Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Manumalo le Tupu Toa iā Amaketo

E Manumalo le Tupu Toa iā Amaketo

Mataupu 39

E Manumalo le Tupu Toa iā Amaketo

Vaaiga 13—Faaaliga 19:11–21

Mataupu: Ua taʻitaʻi atu e Iesu ʻau o le lagi ina ia faaumatia le lalolagi a Satani

Taimi o le faataunuuga: Pe a mavae le faaumatiaga o Papelonia le Aai Sili

1. O le ā Amaketo, ma o ā mea tutupu e taʻitaʻiina atu ai iā Amaketo?

AMAKETO​—o se upu e taufaamataʻu i le toʻatele! Ae i ē naunau i le amiotonu, ua faailoga ai le aso ua leva ona faatalitalia o le a faaoo mai ai e Ieova le faasalaga faaiʻu i luga o atunuu. E lē o se taua a tagata ae o “le taua i le aso tele o le Atua e ona le malosi uma lava”​—lana aso o le taui ma sui i tupu o le lalolagi. (Faaaliga 16:14, 16; Esekielu 25:17) I le faatafunaina o Papelonia le Aai Sili, o le taimi lea ua amata le puapuaga tele. Ona uunaʻia lea e Satani le manu feʻai mūmū ma ona nifo e sefulu e taulaʻi la latou osofaʻiga i tagata o Ieova. O le Tiapolo, o lē ua sili atu nei lona ita i le faalapotopotoga pei se fafine a le Atua, ua maumauaʻi ina ia faaaogā ona tagata ua faasesēina e siitau atu i ē o totoe o le fanau a le fafine seʻia oo ina faaiʻuina. (Faaaliga 12:17) O le avanoa mulimuli lava lea a Satani!

2. O ai Koku o Makoku, ma ua faapefea ona fuafuaina o ia e Ieova ina ia osofaʻia Ona lava tagata?

2 Ua manino le faamatalaina mai o le osofaʻiga sauā a le Tiapolo i le Esekielu mataupu e 38. O inā ua taʻua ai Satani lea ua faamalaiaina, o “Koku, o le nuu o Makoku.” Ua tuuina e Ieova mātau faafaatusa i auvae o Koku, o loo toso mai ai o ia ma ana vaegaʻau faafitafita e pito sili ona toʻatele i le osofaʻiga. E faapefea ona faia e Ieova lenei mea? I le faapogaia o Koku ina ia manatu i Ana molimau o ni tagata e lē o malupuipuia ua “faapotopotoina nai nuu ese, ua i ai manu ma oloa, o loo o nonofo i le totonugalemu o le lalolagi.” O i latou nei ua iai i le totonugalemu o le lalolagi o se vaega o tagata ua mumusu e tapuaʻi atu i le manu feʻai ma lona faatusa. O lo latou malosi ma tamaoaiga faaleagaga ua matuā ita ai Koku. O lea ua lolofi atu ai Koku ma lana vaegaʻau faafitafita sili ona toʻatele, o loo aofia ai ma le manu feʻai e sefulu ona nifo na alu aʻe nai le sami, i le faia o le fasiotiga. Ae peitaʻi, na i lo le pei o Papelonia le Aai Sili, o loo olioli tagata mamā o le Atua i lana puipuiga!​—Esekielu 38:1, 4, 11, 12, 15; Faaaliga 13:1.

3. E faapefea ona aveesea e Ieova malosi faavaegāʻau a Koku?

3 E faapefea ona aveesea e Ieova Koku ma ona tagata? Faafofoga mai! “Ou te valaau foʻi i le pelu i oʻu mauga uma ia oo iā te ia, o loo fetalai mai ai le Alii o Ieova; e taʻitoʻatasi foʻi ma faasaga lana pelu i le tasi.” Ae o le a lē taulau auupega faaniukilia po o auupega e masani ai i lea fetauaʻiga, auā ua faalauiloa mai e Ieova: “Ou te faasala foʻi iā te ia i le faamaʻi ma le toto; ou te faatotō ifo foʻi i luga iā te ia ma ana ʻau, atoa ma nuu e tele ua iā te ia, le timuga tetele, ma uatoʻa tetele, o le afi, ma le teio. Ou te faasilisiliina o aʻu e aʻu, ma ou faapaiaina o aʻu; e iloa foʻi aʻu i luma o nuu e tele, e iloa ai lava e i latou o aʻu lava o Ieova.”​—Esekielu 38:21-23; 39:11; faatusatusa i le Iosua 10:8-14; Faamasino 7:19-22; 2 Nofoaiga a Tupu 20:15, 22-24; Iopu 38:22, 23.

Lē ua Igoa o le “Faamaoni ma le Moni”

4. Ua faamatalaina faapefea e Ioane laʻei tau o Iesu Keriso?

4 Ua alaga Ieova mo se pelu. O ai lea na te sasauina atu lenei pelu? I le toe liliu atu i le Faaaliga, tatou te maua se tali i se isi foʻi lenei vaaiga faamanititino. Ua vaaia e Ioane le lagi ua avanoa ina ia faaalia mai ai se mea e mataʻu moni ai lava​—ua laʻei mai Iesu Keriso mo le taua! Ua taʻu mai e Ioane iā i tatou: “Na aʻu iloa atu le lagi ua avanoa, faauta foʻi, o le solofanua sinasina, o lē tiʻetiʻe ai foʻi ua igoa ia o le Faamaoni ma le Moni, o le amiotonu foʻi na te faamasino ai ma tau ai le taua. Ua pei o le mumū o le afi ona fofoga, ua i lona ao foʻi palealii e tele.”​—Faaaliga 19:11, 12a.

5, 6. O le ā ua faaata mai e (a) le “solofanua sinasina”? (e) le suafa “Faamaoni ma le Moni”? (i) fofoga e pei o “le mumū o le afi”? (o) “palealii e tele”?

5 O lenei “solofanua sinasina” o se faailoga fetaui o le taua amiotonu, e pei ona iai i le vaaiga e muamua atu o tagata tiʻetiʻe solofanua e toʻafā. (Faaaliga 6:2) Ma o ai se isi atalii o le Atua e sili atu ona amiotonu na i lo lenei Toa malosi? I le avea ma lē “ua igoa ia i le Faamaoni ma le Moni,” e ao ai ona avea o ia o “le molimau moni ma le faamaoni,” o Iesu Keriso. (Faaaliga 3:14) E fai taua o ia ina ia faaoo atu ai sala faafaamasinoga amiotonu a Ieova. O lea, o loo gaoioi ai o ia i lona agavaa e avea ma Faamasino tofia a Ieova, le “Atua malosi.” (Isaia 9:6) E faaoso fefe ona fofoga, e pei o “le mumū o le afi,” o loo silasila atu i le oo mai o le faaumatiaga aasa o ona fili.

6 Ua faapaleina i le palealii le ao o lenei Tupu Toa. O le manu feʻai na sau nai le sami lea na vaaia e Ioane e iai ona palealii e sefulu, o loo faaata mai ai lana pulega lē tumau i le lalolagi. (Faaaliga 13:1) Peitaʻi, o loo iā Iesu “palealii e tele.” E lē mafaatusalia lana pulega mamalu, talu ai o ia o le “Tupu o tupu, ma le Alii o alii.”​—1 Timoteo 6:15.

7. O le ā le suafa tusia ua iā Iesu?

7 Ua faaauau le faamatalaga a Ioane: “Ua iā te ia le suafa ua tusia e lē iloa e se tasi ua na o ia lava.” (Faaaliga 19:12e) Ua uma ona taʻua i le Tusi Paia e uiga i le Alo o le Atua e ala i igoa e pei o Iesu, Emanuelu, ma Mikaele. Ae o lenei “suafa” e lē o taʻua maia e foliga mai e faaatagia ai le tofiga ma faaeaga o loo faatino e Iesu i le vaitaimi o le aso o le Alii. (Faatusatusa i le Faaaliga 2:17.) Ua faapea mai Isaia i le faamatalaina o Iesu talu mai le 1914: “E igoa foʻi o ia, . . . o le Faipule, o le Atua malosi, o le Tamā o le faavavau, o le Alii o le filemu.” (Isaia 9:6) Na faafesootaʻi e le aposetolo o Paulo le suafa o Iesu ma Ona lava faaeaga matuā maualuluga o le auaunaga ina ua ia tusi e faapea: “O le mea lava lea ua matuā faaeaina ai [Iesu] e le Atua, ma foaʻiina atu ai iā te ia o le suafa e silisili i suafa uma lava; ina ia tootuli o tulivae uma lava i le suafa o Iesu.”​—Filipi 2:9, 10.

8. Aiseā ua na o Iesu ai e mafai ona ia iloa le suafa ua tusia, ma o ai ua ia tufaina atu i ai nisi o ona faaeaga maualuluga?

8 E tutasi faaeaga o Iesu. E ese mai ai iā Ieova lava ia, ua na o Iesu e mafai ona malamalama i le uiga o le umiaina o sea tofiga maualuga. (Faatusatusa i le Mataio 11:27.) O le mea lea, e na o Iesu lava mai foafoaga ola uma a le Atua, e mafai ona ia talisapaia atoatoa lenei suafa. Ae ui i lea, ua faaaofia e Iesu lana faatoʻānofotane i nisi o nei faaeaga. O lea ua ia faia ai lenei folafolaga: “O lē manumalo . . . ou te tusi foʻi i ai . . . loʻu igoa fou.”​—Faaaliga 3:12.

9. O le ā ua faailoaina mai e le (a) “ofu ua fufui i le toto” ua ofuina e Iesu? (e) faasuafaina o Iesu “O le Lokou a le Atua”?

9 Ua faaopoopo mai Ioane e faapea: “Ua ofu foʻi o ia i le ofu ua fufui i le toto; ua faasuafaina o ia, O le Upu a le Atua.” (Faaaliga 19:13) O le “toto” lenei o ai? Atonu e mafai ona avea o le toto o Iesu, lea na ia faamaligiina ona o tagata. (Faaaliga 1:5) Ae, i lenei faatulagaga, o loo sili atu ona faasino i le toto o ona fili lea ua faamaligiina ina ua faaoo atu sala faafaamasinoga a Ieova iā i latou. Ua faamanatu mai ai iā i tatou le vaaiga muamua atu lea na seleseleina ai le vine a le lalolagi ma solia i le soligavine tele o le toʻasā o le Atua seʻia oo atu le toto i “faagutu o solofanua”​—o loo faaatagia ai se manumalo tele i fili o le Atua. (Faaaliga 14:18-20) E faapena foʻi le tulaga lenei, o le toto ua pisipisia ai ofu o Iesu ua faamautinoa mai ai e maumauaʻi ma faaiʻuina atoatoa lona manumalo. (Faatusatusa i le Isaia 63:1-6.) O lea la ua toe tautala nei Ioane e uiga i le faasuafaina o Iesu i se suafa. I le taimi nei la o se suafa e lauiloa​—“O le Upu a le Atua”​—o loo mātaulia ai lenei Tupu Toa e avea o le Fofoga Fetalai Sili a Ieova ma o lē e Tulaʻi mo le upu moni.​—Ioane 1:1; Faaaliga 1:1.

Ni Toa e Lagolago iā Iesu

10, 11. (a) Ua faaalia mai faapefea e Ioane e lē o tau toʻatasi Iesu i le taua? (e) O le ā ua faaatagia mai e le mea moni faapea, e sinasina solofanua ma o tagata tiʻetiʻe solofanua ua oofu i le “ie vavae sinasina ma le mamā”? (i) O ai ua aofia i ʻvaegaʻau’ faalelagi?

10 E lē o tau toʻatasi Iesu i lenei taua. Ua taʻu mai e Ioane iā i tatou: “O ʻau foʻi o i le lagi ua mulimuli atu iā te ia i luga o solofanua sisina, ua oofu i latou i le ie vavae sinasina ma le mamā.” (Faaaliga 19:14) Ona e “sinasina” lanu o solofanua, ua faaatagia mai ai se faiga taua amiotonu. Ua talafeagai le “ie vavae sinasina” mo tagata tiʻetiʻe solofanua a le Tupu, ma o le mamā ma le iila o lona sinasina, ua faailoa mai ai se tulaga lē filogia ma le amiotonu i luma o Ieova. O ai la ua aofia i nei ʻvaegaʻau’? E lē masalomia, ua aofia ai iā i latou agelu paia. O le amataga lava o le aso o le Alii lea na lafoina ifo ai e Mikaele ma ana agelu, Satani ma ana temoni mai le lagi. (Faaaliga 12:7-9) E lē gata i lea, o le a auai atu “le ʻau agelu” uma iā Iesu a o ia tiʻetiʻe i lona nofoālii mamalu ma faagasolo le faamasinoina o atunuu ma tagata o le lalolagi. (Mataio 25:31, 32) E moni lava, i le taua maumaututū, pe a faaooina mai sala faafaamasinoga a le Atua e oo atu i le faaiʻuga, o le a toe ō faatasi ai foʻi Iesu ma ana agelu.

11 O le a aafia ai foʻi isi. Ina ua auina atu le feʻau a Iesu i le faapotopotoga i Tuatira, sa ia folafola atu e faapea: “O lē manumalo foʻi, ma tausi i aʻu galuega seʻia oo i le gataaga, ou te avatua iā te ia e pule i nuu ese; e pule foʻi o ia iā te i latou i le tootoo uʻamea; e nutipalaina i latou pei o ipu a lē fai omea, e pei o aʻu foʻi ona ou maua mai i loʻu Tamā.” (Faaaliga 2:26, 27) E mautinoa lava, pe a oo mai le taimi, o le a faia ai se vaega a uso o Keriso ua iai i le lagi i le leoleoina o tagata ma nuu i lenā tootoo uʻamea.

12. (a) Pe o le a faia ea se vaega a auauna a le Atua o i le lalolagi i le taua iā Amaketo? (e) E aafia faapefea tagata o Ieova o i le lalolagi iā Amaketo?

12 Peitaʻi, e faapefea auauna a le Atua i inei i le lalolagi? O le a leai se vaega a le vasega e pei o Ioane i le taua iā Amaketo; faapea foʻi ma ana aumea faamaoni, o tagata ia mai atunuu uma o ē ua lolofi mai i le maota faaleagaga o le tapuaʻiga a Ieova. Ua uma ona tuʻia pelu a nei tagata fifilemu e fai ma uʻamea o suōtosina. (Isaia 2:2-4) Ae peitaʻi, e matuā aafia ai lava i latou! E pei ona ua uma ona tatou mātauina, o tagata o Ieova ia e peiseaʻī e lē o malupuipuia, o le a osofaʻia ma le sauā e Koku ma lana vaega toʻatele uma. O le faailoga lea mo le Tupu Toa a Ieova, ua lagolagoina e vaegaʻau i le lagi, ina ia amata ona tau se taua o le faaumatiaga faasaga i na atunuu. (Esekielu 39:6, 7, 11; faatusatusa i le Tanielu 11:44–12:1.) I le avea ma tagata matamata, o le a matuā naunau fia iloa ai tagata o le Atua o i le lalolagi. O le a avea Amaketo ma o latou faaolataga, ma o le a latou ola e oo i le faavavau i le avea ai ma ē na molimautino i le taua tele o le faamaoniaina o le tonu o Ieova.

13. Tatou te iloa faapefea e lē tetee Molimau a Ieova i faiga malo uma?

13 Pe o le uiga ea o lenei mea faapea e tetee Molimau a Ieova i faiga malo uma? E matuā leai lava! Latou te usiusitai atu i le fautuaga a le aposetolo o Paulo e faapea: “Ia usiusitai tagata uma i faipule silisili.” Latou te iloa o le umi lava o le faiga o mea o iai nei, o le iai foʻi lea o na “faipule silisili” e ala i le faatagaga a le Atua, mo le tausisia i se tulaga talafeagai, o le sologa lelei i mataupufai a tagata. O le ala lea e totogi ai e Molimau a Ieova a latou lafoga, e usiusitai i tulafono, e faaaloalo i poloaʻiga a leoleo o vaaia tulafono o taavale afi, e gaoioi ia talafeagai ma tulaga tau lesitala, ma isi mea faapena. (Roma 13:1, 6, 7) E lē gata i lea, latou te mulimuli atu i taʻiala a le Tusi Paia i le avea ma ē e tautatala i le upu moni ma le faamaoni; i le faaalia o le alofa i tuaoi; i le atiaʻe o se aiga malosi ma lelei tau amio; ma le toleniina o a latou fanau ina ia avea ma ni tagatānuu e fai ma faaaʻoaʻoga lelei. I lenei auala latou te totogi atu ai e lē na o ʻmea a Kaisara iā Kaisara, ae o mea a le Atua i le Atua.’ (Luka 20:25; 1 Peteru 2:13-17) Talu ai ua faaalia mai e le Afioga a le Atua faapea o faiga malo a lenei lalolagi e lē tumau, ua sauni ai nei Molimau a Ieova mo le olaga e sili atu, le olaga moni, ua toeitiiti ona olioli ai lea i le pulega a le Malo o Keriso. (1 Timoteo 6:17-19) E ui o le a leai sa latou vaega i le faatoʻilaloina o malo o lenei lalolagi, ae e matuā matataʻu ma faaaloalo Molimau i le mea ua fai mai ai le Afioga faagaeeina a le Atua, le Tusi Paia, e faatatau i le sala faafaamasinoga a Ieova ua toeitiiti ona faaoo mai lea iā Amaketo.​—Isaia 26:20, 21; Eperu 12:28, 29.

I le Taua Faaiʻu!

14. O le ā ua faaata mai e le “pelu maai” ua alu atu nai le fofoga o Iesu?

14 E ala i le ā le pule e faaiʻuina ai e Iesu lona manumalo? Ua logoina mai i tatou e Ioane e faapea: “Ua alu atu foʻi le pelu maai nai lona fofoga ina ia taia aʻi e ia o nuu; e pule foʻi o ia iā te i latou i le tootoo uʻamea.” (Faaaliga 19:15a) Ua faaata mai e lenā “pelu maai” le pule a Iesu na tuuina i ai e le Atua ina ia avatu ai poloaʻiga mo le faasalaina i le oti o ē uma e mumusu e lagolagoina le Malo o le Atua. (Faaaliga 1:16; 2:16) Ua tutusa lenei faatusaga manino ma upu a Isaia: “Ua na [Ieova] faia loʻu gutu e pei o le pelu maai; ua ia natia aʻu i le paolo o lona aao; ua na faia aʻu ma ū fanafana ua faapupulaina.” (Isaia 49:2) Ua uluaʻi faaatagia mai e Isaia i inei Iesu, o lē faalauiloaina faamasinoga a le Atua ma faaooina sala o ia faamasinoga, e peiseaʻī o se ū fanafana e lē masesē i le mea o taulaʻi i ai.

15. I lenā taimi, o ai ua uma ona faaalialia ma faasalaina, e faailogaina ai le amataga o le ā?

15 I lenā taimi, ua uma ona gaoioi Iesu i le faataunuuina o upu a Paulo: “Ona faaalia mai ai lea o lē ua amio leaga, e fano o ia i le Alii, i le mānava mai o lona fofoga, ma faaumatia i le faaali mai o lana afio.” Ioe, na faaalia le faatasi mai o Iesu (faa-Eleni, pa·rou·siʹa) mai le 1914 ma faasolo mai ai e ala i le faaalialia ma le faamasinoina o le tagata lē taupulea, o taʻitaʻi o lotu ua liliu ese mai le upu moni. O le a faaalia ma le mataʻina lenā faatasi mai pe a faaoo e nifo e sefulu o le manu feʻai mūmū, lea faasalaga ma saeia ai lotu ua liliu ese ma le Faa-Kerisiano moni, faatasi ai ma ē o totoe o Papelonia le Aai Sili. (2 Tesalonia 2:1-3, 8) O le a avea lenā ma amataga o le puapuaga tele! A mavae lenā, ona uaʻi atu lea o Iesu i mea o loo totoe o le faalapotopotoga a Satani, ina ia ōgatasi ai ma le valoaga: “Na te taia foʻi le lalolagi i le sasa o lona fofoga, o le mānava foʻi o lona fofoga, na te fasioti aʻi lē amio leaga.”​—Isaia 11:4.

16. Ua faapefea ona faamatala e le Salamo ma le Ieremia le matafaioi a le Tupu Toa ua tofia a Ieova?

16 O le a faia e le Tupu Toa i le avea ai o sē ua tofia e Ieova, se faaeseesega i le va o i latou o ē o le a faasaoina ma i latou o ē o le a feoti. Ua fetalai faavaloaga Ieova i lenei Alo o le Atua, i le faapea atu: “E te fasi gaugauina i latou [pule o le lalolagi] i le tootoo uʻamea; e pei o le ipu a le fai ipu omea e te nutililii iā te i latou.” Ma ua tautala atu Ieremia i ia taʻitaʻi faalemalo piʻopiʻo ma a latou auauna i le faapea atu i ai: “Outou leoleo mamoe, ia outou uiō, ma ʻalalaga; outou taʻitaʻi o le lafu, ia outou taafili i le lefulefu, auā ua oo i o outou aso e fasia ma faataapeapeina ai outou; e paʻuʻū outou e pei o le ipu matagofie.” E ui lava atonu e foliga moomia na pule i se lalolagi amioleaga, ae o le ta lava e tasi mai le tootoo uʻamea a le Tupu o le a faataapeapeina ai i latou, e pei o loo nutililiiina se ipu matagofie. O le a pei lava o le mea lea na valoia e Tavita e faatatau i le Alii o Iesu: “E auina atu e Ieova lou tootoo malosi mai Siona? ia pule oe i totonu o ē ita iā te oe. O le Alii o loo i lou itu taumatau, e fasi e ia o tupu i le aso o lona toʻasā. E faamasino e ia o nuu ese, e faatumuina e ia i tino o tagata ua oti.”​—Salamo 2:9, 12; 83:17, 18; 110:1, 2, 5, 6; Ieremia 25:34.

17. (a) Ua faapefea ona faamatala mai e Ioane le gaoioiga faaoosala a le Tupu Toa? (e) Faamatala mai nisi o valoaga ua faaalia ai le mataʻutia o le a iai le aso o le toʻasā o le Atua mo atunuu.

17 Ua toe vaaia foʻi lea Tupu Toa i le vaaiga e sosoo ai: “E soli foʻi e ia le soligavine o le toʻasā mamafa o le Atua e ona le malosi uma lava.” (Faaaliga 19:15e) I se vaaiga e muamua atu, na vaaia ai e Ioane le soliga o le “soligavine tele o le toʻasā o le Atua.” (Faaaliga 14:18-20) Ua faamatalaina foʻi e Isaia se soligavine faasala oti, ma ua taʻu mai e isi perofeta le mataʻutia o le a iai le aso o le toʻasā o le Atua mo atunuu uma.​—Isaia 24:1-6; 63:1-4; Ieremia 25:30-33; Tanielu 2:44; Sefanaia 3:8; Sakaria 14:3, 12, 13; Faaaliga 6:15-17.

18. O le ā ua faaalia mai e le perofeta o Ioelu e faatatau i le faamasinoina e Ieova o atunuu uma?

18 Ua faauiga e le perofeta o Ioelu se soligavine i le afio mai o Ieova ina ia “faamasino i nuu uma mai itu uma.” Ma o Ieova lē ua tuuina atu le faatonuga, e leai se masalosalo o loo tuuina i Lana Faamasino lagolago, o Iesu, ma ana vaegaʻau faalelagi: “Ia outou tuu atu le selesaito, auā ua afu saito; ō mai ia, inā outou ō ifo; auā ua tumu le mea e soli ai vine, ua taumasuasua o latou tuugauaina; auā ua tele lo latou leaga. E toʻatele lava tagata i le vanu e faasalaina ai, auā ua latalata mai le aso o Ieova i le vanu e faasalaina ai. E faapouliuligia le lā ma le masina, o fetu foʻi e lē toe fepulafi mai. E faataiō foʻi Ieova mai Siona, e tulei ifo lona siʻufofoga ai Ierusalema; e lūlūina le lagi ma le lalolagi, a o Ieova, o le malu o ia o lona nuu, ma le ʻolo o le fanauga a Isaraelu. Tou te iloa foʻi o aʻu o Ieova lo outou Atua.”​—Ioelu 3:12-17.

19. (a) O le a taliina faapefea le fesili i le 1 Peteru 4:17? (e) O le ā le igoa ua tusia i le ofu o Iesu, ma aiseā o le a faamaonia ai e talafeagai?

19 O le a avea moni ma aso o le faaumatiaga, ioe, o le faaumatiaga mo atunuu ma tagata lē usiusitai, ae o se aso o le mapusaga mo ē uma lava o loo avea Ieova ma lana Tupu Toa ma o latou lafitaga! (2 Tesalonia 1:6-9) O le a faagasolo atu le faamasinoga lea na amataina i le aiga o le Atua i le 1918 seʻia oo atu i lona tumutumuga, ua taliina ai le fesili i le 1 Peteru 4:17 e faapea: “Pe se ā le gataaga o ē faalogogatā i le tala lelei a le Atua?” O le a solia e Lē Manumalo ua faamamaluina, le soligavine seʻia oo atu lava ina faaiʻuina, ua faaalia mai ai o ia o Lē ua faamaualugaina lea na fai mai ai Ioane: “Ua iā te ia foʻi le suafa ua tusia i lona ofu ma lona vae, O le Tupu o tupu, ma le Alii o alii.” (Faaaliga 19:16) Ua ia faamaonia e sili mamao atu lona malosi na i lo o se isi lava pule faalelalolagi, so o se tupu po o so o se alii faaletagata. E lē gata mai lona mamalu ma lona matagofie. Ua ia tiʻetiʻe atu i “le upu moni, ma le agamalu, ma le amiotonu” ma ua manumalo e faavavau! (Salamo 45:4) Ua tusia i lona ofu ua sausauina i le toto le suafa na faaee atu iā te ia e le Alii Pule Silisili Ese o Ieova, o ia o lē na te Faasilisilia!

Le Faigaʻai Sili a le Atua

20. Ua faamatalaina faapefea e Ioane ʻle faigaʻai sili a le Atua,’ ua faamanatuina mai ai le ā le valoaga talitutusa na muamua atu?

20 I le vaaiga na iloa e Esekielu, pe a mavae atu le faaumatiaga o le vaega toʻatele a Koku, ona valaaulia ai lea o manu felelei ma manu tataa o le vao ina ia latou faia se faigaʻai! Latou te aveesea tino oti mai le laufanua e ala lea i lo latou ʻaina o tino oti o fili o Ieova. (Esekielu 39:11, 17-20) O upu o loo sosoo mai a Ioane, ua faamanatu mai ai ma le manino le muaʻi valoaga lea, i lona faapea mai: “Na aʻu iloa foʻi le tasi agelu ua tū i le lā; ua alaga foʻi o ia ma le leo tele, ua faapea atu i manu uma e felelei i le taulotoaʻiga o le lagi, ʻO mai ia, inā outou faapotopoto ane i le faigaʻai a le Atua silisili, ina ia outou aai i tino o tupu, ma tino o taʻitaʻi o ʻau taʻitoʻaafe, ma tino o tagata malolosi, ma tino o solofanua ma ē ua tiʻetiʻe ai, ma tino o tagata uma, o ē saʻoloto atoa ma pologa, o tagatānuu atoa ma alii.”​—Faaaliga 19:17, 18.

21. O le ā ua faaata mai e (a) le “tū i le lā” o le agelu? (e) le tuua o ē ua feoti i luga o le laueleele? (i) le lisi o i latou o le a taatitia o latou tino oti i luga o le laueleele? (o) le faaupuga o ʻle faigaʻai sili a le Atua’?

21 O loo “tū i le lā” le agelu, o se tulaga e aumaia ai ni poloaʻiga mo le faatosinaina o le uaʻi atu o manu felelei. Ua ia valaaulia i latou ina ia sauni e matuā aai faaatuatuvale i tino o ē o le a fasia e le Tupu Toa ma ana vaegaʻau faalelagi. O le tuua o ē ua feoti i luga o le laueleele ua faaalia ai o le a latou feoti ma le māsiasi i luma o le lautele. O le a leai ni o latou falelauasiga faamamaluina e pei lava o Iesepela i aso ua mavae. (2 Tupu 9:36, 37) Ua faaalia e le lisi o i latou o ē o o latou tino oti o le a taatitia ai i inā le telē o le faaumatiaga: o tupu, o taʻitaʻiʻau, o tagata malolosi, o tagata saʻoloto, ma pologa. E leai ni faaeseesega. O le a aveesea faailoga uma o totoe a le lalolagi fouvale o loo tetee iā Ieova. A mavae lenei mea, o le a lē toe iai se sami fesouaʻiina o tagata ua fenuminumiaʻi. (Faaaliga 21:1) O le ʻfaigaʻai sili lenei a le Atua,’ talu ai o Ieova o lē ua valaauliaina manu felelei i le faigaʻai.

22. Ua faapefea ona aotele mai e Ioane le faagasologa o le taua faaiʻu?

22 Ua aotele mai e Ioane le faagasologa o le taua faaiʻu: “Ona ou iloa lea o le manu feʻai, ma tupu o le lalolagi, ma a latou ʻau, ua faapotopotoina e tau ai le taua ma lē ua tiʻetiʻe i le solofanua ma lana itu taua. Ona puʻea lea o le manu feʻai atoa ma le perofeta pepelo o lē na fai faailoga i ona luma, o mea ia na faasesēina ai e ia o ē ua i ai le faailoga o le manu feʻai, ma ē ua ifo i lona faatagata; ua lafoolaina i laʻua i le lepa afi ua mū i le teio. A o ē na totoe, ua fasiotia i latou i le pelu ua alu atu nai le fofoga o lē ua tiʻetiʻe i le solofanua; ona maoona ai lea o manu felelei uma i o latou tino.”​—Faaaliga 19:19-21.

23. (a) I le ā le uiga ua tauina ai le “taua i le aso tele o le Atua e ona le malosi uma lava” iā “Amaketo”? (e) O le ā le lapataʻiga ua lē taulau i “tupu o le lalolagi” ona utagiaina, ma o le ā le iʻuga?

23 Ina ua uma ona liligi ifo le ipu lona ono o le toʻasā o Ieova, na lipotia mai ai e Ioane e faapea, sa faapotopotoina “tupu o le lalolagi ma le atu laulau uma” e manatu taufaaleaga faatemoni i le “taua i le aso tele o le Atua e ona le malosi uma lava.” O le taua lenei e tau iā Amaketo​—e lē o se laufanua moni o iai, ae o le tulaga i le lalolagi aoao lea ua manaʻomia ai le faaooina mai o le faamasinoga a Ieova. (Faaaliga 16:12, 14, 16) Ua vaaia nei e Ioane le laina mai o vaegaʻau o le taua. Ua tutū mai “tupu o le lalolagi, ma a latou ʻau” uma lava, e faasagatau atu i le Atua. Ua latou teena ma le lotomaaa lo latou gauaʻi atu i le Tupu a Ieova. Sa lava le lapataʻiga ua ia avatu iā i latou i le feʻau faagaeeina e faapea: “Inā sogi ia i le Atalii, neʻi toʻasā mai [Ieova], ma outou fano ai i le ala.” Ona o le lē gauaʻi atu i le pule a Keriso, ua tatau ai lava ona latou feoti.​—Salamo 2:12.

24. (a) O le ā le faamasinoga ua faaooina i le manu feʻai ma le perofeta pepelo, ma i le ā le uiga ua la ʻola ai pea’? (e) Aiseā e ao ai ona avea “le lepa afi” o se mea faafaatusa?

24 Ua mou atu nei ua lē toe iai le manu feʻai na alu aʻe nai le sami e fitu ona ulu ma nifo e sefulu, sa sui tulaga i le faalapotopotoga faapolotiki a Satani. Ma ua ō atu faatasi ma ia le perofeta pepelo, le malo malosi lona fitu o le lalolagi. (Faaaliga 13:1, 11-13; 16:13) A o la ʻola’ pea pe o loo gaoioi pea i le la teteega autasi i tagata o le Atua i le lalolagi, o le a lafoina ai i laʻua i “le lepa afi.” Pe o se lepa afi faitino ea lenei? E leai, e pei lava o le manu feʻai ma le perofeta pepelo e lē o ni manu faitino. Na i lo lea, o se faailoga o le faaumatiaga faaiʻu e atoatoa, o se nofoaga e lē toe foʻi mai ai. O inei foʻi o le a mulimuli ane lafo i ai le oti ma Seoli, faapea ma le Tiapolo lava ia. (Faaaliga 20:10, 14) E mautinoa lava e lē o se afi e faapuapuagatia ai e faavavau ē amioleaga, talu ai e inosia e Ieova, e oo lava i le tau ina manatu i se nofoaga faapena.​—Ieremia 19:5; 32:35; 1 Ioane 4:8, 16.

25. (a) O ai i latou ua “fasiotia . . . i le pelu ua alu atu nai le fofoga o lē ua tiʻetiʻe i le solofanua”? (e) Pe ao ea ona tatou faatalitalia le toe tutū mai o so o se tasi o i latou ia o le a “fasiotia”?

25 E faapea foʻi ona “fasiotia . . . i le pelu ua alu atu nai le fofoga o lē ua tiʻetiʻe i le solofanua” isi uma o ē sa leʻi avea tuusaʻo ma vaega o faiga malo, ae sa avea ma vaega e lē masuia o lenei lalolagi leaga o tagata. O le a faamasinoina e Iesu i latou o ē ua tatau ma onomea i ai le oti. Talu ai e lē o taʻua le lepa afi i lo latou tulaga, pe tatou te faatalitalia ai ea la faapea o le a latou maua se toetū? E leai se mea o taʻu mai ai iā i tatou faapea o le a toe tutū i latou ua faaooina i ai le sala e le Faamasino a Ieova i lenā taimi. E pei ona taʻua e Iesu lava ia, o i latou uma o ē e lē ni “mamoe” e ō atu i “le afi e faavavau, ua saunia mo le tiapolo ma ana agelu,” o lona uiga, “i le sala e faavavau.” (Mataio 25:33, 41, 46) Ua faatumutumuina pe taualuga ai e lenei mea le “aso e faamasino ai ma fano ai tagata faalēmataʻu.” ​—2 Peteru 3:7; Nauma 1:2, 7-9; Malaki 4:1.

26. Faamatala puupuu mai le iʻuga o Amaketo.

26 O le auala lea o le a fano uma ai lava le faalapotopotoga faalelalolagi a Satani. Ua mavae atu le “uluaʻi lagi” o pulega faapolotiki ia. Ua faaumatia aʻiaʻi nei le “lalolagi,” le faiga o mea sa foliga mai e tumau, lea na fausia aʻe e Satani i le faitau senituri ua mavae. Ua lē o toe iai le “sami,” le anoanoaʻi o tagata amioleaga sa tetee iā Ieova. (Faaaliga 21:1; 2 Peteru 3:10) Ae o le ā o le a faia e Ieova iā Satani? Ua faaauau ona taʻuina mai e Ioane iā i tatou.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]