Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Uiga o le Tulafono Faa-Mose iā te Oe

Le Uiga o le Tulafono Faa-Mose iā te Oe

Mataupu 19

Le Uiga o le Tulafono Faa-Mose iā te Oe

1. (a) O le ā e faaalia ai, na amata i le 36 T.A. ona talia e Ieova tagata o Nuu Ese lē peritomeina e avea o ni Kerisiano? (e) Peitai o le ā le mataupu na manatu maualuga i ai nisi o uluai Kerisiano?

O SE mataupu na aasa ai se fefinauaiga i aso o le aposetolo o Paulo o le fia iloa lea pe na faatonuina Kerisiano o Nuu Ese e tausia mea manaomia o le Tulafono Faa-Mose. E moni o le 36 T.A. na liligi ifo ai le agaga paia i tagata o Nuu Ese lē peritomeina. Peitai na maumauai nisi o Kerisiano Iutaia faapea e tatau i soʻo o Nuu Ese ona peritomeina ma aʻoaʻoina e anaana i le Tulafono a Mose. Po o le mea moni ea, na tatau mo i latou ona tausia lena Tulafono, po o sona vaega? E tusa o le 49 T.A. na faaoo atu ai le mataupu i le vaega pule i Ierusalema.—Galu. 10:44-48; 15:1, 2, 5.

2. Aisea e faatupu naunau ai ia i tatou lenei mataupu?

2 O le mea na iu i ai e faatupu naunau ia i tatou. Aisea? Auā e lē gata e iai taimi tatou te feiloai ai ma tagata o ē finau mai faapea e tatau i Kerisiano ona tausia nisi o mea manaomia o le Tulafono, e pei o le tausia o le Sapati, ae ona ua tautala foi le Tusi Paia faapea ‘e paia lava le Tulafono, ma le poloaiga e paia, e tonu, ma ua lelei.’ (Roma 7:12) E ui ina taʻua o le Tulafono Faa-Mose ona o Mose o le puluvaga o le feagaiga o le Tulafono, ae o lena tusi o Tulafono na amataina moni e Ieova le Atua.—Eso. 24:3, 8.

AISEA NA SAUNIA AI LE TULAFONO?

3. Aisea na avatu ai le Tulafono ia Isaraelu?

3 O lo tatou malamalama i le mafuaaga na avatu ai e Ieova se tusi o Tulafono ia Isaraelu, e aafia ai lo tatou manatu i le Tulafono i aso nei. Ua faamatala mai e le Tusi Paia e faapea: “Na faaopoopo mai lea [i le feagaiga Faa-Aperaamo] ina ia faaalia ai solitulafono, seia maliu mai le fanau na folafola i ai . . . O lenei, ua fai mo tatou taitaitama le tulafono e taitaiina ia Keriso, ina ia tauamiotonuina i tatou talu ai le faatuatua.” (Kala. 3:19, 24, NW) Na faia faapefea e le Tulafono lenei mea?

4. (a) Na faapefea i le Tulafono ona ‘faaalialia ai agasala’? (e) Sa faapefea foi ona ia taitaia ē faamaoni ia Keriso?

4 I le faataatiaina o se faaaoaoga lelei atoatoa e aafia ai vala eseese o le olaga, na faaalialia ai Iutaia o ni ē agasala. Sa manino faapea, e ui i so o se faanaunauga lelei ma ni taumafaiga tinou, ae sa lē mafai ona latou ausia na mea manaomia. I le faaaogāina o Iutaia e fai ma sui o le aiga faaletagata lē lelei atoatoa, ua folasia ai e le Tulafono le lalolagi uma, e aofia ai i tatou taitoatasi, o ni ē agasala, ua tatau i ai le faasalaga a le Atua. (Roma 3:19, 20) O lea ua na faamamafaina ai le manaoga mo se faaola mo tagata, ma na ia taitaia ai ē faamaoni ia Iesu Keriso o lena Faaola. I le ā le auala? Na faailoaina ai o ia o lē toatasi na tausia atoatoa le Tulafono, o lea ua na o ia le tagata e lē agasala. Sa faatapulaa aogā o taulaga i manu i lalo o le Tulafono, ae ona o se tagata lelei atoatoa, na mafai ai e Iesu ona foai atu lona soifua o se taulaga e aveesea moni ai le agasala ma tatalaina ai le auala i le ola e faavavau mo i latou uma e faatuatua i ai.—Ioa. 1:29; 3:16; 1 Pete. 1:18, 19.

5. I le faaaogāina o mau ua saunia, ia tali fesili ua aofia i lenei palakalafa.

5 Faatasi ma lenei talaaga i le mafaufau, e faapefea ona e taliina fesili o loo mulimuli mai?

Pe na fuafuaina ea le Tulafono Faa-Mose e mo tagata uma? (Sala. 147:19, 20; Eso. 31:12, 13)

Faamata na avatu e Ieova ia Isaraelu so o se faailoaga faapea i se aso o le a faamutaina ai le feagaiga o le Tulafono? (Iere. 31:31-33; Epe. 8:13)

Po o Tulafono ea e Sefulu, e aofia ai le manaoga e tausia se Sapati faalevaiaso, sa faaauau ona faaaogā ina ua maeʻa ona soloia le isi vaega o le Tulafono? (Kolo. 2:13, 14, 16; 2 Kori. 3:7-11 [e pei ona faamanino i le Esoto 34:28-30]; Roma 7:6, 7)

O le ā le auala na faaiua ai e Ieova le feagaiga o le Tulafono? (Kolo. 2:13-17; Mata. 5:17, 18; Roma 10:4)

6. O le ā ua faaataata mai e finauga ia e faapea mai, o loo faamalosia pea le Tulafono Faa-Mose?

6 E tusa ma lenei malamalamaga, o le ā ua faauiga mai pe a finauvale faapea o loo aogā pea le Tulafono Faa-Mose? O le faia faapea, ua avea lenei ma faafitiga o le faatuatua ia Iesu Keriso. Aisea ua faapea ai? Auā o sea manatu na te teena le mea moni faapea na faataunuuina e Iesu le Tulafono, lea ua faaavaina ai le ala mo le Atua e faamutaina ai. Na tusi faamalosi Paulo i tagata o ē faapea mai o ni Kerisiano ae na fetosoaina i finauga i le mananao e tausia le Tulafono, po o sona vaega: ‘O outou o loo ua taumafai ona tauamiotonuina e ala i le tulafono, ua teteʻa ese lava outou ma Keriso, ua pauu outou nai lona alofa tunoa.’—Kala. 5:4; tagai foi i le Roma 10:2-4.

7. (a) O le ā e lē o talisapaia atoatoa e i latou o ē finau mo le faaauauina o nisi vaega o le Tulafono? (e) O le ā le tāua o galuega faa-Kerisiano, ma o le ā lo latou sootaga i lo tatou mauaina o le meaalofa o le ola e faavavau?

7 O ē e finau mai ia faaauauina pea nisi o vala o le Tulafono, latou te lē o talisapaia atoatoa e faapea, o se tulaga amiotonu ma le Atua e faalagolago lea, e lē i galuega o le Tulafono, ae i le faatuatua o se tasi i le tāua o le taulaga a Iesu. (Kala. 3:11, 12) Ua latou lagona faapea e tatau i se tagata ona faamaonia lana amiotonu i na galuega—o se mea e lē taitai mafaia e tagata agasala. O le mea moni, e tāua le faia o galuega i le usiusitai i poloaiga a le Atua ma Keriso e faatatau i Kerisiano. (Iako. 2:15-17; Mata. 28:19, 20) O auala ia e faaalia ai lo tatou alofa ma le faatuatua, ma o le aunoa ma na mea e faaalia ai ua mate lo tatou faatuatua. Peitai e lē mafai ona tauia i tatou i le faaolataga e tusa lava po o le ā lo tatou galulue mamafa. A aunoa ma le taulaga a Iesu Keriso, e lē taitai mafai ona maua se faaolataga mai le agasala ma le oti. O lea o le ola e faavavau o se meaalofa mai le Atua e ala ia Iesu Keriso, o se faaaliga o le alofa tunoa e lē mafaatusalia ae lē o se totogi o a tatou galuega.—Efe. 2:8, 9; Roma 3:23, 24; 6:23.

8. O le ā le mea na filifilia e le vaega pule o le uluai senituri e uiga i le mataupu e aofia ai le faatatauina o le Tulafono Faa-Mose i Kerisiano o Nuu Ese?

8 Ina ua lagā le mataupu e aafia ai le faatatauina o le Tulafono Faa-Mose i Kerisiano o Nuu Ese i le vaega pule i Ierusalema i le uluai senituri, sa ogatasi la latou faaiuga ma nei mea moni. Na latou ioeina faapea sa lē manaomia e Ieova tagata talitonu o Nuu Ese e faia galuega ona o le usiusitai i le Tulafono Faa-Mose a o leʻi liligiina ifo ia i latou le agaga paia. Sa lisiina i le faaiuga a lena vaega pule ni “mea e tatau,” ni nai faasasaaga na ogatasi ma lena Tulafono, peitai sa faavae ia i mea na tutupu i tua atu o le Tulafono. O lea sa leʻi faaee atu ai i Kerisiano o Nuu Ese se avega tauave e tausia le Tulafono Faa-Mose po o sona vaega, ae sa faamautuina ai tapulaa na taliaina i tua atu o Mose.—Galu. 15:28, 29; faatusatusa i le Kenese 9:3, 4; 34:2-7; 35:2-5.

9. (a) Po o manaomia pea e le Atua Iutaia ina ia usiusitai i le Tulafono Faa-Mose? (e) O le ā le sauniuniga faapitoa na faia mo i latou i le auala na maliu ai Keriso?

9 Ina ua mavae le Penetekoso o le 33 T.A. sa lē toe manaomia ona pipii Iutaia lava latou i le tusi o Tulafono Faa-Mose. Ma sa iloa e Iutaia o ē na faaalia le faatuatua se mafuaaga faapitoa e olioli ai i lenei mea. Aisea? E ui ina agasala foi tagata o Nuu Ese ma mulimuli ane maliliu, ae na o Iutaia lava na faamalaiaina e le Atua ona o lo latou solia o le feagaiga o le Tulafono. Ae i le auala na maliu ai Keriso—i le faatautau i le laau e pei o se pagota malaia—na ia suitulaga ai i Iutaia o ē na faatuatua ia te ia ma saunia ai le saolotoga mo i latou mai le faasalaga na aumaia o se iuga o lo latou lē usiusitai i le Tulafono. (Kala. 3:10-13) O lea na ia saunia ai mo i latou le faamagaloga sa lē taitai mafai ona latou maua i lalo o le Tulafono Faa-Mose.—Galu. 13:38, 39.

10. I le ā le auala e avea ai le soloia o le Tulafono o se vala i le tapuaiga autasi?

10 O le mea moni, o le Tulafono na puipuia ai Iutaia mai Nuu Ese. O mea manaomia sa lē faatatauina i Nuu Ese sa faataatitia atu mo Iutaia, ma sa puipuia tagata lē peritomeina o Nuu Ese mai le auai atoatoa ma Iutaia i la latou tapuaiga. (Faatusatusa i le Esoto 12:48; Galuega 10:28.) Peitai ina ua faataunuuina le fuafuaga o le Tulafono ma ua aveesea, na mafai ai loa e Iutaia ma tagata lē peritomeina o Nuu Ese ona autasi e ala ia Keriso i le tapuaiga i le Atua moni e toatasi.—Efe. 2:11-18.

UA AOGĀ IA I TATOU LE ILOA O LE TULAFONO

11. E faapefea i le iloaina o le Tulafono ona fesoasoani ia i tatou ia malamalama ai i aʻoaʻoga a Keriso?

11 E ui tatou te lē o i lalo o le Tulafono i aso nei, ae aogā tele ia i tatou taitoatasi ona iloaina. I le ā le auala? Ia manatua, na fanau mai Iesu i se tina Iutaia ma ola aʻe ai o ia i Tulafono Faa-Mose. O nisi o mea na ia faia e mafai ona malamalama atoatoa i ai e faavae i le na o le iloaina o mea manaomia o lena Tulafono. (Kala. 4:4; tagai i le Luka 22:7, 8.) Na faapea foi ona ia tauaveina lana faiva i le lotolotoi o tagata sa i lalo o le Tulafono. O lea o ana aʻoaʻoga sa masani ona faavaeina aʻe i tulaga e fesootai i le Tulafono.—Faatusatusa i le Mataio 5:23, 24.

12. (a) O le ā le sootaga na faasino atu e Iesu i le va o lona olaga ma le Tulafono Faa-Mose? (e) Sa faaalia faapefea e le aposetolo o Paulo le tāua o le iloa o le Tulafono? (i) O le ā e mafai ona iu i ai pe a tatou iloa lelei le uiga faaleagaga o ana mea manaomia?

12 Mulimuli ane i lona toetu, na faamanatu atu ai e Iesu i ona soʻo e faapea o lona olaga o se tagata ua faataunuuina ai mea ua tusia e faatatau ia te ia i le Tulafono, i le au Perofeta ma i Salamo. (Luka 24:44) Na faasino foi e le aposetolo o Paulo i taualumaga e uiga i le feagaiga o le Tulafono o se “mea faaaʻoaʻo ma le ata o mea faalelagi” ma na ia taʻua faapea “o le tulafono ua i ai le ata o mea lelei atali.” (Epe. 8:4, 5; 10:1) O auiliiliga ofoofogia na faataunuuina i le faiva faaositaulaga a Iesu Keriso ma i le taulaga o lona soifuaga faaletagata ua aofia ai i le Tulafono Faa-Mose. O lo tatou iloa lelei o ia mea e mafai ai ona faatāuaina le uigā o na sauniuniga ia i tatou. O loo iai i ata faavaloaga, auiliiliga e faatatau i le tapuaiga ia Ieova i se auala talileleia i aso nei i lona malumalu sili faaleagaga. A o tuputupu aʻe lo tatou malamalama i nei mea, o le a faateleina ai foi lo tatou sapaitalia o le faapotopotoga faauuagagaina ma lana vaega i le pulega a Iesu Keriso i le sootaga ma la tatou tapuaiga.

13. Aisea e aogā ai le mafaufau loloto i le tele o mataupu silisili lelei ua atagia i le Tulafono?

13 O le Tulafono Faa-Mose o se vaega o le Tusi Paia ua faagaeeina e le Atua, lea e atoatoa ona “aoga . . . e aʻoaʻo ai, e aoai ai, e faatonu ai.” (2 Timo. 3:16) O lo tatou sailiili ma manatunatu loloto i mataupu silisili tumau o loo faavae ai le Tulafono e mafai ona fesoasoani e fausia ai ia i tatou se faanaunauga loloto ina ia faia mea e fiafia i ai le Atua. Afai tatou te malamalama i le agaga lea o loo taulai i ai le Tulafono ma faaatagia i o tatou olaga lea agaga, maeu se aogā e maua mai ai!

14. (a) Sa faataitaia faapefea e Iesu le tāua o le malamalama i le uiga lea sa faasino i ai mea manaomia o le Tulafono? (e) Tatai manatu i nisi o mataupu silisili lelei ua aofia ai i le Tulafono, e pei ona faaalia i le itulau e 152. (i) E mafai faapefea ona fesoasoani le sapaitalia o nei mea ia i tatou ina ia talileleia atili ai e le Atua?

14 Na faataitaia ma le uigā lenei mea e Iesu i lana Lauga i le Mauga. Ina ua fetalai i ē sa tausia le Tulafono, sa ia faaalia faapea, na i lo le na ona taumamao mai le fasioti tagata, sa manaomia ona latou liaieseina so o se faanaunauga e faaauau ai pea ona ita ma taumamao mai le faaaogāina o o latou laulaufaiva i talanoaga tau faaleaga e faatatau i o latou uso. Na i lo le manatu latou te leʻi faia lava se mulilua, e lē tatau foi ona latou vaavaai ma le moomoo i se fafine. E pei ona sa moni ia i latou, e faapena foi ona tatau ia i tatou ona tauivi e faaaogā vaega uma o o tatou tino ia ogatasi ma ala amiotonu a Ieova. (Mata. 5:21, 22, 27-30; tagai foi i le Roma 13:8-10.) Afai tatou te faia lena mea, ua tatou faaalia ai tatou te malamalama foi i le uiga o le poloaiga sili o le Tulafono: “E te alofa atu i [“a Ieova,” NW] lou Atua ma lou loto atoa, ma lou agaga atoa, ma lou manatu atoa.” (Mata. 22:36, 37) E mautinoa o le a tosina atu ai i tatou ina ia vavalalata ai ia Ieova le Atua. E ui ina tatou te lē o tausia le tusi o Tulafono Faa-Mose, ae mautinoa e aogā ia i tatou le poto saʻo o mataupu silisili nā ua faavaeina ai, ma faaaoaoga faavaloaga o loo iai.

Talanoaga Autalu

● Aisea ua teena moni ai Keriso e i latou o ē tautu i le usiusitai i le Tulafono Faa-Mose?

● E faapefea i le iloaina o le Tulafono ona fesoasoani ia i tatou e malamalama ai i le matafaioi a Iesu i fuafuaga a Ieova?

● E ui tatou te lē o i lalo o le Tulafono, ae o ā mea tāua e mafai ona tatou maua mai lona suesueina?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa i le itulau 152]

Nisi o Mataupu Silisili Faavae i le Tulafono Faa-Mose

Avega Tauave i le Atua

Tapuai tau o Ieova Eso. 20:3; 22:20

Tausia ma le faaaloalo lona suafa Eso. 20:7; Levi. 24:16

Alofa ma auauna ia te ia ma le loto Teu. 6:5; 10:12; 30:16

atoa, le ola atoa, ma le malosi atoa

Mataʻu neʻi lē usiusitai, ia amanaia Teu. 5:29; 6:24

lona mātautia

Faalatalata ia te ia e tau o le auala Levi. 1:1-5; Nu. 16:1-50;

ua ia faamaonia Teu. 12:5-14

Avatu ia te ia au mea silisili; Eso. 23:19; 34:26

na e maua mai ia te ia

E ao ona mamā faaletino tagata tapuai Eso. 19:10, 11; 30:20

Aua le unaiesea mea paia ona o Eso. 20:8-10; 34:21;

le sailia o mea faaletino Nu. 15:32-36

Gaoioiga a Lotu e Faasa

Ifo i tupua Eso. 20:4-6; Teu. 7:25

Auai atu i isi lotu Eso. 23:13; 34:12-15;

Teu. 6:14, 15; 13:1-5

Faiga faataulaitu, iite, valovaloga, Eso. 22:18; Levi. 20:27;

togafiti faataulaitu, faamaneta, faipele Teu. 18:10-12

Faaipoipoga ma le Olaga Faaleaiga

Faasa le mulilua Eso. 20:14; Levi. 20:10

Leai se faaipoipo i se tasi Teu. 7:1-4

e lē auauna ia Ieova

Faasa le mataifale Levi. 18:6-16; 20:11

Alofia faiga lē faatuaoia faaleituaiga Levi. 18:23; 20:13

Aloaia ola o tamaiti e leʻi fananau mai Eso. 21:22, 23

Ava i ou mātua Eso. 20:12; 21:15, 17;

Teu. 21:18-21

Aʻoaʻo lau fanau i ala o Ieova Teu. 6:4-9; 11:18-21

Tiute e Aofia ai Isi Tagata

Tausia le ola faaletagata e paia Eso. 20:13; Nu. 35:9-34

Alofa i uso ā tagata; Levi. 19:17, 18

alofia le ita faamoemoe

Ia manatu mamafa i ē matutua Levi. 19:32

Faaalia le manatu alofa mo ē Levi. 25:35-37;

faaletonu le tamaoaiga, mātua oti, Teu. 15:7-11; 24:19-21

fafine ua oti a latou tane

Aua le soona faia ē tutuli ma tauaso Levi. 19:14; Teu. 27:18

Ia faamaoni i faiga faapisinisi Levi. 19:35, 36; 25:14

Faaaloalo i aiā o mea totino Eso. 20:15; 22:1, 6;

Eso. 23:4; Teu. 22:1-3

Aua le losilosi i mea e tau i isi Eso. 20:17

Faaalialia ē fai mea sese matuiā Levi. 5:1; Teu. 13:6-11

Ia faamaoni; aua le molimau pepelo Eso. 20:16; 23:1, 2

Aua le faaituau ona o tulaga Eso. 23:3, 6; Levi. 19:15