Alu i mataupu o loo iai

Aisea ua Tumu ai le Olaga i Faafitauli?

Aisea ua Tumu ai le Olaga i Faafitauli?

Tala o le Malo Nu. 34

Aisea ua Tumu ai le Olaga i Faafitauli?

Pe e mafai ona iai se parataiso e aunoa ma ni faalavelave?

UA FAATETELEINA LE MATAUTIA O FAAFITAULI—AISEA?

Ua iai pea faafitauli i tagata. E ui ina manatu le toatele faapea e mafai e le poto faaonaponei ona foia na faafitauli, ae o loo faateteleina pea le matautia o faafitauli.

Solitulafono: Ua tau leai nisi e iai le lagona saogalemu e savavali i le aualatele pe oo foi i le nonofo i o latou fale. I se tasi o atunuu i Europa, e toetoe e toatasi le tagata mai tagata e toatolu, ua afaina ona o soligatulafono i se tausaga e leʻi leva tele atu.

Siosiomaga: Ua faateleina pea le salalau atu i le lalolagi atoa o le faaoonaina o le ea, le laueleele, ma le suavai. I anunuu tau atiaʻe, o le kuata o le faitau aofai o tagata ua latou lē o toe mauaina se suavai mamā.

Mativa: Ua matuā sili atu ona toatele tagata matitiva ma le matelaina i le taimi nei na i lo o se isi lava taimi. E silia i le 90 pasene o le faitau aofai o tagata i nisi atunuu o loo iai i se olaga mativa; e 30 pasene o tagata faigaluega o le lalolagi, pe tusa ma le 800 miliona, e lē o maua ni galuega po o le galulue i ni galuega e itiiti se tupe e maua mai ai—ma o loo faatuputupulaia pea le aofai.

Matelaina: E tusa pe o lava au meaai, ae ua faatupulaia le faitau miliona o i latou e lē o iai i lena tulaga. I tausaga taitasi i atunuu e utiuti le tamaoaiga, a itiiti mai e 13 miliona tagata e toatele i tamaiti, e maliliu i āuga o le matelaina.

Taua: E faitau selau afe ua maliliu talu ai nei ona o faiga sauā i va o lanu ma ituaiga o tagata. Ma i le 20 senituri lava ia, ua maliliu ai i taua le sili atu i le selau miliona tagata.

Isi Faafitauli: E faaopopo atu i faafitauli ua taʻua i luga, ua faateleina aiga malepelepe, le toatele o tinā e iai fanau ae leai ni tane faaipoipo, le toatele o tagata ua leai ni mea e nonofo ai, le taatele o le faaaogasese o vailaau oona, le tele o amioga lē mamā. Ua saʻo ai le tala a se tasi o lē na iai muamua i le kapeneta a le Iunaite Setete o Amerika e faapea: “Ua tele nauā faailoga . . . e iloa ai ua matuā faaleagaina faiga tauamio ma amioga lautele o le tulaga manuia sa iai.” I le 30 tausaga talu ai nei, na oo atu le aofai o tagata o le Iunaite Setete o Amerika i le 41 pasene, ae o solitulafono i faiga sauā na matuā vave le oso maualuga aʻe i le 560 pasene, o tamaiti e fananau tōifale na siitia i le 400 pasene, o talagā faaipoipoga i le 300 pasene, o talavou e pule i ō latou ola na faateleina i le silia i le 200 pasene. Ma o le tulaga foi lena i isi atunuu.

Aisea ua Faateteleina ai le Matautia o Faafitauli?

Ua taʻu mai le tali e Lē na Foafoaina i tatou. Ua taʻua e lana Afioga le vaitaimi lenei ua tumu i faafitauli e faapea, o “aso e gata ai,” o se vaitaimi o le a oo mai ai “aso faigata.” (2 Timoteo 3:1) O aso e gata ai o le ā? Ua tautala le Tusi Paia i “le iuga o le lalolagi.”—Mataio 24:3, King James Version.

O le tuputupu aʻe o faafitauli i aso nei o se faamaoniga manino lea o le latalata mai o le iuga o lenei faiga o mea, e aofia ai le iuga o amioga leaga, ma le iuga o i latou o loo māfua ai. (Mataio 24:3-14; 2 Timoteo 3:1-5; Faaaliga 12:7-12) Ua lē o toe mamao, ona faalaa ane lea o le Atua, ina ia ona faamautinoaina ua foia atoatoa faafitauli uma o loo iai i aso nei.—Ieremia 25:31-33; Faaaliga 19:11-21.

UA LĒ TAULAU LOTU A LENEI LALOLAGI

Na i lo le fesoasoani atu o lotu a lenei lalolagi e foia faafitauli i aso nei, ua na ona latou faaopoopo atu i ai. I le vaitaimi o taua, e faitau miliona—Katoliko e toe fefasiotiai ma isi lava Katoliko, o isi Porotesano e toe fefasiotiai ma isi lava Porotesano. E leʻi leva tele atu i Rwanda, o le atunuu e tele i tagata Katoliko, e faitau selau afe tagata sa fefasiotiai ai! (Tagai i le ata o i le itu agavale.)

Pe o le a afio atu ea Iesu i se taua ma se fana po o se sapelu ma fasiotia ai ōna soo talu ai e ese atunuu e ō mai ai? E matuā leai lava! Ua faapea mai le Tusi Paia: “O lē alofa i le Atua, ia alofa foi o ia i lona uso.” (1 Ioane 4:20, 21) Ua lē taulau lotu a lenei lalolagi i le faia o lena mea. “Ua latou taʻu ane ua latou iloa le Atua, a e faafiti ia te ia i a latou galuega.”—Tito 1:16.

E lē gata i lea, ona o lo latou lē matuā faatauaina o tapulaa faale-Tusi Paia i amioga mamā, ua faia ai e lotu a le lalolagi sa latou vaega i le matautia o le faaleagaina o amioga mamā ua iai i le lalolagi aoao.

Na fetalai Iesu e mafai ona e iloaina le eseese o le lotu sese ma le lotu moni ‘i ōna fua’—e ala i mea o loo faia e ōna tagata lotu. Na ia fetalai foi: “O laau uma e le fua mai i fua lelei, e taia ia ma lafoina i le afi.” (Mataio 7:15-20) Ua uunaia i tatou e le Afioga a le Atua ina ia sosola ese mai lotu o loo latou fuaina mai fua leaga ma latou fesagaia ai le faaumatiaga.—Faaaliga 18:4.

Ua Taulau le Lotu Moni

E fuaina mai e le lotu moni “fua lelei,” ae maise lava le alofa. (Mataio 7:17; Ioane 13:34, 35) O ai se auuso autasi faavaomalo, o ni Kerisiano, o loo latou faatinoina lena alofa? O ai o loo mumusu e fasiotia tagata o la latou lava lotu po o so o se isi lava, e tusa pe latou te lē tapuaiga faatasi?—1 Ioane 3:10-12.

Ua iai i Molimau a Ieova se talaaga o le fuaina mai o lena “fua lelei.” I le lalolagi aoao, i le silia i le 230 atunuu, ‘ua latou tuʻi ai a latou pelu e fai ma uamea o suotosina.’ (Isaia 2:4) O lo latou alofa mo tagata ua faaalia mai i lo latou usiusitaʻi i le poloaiga a Keriso ina ia talaʻi atu le “tala lelei” o le Malo o le Atua i le lalolagi aoao. (Mataio 24:14) Latou te faatinoina foi ma faaauilumaina amioga e sili ona mamā o loo aʻoaʻoina i le Tusi Paia.—1 Korinito 6:9-11.

Ua taulau le lotu moni i le faia o na mea. Ua ia faasinoina tagata i Lē e na o ia e mafai ona foiaina faafitauli o tagata. Ua lē o toe mamao ona aumaia lea e Ia lena se lalolagi fou atoatoa. O ai Ia lena? (Tagai i le itulau mulimuli.)

E MAUTINOA O LE A IAI SE PARATAISO E AUNOA MA NI FAALAVELAVE

Pe afai e te mafaia, po o le a e foiaina ea faafitauli uma ua aafia ai tagata? E mautinoa o le a e faia faapea! Pe ua lē tatau ea la ona tatou manatu, o le a sili atu mea e faia e Lē na Foafoaina i tatou e agaalofa, ua na o ia e iai le mana ma le atamai e foia ai faafitauli o tagata?

Ua faaalia mai e le Tusi Paia, o le a faalaa ane le Atua i mataupufai a tagata, e ala lea i lana pulega faalelagi e faafoeina e Iesu Keriso. O le a ia “tuimomomoina” pulega faapiopio o loo i le lalolagi. (Tanielu 2:44; Mataio 6:9, 10) Aisea? I le faasino atu o upu a le faisalamo i le Atua, ua ia tali mai ai: “Ina ia iloa e i latou, o oe, e ou le suafa o IEOVA, na o oe lava o le Silisili ese i le lalolagi uma.”—Salamo 83:18.

Pe a faaiuina lenei lalolagi, po o le a iai ea nisi e faasaoina? Ua faapea mai le Tusi Paia: “E mavae atu foi le lalolagi, atoa ma lona tuʻinanau, a o lē fai le finagalo o le Atua, e tumau lea e faavavau.” (1 Ioane 2:17) O fea o le a ola ai e faavavau i latou nei o le a faasaoina? Ua tali le Tusi Paia: “E fai lava le nuu mo tagata amiotonu, e nonofo ai pea i latou.”—Salamo 37:9-11, 29; Faataoto 2:21, 22.

I le lalolagi fou a le Atua, “e leai foi se toe oti, po o se faanoanoa, po o se aue, e leai foi se toe puapuaga.” (Faaaliga 21:4) E lē toe iai ni soligatulafono, le mativa, le matelaina, o maʻi, o faanoanoaga, po o le oti! Ioe, e oo lava i ē ua maliliu, o le a toe soifua! “O le a toe tutū mai.” (Galuega 24:15) Ma o le a suia le lalolagi lava ia e fai ma parataiso moni.—Isaia 35:1, 2; Luka 23:43.

O le ā e ao ona tatou faia ina ia olioli ai i le lalolagi fou a le Atua? Na fetalai Iesu: ‘O le ola e faavavau foi lenei, ia latou maua le poto i le Atua moni e toatasi, atoa ma lē ua e auina mai, o Iesu Keriso lea.” (Ioane 17:3) E faitau miliona tagata loto faamaoni o loo iai i le lalolagi atoa, ua latou aveina i fale lena poto. Ua mafai ai e lenei poto ona latou faafetaiaia le anoanoai o o latou faafitauli i le taimi nei, ae o le mea e sili ona tāua, ua latou mautinoa atoatoa ai e faapea, o faafitauli ua latou lē mafaia ona foia, o le a foia atoatoa i le lalolagi fou a le Atua.

[Ē Ana le Ata i le itulau 2]

WHO photo by P. Almasy

[Ē Ana le Ata i le itulau 3]

Jerden Bouman/Sipa Press