Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Mo le Lalolagi a Satani, pe mo le Faiga Fou a le Atua?

Mo le Lalolagi a Satani, pe mo le Faiga Fou a le Atua?

Mataupu 25

Mo le Lalolagi a Satani, pe mo le Faiga Fou a le Atua?

1. O le ā e faamaonia moni ai o oe e mo le faiga fou a le Atua?

PE O E MO le faiga fou amiotonu a le Atua, ma pe e te manao ia oo mai? Pe o e tetee i a Satani, ma pe e te manao e iu lana lalolagi? Atonu o lau tali mo ia fesili o le Ioe. Ae pe ua lava ai? O se alagaupu faaanamua e faapea, e leo tele galuega i lo upu. Afai e te talitonu i le faiga fou a le Atua, o le a mafai la ona faamaonia i le auala o e ola ai.—Mataio 7:21-23; 15:7, 8.

2. (a) O ai matai e toalua e mafai ona tatou auauna i ai? (e) O le ā e faaalia ai po o le pologa, po o le auauna, a ai i tatou?

2 O le mea moni, o lou olaga na te faamalieina na o le tasi le matai mai le toalua. A lē o le auauna i a Ieova le Atua, ia o Satani le Tiapolo. O se mataupu silisili i le Tusi Paia ua fesoasoani ia tatou talisapaia lenei mea. Ua fai mai: “Tou te lei iloa ea, o lē tou te tuuina atu i ai outou e fai ma auauna e anaana i ai, o ana auauna outou tou te anaana i ai?” (Roma 6:16) O ai e te usitai i ai? O le finagalo o ai e te faia? Po o le ā lava lau tali, ae afai o e fai ala lē amitonu a le lalolagi, e le mafai ona e auauna i le Atua moni, o Ieova.

LALOLAGI A SATANI—O LE A LEA?

3. (a) O ai ua faaalia e le Tusi Paia o le pule o lenei lalolagi? (e) I le tatalo, pe sa faapefea ona faaalia e Iesu e eseesega i le va o le lalolagi ma ona aso?

3 Sa taʻua e Iesu Satani o “le alii o lenei lalolagi.” Ma fai mai le aposetolo o Ioane “a o le lalolagi uma o loo nofo toilalo i loo leaga.” (Ioane 12:31; 1 Ioane 5:19) Matau mai sa lei aofia le au soo o se vaega o le lalolagi a Satani ina ua tatalo Iesu i le Atua. Sa ia fetalai: “Ou te tatalo mo i latou [ona soo]; ou te le tatalo mo le lalolagi . . . E le ni o le lalolagi i latou, faapei o aʻu foi, ou te le so le lalolagi aʻu.” (Ioane 17:9, 16; 15:18, 19) Mai i lenei mea ua manino ai le tatau i Kerisiano ona vavae ese mai le lalolagi.

4. (a) I le Ioane 3:16, o ai e faatatau i ai le faaupuga “le lalolagi”? (e) O le ā “le lalolagi” e tatau ona vavae ese mai ai soo o Keriso?

4 O le ā sa uiga i ai upu a Iesu ina ua ia taʻua “le lalolagi”? I le Tusi Paia “o le lalolagi” e masani ona uiga i le fanau a tagata. Sa auina mai e le Atua lona Alo o se togiola mo lenei lalolagi o le fanau a tagata. (Ioane 3:16) E ui i lea ua aofia e Satani le toatele o tagata e tetee i le Atua. O lea o le lalolagi a Satani, o le sosaiete o tagata tuufaatasi o loo i tua o le faalapotopotoga a le Atua. O le lalolagi lenei e ao i Kerisiano moni ona vavae ese mai ai.—Iakopo 1:27.

5. O le ā se vaega tāua o lea lalolagi, ma pe o faapefea ona faaataina mai e le Tusi Paia?

5 O le lalolagi a Satani—lana sosaiete o tagata tuufaatasi—ua faia i vaega eseese ua fesootai. O se vaega tāua o lotu sese. I le Tusi Paia ua faatusa lotu sese i se “fafine talitane e sili,” o Papelonia le Aai Tele.” O ia o se emepaea i le lalolagi, e pei ona i a te ia “le pule i tupu o le lalolagi.” (Faaaliga 17:1, 5, 18) Ae o le ā ua faamaonia ai o Papelonia le Aai Tele ua o se emepaea o lotu i le lalolagi?

6, 7. (a) O le ā e faaalia ai o Papelonia le Sili o se emepaea faalotu? (e) O le ā le faiā ua i lotu sese ma malo faapolotiki?

6 Talu ai “o tupu o le lalolagi” ua ‘faitaaga ma ia,’ o Papelonia la le Aai Tele ua lē mafai ona avea o se emepaea faapolotiki i le lalolagi. Ma talu ai o ‘faatauoa’ o le lalolagi e tutu mamao mai ma tagi aue i lona faaumatiaga, ua le avea foi la ia ma emepaea o fefaatauaiga i le lalolagi. (Faaaliga 17:2; 18:15) E ui i lea, o ia moni o se emepaea o lotu e pei ona faaalia e faamatalaga o le Tusi Paia, e ala i ana faiga o ‘togafiti faataulāitu, ua faaseseina ai nuu uma.’—Faaaliga 18:23.

7 Ua faamaonia foi o Papelonia le Aai Tele o se emepaea o lotu, ona o lana faiā i se “manu feai.” I le Tusi Paia, o ia manu feai ua faaatagia ai malo faapolotiki. (Tanielu 8:20, 21) Ua taʻua faapea Papelonia le Aai Tele “ua tietie i le manu feai mūmū . . . e fitu ona ulu ma ona nifo e sefulu.” Ua taumafai o ia e pulea ma faia ni faatosinaga i luga o lenei “manu feai” po o malo o le lalolagi. (Faaaliga 17:3) Ma o le mea moni ua palu faatasi lotu ma polotiki i lona talaaga faasolopito, ua masani ona ia taʻua atu i malo mea e ao ona fai. Ua faatinoina moni e ia “le pule i tupu o le lalolagi.”—Faaaliga 17:18.

8. O le ā se tasi o vaega tāua o le lalolagi a Satani, ma pe faapefea ona faaataina mai i latou i le Tusi Paia?

8 O nei malo faapolotiki ua faia aʻe ai se tasi vaega tāua o le lalolagi a Satani. E pei ona tatou matauina, ua faaataina i latou i le Tusi Paia o manu feai. (Tanielu 7:1-8.17, 23) Ua taʻua e se faaaliga na tusia e le aposetolo o Ioane e maua mai e na malo pei se manu feai ua alu ae nai le sami, e fitu ona ulu ma ona nifo e sefulu . . . Ua tuuina atu foi ia te ia e le tarako lona malosi.” (Faaaliga 13:1, 2; 12:9) Ua faamaonia atili o nei malo po o pulega, o se vaega o le lalolagi a Satani, ina ua tofotofoina Iesu ma ofo atu e Satani nei malo mo ia. E le mafai e Satani ona faia lea pe ana lē pule ai o ia.—Mataio 4:8, 9.

9. (a) E faapefea ona faamatalaina se tasi o vaega o le lalolagi a Satani i le Faaaliga 18:11? (e) O le ā ua faia ma uunaia, e faamaonia ia o Satani o loo i ona tua?

9 O se tasi vaega lauiloa o le lalolagi a Satani, o faiga faapisinisi soona fai ma le matapeapea, lea na taʻua e le Faaaliga 18:11 “faatauoa.” Ua faaosofia e lenei faiga faapisinisi se tuinanau i tagata ina ia maua mea ua latou saunia, e ui atonu latou te le o manaomia ma e sili atu le lelei pe ana le maua. I le taimi foi e tasi e faaputu ai e nei faiga faapisinisi matapeapea mea taumafa i ni fale teu oloa tetele a e tuu ai pea le faitau miliona o tagata e feoti i le matelaina ona e lē lava le tupe. I le isi itu, ua fausia ma faatau mo ni tupe faasili auupega faafitafita ua lava le malosi na te faatamaia ai le aiga uma faaletagata. O lea ua faapogaia e faiga faapisinisi, tapuaiga sese ma malo faapolotiki a Satani, le manatu faapito, solitulafono ma taua matautia.

10, 11. (a) O le ā se tasi o matata o le lalolagi a Satani? (e) O ā ni lapataiga o i le Tusi Paia faasga i le aafia ai i lenei vaega?

10 O le sosaiete faaletagata ua faatasia i lalo o Satani le Tiapolo ua mautinoa e amioleaga ma fevaevaeaʻi. E tetee i tulafono amiotonu a le Atua, ma ua tumu i faiga lē mamā eseese. O se tasi vaega o le laloalgi a Satani e aofia ai ana ala lē pulea, o amioga lē mamā. O le pogai lea na lapatai atu ai aposetolo o Paulo ma Peteru i Kerisiano ia alo ese mai faiga leaga a tagata o le lalolagi.—Efeso 2:1-3; 4:17-19; 1 Peteru 4:3, 4.

11 Sa faamamafaina foi e le aposetolo o Ioane le moomia e Kerisiano ona puipui faasaga i tuʻinanau sese ma ala lē mamā o le lalolagi. Sa ia tusi: “Aua tou te mananao i le lalolagi, po o mea o i ai i le lalolagi. Pe afai e manao se tasi i le lalolagi, e le o ia te ia le alofa i le Tamā. Auā o mea uma lava o i le lalolagi, —o le tuʻinanau o le tino, ma le tuʻinanau o mata, ma le faalialia o lenei olaga,—e le mai le Tamā ia, a e mai le lalolagi.” (1 Ioane 2:15, 16) Sa faapea mai le soo o Iakopo, “o sē fia uo ma le lalolagi, ua avea o ia ma ita i le Atua.”—Iakopo 4:4.

E FAAPEFEA ONA ALO ESE MAI LE AVEA MA VAEGA O LE LALOLAGI

12, 13. (a) Sa faapefea ona faaali e Iesu e tatau ona i ai Kerisiano i le lalolagi? (e) E faapefea ona mafai ona i ia i le lalolagi ae e lē sana vaega?

12 A o faaauau pea ona i ai le lalolagi a Satani, e tatau lava ona ola ai foi i totonu Kerisiano. Sa faaalia e Iesu lenei mea ina ua ia tatalo i lona Tamā: “Ou te le ole atu ina ia e ave ese ia te i latou i le lalolagi.” Peitai na toe faaopoopo mai Iesu e uiga i ona soo: “E le ni o le lalolagi outou.” (Ioane 17:15, 16) E faapefea ona mafai ona i ai i totonu o le lalolagi a Satani a e lē o avea ma sana vaega?

13 Ia, o loo e ola i totonu o tagata o ē faia ae ai le sosaiete o tagata. O nei tagata e aofia ai ē faitaaga, matapeapea ma isi o ē faia mea leaga. Atonu tou te fai galuega faatasi, aʻooga ma aai faatasi ma faia isi galuega ma i latou. (1 Korinito 5:9, 10) E tatau ona e alofa i a i latou e pei foi ona faia e le Atua. (Ioane 3:16) Ae o le Kerisiano moni e lē alofa o ia i mea leaga o faia e tagata. E lē faia e ia a latou amio, gaoioiga po o sini i le olaga. E leai sana vaega i a latou faiga faaletapuaiga ma faapolotiki fevaevaeai. Ma a o galue o ia i galuega faapisinisi a le lalolagi e aumaia ai mea o le olaga nei, e lē auai o ia i faiga lē faamaoni faapisinisi; e lē o le mauaina foi o mea faaletino o lona sini autu i le olaga. Talu ai o ia e mo le faiga fou a le Atua, e alo ese o ia mai i le faauo atu i ē o loo ola mo le lalolagi a Satani. (1 Korinito 15:33; Salamo 1:1; 26:3-6, 9, 10) O le uiga la, e i ai o ia i le lalolagi a Satani a e lē avea o ia ma sana vaega.

14. Afai o oe e mo le faiga fou a le Atua, o le ā le poloaiga a le Tusi Paia o le a e usiusitai i ai?

14 Ae e pe faapefea oe? Pe e te manao e avea ma vaega o le lalolagi a Satani? Pe o oe mai le lalolagi, e aofia ai ana tapuaiga sese. O le a e usitai i le poloaiga: “Loʻu nuu e, ia outou o ese ia te ia [Papelonia le Aai Tele].” (Faaaliga 18:4) O le o ese mai i a Papelonia le Aai Tele, le emepaea o lotu sese a le lalolagi, e aofia ai mea e sili atu, na i lo le taofia o fesootaiga ma faalapotopotoga a lotu sese. E ao foi ona lē faia o sau vaega i aso faamamalu a lotu o le lalolagi.—2 Korinito 6:14-18.

15. (a) Na i lo le fanau mai o Iesu, o le ā na poloaiina Kerisiano e faamanatuina? (e) O le ā e faaalia ai sa le mafai ona fanau mai Iesu i le sasao o le tau malūlū? (i) Ai se ā na filifilia ai Tesema 25 o se aso e faamanatu ai le fanau mai o Iesu?

15 O le Kirisimasi o se aso malolo faaletapuaiga ua lauiloa i aso nei. Ae ua faaalia e tala faasolopito sa lei faamamaluina e uluai Kerisiano. Sa taʻu atu e Iesu i ona soo ina ia faia se faamanatuga o lona maliu a e lē o lona fanau mai. (1 Korinito 11:24-26) O le mea moni, o Tesema 25 e lē o le aso lea na fanau ai Iesu. E le mafai ona faapea, auā ua faaalia e le Tusi Paia i le taimi o lona fanau mai sa i ai pea leoleo mamoe i fanua i le po. E lē mafai ona i ai i latou i ina i se vaitaimi o timuga o le tau malūlū. (Luka 2:8-12) O le mea moni sa filifilia Tesema 25 o se aso e faamanatu ai le aso na fanau ai Iesu ona e pei ona faamatala mai e le The World Book Encyclopedia: “Ua uma ona faamamaluina e tagata Roma, o se Faigaai i a Satana, faamanatuina o le aso fanau o le la.”

16. (a) O le ā se isi aso malolo faaletapuaiga lē faa-Kerisiano ona amataga? (e) Mo ā mafuaaga lelei e lē faamanatuina ai e Kerisiano moni le Kirisimasi ma le Eseta?

16 O le Eseta o se tasi o aso malolo faalelotu ua lauiloa. Ua uiga tutusa ma le Vaiaso Paia i nisi o atunuu i Amerika Latina. O le Eseta sa lei faamanatuina e uluai Kerisiano. Ua i ai foi sona amataga i faamanatuga e lē faa-Kerisiano. Ua faapea mai le The Encyclopedia Britannica: “Ua leai se mea e aliali mai ai se faamanatuina o le tausamiga o le Eseta i totonu o le Feagaiga Fou.” Ae pe e afaina le avea o le Kirisimasi ma le Eseta o ni faamanatuga lē faa-Kerisiano ae e tupuga moni mai i ē tapuai i atua sese? Ua lapatai mai le aposetolo o Paulo i le faafilogia o le mea moni ma le mea sese, i lona fai mai, “E faafefeteina le paluga falaoa uma lava i sina mea itiiti e faafefete ai.” (Kalatia 5:9) Sa ia fai atu i nisi o uluai Kerisiano, e sesē le faamamaluina o aso sa tausia i lalo o le tulafono a Mose ae ua uma ona soloia e le Atua mo Kerisiano. (Kalatia 4:10, 11) E tāua mo Kerisiano moni i aso nei ona alo ese i aso malolo sa lei tulei le Atua e tatau ona faamamalu ma na pogai mai i tapuaiga sese!

17. (a) O le ā ua sese i aso malolo e faamamaluina ai tagata tāua po o malo? (e) E faapefea ona faaalia e le Tusi Paia po o le ā le ala e tatau ona uia e Kerisiano?

17 Ua faamamaluina tagata tāua i isi aso malolo o le lalolagi. O isi ua faamamalu pe faaeaina ai atunuu po o faalapotopotoga faalelalolagi. Ae ua lapatai le Tusi Paia i le tuuina atu o le mamalu faaletapuaiga i tagata, po o le faatuatua foi i faalapotopotoga fai a tagata mo le faataunuuina na o le mea e mafai e le Atua ona fai. (Galuega 10:25, 26; 12:21-23; Faaaliga 19:10; Ieremia 17:5-7) O lea o aso malolo e faaeaina ai se tagata po o se faalapotopotoga faaletagata ua lē talafeagai ma le finagalo o le Atua, ma e lē faia se vaega a Kerisiano moni i ia mea.—Roma 12:2.

18. (a) O ā mea ua faia e tagata e faamamalu po o le tapuai foi i ai? (e) O le ā ua fai mai ai le tulafono a le Atua e faatatau i le tuuina atu o le mamalu faaletapuaiga i se ma ua faia?

18 E tele mea ua faia e tagata ua taʻu atu i isi ia faaaloalo ma tapuai ai. O nei mea ua faia e uamea po o laau. O isi ua faia i fasi ie ma atonu ua suʻiina pe valiina ai se ata o se mea o i le lagi po o i le lalolagi. Atonu e faia ese atunuu se tulafono e tatau i tagata uma taitoatasi ona avatu le mamalu faaletapuaiga i se mea faapea. Ae ua fai mai le tulafono a le Atua e lē tatau i ana auauna ona faia faapea. (Esoto 20:4, 5; Mataio 4:10) O le ā ua faia e tagata o le Atua i lea?

19. (a) O le ā sa faatonuina e le tupu o Papelonia tagata uma e fai? (e) O le faataʻitaʻiga a ai ua lelei mo Kerisiano ona mulimuli i ai?

19 I Papelonia anamua, sa fausia ai e le Tupu o Nepukanesa se faatusa telē i le auro ma faatonu tagata uma ia ifo i ai. Sa ia faapea atu, ‘O sē e le ifo i ai o le a lafoina i le ogaumu aasa.’ Ua taʻu mai e le Tusi Paia i a i tatou e toatolu taulelea talavou, o Sataraka, Mesako, ma Apeteniko, sa teena e i latou le mea na poloaiina e le tupu e fai. Ai se ā? Auā sa aafia ai le tapuaiga, ma na o Ieova lava latou te tapuai i ai. Sa fiafia le Atua i le mea na latou faia, ma na ia faasaoina i latou mai le toatamai o le tupu. O le mea moni, sa oo ina iloa e Nepukanesa o nei auauna a Ieova sa le o ni isi e faamatau i le Malo, o lea na ia pasia ai se tulafono e puipuia ai lo latou saolotoga. (Tanielu 3:1-30) Pe e te le viia ea le faamaoni o nei taulelea talavou? Pe o le a e faaalia ea o oe moni e mo le faiga fou a le Atua e ala i le usiusitai i tulafono uma a le Atua?—Galuega 5:29.

20. O ā ni auala eseese ua faaaoga e Satani e taumafai ai ina ia tatou solia tulafono a le Atua i amioga mamā faaleituaiga?

20 E lē manao Satani tatou te auauna i a Ieova. E manao tatou te auauna atu i a te ia. E taumafai la o ia tatou te faia le mea ua ia manao i ai, auā ua ia iloa e avea i tatou ma pologa a lē tatou te usiusitai i ai. (Roma 6:16) Ua uunaia e Satani feusuaiga i le va o ē e lei faaipoipo, e faapena foi ma le mulilua i ni auala eseese e aofia ai televise, tifaga, ituaiga o siva faapitoa ma lomiga lē mamā. O ia ituaiga o amio ua faafoliga mai e talileleia ma lelei. Peitai, o nei mea e faasagatau i tulafono a le Atua. (Eperu 13:4; Efeso 5:3-5) Ma o sē e faia ia amioga, ua faaalia moni lava o ia e mo le lalolagi a Satani.

21. O ā isi faiga, a faia e se tagata, o le a faaalia ai o ia e mo le lalolagi a Satani?

21 E i ai isi faiga ua lauiloa i le lalolagi a Satani, ae ua lē tusa ma tulafono a le Atua. O le onā i le ava malosi o se tasi lea. (1 Korinito 6:9, 10) O le isi o le faaaogaina o vailaau faasaina e pei o le mariuana ma heroini, mo le fiafiaga, ma le tapaa. O nei mea e leaga i le tino ma e lē mamā. O le faaaogaina faapea ua manino lelei lava e solia ai le faatonuga a le Atua ia “faamamā ia te i tatou i mea e leaga ai le tino atoa ma le agaga.” (2 Korinito 7:1) O le ulaula tapaa e faaleaga ai foi le soifua maloloina o ē lata ane, ua latou manavaina le asu, o lea o lē o ulaula ua na solia le tulafono a le Atua ua faapea mai e tatau i se Kerisiano ona alofa i lona tuaoi.—Mataio 22:39.

22. (a) O le ā ua fai mai ai le Tusi Paia e uiga i le toto? (e) Ai se ā ua leai ai se eseesega o le tuiina o le toto ma le ‘aiina’ o le toto? (i) O le ā ua faaalia ai o le ‘taumamao ma le toto’ o lona uiga o le matuā lē aveina lea i totonu o lou tino?

22 O se tasi faiga masani i isi vaega o le lalolagi o le aiina lea o le toto. O mea ola ua lē lelei le faamasaaina o le toto ua aina po o le ave o le toto e fai ma mea e ʻai i se taumafataga. Ae ua faasaina e le Afioga a le Atua le aiina o le toto. (Kenese 9:3, 4; Levitiko 17:10) E faapefea le tuiina o le toto? Atonu e manatu isi tagata o le tuiina o le toto ua lē o se ‘aiina’ moni lea. Ae pe e lē moni ea afai ua le mafai e se tagata maʻi ona ai i lona gutu, e fautua atu le fomaʻi e fafaga i a te ia e pei o le auala e faia ai le tuiina o le toto? Ua fai mai le Tusi Paia “ia taumamao . . . ma le toto.” (Galuega 15:20, 29) O le ā lona uiga? Pe afai e fai atu se fomaʻi e te taumamao mai le ava malosi, pe o le uiga ea e le mafai ona e foloina e ala atu i lou gutu, ae e mafai ona e tuiina e ala saʻo atu i ou uaua? Ma le mautinoa lava e leai! O lea la, o le ‘taumamao mai le toto’ o lona uiga o le matua lē aveina lea i lou tino.

23. (a) O le ā le filifiliga e ao ona e faia? (e) O le ā o le a faaalia ai le faaiuga ua e faia?

23 E ao noa e faaalia atu i a Ieova le Atua o oe e mo lana faiga fou ma e lē mo lenei lalolagi. Ua manaomia ai se faaiuga. O le faaiuga e ao ona e faia o le auauna lea i a Ieova, ma ia faia lona finagalo. E le mafai ona e lē mautonu, e pei o isi Isaraelu anamua. (1 Tupu 18:21) Auā afai e te lē o auauna i a Ieova, ia o loo e auauna i a Satani. Atonu e te fai mai o oe e mo le faiga fou a le Atua, ae o faapefea lau amio? O le avea ma sē e mo le faiga fou a le Atua e aofia ai le sola ese i mea uma e faasa e le Atua ma e lē i ai i lana faiga fou amiotonu.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 209]

Po o le ā le lalolagi na lē tatalo i ai Iesu ma e lē faia ai foi se vaega a ona soo?

[Ata i le itulau 211]

I le Tusi Paia, ua faaatagia mai lotu sese i se fafine talitane ua onā, ma le malo o le lalolagi o ia tietie ai o se manu feai.

O le olaga lē pulea o se vaega o le lalolagi a Satani. O le faiga matapeapea tau i fefaatauaiga ua o se tasi foi o ana vaega lauiloa

[Ata i le itulau 213]

Talu ai sa i le vao pea leoleo mamoe ma a latou lafu i le po o le fanau mai o Iesu, ua lē mafai ai la ona ono fanau mai o ia i a Tesema 25.

[Ata i le itulau 214]

Na teena e auauna a le Atua le ifo atu i se faatusa na faatuina e se tupu. Po o le ā o le a e faia i se tulaga e pei o lea?