Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“O le Kamuta”

“O le Kamuta”

Olaga ma Siʻomaga o Kerisiano i le Uluaʻi Senituri

“O le Kamuta”

“Pe e lē o le atalii ea lenei o le kamuta?”—MATAIO 13:55.

NA LAUILOA Iesu e lē gata o ia o le “atalii o le kamuta” ae o ia foʻi “o le kamuta.” (Mareko 6:3) E mautinoa na ia aʻoaʻoina lenei tomai mai i lona tamāfai o Iosefa.

O ā tomai ma meafaigaluega sa tatau ona iloa e Iesu a o galue o se kamuta? O ā ni mea na faia e Iesu ma le auaunaga na ia faia mo tagata Nasareta? Na faapefea ona aogā lana matātā o se kamuta i lona olaga mulimuli ane?

Pisinisi a le Aiga I le ata o i lalo, o loo faatonutonu e se tamā lona alo ulumatua i le auala saʻo ma e sefe e faaaogā ai le auvili. O loo faalogologo ma vaavaai lelei le atalii laʻitiiti.

E amata toleni tama i a latou matātā pe a oo i le 12 agaʻi i le 15 tausaga. E masani ona latou aʻoaʻoina nei tomai mai i o latou tamā. E tele tausaga e faaaluina i lenei toleniga, ma e ao ona tinoū ma finafinau tama pe afai e mananaʻo e iloa tomai e avea ai ma tufuga poto. Seʻi manatu i taimi sa faaaluina e Iosefa e galulue fiafia ai ma Iesu, e talatalanoa ma faasoa atu lona tomai iā te ia. E maʻeu le mitamita o Iosefa a o mātauina le tomai o Iesu i le faia o galuega faakamuta!

Poto, Malosi, ma le Tomai E ao ona malamalama lelei le tufuga i le ituaiga laau o le a ia faaaogāina. E filifili i laau o loo ola ai i lona vaipanoa, e pei o le paina, tapeneto, arasi, sukamoru, ma olive. I le uluaʻi senituri e leʻi iai ni fale laupapa po o ni faleoloa mo meafaufale e faatau mai ai e le kamuta laupapa e na te manaʻomia, ua uma ona fua i le mea e manaʻo ai. Ae e alu o ia i le vao, filifili se laau e fetaui ma lelei, tuu i lalo, ma tatoso mai i le mea e fai ai ana galuega.

O le ā e faia e le kamuta i laau na ia aumaia? O le a ia fauina ai ni fale ma e tele se taimi e alu ai. E na te tatipiina iviivi o falealuga, o faasitepu i totonu, o faitotoʻa, ma faamalama, ma faavaa o puipui.

E ao foʻi i le kamuta ona ia fauina meafale. Ua faaalia i le ata nisi o meafale—o pusa toso, fata ma faitotoʻa (1); nofoa e leai ni faalagolago (2), o isi nofoa (3), o laulau (4) o ituaiga eseese; o moega faalue o pepe. E teuteuina nisi meafale e ala i le vane ae teuteu i laupapa e tā e fai ai mamanu mananaia. E tatau ona faagaʻo, vanisi, pe faasuāuu foʻi ina ia aua nei leaga ma faamatagofie ai.

E faia foʻi e le kamuta mea e faaaogā e faifaatoʻaga—amo o povi (5) e fau mai laupapa malō, faapea ma tui, salu maa, ma suō (6). O suōtosina (7) e tatau ona malō ma malolosi, ma mafai ai i o latou pito uʻamea ona faamalū le eleele gaoā. E fau foʻi e le kamuta tamaʻi taavale toso (8) ma taavale tetelē, ma fai ʻaso o uili o taavale toso. E na te toe faafou foʻi ma faalelei meafale, meafaigaluega ma taavale na ia faia.

Pe mafai ona faaata i lou mafaufau le tino o Iesu ona o ia o se kamuta? E mautinoa na enaena manaia lona paʻu ona o le lā i Sasaʻe Tutotonu, e masoa ona e tele tausaga o galue mamafa, e mafiafia foʻi le paʻu o ona lima i le uuina o laau talatala, le toʻiina o laau, ma le faaaogāina o samala ma ili.

Faavae ai Ana Talafaatusa Na matuā tomai Iesu i le faaaogāina o mea faigofie ma masani ai e aʻoaʻoina ai upu moni loloto faaleagaga. Pe na ia faaaogā ni faataʻitaʻiga mai lona talaaga o se kamuta? Seʻi iloilo nai vala nei. Na ia fetalai atu i se motu o tagata e faapea: “Aiseā e te vaavaai ai i le fasilaau i le mata o lou uso, ae e te lē vaai i le utupoto o loo i lou lava mata?” E iloa lelei e le kamuta le telē o se utupoto. (Mataio 7:3) Na fetalai atu Iesu i se isi motu o tagata mulimuli ane: “O le tagata e tago i le suōtosina ma tepa i tua, e lē tatau o ia mo le malo o le Atua.” E foliga mai e tele suōtosina na ia fauina. (Luka 9:62) Sa taʻua foʻi e Iesu se meafaigaluega sa fausia e le kamuta ina ua ia valaaulia ma le māfana tagata. “Ia outou amoina laʻu amo ma faaaʻoaʻo mai iā te aʻu, . . . Auā e avegofie laʻu amo, ma e māmā foʻi laʻu avega.” (Mataio 11:29, 30) E mautinoa sa silafia lelei e Iesu le auala e fai ai se amo e “avegofie” ma fetaui lelei, e lē tigā ai se ua.

Atonu na amusia Iesu e i latou na tetee iā te ia i le taʻua o ia o le ‘⁠atalii o le kamuta.’ E ui i lea, e pei ona iai i le uluaʻi senituri, ua manatu Kerisiano i aso nei o se faaeaga le mulimuli i lē sa avea muamua ma kamuta lotomaulalo.

[Pusa/Ata i le itulau 26]

Pusa Faigaluega a le Kamuta

Sa tatau i kamuta e pei o Iesu i le uluaʻi senituri ona iloa faaaogā meafaigaluega o loo taʻua i inei. O lana ili (1) o se faavaa laupapa e faamau ai se matāʻili uʻamea e ili ai laau. E faaaogā foʻi le sikuea (2) e faasaʻo ai le fua o ana galuega ma se palamu (plump) (3) e faagatasi ai ana galuega. Sa iai se fuavai (4), vase laau (5), o se tele e maʻai lona mata uʻamea e faalamolemole ai laau (6), ma le toʻi (7) e tātuu ai laau.

E iai lana polei (8) ma le tofi loloʻu (9) sa faaaogā e tatipi ma fai ai uili o mea lalaga vulu. I luga o le tāpuni o le pusa faigaluega, o loo e tagaʻi atu ai i le samala laau (10) sa faaaogā e tuʻi ai fasilaau po o fasi uʻamea i sooga pe na faaaogā foʻi e sasa ai le tofi. O loo iai foʻi se ili lima (11), o se naifi olo (12) e faalaugatasi ai pona o laau, ma fao (13). I le pito i luma o le pusa faigaluega e iai le samala uʻamea (14) ma se agaese (15) e tuutogi ai laau. O luga o le tāpuni o loo iai se naifi (16) e iai foʻi ma tofi (17) e eseese le lautetele. O le auvili (18) o loo faalagolago i le pusa faigaluega.