Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Te Silafia?

E Te Silafia?

E te Silafia?

Aiseā na filifili ai e le Atua salu ina ia fafaga ai tagata Isaraelu i le toafa?

Ina ua tuua e tagata Isaraelu le nuu o Aikupito, na saunia faalua e Ieova le tele o aano o manu e ala i le foaʻi mai o salu.—Esoto 16:13; Numera 11:31.

O salu o ni manulele lāiti, pe tusa ma le 7 inisi (18 cm) le umī, ae 3.5 aunese (100 g) le mamafa. E fanafanau nei manulele i le tele o vaega o Asia i sisifo ma Europa. A oo ina mālūlū le tau i na vaipanoa, ona felelei atu lea o nei manulele i le itu i mātū o Aferika ma Arapi. Ae pe a toe māfanafana le tau i vaipanoa na fanafanau ai, ona toe foʻi lea i ai o le tele o nei manulele, ma e felelei i luga aʻe o matafaga i sasaʻe o le Sami Metitirani, ma le penisula o Sinai.

O loo taʻua i le The New Westminster Dictionary of the Bible, o salu, “e felelei vave ma malolosi, ma e fesoasoani le malosi o le matagi pe afai e agi mai i le itu o loo latou felelei mai ai; ae pe a suia le itu e agi atu ai le matagi, po ua vaivai foʻi manulele mai le malaga umi, e masani ona paʻuʻū faatasi se vaega tele i le eleele, ma taatitia ai e lē gaoioi.” A o leʻi toe faaauau la latou malaga, e tatau ona latou mālōlō i le laueleele i se aso se tasi pe lua foʻi, o le mea lea e faigofie ai ona puʻeina e tagata tulimanu. I le amatamataga o le senituri lona 20, na faatau atu ai i tausaga taʻitasi e Aikupito i isi atunuu, e pe ā ma le tolu miliona o salu mo le faia o meaʻai.

Na fafagaina tagata Isaraelu i salu, i tau e totogo ai mea i tausaga eseese e lua. E ui lava e masani ona felelei aʻe salu i luga o Sinai i na taimi, ae o Ieova na faapogaia le ʻagi mai o se matagi’ ma aumaia ai nei manulele i totonu o le togālauapi o tagata Isaraelu.—Numera 11:31.

O le ā le “tausamiga o le faapaiaga” lea e taʻua i le Ioane 10:22?

O tausamiga e tolu ia na faatonuina e Ieova tagata Iutaia e faamanatu—o le Tausamiga o Falaoa (Areto) e lē Faafefeteina lea e faia i le amataga o le tau e totogo ai mea, o le Tausamiga o le Penetekoso i le faaiʻuiʻuga o le tau e totogo ai mea, ma le Tausamiga o le Aoaoina o Fua i le tau e afu ai mea. Peitaʻi o le tausamiga lea o loo taʻua i le Ioane 10:22, sa faia i le “tau mālūlū,” ma e faamanatuina ai le toe faapaiaga o le malumalu o Ieova i le 165 T.L.M. Na faia lenei tausamiga mo aso e valu ma e amata mai i le aso 25 o le masina o Kiselu, e lata i le aso o le tau malūlū lea e vave ona pogisa. Na faapefea ona amataina lenei tausamiga?

I le 168 T.L.M., na taumafai ai le pule o le ʻau Seluko o Atioko IV (Epiphanes), e tafiesea le tapuaʻiga ma aganuu faa-Iutaia, e ala i le faatūina o se fata faitaulaga faapaupau i luga o le fata faitaulaga, sa i totonu o le malumalu o Ieova i Ierusalema. I lenā fata faitaulaga faapaupau, na ia ofoina atu ai taulaga i le atua Eleni o Seu.

Na iʻu atu lenei mea i se fouvalega a le ʻau Makapaio. Na mafai ona tuliesea le ʻau Seluko e le taʻitaʻi o le ʻau Iutaia o Iuta Makapaio, ma ia pulea ai Ierusalema. Na ia faaleagaina le fata faitaulaga lē mamā na iai, ae toe fausia se isi fata faitaulaga fou. Na toe faapaia e Iuta le malumalu ua faamamāina mo Ieova, ina ua mavae le tolu tausaga talu ona faaleagaina le fata faitaulaga paia na iai muamua. Talu mai lava lenā taimi, ua faamanatuina ai pea e tagata Iutaia lenei “tausamiga o le faapaiaga” (o le upu Eperu o le chanuk·kahʹ), iā Tesema. O loo iloa lenā tausamiga i aso nei, o le Hanukkah.

[Ata i le itulau 14]

O se ata o Iuta Makapaio, Lyon, 1553

[Ata i le itulau 14]

Mai i le tusi Wood’s Bible Animals. 1876