Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Ai le ‘Auapolotisi?

O Ai le ‘Auapolotisi?

O Ai le ʻAuapolotisi?

O NISI o tuuaʻiga valea na tuuaʻia ai Kerisiano i le senituri lona lua T.A., o le mataifale, fasiotia o tamaiti ma le ʻai tagata. Na iʻu ina matuā sauāina i latou, o lea na manatu ai tusitala na faapea mai o Kerisiano, e ao ona puipuia lo latou faatuatuaga. O nei tusitala na mulimuli ane taʻua o le ʻauapolotisi po o ē e puipuia o latou talitonuga, na taumafai e faamaonia atu e lē leaga la latou lotu, ina ia faamalie ai le pulega a Roma ma manatu o tagata lautele. E leʻi faigofie lenei gaoioiga, auā o le mea masani, e faatoʻā faamalieina le malo ma tagata pe a fai le mea e latou te mananaʻo i ai. Sa iai foʻi le lamatiaga o le faatupuina o nisi sauāga, po o le faafilogia o le faatuatuaga faa-Kerisiano ona o faiga faagutugutulua. Na faapefea ona puipuia e le ʻauapolotisi lo latou faatuatuaga? O ā faamaoniga na latou faaaogā? Ma o ā iʻuga o a latou taumafaiga?

Le ʻAuapolotisi ma le Malo o Roma

O le ʻauapolotisi o ni tagata atamamai na ola i le senituri lona lua ma le amataga o le senituri lona tolu. O ē e sili ona lauiloa o i latou, o Justin Martyr, Clement o Alesania, ma Tetuliano. * Sa tele ina tusi atu a latou tusitusiga i tagata faapaupau ma le pulega a Roma, e faamalamalama atu ai le faatuatuaga faa-Kerisiano ma faailoa atu ai le tele o faamaoniga mai i le Tusi Paia. Ae sa sili ona tetee le ʻauapolotisi i ē na sauā i Kerisiano, teena a latou tuuaʻiga, ma taʻuleleia Kerisiano.

O se tasi o mea sa sili ona mananaʻo ai le ʻauapolotisi, o le matuaʻi faamautinoa atu lea i taʻitaʻi o malo, o Kerisiano e lē o ni fili o le emeperoa po o le malo. Ae na taʻua e Tetuliano “na tofia e lo tatou Atua” le emeperoa, ma na faapea atu Athenagoras e tatau ona faasolo le tulaga tautupu i sui o le aiga, ma aafia ai i laʻua i faigāmalo i lenā vaitaimi. Ua la teena ai upu a Iesu Keriso, o lē na fetalai: “O loʻu malo e lē mai le lalolagi lenei.”—Ioane 18:36.

Sa faapea mai foʻi le ʻauapolotisi e tatau ona iai se fesootaʻiga a Roma ma le lotu Kerisiano. Na taʻua e Melito, e galulue faatasi nei vaega mo le lelei o le malo. Na faamatala e le tusitala o le tusi The Epistle to Diognetus, e lē o taʻua lona igoa, ia Kerisiano e pei o se mea o loo ‘fusia faatasi ai le lalolagi.’ Na tusi Tetuliano e faapea, na tatalo Kerisiano mo le manuia o le malo, ma ia tuai ona oo mai le iʻuga o le faiga o mea. O le iʻuga, na pei ai ua lē toe tāua le oo mai o le Malo o le Atua.—Mataio 6:9, 10.

Avea le “Faa-Kerisiano” ma Filosofia

Na faamatala ma le aamu e le faifilosofia o Celsus ia Kerisiano, o le “ʻauleipa, o ē e fai seevae, o le ʻaufaifaatoʻaga, o tagata e sili ona vālea ma faasosososo.” Sa lē mafai ona tatalia e le ʻauapolotisi lenei tauemuga. Sa latou taumafai ia fiafia mai tagata lautele, e ala i le faia o se isi taumafaiga. Na latou teena muamua le atamai o le lalolagi, a o lea ua toe faaaogā e lagolago ai le faa-Kerisiano. O se faaaʻoaʻoga, sa talitonu Clement o Alesania, o le filosofia o ni “aʻoaʻoga moni faalotu.” E ui na faapea mai Justin e na te teena filosofia faapaupau, ae o ia na muamua faaaogāina faaupuga ma talitonuga faafilosofia, e faamatala ai aʻoaʻoga faa-Kerisiano. Sa manatu o ia “e lelei ma aogā” lenei ituaiga o filosofia.

Na amata i lea taimi ona lē toe tetee i filosofia, ae ua avea talitonuga ua faapea mai e faa-Kerisiano, o se filosofia e sili atu i filosofia a tagata faapaupau. Na tusi Justin: “O nisi mataupu, ua tutusa ai o matou manatu ma le ʻaufatusolo ma le ʻaufaifilosofia o ē e tou te faaaloalogia, ae o isi mataupu, ua sili atu ona lelei ma faale-Atua a matou aʻoaʻoga.” Ona o lea faiga fou, na faamamaluina ma aloaʻia ai aʻoaʻoga faa-Kerisiano a le ʻauapolotisi. Ma na latou taʻua e sili atu ona leva tusi faa-Kerisiano i tusi faa-Eleni, ma na muamua soifua perofeta o le Tusi Paia i le ʻaufaifilosofia Eleni. Na latou taʻua foʻi, na kopi mai e le ʻaufaifilosofia faamatalaga a le ʻauperofeta, ma o Palato o se soo o Mose!

Mimilo Sesē le Faa-Kerisiano

O lenei faiga fou na iʻu ai ina palu faatasi le faa-Kerisiano ma filosofia faapaupau. Na faatusatusa atua Eleni i tagata o loo taʻua i le Tusi Paia. Na faatusatusa Iesu iā Perseus, faapea le maʻitō o Maria i le maʻitō o le tinā o Perseus, o Danaë, o lē ua taʻua foʻi o se taupou.

Na matuaʻi suia nisi o aʻoaʻoga. O se faaaʻoaʻoga, ua taʻua Iesu i le Tusi Paia o le “Lokou,” o lona uiga o le “Upu” a le Atua, po o le Fofoga Fetalai. (Ioane 1:1-3, 14-18; Faaaliga 19:11-13) Na vave ona mimilo sesē e Justin lenei aʻoaʻoga. Talu ai o ia o se faifilosofia, na ia faaaogā ai uiga e lua e mafai ona maua mai i le upu Eleni o le lokou: o le “upu” ma le “mafaufau lelei.” Na faapea mai o ia, na maua e Kerisiano le upu ina ua afio mai Keriso, auā o ia o le Upu. Peitaʻi, o le isi uiga o le upu lokou, o le mafaufau lelei, e maua i tagata uma e aofia ai ma tagata faapaupau. O lea na ia taʻua ai, o Kerisiano o i latou ia e ola e tusa ma le mafaufau lelei, e oo lava i ē e faapea mai pe manatu e lē talitonu i le Atua, e pei o Socrates ma isi.

E lē gata i lea, o le faamalosia o le sootaga i le va o Iesu ma le aʻoaʻoga faafilosofia Eleni e uiga i le lokou, lea e iai se sootaga ma le Atua, na amata ai e le ʻauapolotisi e aofia ai ma Tetuliano, se aʻoaʻoga na mulimuli ane iʻu ai ina talia e le faa-Kerisiano le aʻoaʻoga o le Tasitolu. *

Na mimilo sesē foʻi e le ʻauapolotisi le aʻoaʻoga a le Tusi Paia e uiga i le mea e tupu i le tagata pe a oti. Na latou palu faatasi lenā aʻoaʻoga ma le filosofia a Palato e faapea, e iai se mea e lē vaaia i le tino o le tagata, e ola pea pe a oti. (Failauga 9:5, 10) Na finau atu foʻi Minucius Felix na amata le talitonuga i le toetū, mai i le aʻoaʻoga a Pythagoras e toe ola mai le agaga o le tagata oti i se isi tagata po o se manu. Pagā le sesē ua taaʻina ai i latou e aʻoaʻoga faa-Eleni, mai i aʻoaʻoga a le Tusi Paia!

Le Faaiʻuga Sesē

Na iloa e nisi apolotisi le lamatiaga e mafai ona oo i le faatuatuaga faa-Kerisiano, ona o le faafilosofia. E ui na latou faitioina le ʻaufaifilosofia, ae na fiafia lava i le poto o manatu faafilosofia. O se faaaʻoaʻoga, na faitioina e Tatiano le ʻaufaifilosofia ona o le lē faia o se mea lelei, ae i le taimi e tasi na ia taʻua le lotu Kerisiano “o la matou filosofia,” ma fiafia e fai faamatalaga faafilosofia. Na faitioina e Tetuliano taaʻiga leaga a filosofia faapaupau i talitonuga faa-Kerisiano, ae na ia taʻua foʻi e faapea, sa manaʻo e mulimuli iā “Justin, le faifilosofia ma lē na oti faamaturo; Miltiades, le tagata atamai i mataupu faalotu,” faapea ma isi. Na taʻua e Athenagoras ia lava “o se Kerisiano faifilosofia mai i Atenai.” Ae na manatu Clement, “e mafai ona faaaogā ma le faaeteete e se Kerisiano le faafilosofia, e fesoasoani i le mauaina o le poto ma puipuia ai le faatuatuaga.”

Po o le ā lava le taulau o le ʻauapolotisi i le puipuia o lo latou faatuatuaga, ae na matuā telē se sasi i a latou taumafaiga. E faapefea? Na faamanatu mai e le aposetolo o Paulo i Kerisiano, e leai se isi auupega faaleagaga iā i latou e sili ona malosi, i lo o “le afioga a le Atua,” lea “o loo ola . . . ma e matuā malosi foʻi.” Na taʻua e Paulo, o lenā afioga “ua matou faatoʻilaloina [ai] manatu sesē ma mea maualuluga uma e tetee i le poto o le Atua.”—Eperu 4:12; 2 Korinito 10:4, 5; Efeso 6:17.

I le pō a o leʻi fasiotia Iesu, na faapea atu o ia i ona soo: “Ia lototetele! Ua ou manumalo i le lalolagi.” (Ioane 16:33) E leʻi avea faigatā ma puapuaga na oo iā te ia i le lalolagi, ma mea e faavaivaia ai lona faatuatua ma le faamaoni i lona Tamā. Na tusi foʻi Ioane, o le aposetolo mulimuli na soifua: “O le manumalo lenei ua tatou manumalo ai i le lalolagi, o lo tatou faatuatua lea.” (1 Ioane 5:4) E ui na mananaʻo le ʻauapolotisi e puipuia le faatuatuaga faa-Kerisiano, ae na sesē la latou faaiʻuga ina ua talia aʻoaʻoga ma manatu faafilosofia a le lalolagi. O le faia faapea, na faasesēina ai le ʻauapolotisi i na filosofia ma iʻu ai ina manumalo le lalolagi iā i latou ma la latou faa-Kerisiano. E leʻi manumalo la le ʻauapolotisi o le uluaʻi lotu i le puipuia o le faatuatuaga faa-Kerisiano, ae atonu e aunoa ma lo latou iloa, na maileia i latou e Satani o lē ‘e fai ma liua o ia lava e avea ma agelu o le malamalama.’—2 Korinito 11:14.

O le mea foʻi lenā ua faia e faifeʻau ma taʻitaʻi o lotu i aso nei. Nai lo o le puipuia o le faa-Kerisiano moni i le faaaogā o le Afioga a le Atua, e masani ona latou taʻufaatauvaa le Tusi Paia ma faaaofia filosofia a le lalolagi i a latou lauga, ina ia faafiafia ai tagata lautele ma le malo. Nai lo o le lapataʻia e faatatau i lamatiaga o le mulimuli i manatu ma gaoioiga a le lalolagi e lē faale-Tusi Paia, ae ua latou aʻoaʻo atu mea e ‘logolelei i taliga’ o a latou tagata lotu ina ia faafiafia ai i latou. (2 Timoteo 4:3) O le itu e leaga ai, i le pei o le ʻauapolotisi, ua lē amanaʻia e nei aʻoaʻo le lapataʻiga a le aposetolo: “Ia faaeteete: ina neʻi maileia outou e se tasi i filosofia ma manatu taufaasesē e lē aogā e tusa ma tū masani a tagata, e tusa ma mataupu faavae a le lalolagi, ae e lē tusa ma aʻoaʻoga a Keriso.” Ua faamanatu mai foʻi iā i tatou, “o lo latou iʻuga e tusa lea ma a latou galuega.”—Kolose 2:8; 2 Korinito 11:15.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 4 Sa iai foʻi Quadratus, Aristides, Tatiano, Apollinaris, Athenagoras, Teofilo, Melito, Minucius Felix, ma isi tusitala e tau lē iloa tele. Tagaʻi i Le Olomatamata o Me 15, 2003, itulau e 27-29, ma Mati 15, 1996, itulau e 28-30.

^ pala. 13 Mo nisi faamatalaga i talitonuga o Tetuliano, tagaʻi i Le Olomatamata o Me 15, 2002, itulau e 29-31.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 31]

“Ua matou faatoʻilaloina manatu sesē ma mea maualuluga uma e tetee i le poto i le Atua.”—2 KORINITO 10:5

[Ata i le itulau 28]

Na manatu Justin, “e lelei ma aogā” le faaaʻoaʻo i faafilosofia

[Ata i le itulau 29]

Na manatu Clement i le faafilosofia o ni “aʻoaʻoga moni faalotu”

[Ata i le itulau 29]

O filosofia na amata e Tetuliano, na iʻu ai i le aʻoaʻoga o le Tasitolu

[Ata i le itulau 29]

Na taʻua e Tatiano le faa-Kerisiano “o la matou filosofia”

[Ata i le itulau 30]

Ua mulimuli faifeʻau ma taʻitaʻi lotu i aso nei i le ʻauapolotisi

[Ata i le itulau 31]

Na lapataʻi mai Paulo e uiga i filosofia ma manatu taufaasesē o tagata

[Ē Ana le Ata i le itulau 29]

Clement: Historical Pictures Service; Tertullian: © Bibliothèque nationale de France