Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Aiseā ua Suia ai Manatu i le Agasala?

Aiseā ua Suia ai Manatu i le Agasala?

Aiseā ua Suia ai Manatu i le Agasala?

“E LĒ o fiafia tagata i aso nei i le manatu e faapea, ua aafia i tatou uma i se mala mai anamua, o le Uluaʻi Agasala. E faapena foʻi o latou lagona e uiga i le agasala. . . . E moni ua agasala tagata e pei o Adolf Hitler ma Josef Stalin, a ua aafia i tatou uma ona o mea ua tutupu po o faaiʻuga sesē na faia.”—The Wall Street Journal.

E pei ona faaalia i le faamatalaga o i luga, e foliga mai ua lē malamalama tagata i aso nei e uiga i le agasala. Aiseā? O le ā ua suia? O le ā le talitonuga e faatatau i le agasala ua lē fiafia ai tagata i aso nei?

E lua vala o lenei mataupu—o le agasala tuufaasolo, ma le agasala a le tagata lava ia. O le vala muamua, o se mea na tatou fananau mai ma i tatou, e tusa lava pe tatou te mananaʻo i ai pe leai, a o le vala lona lua, o se mea e tatou te faia. Seʻi o tatou iloiloina ia vala taʻitasi.

Po ua Aafia i le Uluaʻi Agasala?

Ua taʻua i le Tusi Paia, ua tuufaasolo mai i tagata uma āuga o le uluaʻi agasala a o tatou uluaʻi mātua. O lea, ua fananau mai i tatou uma ma le agasala. Ua faapea mai le Tusi Paia: “O amioga lē tonu uma lava o le agasala lea.”—1 Ioane 5:17.

Ae peitaʻi, o le toʻatele o tagata lotu e lē ioe pe malamalama i le manatu e faapea, ua agasala tagata uma ona o se solitulafono i aso ua mavae, e latou te leʻi faia ma tuuaʻia ai fua. Ua faapea mai Edward Oakes, o se polofesa faafaifeʻau, o lenei aʻoaʻoga, “a lē faateʻia ai, e matuā tetee i ai, pe e faapea mai foʻi se tasi, e talitonu i le agasala ma e lē manaʻo e fai, ae e pule lava o ia i le auala e ola ai.”

O se tasi vala ua faigatā ai ona talia e tagata le aʻoaʻoga o le uluaʻi agasala, ona o mea na aʻoaʻo e lotu e uiga i ai. O se faaaʻoaʻoga, i le Fono i Trent (1545-1563), na taʻusalaina e le lotu se tasi e tetee i le papatisoina o pepe faatoʻā fananau mai ina ia magalo ai agasala. Ua faapea mai faifeʻau, pe afai e oti se pepe ae e leʻi papatisoina, o le a lē mafai ona alu atu i luma o le Atua i le lagi, ona e leʻi faamagaloina ana agasala. Na aʻoaʻo e le faifeʻau anamua o Kalavini, ‘⁠e fananau mai pepe i manava o o latou tinā ma o latou lava faasalaga’ ma ‘⁠e inosia e le Atua’ lo latou tulaga agasala.

O le toʻatele o tagata e manatu e lē agasala pepe faatoʻā fananau mai, e manatu foʻi, e lē talafeagai ona mafatia i latou ona o le agasala tuufaasolo. E faigofie ona iloa le pogai ua lē talitonu ai tagata i le aʻoaʻoga o le uluaʻi agasala, ona o aʻoaʻoga a lotu. Ae e lē mananaʻo nisi faifeʻau e faasalaina i le afi i seoli se pepe e leʻi papatiso. E tusa ma o latou talitonuga faalotu, e latou te lē o iloa tonu po o le ā le mea o le a tupu i lea pepe. E ui e leʻi avea o se aʻoaʻoga aloaʻia a le lotu, ae o le aʻoaʻoga masani a le lotu Katoliko mo le faitau senituri, e ō agaga o pepe e leʻi papatisoina i le nofoaga e taʻu o Limbo. *

O se isi mea na mou atu ai le talitonuga i le uluaʻi agasala, ona ua fesiligia le moni o tala o loo i le Tusi Paia, e le ʻaufaifilosofia, saienitisi ma faifeʻau i le senituri lona 19. Ona o le aʻoaʻoga a Darwin e uiga i le faaevolusione, ua manatu ai le toʻatele o se tala fatu le tala iā Atamu ma Eva. O nei manatu uma, ua iʻu ai ina manatu le toʻatele e lē o se faaaliga mai i le Atua le Tusi Paia, ae ua na o ni mafaufauga ma tū masani a ē na tusia.

Ae faapefea le aʻoaʻoga i le uluaʻi agasala? Pe afai e talitonu tagata lotu e leʻi soifua moni Atamu ma Eva, o lona uiga la e leʻi faia foʻi se uluaʻi agasala. E oo lava iā i latou e ioe ua faalētonu le tulaga o le tagata, ua manatu i le uluaʻi agasala, ua na o se faaupuga e faamatala ai le tulaga vaivai o le tagata.

O le manatu lenā o le toʻatele e uiga i le uluaʻi agasala. Ae faapefea le manatu e ese mai i le agasala tuufaasolo, o agasala a le tagata lava ia e faatigā ai foʻi i le Atua?

Po o se Agasala Lenei Mea?

Pe a fesili i tagata po o le ā so latou manatu, o ā mea e taʻu o agasala a le tagata lava ia, e manatu le toʻatele i Tulafono e Sefulu, ia e faasā ai le fasioti tagata, le lē faamaoni, tuʻinanau i feusuaʻiga, feusuaʻi a o leʻi faaipoipo, gaoi ma mea faapena. O le aʻoaʻoga masani a lotu e faapea, o se tasi e oti ae e leʻi salamō mai i na agasala, o le a faapuapuagatia e faavavau i le afi i seoli. *

Ina ia sao se tasi mai i lenā iʻuga, e manaʻomia e le Lotu Katoliko ona taʻu atu agasala i se patele, o lē ua latou manatu e iai le mana e faamagalo ai i latou. Ae peitaʻi, o le toʻatele o Katoliko e lē o toe auai i ni kofesio, faamagaloga, ma gaoioiga e faaalia ai le salamō. Ua faaalia i se suʻesuʻega talu ai nei, e silia i le 60 pasene o Katoliko i Italia ua lē toe faia ni kofesio.

E manino mai, o le talitonuga masani i le agasala a le tagata lava ia ma ona iʻuga e pei ona faamatalaina e lotu, ua lē mafai ona fesoasoani i tagata e manumalo ai i le agasala. Ua lē o toe talitonu le toʻatele o tagata e sesē nei mea. Ua faapea mai nisi, o le ā le mea e leaga ai pe a malilie ni tagata matutua se toʻalua e faia feusuaʻiga, ae e lē o afāina ai se isi tagata?

O se tasi o māfuaaga o lenei manatu, o le lē mautonu o tagata i mea na aʻoaʻoina ai i latou e uiga i le agasala. O lea, ua faigatā ai ona talitonu le toʻatele o le a faapuapuagatia e faavavau e se Atua alofa tagata agasala i le afi i seoli. Atonu foʻi o na masalosaloga, ua iloa ai le pogai ua lē toe manatu mamafa ai tagata i le agasala. Ae e iai nisi vala ua māfua ai ona lē toe lagona e tagata le matuiā o le agasala.

Teena Amioga Tatau ua Masani Ai

O mea na tutupu i senituri ua mavae, ua matuā suia ai le lalolagi ma manatu o tagata. O taua e lua a le lalolagi, le mau taua laiti, ma le fefasiotiaʻi o tagata o isi ituaiga, ua fesiligia ai e le toʻatele le aogā o amioga tatau ua masani ai. Ua latou fesili: ‘⁠I lenei taimi ua maoaʻe le tomai faaonapōnei, pe e atamai ona ola e tusa ma tulafono na faia i aso ua mavae, ia e matuā lē talafeagai ma le olaga i aso nei?’ Ua manatu le toʻatele o tagata popoto ma ē e suʻesuʻeina amioga tatau, e lē o se mea atamai. Ua manatu i latou e tatau i tagata ona aveese faasāsāga tau amio ma manatu faanuupō, ae ia agaʻi i luma e ala i aʻoaʻoga faaonapōnei.

O lenei manatu ua māfua ai ona lē toe mafaufau tagata i le Atua. I le tele o atunuu i Europa, ua tau lē ō tagata i le lotu. Ua faateleina tagata ua lē toe talitonu i se mea, ma ua feita i aʻoaʻoga a lotu ona e manatu i ai e lē talafeagai. Ua latou faapea mai, pe afai na tupuga mai tagata i isi mea ma e leai se Atua, aiseā la e talanoa ai fua e uiga i le nofosala ona o ni agasala na faia?

Ona o le faaitiitia o faasāsāga i amioga tatau i atunuu o papalagi i le senituri lona 20, ua suia ai le vaaiga a tagata i feusuaʻiga. O solo tetee a tamaiti aʻoga, faapotopotoga e tetee i tū masani, ma le mauaina o fualaau mai i fomaʻi e taofia ai le maʻitō, ua māfua ai ona teena e tagata amioga tatau. Ma e leʻi umi ae teena tapulaa a le Tusi Paia. Ua talia ai e se tupulaga fou amioga fou ma manatu fou e uiga i le agasala. Ua taʻua e se tasi tusitala, mai i lenā taimi, “e na o le tulafono o le alofa” ua pulea ai i latou, lea na iloa i le taatele o le faia o feusuaʻiga e lē faatagaina.

O Lotu e Faafiafia ai Tagata

Ua taʻua i le mekasini o le Newsweek e uiga i le tulaga o mea i Amerika: “Ua iloa e le toʻatele o faifeʻau, o le a taape le ʻaulotu pe afai e lē lauga atu i mea e latou te fia faalogo i ai.” E latou te popole ona afai e fai atu ni faasāsāga tau amio i a latou tagata lotu, o le a ō ese tagata. Ua mumusu tagata e faalogo o faapea mai e tatau ona latou atiaʻe le lotomaulalo, amio pulea ma le amio lelei, ia pe e faalogo foʻi i le musumusuga a o latou lotofuatiaifo, ma salamō mai i a latou agasala. O lea, o le tele o lotu ua lauga atu se feʻau e pei ona taʻua i le Chicago Sun-Times, “o se feʻau faa-Kerisiano e faamalie ai, e logoleleia ma viiviia ai tagata o le lotu, ae ua lē toe lauga atu e uiga i le tala lelei o le Tusi Paia.”

O manatu nei ua iʻu ai i se tapuaʻiga ua faamatalaina ai le Atua i o latou lava talitonuga, ma lotu e lē o taulaʻi atu i le Atua ma lona finagalo mo i tatou, ae e taulaʻi atu i tagata ma mea e faafiafia ai i latou lava. O le sini autū, ia faamalie manaʻoga o le ʻaulotu. O le iʻuga, ua maua ai se tapuaʻiga e leai ni talitonuga mautū. Ua fesili le Wall Street Journal e faapea: “O le ā le mea ua suia ai tulafono ma amioga tatau faa-Kerisiano? Pau le mea, ia alofa ma aua le faamasinosino i mea sesē a isi, a ia faaalia uiga tausaafia, ona lelei lea o mea uma.”

Ona o nei mea uma, ua manatu ai tagata o so o se lotu e faafiafia ai faalogona o tagata lotu, e lelei. O so o se tasi ua iai lenā manatu, ua taʻua i le Wall Street Journal, “e mafai ona auai i so o se lotu, pe afai e leai ni faasāsāga tau amio, ma e faamāfanafana atu ae e lē faamasinosino.” E malilie foʻi lotu e talia tagata “i le tulaga ua iai,” e aunoa ma le faia o ni faasāsāga tau amio.

I manatu ua taʻua muamua, atonu ua faamanatu mai ai i le ʻaufaitau o le Tusi Paia se valoaga na tusia e le aposetolo o Paulo i le uluaʻi senituri T.A. Sa ia taʻua: “E iai le taimi e latou te lē toe taliaina ai aʻoaʻoga aogā, ae e tusa ai ma o latou lava tuʻinanauga, e latou te aoaoina aʻoaʻo mo i latou ina ia faalogo o latou taliga i mea e logolelei iā i latou lava; e liliuese foʻi o latou taliga mai i le upu moni.”—2 Timoteo 4:3, 4.

Pe a fai e taʻitaʻi lotu faamolemolega ma faafitia le iai o le agasala, e leaga lea mea mo le ʻaulotu. Ua latou taʻu atu mea e “logolelei” i tagata lotu, i le taʻua o mea e fia faalogo i ai, ae lē o le upu moni o le Tusi Paia. O lenā faiga e pepelo ma e mataʻutia. Ua mimilo sesē ai se tasi o aʻoaʻoga faavae o le faa-Kerisiano. Ona i le tala lelei lea na aʻoaʻo atu e Iesu ma ona aposetolo, e iai se vaega tāua a le agasala ma le faamagaloga. Ina ia malamalama i lenei mea, e valaaulia oe ia faaauau ona faitau i isi mataupu.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 9 Atonu ona o le lavelave o lenei aʻoaʻoga e lē faale-Tusi Paia, na aveesea talu ai nei le talitonuga e uiga i le Limbo, mai i tusi fesili a le Katoliko. Tagaʻi i le pusa “Ua Suia se Aʻoaʻoga a le Lotu,” i le itulau e 10.

^ pala. 14 E lē o faamaonia i le Tusi Paia le talitonuga i le faapuapuagatia e faavavau i le afi i seoli. Mo nisi faamatalaga, tagaʻi i le mataupu e 6, “O Fea o Iai Ē ua Maliliu?,” i le tusi O ā Aʻoaʻoga Moni a le Tusi Paia? lomia e Molimau a Ieova.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 7]

E fua mai e se tapuaʻiga e na ona faamalie ai tagata fua leaga

[Pusa i le itulau 6]

Ua Tatou Lē Toe Popole i le Agasala

“Ua avea o se faafitauli tugā lenei mataupu i lotu i aso nei. Ua mou atu le manatu o i tatou o ‘⁠tagata agasala’ e tatau ona faamagaloina. Atonu sa avea le agasala o se faafitauli i aso ua mavae, ae i aso nei, ua tatou lē toe popole i ai. E ui o loo iai se vaifofō a lotu i lenei faafitauli, ae i le toʻatele o tagata Amerika, e lē o se faafitauli pe e lē matuiā tele foʻi.”—John A. Studebaker, Jr., tusitala o mataupu faalotu.

“Ua fai mai tagata: ‘⁠Ou te faamoemoe ia lelei aʻu tapulaa tau amio faapea foʻi ma isi tagata, ae ona e sasi tagata uma, o lea ou te taumafai ai pea e fai le mea sili ou te mafaia.’ E tatou te taumafai ia amio lelei ma faia mea lelei. E tatou te sasa le vao, ma lē solia le tulafono tau taavale. Ae e galo iā i tatou mataupu tāua e uiga i le agasala.”—Albert Mohler, peresitene o le Aʻoga Faafaifeʻau a le Lotu Papatiso.

“Ua fiafia tagata i aso nei e fai mea sa manatu muamua i ai o mea e māsiasi ai [e pei o agasala matuiā e fitu]: ua uunaʻia e mātua fanau ia mitamita iā i latou lava; ua talosaga atu se vaega o tagata kuka i Falani i le Vatikana, ia ioe mai e lē o se agasala le ʻaitele ma le inutele. Ua uunaʻia e faasalalauga o oloa le losilosi. Ua faatosina e faasalalauga tagata e tuʻinanau i mea, ma ua manatu i le ita o se mea e talafeagai pe afai e faatigā mai se tasi. O le tele o aso ou te lē fia faia ai se mea ma ou te paiē.”—Nancy Gibbs, tusia i le mekasini o le Time.

[Ata i le itulau 5]

Ua manatu le toʻatele i aso nei o se tala fatu le tala iā Atamu ma Eva