Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“E Le Ni o le Lalolagi i Latou”

“E Le Ni o le Lalolagi i Latou”

Mataupu 21

“E Le Ni o le Lalolagi i Latou”

1. (a) O le ā na tatalo ai Iesu mo ona soʻo i le po a o leʻi maliu? (e) Aisea e tāua tele ai le avea ma ē “e le ni o le lalolagi”?

I LE po, a o lumanai lona faasatauroina, sa tatalo faatauanau ai Iesu mo ona soʻo. Sa ia silafia o le a tuu e Satani i latou i omiga mamafatu, o lea na ia faapea atu ai i lona Tamā: “Ou te le ole atu ina ia e ave ese ia te i latou i le lalolagi, a ia e tausi ia te i latou ina neʻi leaga. E le ni o le lalolagi i latou, faapei o aʻu foi, ou te le so le lalolagi aʻu.” (Ioa. 17:15, 16) Aisea e tāua tele ai le vavaeese mai le lalolagi? Auā o loo pulea e Satani le lalolagi. O ē o loo avea ma vaega o le lalolagi o loo i lalo o lana pulega. (Ioa. 14:30; 1 Ioa. 5:19) Ona o lenei mafuaaga, ua matuā tāua ai i Kerisiano uma ona malamalama i le uiga o le “le ni o le lalolagi.” Sa moni faapefea lea tulaga ia Iesu?

2. I ā auala sa avea ai Iesu e ‘lē o so le lalolagi’?

2 E mautinoa sa leʻi faaesea e Iesu ia lava mai isi tagata. O lona ‘lē o so le lalolagi’ sa lē uiga i le aunoa ma se alofa mo isi. I le tuufaafeagai, sa ia femaliuai i lea aai ma lea aai e taʻu atu ia i latou le tala lelei o le Malo o le Atua. Na ia faamaloloina maʻi, faapupula mata o ē tauaso, faatutu i ē na oti, seia oo lava ina foaiina atu lona soifua e sui ai tagata. Peitai sa lē fiafia o ia i uiga faalematau ma amioga leaga a tagata o ē na faatumuina i le agaga o le lalolagi. Na ia lapatai e faatatau i tuinanauga lē mamā, se auala pupū i mea faitino o le olaga, ma le manatu faapito o le aapa atu i le fia lauiloa. (Mata. 5:27, 28; 6:19-21; Luka 12:15-21; 20:46, 47) Na i lo le faataitai i ala o tagata ua ō ese mai le Atua, na tausisi pea Iesu i ala o Ieova. (Ioa. 8:28, 29) Ma i feteenaiga faapolotiki sa aafia ai Roma ma Iutaia, sa leʻi faaituau Iesu, e ui lava ina o ia o se tagata Iutaia.

“E LE MAI LE LALOLAGI NEI LOʻU MALO”

3. (a) O le ā le tuuaiga e faatatau ia Iesu na faia e taʻitaʻi lotu Iutaia ia Pilato, ma aisea? (e) O le ā e faaalia ai sa leʻi naunau Iesu e avea o se tupu faaletagata?

Peitai, na faitio mai taʻitaʻi lotu Iutaia e faapea, ua faaliliueseina e Iesu tagata mai le faia o mea lelei mo lo latou atunuu. Sa latou pueina o ia ma auina atu ia Ponotio Pilato, le kovana Roma. O le mea na sili ona latou atuatuvale ai ona sa faaalialia e aʻoaʻoga a Iesu lo latou faagutugutulua. Peitai ina ia gaoioi i ai le kovana, sa latou fafauina ai le tuuaiga e faapea: “Na matou iloa lenei tagata ua ia faasese i le nuu, ua vavao foi ona avatu o taulaga ia Kaisara, ua faapea mai, o ia lava o le Tupu, o Keriso.” (Luka 23:2) O le mea moni, i le tausaga faatoʻā tuanai atu ina ua mananao tagata e fai o ia ma tupu, sa teena e Iesu. (Ioa. 6:15) Na ia silafia o le a avea o ia o se Tupu faalelagi ma e leʻi oo mai le taimi e avea ai o ia ma Tupu, ma o le a faanofotupuina o ia, e lē mai i se gaoioiga faatemokalasi po o se faiga e fiafia i ai tagata, ae e ala ia Ieova le Atua.

4. O le ā ua faaalia e mea moni e uiga i le manatu o Iesu i ‘le totogia o lafoga ia Kaisara’?

4 E tusa ai ma le totogia o lafoga, pe ā ma le toe tolu aso a o leʻi puea faapagota Iesu na taumafai ai le au Faresaio ina ia ona faia se faamatalaga faatautee i lenei mataupu. Peitai i lana tali atu i la latou fesili faaʻoleʻole, na fetalai ai Iesu e faapea: “Faaali mai ia ia te au se tenari [o se tupe siliva Roma]. O ai ea e ona le faatagata ma le tusi e i ai?” Ina ua latou fai mai, “E o Kaisara,” na ia tali atu lea: “O mea a Kaisara ia outou avatu ia Kaisara; a o mea a le Atua avatu ia i le Atua.”—Luka 20:20-25, LF.

5. (a) O le ā le lesona na aʻoaʻoina e Iesu i ona soʻo i le taimi o lona puea faapagota? (e) Na faamatala faapefea e Iesu ia Pilato le mafuaaga o le mea na ia faia?

5 O le mea na tupu i le taimi lava lea na puea faapagota ai Iesu na faaalia ai sa ia leʻi faamaiteina ni fouvalega ia Roma, ma sa ia lē manao foi e faia faapea e ona soʻo. Na ō mai fitafita Roma ma tagata Iutaia, ma pelu ma uatogi e pue ai Iesu. (Ioa. 18:3, 12; Mare. 14:43) I le vaai atu i lenei mea, na seʻi aʻe ai e le aposetolo o Peteru le pelu ma taia ai loa se tasi o tamaloa, ma tipiesea ai lona taliga taumatau. Peitai na aoaia e Iesu Peteru e faapea: “Ina toe sulu ia o lau pelu i lona faamoega; auā o i latou uma o e tago i le pelu, e oti i latou i le pelu.” (Mata. 26:51, 52) Na faamatala e Iesu i le taeao na sosoo ai i luma o Pilato, le mafuaaga o lana gaoioiga, e faapea: “E le mai le lalolagi nei loʻu malo; afai ana mai le lalolagi nei loʻu malo, po ua tau aʻu auauna, ina neʻi tuuina atu aʻu ia Iutaia; a o lenei, e le mai iinei loʻu malo.”—Ioa. 18:36.

6. O le ā le iuga o lena faamasinoga?

6 Ina ua maeʻa ona iloiloina le faamaoniga, ona folafola lea e Pilato faapea e “leai se faavae mo tuuaʻiga” ua aumaia e faatatau ia Iesu. Ae ui i lea, na ia lolo atu i le alalaga mai o le motu o tagata ma tuu atu ai i isi e faasatauroina Iesu.—Luka 23:13-15, NW; Ioa. 19:12-16.

MULIMULI LE AU SOʻO I LE TAITAIGA A LE MATAI

7. Na faaalia faapefea e uluai Kerisiano e faapea sa latou alofia le agaga o le lalolagi ae na latou alolofa i tagata?

7 O faamaumauga o le uluai Faa-Kerisiano i totonu o le Tusi Paia ma isi tusitusiga o talafaasolopito, e faaalia ai na malamalama soʻo o Iesu i le mea e ao ona latou faia ona o le “le ni o le lalolagi.” Sa latou taumafai e alofia le agaga o le lalolagi. Ona sa latou teena faafiafiaga sauā ma le lē mamā i malae ma fale matamata o tagata Roma, sa amusia i latou o ni ē inoino i tagata. Peitai, i lo le inoino i o latou uso a tagata, sa latou matuā galulue mamafa ina ia fesoasoani atu i isi ia maua aogā mai sauniuniga alofa a le Atua mo le faaolataga.

8. (a) Ona e “le ni o le lalolagi,” o le ā na tupu i na uluai soʻo? (e) Peitai sa faapefea ona latou manatu i taʻitaʻi faapolotiki ma le totogia o lafoga, ma aisea?

8 E pei o lo latou Matai, na avea foi i latou ma taulaiga o sauaga ogoogo ia sa faia i le tele o taimi e taʻitaʻi faalemalo o ē na upuseseina e isi. (Ioa. 15:18-20) Ae e tusa o le 56 T.A. na tusi atu ai le aposetolo o Paulo i uso Kerisiano i Roma e faamausaliina le fautuaga na tuuina atu e Iesu. Na uunaia e Paulo i latou ina ia ‘usiusitai i faipule silisili,’ o taʻitaʻi faapolotiki, “auā e leai se pule pe a le mai le Atua.” E lē faapea ua faavaeina e Ieova malo faalelalolagi, peitai ua latou pule e tusa ma lana faatagaga. Na faamatala e Paulo faapea ‘ua faatuina e le Atua i latou i o latou tulaga fai faatatau,’ auā na muai silafia ma valoia e le Atua le faasologa o le a latou oo mai ai i le pule. O le mea lea o “faipule silisili” o loo fai aʻe ai le “sauniga a le Atua” mo le taimi nei, seia oo ina avea le Malo o le Atua lava ia i aao o Iesu Keriso ma pulega e tasi e pulea le lalolagi. O lea na fautuaina ai e Paulo Kerisiano ina ia faaalia le faaaloalo tatau i taʻitaʻi faalemalo ma ia totogi lafoga ua latou faatuina.—Roma 13:1-7, NW; Tito 3:1, 2.

9. (a) O le ā e lē tatau ona faagaloina i manatu pe a gauai atu i “faipule silisili”? (e) Ua faaalia faapefea e talafaasolopito, sa mulimuli ma le faaeteete uluai Kerisiano i le faaaoaoga a Iesu?

9 E ui i lea, sa leʻi faapea atu Paulo ia i latou, e matuā gauai atu e aunoa ma se manatu i le Atua, le Afioga a le Atua ma o latou loto fuatiaifo faa-Kerisiano. Sa latou iloa e na o Ieova na tapuaia e Iesu, sa leʻi manao Iesu i tagata ina ia o latou faia o ia ma tupu ma na ia fetalai atu ia Peteru e tuuese lana pelu. Na latou tausisi ma le loto faamaoni i le taitaiga a lo latou Matai. Ua lipotia mai e le tusi On the Road to Civilization—A World History (e Heckel ma Sigman, itulau 237, 238) e faapea: “Sa teena e Kerisiano . . . le auai i nisi o tiute o tagatanuu o Roma. Na lagona e Kerisiano o se solia o lo latou faatuatua le auai i le vaegaau. Latou te lē umia ni tofi faapolotiki. Latou te lē tapuai i le emeperoa.”

10. (a) Aisea na faatino ai e Kerisiano i Ierusalema le gaoioiga na latou faia i le 66 T.A.? (e) I le ā le auala ua saunia ai e lena mea se faaaoaoga tāua?

10 E faatatau i feteenaiga faapolotiki ma faavaegaau o o latou aso, sa tumau soʻo o Iesu i le matuā solitu. I le tausaga e 66 T.A. na fouvale ai ia Kaisara tagata Siū o le itumalo o Iutaia, lea sa pulea e Roma. Na vave lava ona siomia e autau a Roma Ierusalema. O le ā na faia e Kerisiano sa i totonu o le aai? Sa latou manatua le fautuaga a Iesu e tumau i le solitu ma ia ō ese mai vaegaau o loo fetauai. Ina ua tuumuli autau a Roma mo sina taimi, na pue loa e Kerisiano le avanoa ma sosola ai e sopoia atu le Vaitafe o Ioritana e agaʻi atu i atumauga o Pela. (Luka 21:20-24) I lo latou solitu na avea ai i latou o se faaaoaoga faamaoni mo isi Kerisiano na sosoo ane.

KERISIANO SOLITU I LE TAIMI O LE IUGA

11. (a) O le ā le galuega ua tiotio ai pea Molimau a Ieova, ma aisea? (e) O le ā ua latou solitu i ai?

11 Pe o faaalia i faamaumauga o talafaasolopito faapea e iai se vaega i lenei “taimi o le iʻuga,” talu mai le 1914 T.A., ua tausiaina ai le ala o le solitu faa-Kerisiano i le faataitai i na uluai Kerisiano? Ioe, ua faia faapea e Molimau a Ieova. I le lalolagi atoa ua latou toaaga ai pea e talaʻia le Malo o le Atua ua na o lea le auala e mafai ai ona maua le filemu, le manuia ma le fiafiaga tumau mo ē alolofa i le amiotonu i le lalolagi uma. (Mata. 24:14) Peitai e uiga i feteenaiga i le va o atunuu, ua latou tumau ai pea i le matuā solitu.

12. (a) E faapefea ona tu ese le solitu o Molimau ma gaoioiga a taʻitaʻi lotu? (e) O le ā ua aofia i le solitu a Molimau a Ieova i faiga faapolotiki?

12 I le matuā tuufaafeagai, ua aafia tuusao lava taʻitaʻi lotu o Kerisinetoma i meafai faapolotiki a le lalolagi. I nisi atunuu ua latou tauivi malosi pe tetee foi i sui faatutu. O nisi taʻitaʻi lotu ua latou umia ni tofi faapolotiki. Ua matuā uunaia e isi le au faipolotiki ina ia lagolagoina mataupu ua ioeina e taʻitaʻi lotu. I isi nofoaga ua avea ai taʻitaʻi lotu “taofiofi mamau” ma uo mamae a tagata o loo umia le pule, ae atonu o loo lagolagoina e patele ma faifeau “auiluma” faiga faatupu faalavelave ina ia faatoilalo ai ia pule. Peitai, e lē miomio faatasi Molimau a Ieova ma faiga faapolotiki, e tusa lava po o fea le atunuu latou te nonofo ai. Latou te lē aiā fua i mea o loo faia e isi ina ia auai ai i se vaega faapolotiki, e tauva mo se tofi pe palota i faiga palota. Ae talu ai na fetalai Iesu e “le ni o le lalolagi” ona soʻo, ua matuā augapiu ai lava la ma se vaega a Molimau a Ieova i so o se gaoioiga faapolotiki.

13. E faatatau i lo latou auai i taua, o le ā ua faaalia e mea moni i le tulaga sa iai Molimau a Ieova?

13 E pei ona valoia e Iesu, i lenei “taimi o le iʻuga” ua faalausosoo ai ona sii taua atunuu ma e oo lava i vaega i totonu o atunuu ua toe fetauai lava i latou. (Mata. 24:3, 6, 7) Ae i le fesagai ai ma nei mea uma, o le ā le tulaga ua tausisi i ai Molimau a Ieova? O lo latou solitu i nei fetauaiga ua lauiloa i le lalolagi atoa. I le ogatasi ma le tulaga na tausisi i ai Iesu Keriso ma mulimuli ane faaalia e ona uluai soʻo, na taʻua ai e le Watchtower, i lona lomiga o Novema 1, 1939, e faapea: “O i latou uma e i le itu a le Alii o le a solitu i atunuu fetauai, ma o le a ʻau atoatoa ma le Faatiokarate sili [o Ieova] ma lana Tupu [o Iesu Keriso].” Ua faaalia e mea moni le faaauau pea ona taofimau Molimau a Ieova i lenei tulaga i atunuu uma ma i lalo o so o se aiaiga. Ua latou lē faatagaina faiga faapolotiki fevaevaeai ma taua a le lalolagi ina ia talepeina ai lo latou auuso faavaomalo o ē tapuai ia Ieova.—Isa. 2:3, 4; faatusatusa i 2 Korinito 10:3, 4.

14. (a) Ona o lo latou solitu, o ā isi mea ua teena e Molimau le faia? (e) E faapefea ona latou faamatalaina le mafuaaga o lenei mea?

14 O se iloiloga o mea moni o talafaasolopito ua faaalia ai e lē gata ina teena e Molimau a Ieova le ofuina o toniga faafitafita ma le amoina o auupega, ae i le sili atu ma le ʻafa senituri ua mavae, na latou faafitia ai foi le faia o galuega e lē fetauai ae lagolagoina ai taua, pe taliaina isi galuega tofia e suitulaga i galuega faavaegaau. Aisea? Ona ua latou suesueina mea e manaomia e le Atua ma faia ai ma le saʻo a latou faaiuga totino e tusa ai ma o latou lava loto fuatiaifo. E leai se tasi na te taʻuina atu ia i latou le mea e tatau ona latou faia. Latou te lē aiā foi i mea ua filifili isi e fai. Ae a fesiligia e faamatala atu lo latou tulaga, ona faailoa atu lea e Molimau a Ieova e faapea, ona o ni tagata ua tuuina atu i le Atua, e tatau ona latou faaaogā o latou tino i lana auaunaga ma ua lē mafai ai nei ona tuu atu i pule faalelalolagi o ē o loo gaoioi faatuiese i le fuafuaga a le Atua.—Roma 6:12-14; 12:1, 2; Mika 4:3.

15. (a) Ona o le tumau i le vavae ese mai le lalolagi, o le ā ua oo ai i Molimau a Ieova? (e) E tusa lava pe faafalepuipuiina i latou, ae ua faapefea ona taitaia i latou i mataupu silisili faa-Kerisiano?

15 O le iuga e pei ona fetalai ai Iesu e faapea: “A e le ni o le lalolagi outou . . . e ʻinoʻino ai le lalolagi ia te outou.” (Ioa. 15:19) E toatele Molimau a Ieova ua faafalepuipuiina ona latou te lē solia lo latou solitu faa-Kerisiano. O isi ua fasia faamoamoa, ua oo lava i le oti. Ua faaauau pea ona solitu isi i le tele o tausaga sa faafalepuipuiina ai. Ua lipotia mai e le tusi Values and Violence in Auschwitz (e Anna Pawelczynska, itulau 89) e faapea: “Na lausilafia e tagata uma e leai se Molimau a Ieova [i le nofoaga o faasalaga mamafa] e faatinoina se faatonuga e feteenai i lona talitonuga faalelotu po o so o se gaoioiga e taulai i se isi tagata, e tusa lava po o lena tagata o se fasioti tagata ma o se taʻitaʻi o le SS [fitafita faapitoa a Hitila]. I le isi itu, na te faatinoina uma isi galuega i le mea sili e oo i ai lona tomai, e oo lava i galuega e sili ona inosia, pe afai sa lē aafia ai amioga lē tatau.”

16. (a) O le ā ua agaʻi atu i ai atunuu uma, ma o le ā le mea ua faaeteete Molimau a Ieova ina ia alofia? (e) Aisea la ua faapea ai o se mataupu uigā le vavae ese mai le lalolagi?

16 Ua lē o toe po se lilo i Molimau a Ieova ua agaʻi atu atunuu uma i le “taua i le aso tele o le Atua e ona le malosi uma lava” ia Amaketo. Ona o ni tagata autasi, ua tausisia ai e auauna a Ieova lo latou tulaga i le itu a Lona Malo Faa-Mesia. O lea ua latou faaeteete ai ina ia alofia le faatagaina o i latou lava e uunaia i se tulaga e tetee ai i lena Malo. (Faaa. 16:14, 16; 19:11-21) Ua latou talisapaia le uigā o le faaupuga a Iesu e faapea o ona soʻo moni e “le ni o le lalolagi” i latou. Ua latou iloa o le a lē pine ona mavae atu lea o lenei lalolagi tuai, ma e na o i latou lava o ē faia faamaoni le finagalo o le Atua o le a tumau e faavavau.—1 Ioa. 2:15-17.

Talanoaga Autalu

● Na faaalia faapefea e Iesu le mea e aofia i le “le ni o le lalolagi”?

● O le ā ua faaalia ai le uiga o uluai Kerisiano agaʻi i (1) le agaga o le lalolagi? (2) taʻitaʻi faalemalo ma le totogia o lafoga? (3) galuega faavaegaau?

● O ā auala ua faamaonia ai e Molimau a Ieova o aso nei lo latou solitu faa-Kerisiano?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]