Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Faailoaina le Mealilo e Gatete Ai

Faailoaina le Mealilo e Gatete Ai

Mataupu 34

Faailoaina le Mealilo e Gatete Ai

1. (a) O le ā le tali atu a Ioane ina ua vaaia le fafine talitane sili ma lana manu feʻai, ma aiseā? (e) O le ā le tali atu a le vasega e pei o Ioane i aso nei a o aliaʻi mai mea tutupu o le faataunuuga o le vaaiga faavaloaga?

O LE Ā le tali atu a Ioane ina ua ia vaaia le fafine talitane sili ma lana manu e feʻai mataʻutia? Ua tali mai Ioane: “Ua ou iloa atu iā te ia, ona ou matuā ofo tele ai lea.” (Faaaliga 17:6e) E mautinoa e lē fatufua e Ioane se vaaiga faapea. Peitaʻi, o lea ua iai​—i le vao​—o loo tiʻetiʻe ai se fafine talitane matagā i luga o se manu feʻai mūmū e gatete ai! (Faaaliga 17:3) O loo tau mānatu foʻi ma le ofo tele le vasega e pei o Ioane a o aliaʻi mai mea tutupu o le faataunuuga e le vaaiga faavaloaga lenei. Ana fai e mafai e tagata o le lalolagi ona iloa atu, semanū latou te maofa ma faapea, ʻE mataʻutia!’ ma o le a tali mai faapena pule o le lalolagi, ʻE lē mafaamatalaina!’ Ae ua avea le vaaiga ma se mea moni e faateʻia ai i aso nei. Ua uma ona faia se sao iloga a tagata o le Atua i le faataunuuina o le vaaiga, ma ua faamautinoa ai e lenei mea iā i latou e faapea o le a faaauau ona agaʻi atu le valoaga i lona tumutumuga ofoofogia.

2. (a) I le tali atu i le maofa o Ioane, o le ā ua taʻu atu e le agelu iā te ia? (e) O le ā ua faaalia atu i le vasega e pei o Ioane, ma ua faia faapefea lenei mea?

2 Ua mātauina e le agelu le maofa o Ioane. Ua faaauau le faamatalaga a Ioane: “Ona fai mai lea o le agelu iā te aʻu, ʻSe ā le mea ua e ofo ai? Ou te taʻu atu iā te oe le uiga lilo o le fafine, ma le manu feʻai ua ia tiʻetiʻe ai, e fitu ona ulu ma ona nifo e sefulu.’” (Faaaliga 17:7) Ioe, o le a faamalamalamaina nei e le agelu le mealilo! Ua ia faamatala atu iā Ioane lea e matuā pulatoʻa mai, vala eseese o le vaaiga ma mea tutupu mataʻina ua toeitiiti faailoa mai. I se tulaga talitutusa, a o auauna le vasega mataala e pei o Ioane i lalo o faatonutonuga a agelu i aso nei, ua faaalia atu ai iā i latou le malamalamaga o le valoaga. “E lē o i le Atua ea faamatalaga?” O lo tatou talitonuga lea, e pei ona sa talitonu ai Iosefa o lē sa faamaoni. (Kenese 40:8; faatusatusa i le Tanielu 2:29, 30.) Sa peiseaʻī ua na avea tagata o le Atua ma taulaʻiga faapitoa, a o faamatalaina mai e Ieova iā i latou le uiga o le vaaiga ma lona aafiaga malosi i o latou olaga. (Salamo 25:14) Ua ia tatalaina i le taimi tonu lava mo lo latou malamalamaga le mealilo e uiga i le fafine ma le manu feʻai.​—Salamo 32:8.

3, 4. (a) O le ā le lauga lautele sa tauaaoina e N. H. Knorr i le 1942, ma sa faapefea ona faailoaina mai ai le manu feʻai mūmū? (e) O ā upu na tautala ai le agelu iā Ioane sa talanoaina e N. H. Knorr?

3 Mai iā Setema 18 e oo i le 20, i le 1942, a o vevela le Taua Lona Lua a le Lalolagi, sa faia ai e Molimau a Ieova i le Iunaite Setete la latou Fonotaga Faatiokarate o le Lalolagi Fou. Sa fesootaʻi atu le aai autū o Cleveland, i Ohio, ma isi aai o tauaofiaga e sili atu i le 50 e ala i telefoni, mo se tumutumuga o ē na auai e 129,699. Sa toe faia foʻi i isi tauaofiaga i le lalolagi atoa le polokalame lava lea e tasi, i nofoaga na faatagaina ai e ui o loo vevesi ai faiga taua. I lenā taimi, sa faatalitalia ai e le toʻatele o tagata o Ieova o le a faateteleina le leaga o le taua ma agaʻi atu ai i le taua a le Atua iā Amaketo; o le mea lea sa faagaeetia ai le tele o le naunau fia iloa o tagata i le matua o le lauga lautele e faapea, “Le Filemu​—Pe Mafai ea Ona Tumau?” Sa mafai faapefea ona manatu le peresitene fou a le Sosaiete o le Olo Matamata, o N. H. Knorr, e talanoa e faatatau i le filemu, ae semanū na foliga mai o le tuufaafeagai o le filemu o loo faatali mai mo atunuu? * O le māfuaaga ona sa matuā uaʻi atu le vasega e pei o Ioane i le Afioga faavaloaga a le Atua, ʻe sili atu na i lo le mea e masani ai.’​—Eperu 2:1; 2 Peteru 1:19.

4 O le ā le malamalamaga sa faasusulu atu e le lauga “Le Filemu​—Pe Mafai ea Ona Tumau?” e faatatau i le valoaga? I le mātauliaina ma le manino faapea o le manu feʻai mūmū o le Faaaliga 17:3 o Malo Sosoo ia, sa faaauau ai ona talanoaina e N. H. Knorr le galuega loulouā a le manu e faavae i upu o loo mulimuli mai a le agelu iā Ioane: “O le manu feʻai na e iloa, sa i ai, ua lē i ai foʻi, o le a alu aʻe foʻi o ia ai le to e lē gata, e alu atu foʻi o ia i le malaia.”​—Faaaliga 17:8a.

5. (a) Sa faapefea ona ʻiai le manu feʻai’ ona ʻlē toe iai lea’? (e) Sa taliina faapefea e N. H. Knorr le fesili, “Pe o le a tumau ai pea Malo Sosoo i le to?”

5 “O le manu feʻai . . . sa i ai.” Ioe, sa iai e avea ma Malo Sosoo mai iā Ianuari 10, 1920, faasolo mai ai, ma atunuu e 63 na auai i nisi taimi. Ae na oo mai i le taimi, sa toe tuumuli ese ai Iapani, Siamani, ma Italia, ma sa tuuesea mai Malo Sosoo atunuu sa muaʻi avea ma Soviet Union. Ia Setema 1939, na faapogaia ai e le pule tautalatasi a le ʻau Nasi o Siamani, le Taua Lona Lua a le Lalolagi. * Ina ua lē taulau ona tausia le filemu i le lalolagi, sa faasolo mālie ai ina tofu atu Malo Sosoo i totonu o se to e lē gata, o le lē toe gaoioi. E oo atu i le 1942, ua avea e pei o se mea ua lē toe aogā. Sa lē faamatalaina e Ieova muamua i ona tagata, a o leʻi oo lenei mea po o se isi lava taimi mulimuli ane​—ae i lea lava taimi sili ona tāua​—le uiga loloto atoa o le vaaiga! I le Fonotaga a le Lalolagi Fou, na mafai ai e N. H. Knorr ona faalauiloa, i le ōgatasi ai ma le valoaga, e faapea “o le manu feʻai . . . ua lē i ai.” Ona ia fesiligia lea o le fesili, “Pe o le a tumau ai pea Malo Sosoo i le to?” Na ia tali i le siiina mai o le Faaaliga 17:8: “O le a toe tulaʻi mai le faalapotopotoga o atunuu a le lalolagi.” Ma o le mea lenā na oo i ai​—ina ia faamaonia le tonu o le Afioga faavaloaga a Ieova!

Alu Aʻe Nai le To e Lē Gata

6. (a) O anafea na alu aʻe ai le manu feʻai mūmū nai le to e lē gata, ma le ā le igoa fou? (e) Aiseā ua avea ai Malo Aufaatasi o se toe faaolaina mai o le manu feʻai mūmū?

6 Na alu aʻe moni lava le manu feʻai mūmū nai le to e lē gata. Iā Iuni 26, 1945, a o vevesi faafiafiaga faalialia i San Francisco, i le Iunaite Setete o Amerika, na palota ai atunuu e 50 ina ia talia le Tusitusiga Faavae o le faalapotopotoga a Malo Aufaatasi. O lenei faalapotopotoga sa faatūina “ina ia tausisia le filemu ma le saogalemu faavaomalo.” Sa tele ni mea e talitutusa ai Malo Sosoo ma Malo Aufaatasi. Ua mātauina e le World Book Encyclopedia e faapea: “I nisi o auala, ua pei ai Malo Aufaatasi o Malo Sosoo, lea sa faamaopoopo ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi . . . O le tele o atunuu na faavaeina Malo Aufaatasi sa latou faavaeina foʻi Malo Sosoo. I le pei o Malo Sosoo, sa faatūina Malo Aufaatasi ina ia fesoasoani e tausia le filemu i le va o atunuu. O fuafuaga autū a Malo Aufaatasi e matuā pei lava o fuafuaga a Malo Sosoo.” O Malo Aufaatasi la, o se toe faaolaolaina moni mai lea o le manu feʻai mūmū. O ona atunuu auai e pe ā ma le 190 e sili mamao atu i le 63 o atunuu a Malo Sosoo; ua sili atu foʻi ona tiute tauave na i lo lē na muamua iā te ia.

7. (a) I le ā le auala ua saafiafi maofa ai ē o i le lalolagi, i le manu feʻai mūmū lea ua toe faaolaina mai? (e) O le ā le sini ua mou ese atu a Malo Aufaatasi, ma o le ā na fai mai ai le latou failautusi sili e faatatau i lenei mea?

7 I le amataga lava, sa faaalia faamoemoega sili mo Malo Aufaatasi. Sa faataunuuina ai i lenei mea upu a le agelu: “O ē nonofo i le lalolagi, e leʻi tusia o latou igoa i le tusi o le ola talu ona faavaeina o le lalolagi, latou te taufaiofo, pe a iloa le manu feʻai sa i ai, ua lē i ai foʻi, o loo i ai lava.” (Faaaliga 17:8e) Sa saafiafi ē o nonofo i le lalolagi i lenei faalapotopotoga fou e sili ona telē, o loo faagaoioia mai i lona ofisa ulu malualii i le Vaitafe i Sasaʻe o Niu Ioka. Ae ua mou ese le filemu moni ma le saogalemu mai Malo Aufaatasi. O le tele o le taimi o le senituri lona 20 na pau lava le māfuaaga na maua ai se filemu i le lalolagi, ona sa iloa lelei e isi atunuu, pe a latou amataina se osofaʻiga, o le a faasagatau ane foʻi isi atunuu malosi, ma ua faaauau ona matuā siisii tele aʻe i luga tauvaga o auupega. Ina ua mavae le toetoe lava 40 tausaga o taumafaiga a Malo Aufaatasi, sa auē ai lona failautusi sili i lenā taimi, o Javier Pérez de Cuéllar i le 1985 e faapea: “O loo tatou ola i se isi tupulaga o tagata soona maelega valea, ma tatou te lē iloa po o le ā le mea o le a fai i ai.”

8, 9. (a) Aiseā ua lē o i Malo Aufaatasi ai le vaifofō i faafitauli o le lalolagi, ma o le ā ua toeitiiti tupu ai e tusa ma le poloaʻiga a le Atua? (e) Aiseā ua lē o tusia ai i le “tusi o le ola” a le Atua, igoa o ē na faavaeina ma ē o loo faaviivii i Malo Aufaatasi? (i) O le ā o le a faataunuuina ma le manuia e le Malo o Ieova?

8 E lē o iai i Malo Aufaatasi le vaifofō. Aiseā? Auā o le Foaʻi Ola i tagata uma e lē o le foaʻi ola lea a Malo Aufaatasi. O le a faapuupuuina le umi o le taimi e gaoioi ai, auā e tusa ai ma le poloaʻiga a le Atua, “e alu atu foʻi o ia i le malaia.” Ua lē o tusia i le tusi o le ola a le Atua igoa o ē na faavaeina ma ē o loo viiviia Malo Aufaatasi. E mafai faapefea e tagata agasala e mafai ona oti, o le toʻatele o i latou e fāifai i le suafa o le Atua, ona ausiaina e ala i Malo Aufaatasi, le mea ua faalauiloa mai e Ieova le Atua ua toeitiiti ona ia faataunuuina lea, e lē ala mai i tagata, ae auala i le Malo o lona Keriso?​—Tanielu 7:27; Faaaliga 11:15.

9 O Malo Aufaatasi o le mea moni o le ata taufaasesē taufaifai o le Malo faa-Mesia a le Atua e ala i lana Perenise o le Filemu, o Iesu Keriso​—o lē o le a faatumauina lana pule o se tupu. (Isaia 9:​6, 7) E tusa lava pe taumafai Malo Aufaatasi ina ia toe fuataʻi sina filemu lē tumau, ae e lē umi foʻi ae toe pasae aʻe nisi taua. O lenei mea ua iai i le olaga masani o tagata agasala. “E leʻi tusia o latou igoa i le tusi o le ola talu ona faavaeina o le lalolagi.” E lē gata o le a faatūina e le Malo o Ieova e ala iā Keriso le filemu e faavavau i le lalolagi, ae o le a faatutūina aʻe foʻi ē ua oti, o ē amiotonu ma ē amiolētonu o loo manatua e le Atua, e faavae i le taulaga togiola a Iesu. (Ioane 5:28, 29; Galuega 24:15) E aofia ai i lenei mea tagata uma o ē o loo tutumau mausalī e ui i osofaʻiga a Satani ma lana fanau, ma isi o ē atonu o le a faaalia e i latou lava le usiusitai. Ua manino mai, o le a lē tāitai ona aofia ai i le tusi o le ola a le Atua igoa o ē fiafia ma pipii atu ma le lotomau iā Papelonia le Aai Sili po o so o se isi e faaauau ona tapuaʻi i le manu feʻai.​—Esoto 32:33; Salamo 86:8-10; Ioane 17:3; Faaaliga 16:2; 17:5.

Filemu ma le Saogalemu​—Ua Siliga se Faamoemoe

10, 11. (a) O le ā sa faalauiloa e Malo Aufaatasi i le 1986, ma o le ā le tali atu i ai? (e) E toʻafia “ituaiga lotu” sa faapotopoto i Assisi, i Italia, ina ia tatalo ai mo le filemu, ma pe e taliina ea e le Atua na tatalo? Faamatala.

10 I se taumafaiga ina ia faamalosia faamoemoega o tagata, sa faalauiloa ai e Malo Aufaatasi le avea o le 1986 o se “Tausaga Faavaomalo o le Filemu,” faatasi ai ma le matua “Ina ia Leoleoina le Filemu ma le Lumanaʻi o Tagata.” Sa valaauina atunuu vātau ina ia taofia a latou auupega, mo se tausaga. O le ā la latou tali atu? E tusa ai ma se lipoti a le Faalapotopotoga e Saʻiliʻili i le Filemu Faavaomalo, e tusa ma le lima miliona tagata sa fasiotia ona o taua i le vaitaimi o le 1986! E ui ina tuuina atu ni tupe siliva faapitoa ma ni faailoga tusi e faamanatu ai, ae o le tele o atunuu sa itiiti ni taumafaiga na fai e tausisia ai le manatu sili e uiga i le filemu i lenā tausaga. Ae ui i lea, sa sagaʻi atu lotu a le lalolagi​—o loo popole pea mo se faiā lelei ma Malo Aufaatasi​—​i le faalauiloaina faalauaʻitele o le tausaga i ni auala eseese. Iā Ianuari 1, 1986, sa viiviia ai e Pope Ioane Paulo II le galuega a Malo Aufaatasi ma faamanatu ai le tausaga fou o le filemu. Ma iā Oketopa 27, sa ia faapotopotoina ai i Assisi, i Italia, taʻitaʻi o le tele o lotu a le lalolagi ina ia tatalo mo le filemu.

11 Pe e taliina ea e le Atua na tatalo mo se filemu? Ia, o lē fea Atua sa tatalo atu i ai na taʻitaʻi lotu? Afai e te fesili atu iā i latou, o le a eseese tali e aumaia e vaega taʻitasi. O iai ea se aofaʻiga o le faitau miliona o atua e mafai ona faalogo mai ma taliaina olega ua faia i le tele o auala eseese? O le toʻatele o ē sa iai e tapuaʻi i le Tasitolu a lotu ua vavae ese mai le upu moni. * O tagata tapuaʻi Puta, Hinitū, ma isi na pepese i ni tatalo i atua e lē mafaitaulia. I ia mea uma, sa faapotopoto ai “ituaiga lotu” e 12, na fai ai ma sui tagata iloga e pei o le akiepikopō Egelani a Canterbury, le Dalai Lama a le Lotu Puta, se epikopō sili a le Orthodox a Rusia, le peresitene a le Faalapotopotoga o le Malumalu Sinitō a Tokyo, le lotu Aferika e tapuaʻi i agaga, ma Initia Amerika e toʻalua na teuteuina i pulou uumi ma tetelē. Na pau le tulaga mataʻina na iai, sa avea o se faatasiga felanulanuaʻi, ua matuā mataʻina ai lipoti o faasalalauga i televise. I se tasi o taimi sa tatalo ai ma le lē utuvā se tasi vaega mo le 12 itula. (Faatusatusa i le Luka 20:45-47.) Ae pe na oo se tatalo o na tatalo i tala atu o ao o le timu na faamālumālu i luga aʻe o le faatasitasiga? E leai, ona o māfuaaga o loo mulimuli mai:

12. Mo ā māfuaaga sa lē taliina ai e le Atua tatalo a taʻitaʻi lotu o le lalolagi mo le filemu?

12 I le eseesega ma i latou o ē “savavali i le suafa o Ieova,” e leai se tasi o na tagata lotu sa tatalo iā Ieova, le Atua soifua, o lē e 7,000 taimi o loo aliali mai ai lona suafa i totonu o uluaʻi tusitusiga o le Tusi Paia. (Mika 4:5; Isaia 42:8, 12) * Latou te leʻi faalatalata atu i le Atua e auala i le suafa o Iesu, o le toʻatele o i latou e lē talitonu iā Iesu Keriso. (Ioane 14:13; 15:16) E leai se tasi o i latou o loo faia le finagalo o le Atua i o tatou aso, o le faalauiloaina lea i le lalolagi aoao o le Malo o le Atua ua lata mai​— e avea ma faamoemoe moni mo tagata​—ae lē o Malo Aufaatasi. (Mataio 7:21-23; 24:14; Mareko 13:10) Sa sili le aafia o a latou faalapotopotoga faalotu i taua faamasaatoto o talafaasolopito, na aofia ai ma taua e lua a le lalolagi o le senituri lona 20. Ua fetalai le Atua e uiga i tagata faapea: “E ui lava ina outou faateleina tatalo, ou te lē faalogo ai lava; ua tutumu o outou lima i le toto.”​—Isaia 1:15; 59:1-3.

13. (a) Aiseā e mataʻina ai le uulima faatasi o taʻitaʻi lotu o le lalolagi ma Malo Aufaatasi i le saʻilia o se filemu? (e) O le a faatumutumu le ʻalaga mo se filemu i le ā le tumutumuga mai le Atua ua valoiaina?

13 E lē gata i lea, ua matuā mataʻina le uulima faatasi o taʻitaʻi lotu o le lalolagi ma Malo Aufaatasi i le saʻilia o se filemu i lenei taimi. Ua latou mananaʻo ina ia taaʻina Malo Aufaatasi mo le mauaina ai o ni o latou lava lelei, aemaise lava i lenei tupulaga i ona pō nei ina ua toʻatele o latou tagata ua lafoaʻia lotu. Ua latou valaau atu e pei ona faia e taʻitaʻi lē faamaoni i Isaraelu anamua, “ʻE iai le filemu! E iai le filemu!’ ae leai se filemu.” (Ieremia 6:14, NW ) E mautinoa lava o le a faaauau a latou ʻalaga mo se filemu, i le sii aʻe e lagolagoina ai le tumutumuga e uiga i le mea na valoia e Paulo: “O le aso o le Alii e pei o le gaoi i le pō, e faapea ona oo mai ai; auā pe a latou fai ane, O loo filemu, ua lē afaina, ona oo lea iā te i latou o le fano faafuaseʻi, faapei o le fafine tō a fanau mai, latou te lē sosola ai lava.”​—1 Tesalonia 5:2, 3.

14. O le ā le faiga e mafai ona ʻalagaina ai le “Filemu ma le saogalemu,” ma e mafai faapefea e se tasi ona ʻalofia le taʻitaʻisesēina ai o ia?

14 I tausaga e leʻi mamao tele atu, ua tele lava ina faaaogā e le ʻaufaipolotiki le faaupuga “filemu ma le saogalemu” e faamatala ai taumafaiga eseese a tagata. Pe o le a aofia ai ea i na taumafaiga a taʻitaʻi o le lalolagi le amataga o le faataunuuga o le 1 Tesalonia 5:3? Pe sa faasino atu Paulo i se mea iloga o le a uaʻi atu i ai manatu o le lalolagi atoa? Ona o valoaga a le Tusi Paia e tele ina faatoʻā malamalama lelei pe a faataunuu, pe a o faagasolo lona faataunuuga, o le a tatou faatali la seʻi iloa po o le ā le mea e tupu. Ae i le taimi nei, ua iloa e Kerisiano po o le ā lava se filemu ma se saogalemu e foliga mai e peiseaʻī ua ausia e atunuu, e mautinoa lava e leai se mea e tupu. O le a tumau pea ona iai le matapeʻapeʻa, feʻainaʻi, le sauā, aiga malepelepe, amioga lē mamā, faamaʻi, faanoanoa, ma o le a iai pea le oti. O le mea lenā e lē tatau ai ona faasesēina fua oe i so o se faalauiloaga o se “filemu ma le saogalemu” pe afai e faaauau pea ona e mataala i uiga o mea tutupu i le lalolagi, ma utagia lapataʻiga faavaloaga i le Afioga a le Atua.​—Mareko 13:32-37; Luka 21:34-36.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 3 Na maliu J. F. Rutherford iā Ianuari 8, 1942, ma soloaʻi ane ai loa N. H. Knorr e avea ma peresitene.

^ pala. 5 Iā Novema 20, 1940, na saini aloaʻia ai e Siamani, Italia, Iapani, ma Hagakeri le tofia o se “Malo Sosoo fou,” ma i aso e fā na sosoo ai na faasalalauina ai e le Vatikana se Misasā ma se tatalo mo se filemu faalotu ma se faiga fou o mea. E leʻi manino le tulaʻi o lenā “Malo Sosoo fou.”

^ pala. 11 O le manatu o le Tasitolu po o le Tolutasi na tupu aʻe mai Papelonia anamua, le mea sa tapuaʻia ai le atua lā o Shamash, le atua masina o Sin, ma le atua fetu o Ishtar e avea o se tasitolu. Sa mulimuli Aikupito i lea lava faiga e tasi, i le tapuaʻia o Osiris, Isis, ma Horus. Ua faaalia mai i se ata tusi le atua sili o Asuria, o Asshur, faapea e tolu ona ulu. I le mulimuli ai i le faiga lava lea e tasi, ua maua ai faatusa i totonu o falesā Katoliko o loo faaataina ai le Atua faapea e tolu ona ulu.

^ pala. 12 Ua faamatala mai e le Webster’s Third New International Dictionary o le 1993 e uiga iā Ieova le Atua e faapea “o le atua malosi ma le silisili ua taualoa ma ua na o lea le atua malosi ua tapuaʻia e Molimau a Ieova.”

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa i le itulau 250]

Le “Filemu” Faatagāfai

E ui ina sa faalauiloaina e Malo Aufaatasi le 1986 o le Tausaga Faavaomalo o le Filemu, ae sa faateteleina pea tauvaga o le gaosiga o auupega e sili ona mataʻutia. Ua laʻu mai pea e le World Military and Social Expenditures 1986 nei auʻiliʻiliga:

I le 1986 na oo atu ai tupe faaalu a vaegaʻau a le lalolagi aoao i le $900 afe miliona.

O le tupe faaalu a vaegaʻau a le lalolagi aoao i le itula e tasi o le a lava ma totoe ina ia foʻia ai faamaʻi o le 3.5 miliona o loo maliliu ai i tausaga taʻitasi.

I le lalolagi aoao, e toʻatasi le tagata ola mai tagata e toʻalima o loo tigāina i le matelāina i le fia taumafa. O nei tagata matelāina uma e ono mafai ona fafagaina mo le tausaga atoa i tupe ia o loo faaaluina e le lalolagi i auupega i le na o aso e lua.

O le malosi sa faapāina ai o loo i totonu o faaputuga auupega faaniukilia a le lalolagi e 160,000,000 taimi e sili atu ai le malolosi na i lo lea na pa i Chernobyl.

E mafai ona aveina atu ai se pomu faaniukilia o loo iai se malosi e pa ai e sili atu i le 500 taimi e malosi ai na i lo le pomu na faapaʻūina i luga o Hiroshima i le 1945.

O auupega faaniukilia ua aofia ai le aofaʻi e tutusa ma le sili atu i le miliona o mea na tutupu i Hiroshima. E tusa na malosi ma le 2,700 taimi o le malosi lea na faapāina i le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na maliliu ai tagata e 38 miliona.

Sa fai soo taua ma ua sili atu ona mataʻutia. Na oo atu le aofaʻi o ē maliliu i taua i le 4.4 miliona i le senituri lona 18, e 8.3 miliona i le senituri lona 19, ae 98.8 miliona i le uluaʻi 86 tausaga o le senituri lona 20. Talu mai le senituri lona 18, ua faatoʻateleina ē maliliu i taua i le sili atu i le faaono e saosaoa ai na i lo le faitau aofaʻi o le lalolagi. Sa faasefulu ona toʻatele atu ē maliliu i le taua e tasi i le senituri lona 20 na i lo le senituri lona 19.

[Ata i le itulau 247]

E pei ona valoiaina e faatatau i le manu feʻai mūmū, sa tuuina i le to e lē gata Malo Sosoo i le vaitaimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ae na toe faaola mai e avea ma Malo Aufaatasi

[Ata i le itulau 249]

Ina ia lagolagoina le “Tausaga o le Filemu” a Malo Aufaatasi, sa ofoina ai e sui o lotu o le lalolagi ni tatalo fenuminumiaʻi i Assisi, Italia, ae leai se tasi o i latou na tatalo i le Atua soifua, o Ieova