Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O ā Manatu o Isi e Uiga iā Amaketo?

O ā Manatu o Isi e Uiga iā Amaketo?

O ā Manatu o Isi e Uiga iā Amaketo?

“Ua latou faapotopoto foʻi iā i latou i le mea ua igoa i le upu Eperu o Amaketo.”—FAAALIGA 16:16.

O LE ā sou manatu pe a e faalogo i le upu “Amaketo”? Atonu o le a e mafaufau i se mala e sili ona mataʻutia e leʻi faatalitalia. E ui e faatasi ona taʻua lenei upu i le Tusi Paia, ae e masani ona taʻua e taʻitaʻi lotu ma faasalalauga o tala fou.

Pe e ōgatusa manatu taatele e faatatau iā Amaketo, ma le aʻoaʻoga a le Tusi Paia? E tāua le iloa o le tali. Aiseā? O le iloaina o le upu moni e uiga iā Amaketo e mafai ona aveesea ai lou fefevale, maua ai se lumanaʻi pupula, ma e aafia ai le auala e te mafaufau ai i le Atua.

Seʻi mātau fesili e tolu o loo mulimuli mai, ma faatusatusa manatu taatele e faatatau iā Amaketo ma le aʻoaʻoga moni a le Tusi Paia.

1. PO O AMAKETO O SE MALA E MĀFUA MAI I GAOIOIGA A TAGATA?

E masani ona faaaogā e tusitala ma tagata suʻesuʻe le upu “Amaketo,” e faamatala ai mala mataʻutia e leʻi faatalitalia e māfua mai i gaoioiga a tagata. O se faataʻitaʻiga, ua faasino atu nisi i le Taua Muamua ma le Taua Lona Lua a le Lalolagi, o Amaketo lea. Ina ua mavae na taua, na popole tagata ina neʻi fetauaʻi le Iunaite Setete ma le Soviet Union e faaaogā ai ni meatau atomika. Na taʻua lenā mea i faasalalauga o se “Amaketo faaniukilia.” I aso nei, o tagata suʻesuʻe ua popole ina neʻi suia le tau ona o le polusione, ua latou lapataʻi mai e faatatau i se “Amaketo e māfua i suiga o le tau.”

Manatu faaalia o tagata: Ua pulea atoatoa e tagata le lumanaʻi o le lalolagi ma meafaiola uma o iai. Pe afai e lē gaoioi ma le atamai faigāmalo, o le a mafatia le lalolagi i ni tulaga leaga e lē masuia.

Le aʻoaʻoga a le Tusi Paia: O le a lē tuua e le Atua le lalolagi e faaleagaina e tagata. Ua faamautinoa mai i le Tusi Paia e leʻi “foafoaina fua” e Ieova * le lalolagi. Nai lo lea, na ia faia “ina ia ʻainā.” (Isaia 45:18) Nai lo o le tuu o le lalolagi e faaleagaina e tagata, o le a ʻfaafanoina e le Atua i latou o loo faaleagaina le laueleele.’—Faaaliga 11:18.

2. PO O AMAKETO O SE MALA FAALENATURA?

I nisi taimi, e faaaogā e tusitala le upu “Amaketo” e faamatala ai mala faalenatura mataʻutia. O se faataʻitaʻiga, na taʻua i se tasi o lipoti i le 2010, se “ʻAmaketo’ i Haiti.” Na faamatala ai mafatiaga, mea na faaleagaina, ma soifua na maʻimau ona o se mafuiʻe tele na lūlūina ai le atunuu. Na faaaogā e tusitala ma le ʻau puʻeata lenei upu e lē gata e faamatala ai mea ua tutupu, ae o mea foʻi o loo latou popole o le a oo mai. O se faaaʻoaʻoga, ua faaaogā le upu “Amaketo” e faamatala ai aafiaga e latou te manatu o le a tutupu, pe a fetoʻai le lalolagi ma se paneta aupito i laʻitiiti.

Manatu faaalia o tagata: O Amaketo o se mala e tupu faafuaseʻi, ma e fasiotia ai so o se tagata e aofia ai ma ē e lē sala. E itiiti lava se mea e mafai ona e faia e puipuia ai oe.

Le aʻoaʻoga a le Tusi Paia: O Amaketo e lē o se mala e tupu faafuaseʻi e fasiotia ai tagata uma. Nai lo lea, e na o ē e amioleaga o le a faaumatia iā Amaketo. Ua folafola mai i le Tusi Paia, e toeitiiti ona “lē toe iai lea o le tagata amioleaga; e te mafaufau foʻi i le mea sa iai o ia, a ua leai lava.”—Salamo 37:10.

3. PE E FAAUMATIA E LE ATUA LE LALOLAGI E ALA IĀ AMAKETO?

E talitonu le toʻatele o tagata lolotu o le a iai se taua mulimuli i le va o le lelei ma le leaga, ma e iʻu ai i le faaumatia o lo tatou paneta. Na faatautaia e le Princeton Survey Research Associates se suʻesuʻega i Amerika, ma o le fāsefulu pasene o tagata matutua e manatu o le a faaumatia le lalolagi, i le “taua iā Amaketo.”

Manatu faaalia o tagata: E leʻi faia le tagata e ola e faavavau i le lalolagi, ma e leʻi foafoaina foʻi le lalolagi e tumau e faavavau. Na faia e le Atua tagata ma se fuafuaga e iai se taimi e maliliu ai.

Le aʻoaʻoga a le Tusi Paia: Ua taʻua manino i le Tusi Paia na “faavaeina [e le Atua] le lalolagi i luga o ona faavae malolosi; e lē maluelue e faavavau, faavavau lava.” (Salamo 104:5) Ua faapea mai le Tusi Paia e tusa ai ma tagata o le a nonofo i le lalolagi: “E fai lava le lalolagi mo ē e amiotonu, e nonofo ai pea i latou e oo i le faavavau.”—Salamo 37:29.

E manino mai la, e feteenaʻi le Tusi Paia ma manatu taatele e uiga iā Amaketo. O lea la, o le ā le uiga moni?

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 9 I le Tusi Paia, o Ieova o le suafa lea o le Atua.