Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe sa E Ola Muamua?

Pe sa E Ola Muamua?

Pe sa E Ola Muamua?

“O le mea moni e toe ola mai se tagata, ma o tagata ola e tupuga mai i isi ua maliliu, ma o loo ola pea agaga o ē ua maliliu.”—TOE TAʻUA E LE FAIFILOSOFIA ELENI O PLATO UPU A “SOCRATES,” SENITURI 5 T.L.M.

“Talu ai e leai se tino o le agaga, o lea e manaʻomia ai se tino e ola ai i totonu. O le māfuaaga lenā e fesuisuiaʻi ai tino e ola ai i totonu se agaga.”—FAIFILOSOFIA ITALIA O GIORDANO BRUNO, SENITURI 16 T.A.

“E leai se mea e iʻu atu i le oti: ua faafoliga mai tagata e peiseaʻī ua feoti . . . peitaʻi o loo latou maua pea le soifua mālōlōina ma manuia, ae i totonu o se isi tino.”—TUSITALA AMERIKA O RALPH WALDO EMERSON, SENITURI 19 T.A.

PE E iai se taimi na e taumānatu ai po o ai moni lava oe? Pe e te manatu sa e ola muamua? Afai o lea, e lē na o oe la e iai lenā manatu. I aso anamua, sa tuu fesili ai foʻi tagata mai i le tele o atunuu i lenā lava fesili. O le fia iloa o le tali, ua liliu atu ai nisi i le talitonuga e faapea o le toe ola mai i se isi tino. O le uiga o lenā talitonuga, a oti le tagata, e alu ese lona “agaga” ma ola i se isi tino, a lē i le tino o se isi tagata, se manu, laau, ia po o le fesuisuiaʻi foʻi o tino e ola ai.

E ui o lenei talitonuga e aumaia ai faamatalaga lelei e faatatau i le mea e tupu i le tagata pe a oti, ae e faapefea ona iloa e moni lenā talitonuga? O ā fā a le Tusi Paia e faatatau i lenei mataupu. Muamua, e ao ona tatou fesili, o fea e tupuga mai ai lenei talitonuga?

Amataga o Lea Talitonuga

E manatu tusitala o talafaasolopito ma tagata popoto, o tagata na ola i le aai o Papelonia anamua lea na faavae i le meleniuma 3 T.L.M., o i latou na na talitonu e ola pea le agaga o le tagata pe a oti. Na faapea mai Morris Jastrow, Jr., i lana tusi The Religion of Babylonia and Assyria: “E tele manatu ma taumatematega eseese a le ʻaufailotu i Papelonia e uiga i lenei talitonuga.” Na faapea atili mai o ia, e manatu tagata Papelonia, “o le oti, o se laasaga lea i se isi olaga. Na faatūina e failotu o Papelonia nei manatu, ona sa faigatā ona latou talitonu, o le a lē toe iai le tagata pe a oti.”

Sa salalau atu i isi vaega o le lalolagi aʻoaʻoga a Papelonia, e uiga i le toe ola mai i se isi tino. Na faatūina e faifilosofia Initia se talitonuga e faapea, e faalagolago le ituaiga tino o le a toe ola mai ai se tasi, i le ituaiga o olaga o loo ola ai i le taimi nei. Na amata foʻi ona talitonu faifilosofia lauiloa o Eleni i le toe ola mai i se isi tino, ma na iʻu ina talitonu i ai le toʻatele o tagata.

I aso nei, ua faateteleina le naunau o tagata i atunuu i Sisifo i lenei talitonuga. Ua naunau tagata taʻutaʻua ma talavou i manatu ma aʻoaʻoga faalotu a atunuu Asia. Ua anoanoaʻi foʻi tusi ma tuatusi i le Initaneti, o loo taʻua ai e tagata mea e manatu na tutupu iā i latou a o ola ai i se isi olaga. Ua vave ona salalau atu i le tele o atunuu le talitonuga e taʻua o le past-life therapy, lea e faamoe le tagata ae faatalanoa, ina ia iloa ai pe faapeʻī le olaga lea e manatu o ia sa ola muamua ai, ma malamalama ai i lona soifuaga.

Pe e Moni Lenei Talitonuga?

E tusa pe na amata lenei talitonuga mai anamua, ae e tāua pea ona tatou fesili ifo—Pe e moni lenei talitonuga? E oo foʻi i Kerisiano e naunau e fia iloa pe e ōgatusa lenei talitonuga ma manatu o le Tusi Paia. (Ioane 17:17) Peitaʻi, o Ieova le Atua o Lē na foafoaina i tatou, o le Puna o le ola ma ʻLē e faaali maia mea lilo,’ ua ia faailoa mai mea e faatatau i le ola ma le oti ia e lē iloa e tagata. E mautinoa e tatou te maua tali o lenei mataupu i le Tusi Paia.—Tanielu 2:28; Galuega 17:28.

O le iloiloina totoʻa o le Tusi Paia o le a tatou iloa ai le tali a le Atua e faatatau i le mea e tupu i le tagata pe a oti. O se faataʻitaʻiga, i le Kenese 3:19, o loo maua ai le fetalaiga a le Atua iā Atamu ina ua la lē usiusitaʻi ma Eva e faapea: “E te ʻai au meaʻai ma le afu o ou mata seʻia e toe foʻi atu i le eleele, auā na faia mai ai oe. Auā o le efuefu oe, e te toe foʻi atu lava i le efuefu.” Na faia Atamu mai le efuefu, ma ina ua maliu o ia, sa toe foʻi atu i le efuefu. O le faamatalaga manino lenā a le Atua e faatatau i lea mataupu. O lona uiga, a oti le tagata, e lē o toe ola mai i se isi tino, ae ua lē o toe iai. * E pei lava ona tuufaafeagai o le vevela ma le mālūlū, mago ma le susū, malamalama ma le pogisa, e faapena foʻi ona tuufaafeagai o le ola ma le oti. O le tagata ua oti, ua oti moni lava! E matuā manino ma malamalama lenā manatu.

E iai la māfuaaga e manatu ai tagata, o loo latou manatuaina mea na tutupu i o latou olaga muamua. E tatou te lē malamalama atoatoa i le auala e gaoioi ai le mafaufau, ma le aafiaga e oo i o tatou mafaufau ona o fualaau po o ni mea na tutupu na faateʻia ai i tatou. O miti ma mafaufauga ia e faia aʻe i le anoanoaʻi o faamatalaga o loo i le vaega o le mafaufau e manatua ai mea, e mafai ona matuā manino mai ma e foliga ai e moni. Ae o nisi taimi, e faaaogā ai e temoni faiga faataulāitu e faafoliga mai ai e moni mea e lē moni.—1 Samuelu 28:7-19.

O le faanaunauga masani o le tagata le fia ola e faavavau ma iloa mea e faatatau i le lumanaʻi. Ae o fea e sau ai lenā faanaunauga? O le mea e mataʻina ai, ua faapea mai le Tusi Paia e uiga i Lē na foafoaina i tatou: “Ua ia tuu le faavavau i o latou loto.” (Failauga 3:11) O le māfuaaga lenā ua iai i le tagata le faanaunauga ia ola e faavavau.

Afai na tuu e Ieova le Atua le faanaunauga o le ola e faavavau i loto o tagata, e na o ia la e mafai ona faamalieina lea faanaunauga. Ua faailoa mai e le Tusi Paia le fuafuaga a Lē na foafoaina i tatou, ina ia faamanuia ē e usiusitaʻi i le ola e faavavau i le lalolagi parataiso. Ua faapea mai le faisalamo o Tavita: “E fai lava le lalolagi mo ē amiotonu, e nonofo ai pea i latou e oo i le faavavau.” (Salamo 37:29) O se tasi o aʻoaʻoga faavae a le Tusi Paia e fesootaʻi atu i le fuafuaga a Ieova, o le faatutū mai lea o ē ua maliliu.—Galuega 24:15; 1 Korinito 15:16-19.

Le Toetū —Se Faamoemoe Mautinoa

E valu ni tala i le Tusi Paia e faatatau i tagata na toe faatutūina mai i le lalolagi, ma sa iai ni molimau na vāaitino i ai. * O nei tala, na toe faatutū mai ai ē na feoti, ae e leʻi faapea na toe feola mai i nisi tino. O i latou na toe faatutū mai i le oti, na vave lava ona iloa e o latou aiga ma uō. E leai se tala e faapea na tau ō mamao tauaiga, e suʻe pepe fou e vaai pe e lē toe ola mai ai le agaga o le tagata e pele iā i latou lea na maliu.—Ioane 11:43-45.

O se faamāfanafanaga le iloa, o loo taʻua i le Tusi Paia o le a toetutū mai ē ua maliliu i le lalolagi fou a le Atua, lea o le a suia ai le lalolagi tuai o loo i ai. (2 Peteru 3:13, 14) I aso nei, e faitau piliona i latou o loo manatua pea i le mafaufau lelei atoatoa o Ieova le Atua, o lē e oo lava i igoa uma o fetu o le lagi e na te manatuaina! (Salamo 147:4; Faaaliga 20:13) Pe a uma ona ia toe faatutū mai lea tupulaga i lea tupulaga i le lalolagi fou, o le a mafai e i latou ua ola e faavavau ona toe suʻe i tua o latou gafa ma iloa ai o latou tupuaga. Maʻeu se faamoemoe matagofie e tatou te tepa taulaʻi atu i ai!

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 13 Mo nisi faamatalaga, tagaʻi i le mataupu e 6, “O Fea o Iai Ē ua Maliliu?” i le tusi O ā Aʻoaʻoga Moni a le Tusi Paia?, lomia e Molimau a Ieova.

^ pala. 18 O nei tala e valu e maua lea i le 1 Tupu 17:17-24; 2 Tupu 4:32-37; 13:20, 21; Luka 7:11-17; 8:40-56; Ioane 11:38-44; Galuega 9:36-42; 20:7-12. A o e faitauina na tala, ia mātau, na tutupu nei mea i luma o molimau e toʻatele. O le tala lona iva, o loo faamatala ai le toetū o Iesu Keriso.—Ioane 20:1-18.

[Pusa i le itulau 18]

[Pusa i le itulau 20]

Se Faamoemoe e Sili Atu

Nai lo o le taumafai e malamalama e uiga i mea e manatu nisi tagata na tutupu iā i latou i se isi olaga, e lelei ona tatou iloiloina aʻoaʻoga a le Tusi Paia e uiga i le faamoemoe o le toetū. E maua ai tali faamalieloto i le taimi nei, faapea se faamāfanafanaga moni i taimi o faanoanoaga.

O se faataʻitaʻiga, na matuā faavauvau Theodore ina ua maliu lona toʻalua o Rosemarie, lea ua 44 tausaga talu ona la faaipoipo. Na faapea mai o ia: “Ou te iloa o loo iai Rosemarie i se nofoaga e sili ona saogalemu, o manatunatuga ia o Ieova. E moni tala o loo i le Tusi Paia e faatatau i le toetū, auā e toʻatele molimau na faamaonia le tutupu moni o na mea. Ou te faatalitali i le taimi o le a fetalai mai ai Iesu e pei ona ia fai iā Lasalo: ʻRosemarie, inā sau ia i fafo!’”

Na matuā faavauvau Costas ma Maria i le maliu o la la tama teine e 20 masina, ona o se maʻi tuufaasolo o le aiga. Na faapea mai Maria: “O le maliu o Evi, o se tui e matuā tigā. Talu mai lenā taimi, ua loloto ai lo ma malamalamaga e uiga i mafatiaga, maliu ma le toetū. Sa aogā iā i maʻua manatu o le Tusi Paia e pei o le Isaia 33:24, 35:5, 6, ma le Faaaliga 21:4, 5! Ioe, ua saunia e Ieova le Tamā alofa, le faamoemoe pupula o le toetū.”

O tali o fesili e uiga i le olaga ma le oti, e maua mai i Lē na foafoaina i tatou. I le pei o Theodore, Costas ma Maria, e te maua le faamoemoe pupula mo le lumanaʻi, pe a atiaʻe lou faatuatua i le Tusi Paia, lea e lē mafai ona tala pepelo!—Tito 1:2.