le Tusi Paia Samoa—Lomiga o le 1884.

Ua fautua mai le Tusi Paia ia aua neʻi avea “oe o sē e inu tele i le uaina.” (Faataoto 23:20) Ua lapataʻia fafine matutua e aua nei “faapologaina i le inu tele i le uaina.” (Tito 2:3) Aiseā? Ona e lē o mafai ona tatou iloa, ua faasolosolo ina tatou inu tele ma inu soo. Mulimuli ane ua “ala le tagata onā ma fesili ifo, ‘Po ua tai ao ae seʻi ou toe inu?’” (Faataoto 23:35, CEV) Ua oo le tagata inu tele i se tulaga mataʻutia pe afai e manaʻonaʻo e toe inu i le taeao ina ia maua ai sona malosi talu lana inuga mai le pō ua tuanaʻi atu.

Ua lapataʻi mai le Tusi Paia i ē ‘inu tele i le uaina, ma patī le taupulea, ma tauvaga o inuga ʻava, . . .o le a latou taʻu atu le tala i lē ua nofo sauni na te faamasinoina o ē o ola ma ē ua oti.’ (1 Peteru 4:3, 5) Ma na lapataʻi mai Iesu e faatatau i taimi faigatā ua tatou ola ai e faapea: “Ia outou uaʻi atu iā te outou lava, ina neʻi faamamafaina o outou loto i le ʻai tele, ma le inu tele, ma le popole i mea o le olaga nei, neʻi oo faafuaseʻi mai lenā aso [o Ieova] iā te outou e pei o se mailei.”—Luka 21:34, 35.

O le ā e faia e i latou e soona inu ina ia tuu ai le ‘⁠faamamafaina o latou loto i le inu tele’?

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 2 I lenei mataupu e faasino le faaupuga ʻava malosi” i le pia, uaina ma isi fagu malolosi.

[Ata i le itulau 4, 5]

O le soona inu e faapogaia ai le tele o faafitauli