Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Upu Moni e Uiga i le Agasala

Le Upu Moni e Uiga i le Agasala

Le Upu Moni e Uiga i le Agasala

PE E mafai e se tagata maʻi ona faamaonia e lē fiva, i le gagau o le fua fiva? E leai! I se tulaga tutusa, e lē faapea ua leai se agasala ona ua teena e tagata le silafaga a le Atua e uiga i le agasala. E tele faamatalaga e uiga i lenei mataupu o loo i le Tusi Paia. O le ā le aʻoaʻoga moni a le Tusi Paia e uiga i le agasala?

Ua Agasala Tagata Uma

E tusa ma le lua afe tausaga ua mavae, na taʻua ai e le aposetolo o Paulo lona faanoanoa ona e ‘⁠na te lē faia le mea lelei e loto i ai, a o le mea leaga e lē loto i ai o ia, o le mea lea e na te faia.’ (Roma 7:19) Pe afai e tatou te faamaoni, e tatou te ioe o lo tatou tulaga foʻi lenā. E ui e tatou te naunau e ola e tusa ai ma Tulafono e Sefulu po o isi tapulaa i amioga tatau, ae ua agasala i tatou uma. E lē faapea e tatou te agasala ma le loto i ai, ae ona e tatou te vaivai. Aiseā ua faapea ai? Ua taʻu mai e Paulo le tali: “O lenei, afai ou te faia le mea ou te lē loto i ai, e lē o aʻu e faia, a o le agasala o loo nofo i totonu iā te aʻu.”—Roma 7:20.

I le pei o Paulo, ua aafia tagata uma i vaivaiga, ma o le faamaoniga lea o le agasala tuufaasolo. Na taʻua e le aposetolo: “Ua agasala tagata uma lava, ma ua lē ausia ai le mamalu o le Atua.” O le ā le pogai o lenei tulaga? Ua taʻua atili e Paulo: “E pei ona oo mai o le agasala i le lalolagi ona o le tagata e toʻatasi [Atamu], o le oti foʻi ona o le agasala, ona oo mai ai lea o le oti i tagata uma auā ua agasala uma lava.”—Roma 3:23; 5:12.

E ui ua teena e le toʻatele le manatu e faapea, ua faaleagaina la tatou mafutaga ma le Atua ma leiloa ai le olaga lelei atoatoa ona o le agasala a o tatou uluaʻi mātua, ae o le aʻoaʻoga moni lenā a le Tusi Paia. Na faaalia e Iesu lona talitonu i le tala iā Atamu ma Eva, i le taʻua o uluaʻi mataupu o le Kenese e lagolagoina ai ana fetalaiga.—Kenese 1:27; 2:24; 5:2; Mataio 19:1-5.

O se tasi o manatu tāua o le feʻau o loo i le Tusi Paia, na afio mai Iesu i le lalolagi ina ia togiolaina ē e faatuatua iā te ia mai i a latou agasala. (Ioane 3:16) E faalagolago lo tatou ola e faavavau, i le talia o le sauniuniga a Ieova e laveaʻi ai tagata faatuatua mai i se tulaga faigatā e leai se mea e mafai i ai. Ae afai e tatou te lē iloa lelei le silafaga a le Atua i le agasala, e lē mafai la ona tatou talisapaia le auala ua ia faia e laveaʻi ai i tatou mai i le agasala.

Le Taulaga a Iesu ma le Pogai na Manaʻomia Ai

Na tuu e Ieova le faamoemoe o le ola e faavavau i le uluaʻi tane. Pe afai e fouvale o ia i le Atua, o le a ia melea lenā faamoemoe matagofie. Na fouvale Atamu ma agasala ai. (Kenese 2:15-17; 3:6) Na faia e Atamu le mea e lē ōgatusa ma le finagalo o le Atua, na lē toe lelei atoatoa ai, ma faaleagaina ai la la mafutaga ma le Atua. Ina ua agasala o ia i le solia o le tulafono a le Atua, ona amata loa lea ona oti o ia. O lea, o i tatou uma e tupuga mai iā Atamu, ua fananau mai ma le agasala ma faasalaina i le oti. Aiseā?

E faigofie le tali. E lē mafai e ni mātua agasala ona fanau mai ni fanau e lē agasala. Ua agasala fanau uma a Atamu, ma e pei ona taʻua e Paulo, “o le totogi o le agasala o le oti lea.” (Roma 6:23) Ae e faamāfanafanaina i tatou i le vaega lona lua o lea mau: “A o le meaalofa a le Atua o le ola e faavavau lea, e ala iā Keriso Iesu lo tatou Alii.” O lona uiga, o le maliu faataulaga o Iesu, ua mafai ai ona faamamāina tagata usiusitaʻi ma faatuatua, mai i āuga o le agasala a Atamu. * (Mataio 20:28; 1 Peteru 1:18, 19) O ā ni ou lagona i lenā mea?

Ua “Faamalosia” i Tatou i le Alofa o Keriso

Na taʻua e Paulo le tali a le Atua i le fesili o i luga, e faapea: “Ua faamalosia i matou ona o le alofa o le Keriso, ma o lo matou manatu lenei, e toʻatasi lē na maliu mo tagata uma; . . . ma na maliu o ia mo tagata uma, ina ia lē toe ola i latou mo i latou lava, ae ia ola mo ia o lē na maliu mo i latou ma toe faatūina mai.” (2 Korinito 5:14, 15) Pe afai e ioe se tagata e mafai e le taulaga a Iesu ona faasaʻoloto o ia mai i āuga o le agasala, ma naunau e faaalia le lotofaafetai mo lenā sauniuniga, e tatau ona ia taumafai e ola e tusa ai o le finagalo o le Atua. E aofia ai i lenei mea le iloa o mea e finagalo i ai le Atua, aʻoaʻo lona lotofuatiaifo e tusa ai ma tapulaa o le Tusi Paia, ma ola e tusa ai.—Ioane 17:3, 17.

E faaleagaina la tatou mafutaga ma Ieova le Atua pe a faia ni mea sesē. E mautinoa sa matuā māsiasi Tavita ina ua ia iloa le matuiā o le la mulilua ma Patisepa ma le fasiotia o lana tane. Ae o le mea sa sili ona popole i ai, ona ua ia faatigā le finagalo o le Atua i ana agasala, ma ua tonu lona popolega. Na ia taʻutino atu ma le salamō iā Ieova: “Ua ou agasala iā te oe, ua na o oe lava, ua ou faia le mea leaga i lau silafaga.” (Salamo 51:4) E faapena foʻi Iosefa, ina ua faaosoosoina o ia e faia le mulilua, o lona lotofuatiaifo na ia fesili atu ai: “Pe faapefea ona ou faia lenei mea leaga tele ma ou agasala ai i le Atua?”—Kenese 39:9.

O le agasala la, e lē o se lagona leaga o iā i tatou ona ua iloa ua tatou faia se mea sesē. E lē o se mataupu foʻi e tali atu ai i tagata lautele ona o se mea sesē ua faia. Ae afai e tatou te solia tulafono a le Atua i feusuaʻiga, le faamaoni, faaaloalo, tapuaʻiga ma isi mea, ua faaleagaina ai la tatou mafutaga ma ia. Pe afai e faaauau ona tatou agasala ma le loto i ai, ua avea i tatou ma fili o le Atua. E tatau ona manatu mamafa i lenei mea moni.—1 Ioane 3:4, 8.

Aiseā la ua manatu māmā ai tagata i le agasala? O loo iai pea le agasala a ua suia e tagata taʻu e faamatala ai, e tau faamāmā ai le matuiā o le agasala. Ua lē amanaʻia foʻi e le toʻatele o latou lotofuatiaifo. O i latou uma e fia maua le finagalo malie o le Atua, e tatau ona teena lenā faiga. Ua tatou iloa, o le totogi o le agasala, o le oti, ae e lē o se lagona tigā pe māsiasi. O le agasala o se mataupu e faalagolago i ai le ola po o le oti.

O se tala lelei le iloa, e maua le faamagaloga e ala i le tāua o le taulaga a Iesu, pe a tatou salamō moni i a tatou agasala ma lē toe faia. Na tusi Paulo e faapea: “E fiafia i latou o ē e faamagaloina a latou solitulafono ma ua ufitia a latou agasala; e fiafia foʻi le tagata e lē faitaulia e Ieova ana agasala.”—Roma 4:7, 8.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 10 Mo nisi faamatalaga i le auala e laveaʻiina ai e le maliu faataulaga o Iesu tagata usiusitaʻi, tagaʻi i le tusi O ā Aʻoaʻoga Moni a le Tusi Paia? itulau e 47-54, lomia e Molimau a Ieova.

[Pusa/Ata i le itulau 10]

Ua Suia se Aʻoaʻoga a le Lotu

E toʻatele tagata lotu Katoliko e lē o malamalama i le aʻoaʻoga e uiga i le Limbo. E leʻi leva tele talu ona faasolo ina mou atu lea aʻoaʻoga, ma ua lē o toe taʻua i tusi fesili a le lotu. I le 2007, na “faamuta” ai e le Lotu Katoliko le aʻoaʻoga o le Limbo i se tusi aloaʻia, ma taʻua ai “māfuaaga faalotu e talitonu ai e ono faasaoina pepe ua feoti a o leʻi papatisoina, ma maua le oliolisaga tumau.”—International Theological Commission.

Aiseā ua suia ai lenei aʻoaʻoga? Ina ia mafai ai e le lotu ona faamatuu ese atu le mea na taʻua e le tusitala Falani o Henri Tincq, “o se tofi mamafatū na lagolagoina mai i le senituri lona 12 seʻia oo i le senituri lona 20, e se Lotu pulepuletutū na faaaogā le aʻoaʻoga o le Limbo, e faafefe ai mātua e vave papatiso a latou fanau.” Ae o le aveesea o lea aʻoaʻoga, ua lāgā ai foʻi isi mataupu.

Uputuu pe e Mai i le Tusi Paia? Na amata le talitonuga i le Limbo mai i le senituri lona 12, ona o felafolafoaʻiga a faifeʻau e uiga i le pulekatolio. Na aʻoaʻo e le Lotu Katoliko e ola pea le agaga o le tagata pe a oti, o lea e tatau ai ona iai se nofoaga mo agaga o tamaiti ua lē ō i le lagi ona e leʻi papatiso, ae e lē tatau ona ō i seoli. O i inā na amata mai ai le aʻoaʻoga i le Limbo.

Peitaʻi, e lē o aʻoaʻoina i le Tusi Paia e iai se agaga o le tagata e ola pea pe a oti. A ua taʻua manino mai ai, o le tagata e agasala e mafai ona “faaumatia” ma “e oti.” (Galuega 3:23; Esekielu 18:4) Talu ai e leai se agaga e ola pea pe a oti le tagata, o lona uiga la e leai foʻi se Limbo. E lē gata i lea, ua taʻua i le Tusi Paia a oti le tagata ua lē toe iloa se mea, e pei lava o loo moe.—Failauga 9:5, 10; Ioane 11:11-14.

Ua taʻua i le Tusi Paia, e paia i le silafaga a le Atua fanau iti a mātua Kerisiano. (1 Korinito 7:14) E lē aogā lenā faamatalaga pe afai e tatau ona papatiso pepe ina ia faasaoina ai.

Ua faalumaina le Atua i le aʻoaʻoga i le Limbo, auā ua faaatagia ai o ia o se pule sauā e faasalaina ē e lē sala, ae o le mea moni o ia o se Tamā alofa ma faimeatonu. (Teuteronome 32:4; Mataio 5:45; 1 Ioane 4:8) O le māfuaaga lea e matuā lē talitonu ai Kerisiano moni uma i lenei aʻoaʻoga, ona e lē faale-Tusi Paia!

[Ata i le itulau 9]

Pe a ola e tusa ma le Afioga a le Atua, e maua se mafutaga lelei ma le Atua ma tagata