Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Te Silafia?

E Te Silafia?

E te Silafia?

O le ā le vaaiga a taʻitaʻi lotu Iutaia i tagata lautele i aso o Iesu?

I le uluaʻi senituri T.A., na vaai faatauvaa tagata maualuluga ma taʻitaʻi lotu o Isaraelu i tagatānuu, o ē e leʻi aʻoʻoga pe e leʻi lelei se aʻoaʻoga. Ua faapea tala a le ʻau Faresaio e uiga iā i latou: “Ua faamalaiaina lenei motu o tagata, o ē e lē iloa le Tulafono.”—Ioane 7:49.

Ua taʻua i nisi tusi e faapea na inosia nei tagata e leʻi aʻoaʻoina e tagata maualuluga o le nuu ma le lotu, ma taʻu o ʽam-ha·ʼaʹrets, po o “tagata o le nuu.” O lea upu, sa avea muamua ma taʻu faaaloalo e ave i se nuu po o se itumalo, e aofia ai i latou e maualuluga faapea ma ē e faatauvaa ma matitiva.—Kenese 23:7; 2 Tupu 23:35; Esekielu 22:29.

E oo ane i aso o Iesu ua faaaogā lea faaupuga e taʻu ai i latou na manatu i ai e lē iloa le tulafono a Mose ma e lē mulimuli i aga ma tū a le ʻaurapi. Ua lapataʻi mai le Mishnah, o ni faamaumauga o manatu ma aganuu faa-Iutaia, e leaga le nonofo faatasi ma tagata o le eleele po o ʽam-ha·ʼaʹrets. E tusa ma le Encyclopedia of Talmudic Sages, na aʻoaʻo atu e se rapi na ola i le lua senituri e igoa iā Meir e faapea: “Pe a ave e se tamā lona afafine e faaipoipo ma se tagata o le eleele, e pei ua ia saisai iā te ia ma tuu i luma o se leona. Ua tū le leona i luga o le teine ma sauni e ʻai o ia.” O loo taʻua i le Talmud le tala a se isi rapi e faapea, “e lē toetutū mai ni tagata e leʻi aʻoaʻoina.”

Pe e iai se tāua o le igoa o Kaisara lea e taʻua i le Tusi Paia?

O Kaisara o le faaiʻu faa-Roma lea o le aiga o Kaio Iulio o lē na avea ma pule faatautalatasi i le 46 T.L.M. Na faaaogā foʻi e isi emeperoa o Roma lea faaiʻu e aofia ai le toʻatolu o loo taʻua i le Tusi Paia, o Aokuso, Tiperio ma Kalaotio.—Luka 2:1; 3:1; Galuega 11:28.

Na avea Tiperio ma emeperoa i le 14 T.A. ma na pule i le vaitaimi atoa na faia ai le faiva a Iesu. O ia lenā na Kaisara i le taimi na tali ai Iesu e faatatau i le totogiina o lafoga e faapea: “Ia totogi atu mea a Kaisara iā Kaisara, a o mea a le Atua ia avatu i le Atua.” (Mareko 12:17) Talu ai o loo faaata mai e le faalupega “Kaisara” faigāmalo uma, e leʻi manatu la Iesu ia na o Tiperio e totogi i ai lafoga.

I le 58 T.A., ina ua iloa e Paulo e lē saʻo le moliaga o le a faia e le faamasinoga iā te ia, na ia faaaogā loa lana aiā o se tagatānuu o Roma e talosaga atu ai iā Kaisara. (Galuega 25:8-11) E leʻi faapea na manaʻo Paulo e faamasinoina o ia e Nero, le emeperoa o lenā taimi, ae ia faia lona faamasinoga e le faamasinoga sili o lenā malo.

Ona o le vavalalata o le sootaga o le igoa Kaisara ma le pulega o le malo, na faaaogā ai pea lenā faalupega ina ua mavae atu le pulega a le aiga sa Kaisarā.

[Ata i le itulau 29]

Tenari Siliva o loo iai le ata o Tiperio