Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O se Vaaiga i Lanu ma ‘Ie i Taimi o le Tusi Paia

O se Vaaiga i Lanu ma ‘Ie i Taimi o le Tusi Paia

O se Vaaiga i Lanu ma ʻIe i Taimi o le Tusi Paia

I LE Tusi Paia e tatou te maua ai le tele o faamatalaga e faatatau i sikaili, lanu, ma ituaiga o ʻie na faaaogāina e tagata i senituri ua tuanaʻi.

O le mea moni, o le Tusi Paia e lē o se tusi o sikaili ma āʻega. Peitaʻi, o nei faamatalaga patino o loo taʻua i le Tusi Paia, e mafai ona iloa ai e le tagata faitau le mea moni na tupu.

O se faaaʻoaʻoga, e tatou te faitau e uiga i ofu na faia e Atamu ma Eva e ufiufi ai lo la lē lavalavā, lea na la suʻiina ai ni titi i lau o le mati. Peitaʻi, na mulimuli ane suia na ofu ina ua tuuina atu e Ieova iā i laʻua ni ofu e umi ona aogā, o “ofu talaloa mai i paʻumanu.”—Kenese 3:7, 21.

O loo iai foʻi faamatalaga auʻiliʻili i le Esoto mataupu e 28 ma le 39 e faatatau i ofu o ositaulaga sili i Isaraelu. O na ofu e aofia ai se ofutino lino, o se ofu talaloa paʻepaʻe, fusi ʻie e lalaga, ofu talaloa lanu moana e lima pupuu, o le efota ma le ufifatafata ua teuteuina, faapea ma se pulou ʻie e iai se pale auro iila i luma. O le faitauina o na faamatalaga i le auala na tuu faatasia ai le tele o na mea tāua ina ia faia ai se ofu, ua mafai ai ona tatou iloa le matagofie o foliga o ofu.—Esoto 39:1-5, 22-29.

Na matuā iloga ofu o le perofeta o Elia, lea na vave ai ona iloa o ia e tagata ina ua faamatalaina ona foliga vaaia e faapea: “O se tagata na ofu i ofu e fai i fulufulu o manu, na fusi foʻi lona sulugātiti i le fusipaʻu.” I le faitau selau o tausaga mulimuli ane, na manatu ai nisi iā Ioane le papatiso o Elia, atonu ona e taitutusa o la ofu.—2 Tupu 1:8; Mataio 3:4; Ioane 1:21.

O ʻie ma Lanu E tele faamatalaga o loo i le Tusi Paia i ituaiga o ʻie sa faaaogāina mo ofu, o vailaau sa faaaogāina e vali ai ofu, faapea ai foʻi ma le viliina o filo, lalaga ʻie, ma le suʻisuʻi. * O ʻie sa tele ina taʻua i le Tusi Paia na faia mai i fulufulu o manu, ma le lino e faia mai i le laau o le lino. Na taʻua Apelu o sē e “tausi lafu mamoe.” (Kenese 4:2) E lē o taʻua i le Tusi Paia pe na tausia e Apelu mamoe ina ia maua ai ni fulufulu mamoe. O le taimi muamua na taʻua ai i le Tusi Paia le ʻie lino lelei, sa faasino atu i le ofu o Farao lea na faaofu ai Iosefa, i le senituri lona 18 T.L.M. (Kenese 41:42) E lē o taʻua i le Tusi Paia le faia o ofu o tagata Iutaia mai i le vavae, ae na faaaogāina i aso anamua i nuu o loo i Sasaʻe Tutotonu.

E maua mai i le laau o le lino ma fulufulu o manu, le alava lelei e viliina faatasi ina ia faia ai filo e eseese lo latou mafiafia, ona lalaga lea ina ia maua ai se ʻie. E vali i lanu eseese filo ma ʻie ua lalaga, ona ʻoti lea o le ʻie ina ia fetaui i le tino o le tagata. E masani ona teuteuina ʻie, ma felavasaʻi le lalagaina o filo e eseese lanu, ina ia manaia atili ai le ofu ma taugatā ai foʻi.—Faamasino 5:30.

E masani ona taʻua i le Tusi Paia ʻie e valiina i le lanu moana, violē, ma le mūmū sesega. Na faatonuina tagata Isaraelu ina ia tuu se “manoa lanu moana i luga aʻe o le fele i le pito” o o latou ofu, ina ia faamanatu ai la latou faiā faapitoa ma Ieova lo latou Atua. (Numera 15:38-40) I le gagana Eperu, o le upu tekheʹleth, e faasino atu i le lanu moana, ma o le ʻar·ga·manʹ le lanu “violē”. E masani ona faaaogā nei lanu i ofu o le ositaulaga sili, ma isi mea e teuteu ai le faleʻie paia po o le malumalu.

O ʻie o le Faleʻie Paia ma le Malumalu O le faleʻie paia sa iai i le toafa, lea na mulimuli ane suia i le malumalu i Ierusalema, sa avea ma nofoaga autū o le tapuaʻiga a tagata Isaraelu. E lētioa la tele faamatalaga i le Tusi Paia e faatatau i le fuafuaina ma le teuteuina o le faleʻie paia, ma le malumalu o Solomona. E lē gata i faamatalaga o ʻie ma lanu, ae o loo iai foʻi faamatalaga i le lalagaina, valiina, suʻiina, ma le teuteuina o ʻie pupuni ma ʻie puipui o le faleʻie paia.

O le taʻitaʻiga a le Atua na mafai ai e Pesaleli ma Oliavu, faapea ma isi tane ma fafine ona faataunuu ma le faamaoni lo latou tofiga tutasi, i le fausiaina o le faleʻie paia e talafeagai mo le tapuaʻiga iā Ieova. (Esoto 35:30-35) O loo faamatala auʻiliʻili i le Esoto mataupu e 26 mea uma na faaaogāina mo le fausia o vaega uma o le faleʻie paia. O se faaaʻoaʻoga, o ona ʻie e matuā lautetele ma felanulanuaʻi lea na lalagaina i le “ʻie lino ua lelei ona milo ona filo, o filo lanu moana, o fulufulu mamoe ua vali lanu violē, ma mea ua vali mūmū sesega.” Atonu o le tele o nei mea sa aumaia mai i Aikupito ina ua latou tuumuli ese. Na faapitoa ona uaʻi atu i le ʻie puipui na suʻi ai teuteu o ata o kerupi, lea na vaeluaina ai “le Mea Paia ma le Mea e Sili Ona Paia” i totonu o le faleʻie paia. (Esoto 26:1, 31-33) E tai faapena foʻi faamatalaga ia na avatu iā i latou na faia ʻie o le malumalu i Ierusalema, e ala i le taʻitaʻiga a le tupu o Solomona.—2 Nofoaiga a Tupu 2:1, 7.

E mafai ona tatou iloa mai i faamatalaga o loo faamauina i le Tusi Paia, le atamai o auala na faaaogā ai mea eseese na maua e tagata Eperu anamua. O faamatalaga i inei, e lē o uiga atu i ni tagata e utiuti le faasoa ma e faia ni ofu matagā e lē manaia i le vaai, ae o loo talanoa e uiga i tagata e fiafia i sikaili eseese e talafeagai mo ni faatasiga faapitoa, e fua i le tau o le vaitausaga, ma le tau o le ofu e gafatia e le tagata.

O loo taʻua i le Tusi Paia na maua e tagata Isaraelu se nuu lelei e fai mo i latou, o se “laueleele o loo tafe ai le suāsusu ma le meli.” (Esoto 3:8; Teuteronome 26:9, 15) Na faafiafiaina i latou i le tele o faamanuiaga na latou maua a o tapuaʻi atu iā Ieova. Na lelei le olaga, ma fiafia ma faamalieina tagata. O se faaaʻoaʻoga, ua faapea mai le Tusi Paia: “Ua nonofo foʻi Iuta ma Isaraelu ma le saogalemu, ua taʻitasi le tagata ma nofo i lalo o lona vine ma lalo o lona mati, e amata mai i Tanu e oo atu i Peresepa, i aso uma lava o [le tupu o] Solomona.”—1 Tupu 4:25.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 7 Mo nisi faamatalaga i le faia o nei ʻie, tagaʻi i pusa.

[Pusa/​Ata i le itulau 26, 27]

Fulufulu Mamoe ma le Lino

I taimi o le Tusi Paia, na tausia faapitoa lava mamoe ina ia maua ai le susu ma fulufulu mamoe. E mafai ona lava fulufulu mamoe e maua mai i ni nai mamoe, auā le gaosia o ofu mo le aiga o se leoleo mamoe. Pe afai e tele ni mamoe o loo tausia, e mafai la e se leoleo mamoe ona avatu nisi fulufulu mamoe i le fale e gaosia ai ofu, ma o nisi nuu e iai a latou lava fale gaosi ofu. I aso anamua, sa avea le seleina o fulufulu mamoe o se vaega o galuega a tagata i tausaga taʻitasi.—Kenese 31:19; 38:13; 1 Samuelu 25:4, 11.

E masani ona faia ofu i le ʻie lino, lea e maua mai i alava o le laau o le lino. (Esoto 9:31) E seleseleina lenei laau pe a lata ina matua. E faamamago i le lā ona ogālaau, ona faavai lea ina ia vaivai ai le vaega malō. Pe a uma ona faamago, ona sasa lea seʻia oo ina mataa ese le alava, ma viliina loa ina ia maua ai filo mo le lalagaina o ʻie. Sa fiafia tagata o le aigātupu ma ē e i tulaga maualuluga i ofu e faia mai i le lino.

[Ata]

Laau o le lino ua mamago a o leʻi faavaiina

[Pusa/​Ata i le itulau 27]

Miloina o filo

E motugofie ma puupuu se alava e maua mai i le laau o le lino, fulufulu mamoe po o oti. O lea la, e milo faatasi ni alava po o fulufulu ina ia maua ai se filo e umī ma mafiafia e tusa ai ma le mea e manaʻomia. Ioe, o loo taʻua i le Tusi Paia se “avā lelei” e faapea: “Ua tago atu lona lima i le laau ua tāʻai ai le filo, ma uu i le isi ona lima le laau e faataamilo ai le filo.” (Faataoto 31:10, 19) O loo faamatalaina i inei le auala e milo ai filo, e ala i le faaaogāina o le laau e tāʻai ai le filo ma le laau e faataamilo ai le filo.

E uu e se fafine i lona lima se laau o loo tāʻai faaʻōʻō ai alava, a o le isi lima e na te tosoina mai ai ni alava ma milo ina ia avea ma filo, ona lave lea i se faamātau o loo i le pito o le laau e faataamilo ai le filo. I le isi laau e faataamilo ai le filo, o loo iai se tamaʻi uili uʻamea (whorl) lea e faataamilo ai le laau. E faatautau i lalo ma faataavili le laau e faataamilo ai le filo, ae i le taimi e tasi, e milo e le fafine le alava ina ia maua se filo e tusa ma le mafiafia e manaʻo iai. E taataʻai le filo lea ua uma ona milo i le au o le laau e faataamilo ai, ma e faia pea lenā gaoioiga seʻia oo ina avea alava uma o loo i le isi laau ma filo umī, ma ua mafai loa ona vali pe e lalagaina.

[Pusa/​Ata i le itulau 28, 29]

Valiina o ʻie

Pe a uma ona milo ma faamāmāina filo mai i fulufulu o manu ma alava, po o se ʻie foʻi, ona valiina lea i ni lanu eseese. O le soka soo, e maua ai se lanu malosi. Ona o le taugatā tele, o lea, pe a aveese le ʻie mai i le tane sa soka ai, ona tatau ese lea o le vali e toe faaaogā i se isi taimi. Pe a uma, ona ave lea o le filo po o le ʻie e faamago.

E aunoa ma le faaaogā o vali e matafi gofie, e mataʻina le auala na faaaogā ai e tagata anamua laau ma manu, ina ia faia ai ni vali eseese e anagatā ma e umi ona aogā. O se faaaʻoaʻoga, e maua le lanu samasama mai i lau o le sekati ma paʻu o le fua o le rimoni, a o le vali uliuli e maua mai i le paʻu o le laau o le rimoni. Na maua le vali mūmū mai i le aa o le laau o le madder, ma le iniseti o le kermes, a o le lanu moana e maua mai i le fualaau o le indigo. Pe a tuu faatasi nutiga o atigi sisi eseese o le sami, ona maua ai lea o lanu eseese, e mai i le lanu violē, lanu moana, seʻia oo lava i le mūmū sesega.

E fia sisi o le sami e manaʻomia e maua ai le vali e vali ai se ofu? E itiiti se vali e maua mai i sisi taʻitasi, o lea, na taʻua i se suʻesuʻega e 10,000 sisi e manaʻomia e vali ai se ofu talaloa, ma ua talafeagai ai ona taʻua lenā vali o le royal purple ona o le taugatā, ma e na o tagata o le aigātupu e mauaina. I le nofoaiga a le tupu Papelonia o Naponita, e 40 taimi na sili atu ai le taugatā o se ʻie e vali i le violē, nai lo o se ʻie e vali i se isi lanu. Na taʻutaʻua Turo anamua ona sa maua mai ai lenei vali taugatā, ma sa iʻu ina faaigoaina lenā violē o le violē mai i Turo (Tyrian purple).

[Ata i le itulau 29]

Atigi o se sisi e maua i le sami

O se lua e teu ai vali violē na maua i le senituri lona 2 po o le 3 i Tel Dor, i Isaraelu

[Ē Ana le Ata]

The Tel Dor Project

[Pusa/​Ata i le itulau 29]

Lalagaina o ʻie

Na faaaogā mea laga ʻie e lalaga ai filo ina ia maua ai se ʻie e fetaui lona telē, ma le ʻie e manaʻomia mo le faia o se ofu po o isi lava mea. E felavasaʻi le lalagaina o filo o loo faatutū ma filo faalalava.

E lua ituaiga o mea laga ʻie i taimi o le Tusi Paia, o isi e faataatitia i luga o le fola, ae o isi e uumi ma e faatutū. O mea laga ʻie e faatutū, e tuu ni mea mamafa i le pito i lalo o filo ina ia falō ai, ma o nisi o na mea mamafa i aso anamua ua maua aʻe i le tele o nofoaga i Isaraelu i aso nei.

O le lalagaina o ʻie o se feʻau masani e faia i le fale, ae o nisi o nofoaga, sa galulue faatasi le nuu atoa ina ia lalaga ʻie. O se faaaʻoaʻoga, i le 1 Nofoaiga a Tupu 4:21, o loo iai se faamatalaga o se “aiga o ē e galulue i le faia o ʻie lelei,” ma e foliga mai o loo uiga atu i se vaega o tagata galulue, e lelei i le lalagaina o ʻie.

[Ata i le itulau 26, 27]

ʻFilo lanu moana, ma fulufulu mamoe ua vali lanu violē.’—ESOTO 26:1