Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Manatua Pea le Aso o Ieova

Ia Manatua Pea le Aso o Ieova

Mataupu 23

Ia Manatua Pea le Aso o Ieova

1. (a) Ina ua e muai aʻoaʻoina faapea ua lalata le faasaoina mai le loto tiga o lenei faiga tuai, na faapefea ona e tali atu? (e) O ā fesili e faatatau i lenei mea e tatau ona tatou iloiloina totoʻa?

E LĒ taumatea o se tasi o mea muamua na e aʻoaʻoina mai le suesueina o le Tusi Paia e faapea, ua lalata le faasaoina mai le loto tiga o le olaga i le faiga o mea o loo iai. (Luka 21:28) Ua e silafia le fuafuaga a le Atua, o le avea lea o le lalolagi uma ma Parataiso. O le a lē toe iai se solitulafono, taua, faamaʻi ma le oti, e oo i ē pele ua maliliu o le a toe soifua mai. Maeu se faamoemoe faamafanafana loto! O lona latalata mai sa faamamafaina e faamaoniga faapea o le faatasi mai lē vaaia o Keriso e pule o se Tupu na amata i le 1914 T.A., ma talu mai lena taimi ua tatou oo ai nei i aso mulimuli o lenei lalolagi amioleaga. Po ua fua mai ea e lena malamalamaga ni suiga i lou olaga? Po o faaalia moni i le auala o lou olaga le talitonuga faapea ua i faitotoa le “aso o Ieova”?

2. (a) O afea o le a oo mai ai le “aso o Ieova”? (e) Ua faamaonia faapefea le aogā o le mea moni faapea e leʻi faailoa maia e Ieova “lea aso ma lea itu aso”?

2 Ua folasia manino e le Tusi Paia e faapea o le “tupulaga” na maimoaina le amataga o le faatasi mai o Keriso o le a latou maimoaina foi le “aso tele o Ieova” lea na te faaoo mai ai le faamasinoga faaoosala i ē uma o faia le amioletonu. (Mata. 24:34; Sefa. 1:14–2:3) Ua afu le soifua o lena “tupulaga.” Peitai ua lē o taʻu patino mai e le Tusi Paia le aso tonu e afio mai ai Iesu Keriso o le faaoosala a Ieova e faasaga i le faiga o mea faalelalolagi a Satani. Na fetalai Iesu e faapea: “A o lea aso ma lea itu aso e le iloa e se tasi, e le iloa lava e agelu i le lagi, po o le Atalii; ua na o le Tamā lava.” (Mare. 13:32) Ua faamaonia le aogā tele o lenei itu. I le ā le auala? Ua fesoasoani lea e folasia ai po o le ā o loo i loto o tagata. Afai e iai nisi e lē alolofa moni ia Ieova, latou te faanaunau e tolopoina lona “aso” i o latou mafaufau ma liliu atu i sailiga faaletino o loo moomoo i ai o latou loto. Ua faamaonia e Ieova le avea ma ana auauna na o i latou o ē alolofa moni ia te ia ma ē e faaalia lea uiga e ala i le auauna ia te ia ma le tagata atoa, e tusa lava po o afea e oo mai ai le iuga o le faiga amioleaga o mea. E lē faamaonia e le Atua ma lona Alo i latou o ē faaleogalua pe faalotolotolua.—Faaa. 3:16; Sala. 37:4; 1 Ioa. 5:3.

3. O le ā na fetalai ai Iesu e avea o se lapataiga mo i tatou i lenei mataupu?

3 Na fetalai Iesu, i se upu lapatai i ē alolofa ia Ieova, e faapea: “Ina mataala ia ma tatalo, auā tou te le iloa pe oo mai afea ia aso.” (Mare. 13:33-37) Ua ia uunaia i tatou ina ia aua neʻi faatagaina le ʻai ma le inu po o le “popole i mea a le olaga nei” e taaʻina ai le tele o o tatou manatu ma galo ai ia i tatou le matuia o le taimi.—Luka 21:34-36; Mata. 24:37-42.

4. E pei ona faamatala e Peteru, o le ā o le a aumaia e le “aso o Ieova”?

4 Mulimuli ane, sa fautuaina e le aposetolo o Peteru ē uma ua iai le faatuatua moni ina ia ‘faatalitali ma teu mau i manatu le faatasi mai o le aso o Ieova, lea o le a taapeape ai le lagi ina ua mu e liu suavai foi mea na fai aʻi ona o le aasa tele.’ O le lalata mai o le “aso o Ieova” o le mea moni e lē tatau i se tasi o i tatou ona manatu māmā i ai. Ua lē o toe mamao ona suia lea o le lagi vaaia o faigamalo ma le sosaiete amioleaga a tagata i “le lagi fou ma le lalolagi fou” ua faia e le Atua, o mea uma na “fai aʻi” e ō faatasi ma le faiga faalelalolagi o iai nei—o ona uiga fia tutoatasi, o ona ala lē mamā tau amio ma le pupū i mea faitino o le olaga—o le a faaiuina i le aasa o le faaumatiaga o le “aso o Ieova.” (2 Pete. 3:10-13, NW) E manaomia ona tatou mataala, i le iloaina o nei mea tutupu e gatete ai le lalolagi e mafai ona amata i so o se taimi.—Mata. 24:44.

MATAALIA PEA I MEA TUTUPU E FAATAUNUU AI LE FAAILOGA

5. (a) O le ā le mamao na faatatau i ai le tali a Iesu i le fesili ua faamauina i le Mataio 24:3 i le faaiuga o le faiga o mea faa- Iutaia? (e) O ā vaega o lana tali ua taulai atu i mea tutupu mai le 1914 T.A. ma agaʻi mai ai i luma?

5 Ae maise lava ona o le taimi ua tatou ola ai, e tatau ona tatou faamasani lelei ma auiliiliga o le faailoga tuufaatasi lea ua iloga ai “aso e gata ai” po o le “faaiʻuga o le faiga o mea.” Ina ia faitauina saʻo le faailoga, e ao ona teu i manatu e faapea ina ua tali atu Iesu i le fesili a ona soʻo e pei ona faamauina i le Mataio 24:3, o nisi o mea na ia fetalai i ai sa faatatau i le faaiuga o le faiga o mea faa-Iutaia i le uluai senituri, peitai o le faatatauga autū e sili mamao atu i lo o lena. O le mea na ia faamatalaina i le Mt 24 fuaiupu e 4 e oo i le 22 sa iai sina faataunuuga itiiti i le va o le 33 ma le 70 T.A. Ae e iai le faataunuuga tele o le valoaga i o tatou aso na faailogaina ai le vaitaimi talu mai le 1914 T.A. o le taimi lea o le ‘faatasi mai o Keriso ma le faaiuga o le faiga o mea.’ (Faapea foi le Mareko 13:5-20 ma le Luka 21:8-24) Ua taʻua i le Mataio 24:23-28 mea o le a tutupu mai le 70 T.A. ma agaʻi atu ai i luma i le taimi o le faatasi mai o Keriso. (Faapea foi le Mareko 13:21-23) A o taualumaga ua faamatalaina mai le Mataio 24:29–25:46 e oo i le faaiuga o le mataupu e 25, o loo faasino lea i le vaitaimi talu mai le 1914 T.A.—Faapea foi le Mareko 13:24-37 ma le Luka 21:25-36.

6. (a) Aisea e tatau ai ona tatou mataala totino i le faapefea i mea o loo tutupu nei ona faataunuuina ai “le faailoga”? (e) Tali fesili i le faaiuga o lenei palakalafa e faaalia ai le auala ua faataunuuina ai “le faailoga” talu mai le 1914.

6 E ao ona tatou matauina totino mea o loo tutupu nei e faataunuuina ai “le faailoga.” O lo tatou faafesootaia o nei mea tutupu ma valoaga o le Tusi Paia o le a fesoasoani lea ia i tatou e ‘teu mau i manatu’ le aso o Ieova. O le a mafai foi ona fesoasoani ia i tatou ia faatalitonu atu pe a lapataia isi i le lalata mai o le “aso e taui ai ma sui e lo tatou Atua.” (Isa. 61:1, 2) Faatasi ma le manatunatu i nei sini, ia autalu vala o “le faailoga” o loo mulimuli mai.

O le ā le auala uigaese na faataunuuina ai le valoaga o le sii taua o le ‘tasi nuu i le tasi nuu, ma le isi malo i le isi malo’ e amata mai i le 1914? O le ā na tupu i masina e leʻi mamao atu e faaopoopo i le faataunuuga?

E ui i le poto faasaienisi o le senituri lona 20, ae o le ā le tele ua afaina ai le lalolagi i oge?

Pe ua iai moni ea se eseesega i le tutupu soo o mafuie i lea nofoaga ma lea nofoaga talu mai le 1914 T.A.?

I le 1918 o le ā le faamaʻi e sili atu ola na leiloa ai na i lo le taua a le lalolagi? E ui i le poto faafomai, ae o ā faamaʻi o loo pipisi pea i le toatele?

O le ā ua faamautinoaina ai oe e faapea o tulaga ua faamatalaina i 2 Timoteo 3:1-5 ua lē na o se auala e masani ai le olaga, peitai ua matuā faateleina a o tatou agaʻi atu i le faaiuga o aso e gata ai?

TUUESEESEINA O TAGATA

7. (a) O le ā le isi mea o faamatalaina i le Mataio 13:36-43, na faafesootaia e Iesu ma le vaitaimi faaiuiu o le faiga o mea? (e) O le ā le uiga o lena faataoto?

7 E iai foi isi mea tutupu iloga na matilatila le tuufaatasia e Iesu ma le vaitaimi faaiuiu o le faiga o mea. O se tasi o nei mea o le tuueseeseina lea o ‘tagata o le malo’ mai “fanau a le ua leaga.” Na taʻua lenei mea e Iesu i lana faataoto i se fanua o saito na luluina i ai e le fili le titania. O “saito” i lana faataoto ua fai ma sui o Kerisiano moni faauuina. O “titania” o Kerisiano faatagafai. I le faaiuga o le faiga o mea o “titania”—o i latou e tautino mai o Kerisiano ae ua faamaonia o i latou o “fanau a le ua leaga” ona o lo latou pipii i le lalolagi o loo pulea e le Tiapolo—ua tuuesea i latou mai “tagata ia o le Malo” o le Atua ma ua faailogaina mo le faaumatiaga. (Mata. 13:36-43) Pe ua tupu moni lenei mea?

8. (a) Ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi, o le ā le tuueseesega tele na faia o ē uma na faapea mai o Kerisiano? (e) Sa faapefea ona avatu e Kerisiano moni faauuina faamaoniga faapea e moni, o i latou o “tagata ia o le malo”?

Ioe, ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi, sa iai moni se tuueseesega tele o tagata uma o ē faapea mai o Kerisiano i vasega e lua: (1) O le au taʻitaʻi lotu o Kerisinetoma ma o latou soʻo, o ē na lagolagoina malosi le Malo Sosoo (Malo Aufaatasi i le taimi nei), a o taofimau pea i lo latou lotonuu. (2) O se vaega toaitiiti o Kerisiano moni faauuina o lena vaitaimi ina ua uma le taua, o ē na latou lagolagoina atoatoa le Malo faa-Mesia o le Atua. I le lagolagoina i lumamea o pulega a le lalolagi o le auala mo le mauaina o le filemu ma le saogalemu, na faaalia manino ai e le vasega muamua e lē o i latou o ni Kerisiano moni. (Ioa. 17:16) I le tuufaafeagai, sa saʻo ona mataulia e auauna a Ieova Malo Sosoo o le “mea e inosia e faatafunaina aʻi” faaonaponei, ua faasino i ai i le Mataio 24:15. I le faaalia o i latou o ‘tagata o le malo’ o le Atua, ua latou tauaveina ai le talaʻiga o “lenei tala lelei o le malo i le atu laulau uma.” (Mata. 24:14) Faatasi ma ā iuga?

9. O le ā le uluai iuga o lenei galuega talaʻi o le Malo?

9 Muamua, na aoaoina le vaega totoe o Kerisiano faauuagagaina. E ui ina salalau i le lotolotoi o atunuu, ae i le taitaiga faaagelu ua aumaia ai i latou i se autasi faalefaalapotopotoga.

10. (a) Ua faapefea ona faia se isi galuega atili o le tuueseeseina, i le ogatasi ma le ā le valoaga? (e) O le ā ua faailogaina e le faataunuuga o nei valoaga?

10 E pei la ona valoia e Iesu, sa amata loa ona ia tuueseeseina tagata o atunuu uma, “e pei o le leoleo mamoe ona tuueseeseina o mamoe ma ʻoti.” O lenei galuega, o loo faatonutonuina e Keriso mai lona nofoalii faalelagi, o loo faaauau e oo mai i aso nei, ma ua e aafia totino ai. O le toatele o tagata e tetee i le Malo o le Atua ma ona “tagata” faauuagagaina, ma o le pogai lea o le a tuuina atu ai i le “sala e faavavau” i le oti. Ae peitai, ua faasalafa atu e le Alii i isi le valaaulia ina ia fai mo latou tofi le nofoaga faalelalolagi o lona Malo, faatasi ma le faamoemoe i le ola e faavavau. O i latou ia e pei ni mamoe ua latou auaufaatasi ma “tagata” faauuina o le Malo, e ui o i latou o taulaiga o sauaga matuia. (Mata. 25:31-46) Ma le faamaoni ua latou fesoasoani ai ia i latou e faasalalau le feau matuā tāua o le Malo. O loo auai i lenei galuega se motu o tagata e toatele ua oo i le faitau miliona. Ua lagonaina le feau o le Malo i tuluʻiga uma o le lalolagi. O le ā ua faailogaina e nei mea tutupu? E faailogaina ai ua tatou matuā lalata atu i le iuga o “aso e gata ai” ma ua i faitotoa le “aso o Ieova.”

O LE Ā O TAATIA MAI LUMA?

11. Faamata o toe tele se galuega talaʻi e ao ona faia a o leʻi oo mai le “aso o Ieova”?

11 Po o iai pea nisi valoaga o le a faataunuu a o leʻi amataina le aso tele ma le matautia o Ieova? Ioe! E leʻi maeʻa lelei le tuueseeseina o tagata e uiga i le finauga o le Malo. I nisi nofoaga na iai teteega ogoogo mo le tele o tausaga, ae ua iai nei se seleselega tele o soʻo fou. Ma e oo i mea e teena ai e tagata le tala lelei, ua sapasapaia ai le faamasinotonu ma le alofa mutimutivale o Ieova i lo tatou avatuina o le molimau. O lea, ia faaauau le galuega! Ua faamautinoaina i tatou e Iesu faapea, pe a maeʻa, “ona oo mai ai lea o le gataaga.”—Mata. 24:14.

12. (a) E pei ona faaalia i le 1 Tesalonia 5:2, 3, o le ā le mea iloga e tupu o lea e leʻi taunuu? (e) O le ā o le a uiga i ai ia i tatou?

12 Ua valoia e se tasi o valoaga sili ona iloga o le Tusi Paia e faapea: “Pe a latou fai ane, “O loo filemu, ua le afaina [“saogalemu,” NW]; ona oo lea ia te i latou o le fano faafuasei, faapei o le faatiga o le fafine to a fanau mai, latou te le sosola ai lava.” (1 Tesa. 5:2, 3) O le auala e fofogaina ai lena folafolaga o le ‘filemu ma le saogalemu’ o le a iloa i se taimi. Peitai e mautinoa o le a lē uiga faapea ua foia moni e taʻitaʻi o le lalolagi faafitauli o tagata. O i latou o ē “teu mau i manatu” le aso o Ieova o le a lē faaseseina i lena folafolaga. Ua latou silafia faapea, o le a oo mai loa le “fano faafuasei.”

13. O ā mea tutupu o le a faafuasei ona sosoo ma le folafolaga o le “filemu ma le saogalemu,” ma i le ā le faasologa?

13 Muamua, e pei ona faaalia e le Tusi Paia, i le lalolagi atoa, o le a liliu atu ai taʻitaʻi faapolotiki e faasagatau ia Papelonia le Aai Tele, le emepaea o lotu sese i le lalolagi, ma faatamaia o ia. (Faaa. 17:15, 16) E matuā aogā ona matauina faapea ua folasia nei uiga faatautee ae maise e faasaga i lotu o Kerisinetoma. Ua faagaoioia e malo o ē tetee i lotu, ni aafiaga malolosi i Malo Aufaatasi, ma i le lautele lava latou i atunuu lotu ua lafoaia ai e le toatele o tagata lotu a o latou augatama. O le ā le uiga o nei mea uma? O lona uiga, ua latalata le faaumatiaga o lotu sese uma. Mulimuli ane, pe a liliu mai ma le lē mataofia malo i le malosi atoatoa e tetee atu ia i latou o ē sapasapaia le pule silisiliese a Ieova, ona faamatuu mai loa lea o le toasa o le Atua i malo faapolotiki ma ē latou te lagolagoina, e iu ai i lo latou faaumatiaga atoatoa. O le mea mulimuli, o le lafoina lea o Satani ma ana temoni i le to e lē gata, e taofia atoatoa ai mai le taaʻina o tagata. O le a avea moni lenei mea o le “aso o Ieova,” le aso lea o le a faamaualugaina ai lona suafa.—Eseki. 38:18, 22, 23; Faaa. 19:11–20:3.

14. Aisea ua lē atamai ai ona manatu faapea o loo mamao le aso o Ieova?

14 E tusa ma le faasologa a le Atua, o le a oo mai i lona taimi tonu. O le a lē faatuai. (Sapa. 2:3) Ia manatua, na vave ona oo mai le faaumatiaga o Ierusalema i le 70 T.A., ina ua lē faatalitalia e tagata Iutaia, ina ua latou manatu ua teʻa tulaga matautia. Ae faapefea Papelonia anamua? Sa matuā malosi, ma maumauai, puipuia i pa maualuluga. Peitai na paʻū i le po e tasi. O lea foi, o le a oo mai ai le “fano faafuasei” i le faiga amioleaga o loo iai nei. Pe a taunuu, talosia ia maua mai i tatou o autasi i le tapuaiga moni, o loo ‘teu mau i manatu’ le aso o Ieova.

Talanoaga Autalu

● Aisea e matuā tāua ai le “teu i manatu” o le aso o Ieova? E mafai faapefea ona tatou faia lena mea?

● E faapefea ona tatou afaina totino i le tuueseesega o tagata o loo faia?

● O le ā o loo taatia mai i luma a o leʻi amataina le aso o Ieova? O lea o le ā e ao ona tatou faia totino?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]