Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Feteena‘iga ma Manu Fe‘ai Sauā e Lua

Feteena‘iga ma Manu Fe‘ai Sauā e Lua

Mataupu 28

Feteenaʻiga ma Manu Feʻai Sauā e Lua

Vaaiga 8—Faaaliga 13:1-18

Mataupu: Le manu feʻai e fitu ona ulu, le manu feʻai e lua ona nifo, ma le faatagata o le manu feʻai

Taimi o le faataunuuga: Mai aso o Nimarota e oo atu i le puapuaga tele

1, 2. (a) O le ā ua fai mai ai Ioane e uiga i le tarako? (e) Ua faapefea e Ioane ona faamatala i se gagana faafaatusa, se faalapotopotoga vaaia o loo faaaogā e le tarako?

UA LAFO ifo le tarako tele i le lalolagi! Ua manino mai i lo tatou suʻesuʻeina o le Faaaliga e lē mafai ona toe faatagaina le Gata ma ona soo temoni i le lagi. Ae e leʻi uma ona tatou talanoaina lē “ua igoa i le tiapolo, i le ma Satani, o lē faasesē i le lalolagi uma.” O lea o le a sosoo ai nei ma le matuā faailoa auʻiliʻili mai o auala ua faaaogā e Satani ina ia tau ai ʻi le fafine ma lana fanau.’ (Faaaliga 12:9, 17) Na faapea mai Ioane e uiga i le tarako pei se gata: “Ua [ia] tū i le oneone i le matafaga.” (Faaaliga 13:1a, LT) Seʻi o tatou iloiloina teisi auala o gaoioiga a le tarako.

2 Ua lē o toe aafia le lagi paia i le faatasi ai o Satani ma ana temoni. Ua tutuli ese na agaga leaga mai le lagi ma ua taofiofia i le lalolagi. E lētioa ona maoaʻe le tuputupu aʻe o faiga faaagaga i ona pō nei. O loo tausia pea e le Gata faitogafiti se faalapotopotoga agaga amioleaga. Ae pe o ia faaaogāina foʻi se faalapotopotoga vaaia ina ia faasesēina ai tagata? Ua taʻu mai e Ioane iā i tatou: “Ona aʻu iloa ai lea o le manu feʻai ua alu aʻe nai le sami, e fitu ona ulu ma ona nifo e sefulu; ua i ona nifo foʻi o palealii e sefulu, ua i ona ulu foʻi o le igoa faifai. O le manu feʻai foʻi na ou iloa, e pei o le nameri, o ona vae foʻi e pei o vae o le urosa, ma lona gutu e pei o le gutu o le leona. Ua tuuina atu foʻi iā te ia e le tarako lona malosi, ma lona nofoālii, ma le pule tele.”​—Faaaliga 13:1, 2.

3. (a) O ā manu feʻai sauā na vaaia e Tanielu i ni vaaiga? (e) O le ā sa faaata mai e manu feʻai tetele i le Tanielu mataupu e 7?

3 O le ā lenei manu feʻai uigaese? Ua aumaia e le Tusi Paia lava ia le tali. Sa vaaia e le perofeta Iutaia o Tanielu ni vaaiga na aafia ai ni manu feʻai mataʻutia, a o leʻi paʻū Papelonia i le 539 T.L.M. I le Tanielu 7:2-8 ua ia faamatalaina mai ai manu feʻai e fā o loo ō mai nai le sami, o le manu feʻai muamua e pei o se leona, o lona lua o se urosa, o lona tolu o se nameri, ma “faauta mai, o lona fā o manu feʻai, ua mataʻutia ma ua maaa, ma matuā malosi lava . . . sa i ai foʻi nifo e sefulu.” E mataʻina le talitutusa o lenei vaaiga ma le manu feʻai lea na vaaia e Ioane pe tusa o le tausaga e 96 T.A. O le manu feʻai e pei ona taʻua e iai foʻi ni foliga o se leona, se urosa, ma se nameri, ma e iai nifo e sefulu. O le ā le uiga o manu feʻai tetele na vaaia e Tanielu? Ua ia faailoa mai iā i tatou e faapea: “O ia manu tetele e fā . . . o tupu ia e toʻafā o le a tutū mai i le lalolagi.” (Tanielu 7:17) Ioe, na faaata mai e na manu feʻai “tupu,” po o malo malolosi faapolotiki o le lalolagi.

4. (a) I le Tanielu mataupu e 8, o le ā sa faaata mai e le mamoe poʻa ma le ʻoti poʻa? (e) O le ā sa uiga i ai le gauiesea o le nifo tele o le ʻoti poʻa ae suia i nifo e fa?

4 I se isi vaaiga, na vaaia ai e Tanielu se mamoe poʻa e lua ona nifo ua lafotuina i lalo e se ʻoti ua iai se nifo tele. Na faamatala atu e le agelu o Kaperielu iā te ia le mea e uiga i ai: “O le mamoe poʻa . . . o tupu ia o Metai ma Peresia. O le ʻoti [poʻa] taufulufulu foʻi, o le tupu lea o Iavana [Eleni].” Sa valoia e Kaperielu e faapea o le a gauiesea le nifo tele o le ʻoti poʻa ae suia i nifo e fā. Sa tupu moni lava lenei mea i le sili atu i le 200 tausaga mulimuli ane ai, ina ua maliu Alesana le Sili ae vaevaeina lona malo i ni malo se fā, na puleaina e le toʻafā o ana taʻitaʻiʻau sili.​—Tanielu 8:3-8, 20-25. *

5. (a) O ā uiga ua faailoa mai e le upu Eleni mo le manu feʻai? (e) O le ā ua faaata mai e le manu feʻai i le Faaaliga 13:1, 2, ma ona ulu e fitu?

5 E manino la le manatu e faapea, o Lē na faatonutonuina le tusiaina o le Tusi Paia faagaeeina, e manatu i malo malolosi faapolotiki o le lalolagi o ni manu feʻai. O ā ituaiga manu feʻai? Na taʻua e se tasi o le ʻaufaitofā e faatatau i le manu feʻai o le Faaaliga 13:1, 2 o se “manu mataʻutia,” ma ua faaopoopo mai: “Matou te taliaina uiga uma ua faailoa mai e le θηρίον [the·riʹon, le upu Eleni mo le “manu feʻai”], e pei o uiga o se manu telē taufeʻai, e faaleagamea, e taufaamataʻu, e fia ʻai, ma isi mea faapena.” * Maʻeu le faamatalaina lelei mai e lenei mea o le faiga faapolotiki ua pisipisia i le toto lea ua puleaina ai tagata e Satani! O ulu e fitu o lea manu feʻai ua faaata mai ai malo malolosi autū o le lalolagi e ono ia sa faamatilatila mai i talafaasolopito o le Tusi Paia e oo atu i aso o Ioane​—o Aikupito, Asuria, Papelonia, Metai ma Peresia, Eleni, ma Roma​—ma se malo malosi lona fitu o le lalolagi na valoiaina o le a aliali mulimuli mai ai.​—Faatusatusa i le Faaaliga 17:9, 10.

6. (a) I le ā ua taulamua ai ulu e fitu o le manu feʻai? (e) Na faapefea ona faaaogā e Ieova Roma e faaoo lana sala faafaamasinoga i le nuu o Iutaia, ma na faapeʻī mai Kerisiano i Ierusalema a o tutupu na mea?

6 E moni, ua iai i le talafaasolopito isi malo malolosi o le lalolagi e ese ai mai le fitu lea​—e pei lava o le manu feʻai na vaaia e Ioane ua faia aʻe i se tino faapea foʻi ma ulu e fitu ma nifo e sefulu. Peitaʻi ua faaata mai e ulu e fitu malo malolosi autū e fitu, ia ua taʻitasi ma taulamua i o latou taimi i le faapuapuagatiaina o tagata o le Atua. I le 33 T.A., a o avea Roma ma malo autū, sa faaaogā ai e Satani lenā ulu o le manu feʻai ina ia fasiotia le Alo o le Atua. Sa lafoaʻia e le Atua le pulega o mea faa-Iutaia lē faatuatua i lenā taimi, ma mulimuli ane, i le 70 T.A., na faatagaina Roma ina ia faaoo le sala o lana faamasinoga i lenā nuu. O le mea e fiafia ai, sa uluaʻi lapataʻia le Isaraelu moni a le Atua, le faapotopotoga o Kerisiano faauuina, ma na sosola ese ai i latou o ē sa i Ierusalema ma Iutaia ina ia saogalemu i tala atu o le Vaitafe o Ioritana.​—Mataio 24:15, 16; Kalatia 6:16.

7. (a) O le ā le mea sa ao ona tupu ina ua oo i le faaiʻuiʻuga o le faiga o mea ma amata ai le aso o le Alii? (e) O le ā sa faamaonia le avea ma ulu lona fitu o le manu feʻai o le Faaaliga 13:1, 2?

7 Ae peitaʻi, e oo ane i le iʻuga o le uluaʻi senituri T.A., ua ō ese ma le upu moni le toʻatele o i latou o lenei uluaʻi faapotopotoga. Ma o Kerisiano moni pei o saito, o “tagata ia o le malo,” ua fetinaʻiina tele i latou e titania, “o le fanau ia a lē ua leaga.” Ae ina ua oo mai le vaitaimi faaiʻuiʻu o le faiga o mea, sa toe aliaʻi mai ai Kerisiano faauuina e avea o se vaega ua faamaopoopoina. A o faagasolo le aso o le Alii, e ao i tagata amiotonu ona “pupula . . . e pei o le lā.” O le mea lea, sa faamaopoopoina ai le faapotopotoga Kerisiano mo galuega. (Mataio 13:24-30, 36-43) E oo ane i le taimi lea, ua lē o toe iai le Malo o Roma. Sa umia e le Malo tele o Peretania faatasi ai ma le Iunaite Setete o Amerika, le taulaʻiga autū o le lalolagi. Sa faamaonia le avea o nei malo malolosi fuifuilua o le lalolagi ma ulu lona fitu o le manu feʻai.

8. Aiseā e lē faateʻia ai i le faatusaina o le malo malosi fuifuilua o Amerika ma Peretania i se manu feʻai?

8 Pe ua lē faateʻia ai ea i le faatusa o malo malolosi faapolotiki o loo pule faapea o se manu feʻai? O le manatu lenā o nisi o ē tetee i le vaitaimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ina ua luʻia i faamasinoga o le tulafono i le lalolagi atoa le tulaga o Molimau a Ieova, i le avea ai o se faalapotopotoga ma ni tagata taʻitoʻatasi. Ae seʻi manatunatu teisi lava! Pe e lē o taliaina ea e atunuu lava latou manu feʻai po o meaola tataa e avea ma a latou faailoga faaleatunuu? Mo se faaaʻoaʻoga, ua iai le leona a Peretania, le aeto a Amerika, ma le tarako a Saina. Aiseā la o le a tetee ai se tasi pe afai e faaaogā foʻi e le Atua o Lē na faatonutonuina le tusiaina o le Tusi Paia manu feʻai ina ia faaata mai ai malo malolosi o le lalolagi?

9. (a) Aiseā e lē tatau ai ona tetee se tasi i le faapea mai o le Tusi Paia ua tuuina atu e Satani lana pule tele i le manu feʻai? (e) Ua faamatalaina mai faapefea Satani i le Tusi Paia, ma ua ia taaʻina faapefea faiga malo?

9 O le isi mea, aiseā o le a tetee ai fua se tasi i le fai mai o le Tusi Paia ua tuuina atu e Satani lana pule tele i le manu feʻai? O le Atua e sau ai lenā faamatalaga, ma i lana silafaga ʻua pei atunuu o se tulutulu e sisina ifo nai le pakete ma e pei o le efuefu.’ O le a sili atu ona lelei i na atunuu ona taumafai ina ia maua le finagalo malie o le Atua na i lo le feita fua i le auala ua faamatalaina ai i latou e lana Afioga faavaloaga. (Isaia 40:15, 17; Salamo 2:10-12) E sesē tala lē faavaea faapea o Satani o se tasi na tofia na te faapuapuagatiaina i se afi i seoli agaga o ē ua maliliu. E lē o iai se nofoaga faapena. Na i lo lea, ua faamatalaina Satani i le Tusi Paia o “se agelu o le malamalama”​—o se matai sili o le taufaasesē o lē o loo faatinoina se taaʻiga malosi tele i upufai faapolotiki a tagata lautele.​—2 Korinito 11:3, 14, 15; Efeso 6:11-18.

10. (a) O le ā ua faailoa mai e le mea moni faapea ua tofu nifo uma e sefulu ma se palealii? (e) O le ā ua faaata mai e nifo e sefulu ma palealii e sefulu?

10 Ua iai nifo e sefulu i ulu e fitu o le manu feʻai. Atonu e tofu ulu e fā ma nifo taʻitasi ae tolu ulu e tofu ma nifo taʻilua o loo iai. Ae e lē gata i lea, e sefulu palealii o loo iai i ona nifo. I le tusi o Tanielu, ua faamatalaina ai manu feʻai taufaamataʻu, ma e faaletino le faamatalaina o le faitauina o o latou nifo. Mo se faaaʻoaʻoga, ua faaata mai e nifo e lua o loo i le mamoe poʻa le malo o le lalolagi e faia aʻe i ni vaega se lua, o Metai ma Peresia, a o nifo e fa o loo i le ʻoti ua faaata mai ai malo e fā na iai faatasi i le taimi e tasi, lea sa tutupu aʻe mai iā Eleni le malo o Alesana le Sili. (Tanielu 8:3, 8, 20-22) Ae peitaʻi, e foliga mai e faafaatusa le faitauina o nifo e sefulu i le manu feʻai na vaaia e Ioane. (Faatusatusa i le Tanielu 7:24; Faaaliga 17:12.) O loo faaata mai ai le atoatoa o pulega a malo tutoʻatasi na o loo aofia ai i le faalapotopotoga faapolotiki atoa lava a Satani. O nei nifo uma e mataʻutia ma fetauaʻi, ae pei ona faailoa mai e ulu e fitu, e taʻitoʻatasi le malo malosi ma pulea le lalolagi i lona lava taimi. I le tulaga talitutusa, ua faailoa mai e palealii e sefulu e faapea o le a faatinoina e malo taʻitasi uma le malosi e pule ai i le taimi lava e tasi faatasi ma le malo autū o loo pule, po o le malo malosi o le lalolagi i lenā taimi.

11. O le ā ua faailoa i le faapea mai e uiga i le manu feʻai, ua ʻi ona ulu foʻi o igoa fāifai’?

11 E uiga i le manu feʻai, ua ʻi ona ulu foʻi o igoa fāifai,’ o loo faia manatu mo ia lava e faaalia ai le lē faaaloalo tele mo Ieova le Atua ma Keriso Iesu. Ua ia faaaogāina suafa o le Atua ma Keriso e fai ma togafiti taufaasesē ina ia taulau ai ana faiga faapolotiki, ma ua faifaimea faatasi ma lotu sesē, ua oo lava i le faatagaina o taʻitaʻi lotu ina ia faia se vaega i ana gaoioiga faapolotiki. Mo se faaaʻoaʻoga, o loo iai i le Maota o Alii (House of Lords) i Egelani ni epikopo. Ua matuā aafia katinale Katoliko i ni matafaioi faapolotiki i Falani ma Italia, ma talu ai nei lava, ua nofoia ai e ni patele ni tofiga faapolotiki i Amerika Latina. Ua lomiaina e malo ni fuaitau faalotu e pei o le, “MATOU TE FAATUATUA I LE ATUA” i luga o a latou tupe pepa, ma ua latou faapea mai i luga o a latou tupe siliva ua iai le faamaoniga mai le Atua mo a latou pule, mo se faaaʻoaʻoga, o loo taʻua ai e faapea, o nei pule ua tofiaina “e ala i le alofa tunoa o le Atua.” O nei mea uma e mautinoa lava le tau fāifai, ona o loo ia taumafai ina ia faaaofia ai ma le Atua i gaoioiga faapolotiki faalotonuu ua faaleagaina.

12. (a) O le ā ua faaata mai e le sau o le manu feʻai mai “le sami,” ma o anafea na amata ai ona aliali aʻe lea manu? (e) O le ā ua faailoa mai e le mea moni e faapea ua tuuina atu e le tarako lana pule tele i le manu feʻai faafaatusa?

12 O le sau o le manu feʻai mai “le sami,” o se faailoga fetaui lea o le anoano o tagata ua fesouaʻiina, lea e mapuna mai ai faiga malo faaletagata. (Isaia 17:12, 13) Na amata ona aliali aʻe lenei manu feʻai mai le sami o tagata fesouaʻiina i tuā lava i aso o Nimarota (pe ā ma le senituri lona 21 T.L.M.), ina ua uluaʻi faailoaina e se faiga o mea e tetee iā Ieova ia lava ina ua mavae le Lolo. (Kenese 10:8-12; 11:1-9) Ae nei i le vaitaimi o le aso o le Alii ua faaalia atoa mai ai e le ulu mulimuli o ona ulu e fitu po o ai ia. Mātau foʻi, o le tarako na ia “tuuina atu foʻi [i le manu] . . . lona malosi, ma lona nofoālii, ma le pule tele.” (Faatusatusa i le Luka 4:6.) O le manu o le faiga faapolotiki lea ua faatulaga e Satani i totonu o le anoanoaʻi o tagata. Ua avea moni Satani o le “alii o lenei lalolagi.”​—Ioane 12:31.

Le Foa a Mate

13. (a) O le ā le mala ua osofaʻia ai le manu feʻai i le amataga o le aso o le Alii? (e) Ua faapefea ona pagatia le manu feʻai atoa ina ua oo se foa a mate i se tasi o ona ulu?

13 I le amataga lava o le aso o le Alii, sa taia ai le manu feʻai i se mala. Ua lipotia mai e Ioane e faapea: “Na aʻu iloa foʻi le tasi o ona ulu e peiseaʻī ua foa a mate; a o lona foa na fai a mate ai ua mafu, ona ofo ai lea o le lalolagi uma ma latou mulimuli atu i le manu feʻai.” (Faaaliga 13:3) Ua faapea mai lenei fuaiupu, ua oo i se tasi o ulu o le manu feʻai se foa a mate, ae ua tautala le fuaiupu e 12 e peiseaʻī ua pagatia ai le manu feʻai atoa. Aiseā ua faapea ai? Ia, o ulu o le manu feʻai e lē o avea faatasi uma ma malo autū. O loo taʻitasi ma faasolosolo ane i le puleaina malosi o tagata, aemaise lava i tagata o le Atua. (Faaaliga 17:10) O lea, a o amata le aso o le Alii, e na o le tasi lava le ulu, o le ulu lona fitu lea, o loo gaoioi e avea ma malo malosi autū o le lalolagi. E aumaia e se foa a mate i lenā ulu se mafatiaga tele i le manu feʻai atoa.

14. O anafea na tupu ai le foa a mate, ma sa faamatalaina mai faapefea e se taʻitaʻiʻau fitafita ona āuga i le manu feʻai a Satani?

14 O le ā le foa a mate? O loo taʻua mulimuli ane o se manuʻa i le pelu, ma o le pelu o le faailoga o faiga taua. O lenei manuʻa i le pelu na tupu i le amataga o le aso o le Alii, e ao ona fesootaʻi atu i le Taua Muamua a le Lalolagi, lea sa faatamaʻiaina ma tafiesea ai le manu feʻai faapolotiki a Satani. (Faaaliga 6:4, 8; 13:14) Ua faapea mai le tusitala o Maurice Genevoix, o lē sa avea ma taʻitaʻiʻau fitafita i lenā taimi e uiga i le taua: “E ioe tagata uma i le mātauliaina e faapea i talafaasolopito atoa o tagata, e iai ni nai aso sa faatāuaina e pei o Aokuso 2, 1914. Na muamua lava Europa, ma e leʻi pine talu ona mavae atu lenā ae iloa e toetoe lava o tagata uma ua tofu atu i latou i se mea leaga tele na tupu. Sa maluelue feagaiga uma, o maliega uma, o tulafono uma i amioga tatau, ma faavae uma; sa fesiligia mea uma mai le tasi aso i le isi aso. O le mea na tupu sa sili atu na i lo o ni lagona liʻa o se mea leaga o le a tupu, ma ni faamoemoega talafeagai. Sa matuā tetele, vevesi ma taʻuvalea lea mea, ae o loo tosoina atu ai pea i tatou i lona ala lava lea e tasi.”​—Maurice Genevoix, o se tagata o le Académie Française, na siiina mai upu i le tusi Promise of Greatness (1968).

15. Na faapefea ona oo le foa a mate i le ulu lona fitu o le manu feʻai?

15 Sa avea lenā taua o se mala tele mo le ulu autū lona fitu o le manu feʻai o loo pule. O ni aofaʻiga tele o tane talavou mai Peretania faatasi ai ma isi atunuu Europa sa fasiotia. I le fetauaʻiga e tasi, o le Fetauaʻiga i le Vaitafe o Somme i le 1916, e toʻa 420,000 tagata Peretania na lavevea o nisi na maliliu ai, faatasi ai ma le toʻa 194,000 o tagata Falani ma le 440,000 o tagata Siamani​—e sili atu i le 1,000,000 tagata na āfaina ai! I le itu foʻi tau i le tamaoaiga, o Peretania​—faatasi ai ma isi uma atunuu Europa—​sa matuā faamalepeina. Sa tautevateva le Malo tele o Peretania i le ta ma e leʻi toe malosi atoatoa mai ai lava. E mautinoa lava, sa taavilivili le lalolagi atoa e pei o se ta e oti ai ona o lenā taua, lea na auai atu i ai atunuu iloga e 28. Iā Aokuso 4, 1979, i le na o le 65 tausaga talu ona mavae le pasae aʻe o le Taua Muamua a le Lalolagi, sa faapea mai ai le The Economist, a Lonetona, Egelani: “O le 1914 na mou atu ai le autasi o le lalolagi lea ua lē mafai ona toe maua mai.”

16. I le vaitaimi o le Taua Muamua a le Lalolagi, sa faaalia faapefea e le Iunaite Setete o ia o se vaega o le malo fuifuilua malosi e pulea le lalolagi?

16 I le taimi lava e tasi, sa tatala ai e le Taua Tele, e pei ona taʻua ai i na aso, le avanoa mo le Iunaite Setete ina ia tulaʻi mai ma avea o se vaega o le Malo Malosi o le Lalolagi o Amerika ma Peretania. I uluaʻi tausaga o le taua, sa leʻi auai le Iunaite Setete i le fetauaʻiga ona o manatu o tagata lautele. Ae pei ona tusia e le tusitala o talafaasolopito o Esmé Wingfield-Stratford, “o le fesili autū na tulaʻi mai pe o le a faataatia ese e Peretania ma le Iunaite Setete i lea taimi o le mala sili, o la feeseeseaʻiga auā o lea ua manino mai lo [la] autasi i le pule ma le tutusa o le tulaga tau vaavaaiga.” Sa la faia faapea, e pei ona iai mea tutupu. I le 1917, sa foaʻi atu ai e le Iunaite Setete ana alaʻoa ma ana fitafita ina ia toe faamalosia ai taumafaiga o le taua a atunuu Soofaatasi (Allies) ia sa tau amata ona lē mautonu. O le auala lenā na manumalo ai le ulu lona fitu, lea ua tuufaatasia ai Peretania ma le Iunaite Setete.

17. O le ā sa tupu i le pulega i le lalolagi a Satani ina ua mavae le taua?

17 Sa matuā ese le lalolagi na iai ina ua mavae le taua. Ua toe ola mai le pulega i le lalolagi a Satani e ui ina sa faatamaʻia i le foa a mate, ma na oo ina sili atu ona malosi na i lo muamua ma faapea ona moomoo i ai tagata ona o lona malosi ua toe faafouina.

18. Ua mafai faapefea ona fai atu faapea ona “ofo ai lea” o tagata lautele, “ma latou mulimuli atu i le manu feʻai”?

18 Na tusi le tusitala o talafaasolopito o Charles L. Mee, Jr., e faapea: “O le masofa ifo o le pulega tuai [na faapogaia e le Taua Muamua a le Lalolagi] o se faatomuaga sa manaʻomia i le faalautele atu o le pulea e tagata o i latou lava, le saʻolotoga o atunuu fou ma vasega, le tatalaina o se saʻolotoga fou ma tutoʻatasi.” O lē na taʻimua i le taualumaga o lea vaitaimi ina ua mavae le taua, o le ulu lona fitu lea o le manu feʻai, lea ua toe malosi, ma o loo agaʻi atu faatasi ma le Iunaite Setete o Amerika i le matafaioi autū o le avea ma pule. Sa taʻimua uma nei malo malolosi fuifuilua i le lagolagoina o Malo Sosoo ma Malo Aufaatasi. E oo mai i le 2005 ma faasolo mai ai, ua taʻitaʻiina e le malosi faapolotiki o le Iunaite Setete atunuu e sili atu ona faamanuiaina i le faia o se olaga e silisili ona maualuga, i le teteeina o faamaʻi, ma le faateleina o le poto maoaʻe faaonapōnei. Na oo lava ina aauina atu tane e 12 i luga o le masina. O le mea lea, e lētioa ona “ofo ai lea” o tagata lautele, “ma latou mulimuli atu i le manu feʻai.”

19. (a) Ua faapefea ona sili atu isi mea ua faia e tagata na i lo le tau ina maofa i le manu feʻai? (e) O ai e lē fesiligia le avea ma pule i malo uma i le lalolagi, ma tatou te iloa faapefea? (i) Ua tuuina atu faapefea e Satani le pule i le manu feʻai, ma o le ā le iʻuga i le vaega tele o tagata?

19 Ua sili atu isi mea ua faia e tagata na i lo le tau ina moomoo i le manu feʻai, e pei ona sosoo ai ona taʻua e Ioane: “Ua latou ifo foʻi i le tarako o lē na tuuina atu le pule i le manu feʻai, ua latou ifo foʻi i le manu feʻai, ua faapea atu, ʻO ai sē tusa ma le manu feʻai? O ai sē na te mafaia ona tau ma ia?’” (Faaaliga 13:4) A o iai Iesu i inei i le lalolagi, sa finau mai Satani ua iā te ia le pule i malo uma o le lalolagi. E leʻi teea e Iesu lea taofi; auā sa ia faasino atu foʻi iā Satani o le pule o le lalolagi ma e leʻi fia faia sona sao i faiga faapolotiki o na aso. Sa mulimuli ane tusi Ioane e uiga i Kerisiano moni: “Ua tatou iloa e mai le Atua lava i tatou, a o le lalolagi uma o loo nofo toʻilalo i loo leaga.” (1 Ioane 5:19; Luka 4:5-8; Ioane 6:15; 14:30) Ua tuuina atu e Satani le pule i le manu feʻai, ma na te faia lea i se faavae faalotonuu. O lea, na i lo le autasia i fusi o le alofa faale-Atua, ua fevaevaeaʻi tagata e ala i le faamaualuga ona o ituaiga e tupuga mai ai, o lanu ma atunuu. O le iʻuga, ua tapuaʻi atu ai se vaega tele o tagata i lea vaega o le manu feʻai o loo pule i le laueleele o loo latou mau ai. Ua lē gata la ina maofa i le manu feʻai, ae ua tapuaʻi foʻi i ai.

20. (a) E faapefea ona tapuaʻi tagata i le manu feʻai? (e) Aiseā e lē auai ai Kerisiano o ē tapuaʻi iā Ieova le Atua i sea tapuaʻiga i le manu feʻai, ma o le faaaʻoaʻoga a ai latou te mulimuli ai?

20 E faapefea ona fai lenei tapuaʻiga? E ala i le faamuamua o le alofa i le atunuu na i lo le alofa i le Atua. O le toʻatele o tagata e faamuamua nuu na latou fananau ai. I le avea ai o ni tagatānuu lelei, e faaaloalo foʻi Kerisiano moni i pule ma faailoga o atunuu o loo latou aumau ai, e usiusitai i tulafono, ma saosaolaumea moni i le lelei o la latou faigānuu ma o latou tuaoi. (Roma 13:1-7; 1 Peteru 2:13-17) Ae peitaʻi, latou te lē mafafai ona tuutoina atu atoatoa i se atunuu e tasi e faasaga tau ai i isi atunuu uma. E lē o se aʻoaʻoga faa-Kerisiano le faapea “matou te lagolago atu i lo matou atunuu, e tusa lava pe saʻo pe sesē.” O Kerisiano la e tapuaʻi iā Ieova le Atua e lē mafafai ona latou tuuina atu se tapuaʻiga mitamitavale lotonuu i so o se vaega o le manu feʻai, auā o le uiga o lea mea o le tapuaʻi atu ai i le tarako​—lea e puna mai ai le pule a le manu feʻai. Latou te lē mafafai ona fesili atu ma le maofa: “O ai sē tusa ma le manu feʻai?” Na i lo lenā, latou te mulimuli i le faaaʻoaʻoga a Mikaele​—o le uiga o lona igoa “O Ai Sē Pei o le Atua?”​—a o latou lagolagoina le silisili ese aoao o Ieova. I le taimi atofaina a le Atua, o le a tau ai lenei Mikaele, o Keriso Iesu, ma le manu feʻai ma manumalo mai ai, e pei lava ona ia manumalo i le tuliesea o Satani mai le lagi.​—Faaaliga 12:7-9; 19:11, 19-21.

Sii Taua Atu i le ʻAupaia

21. Ua faamatala mai faapefea e Ioane le faatogafitia e Satani o le manu feʻai?

21 Ua iai fuafuaga a Satani lē faaʻoleʻole, mo le faatogafitia o le manu feʻai i mea ua ia fuafuaina. Ua faamatala mai e Ioane lenei mea: “Ua avatu foʻi iā te ia [le manu feʻai e fitu ona ulu] le gutu e tautala ai i upu faasausili ma upu faifai; ua tuuina atu foʻi iā te ia le pule e tau ai le taua i masina e fāgafulu ma le lua. Ona tautala lea o ia ua upu leaga i le Atua, ua ia upu leaga i lona suafa, ma lona afioaga , o i latou ia o ē ua nonofo i le lagi. Ua tuuina atu foʻi iā te ia ia tau le taua ma le ʻau paia, ma ia manumalo iā te i latou; ua tuuina atu foʻi iā te ia e pule i ituaiga uma, ma gagana eseese, ma nuu. E ifo foʻi iā te ia o i latou uma o ē nonofo i le lalolagi, ē ua lē tusia o latou igoa talu ona faavaeina o le lalolagi i le tusi o le ola a le Tamaʻi Mamoe na fasia.”​—Faaaliga 13:5-8.

22. (a) I le ā le vaitaimi ua faasino i ai masina e 42? (e) Sa faapefea ona ʻfaatoʻilaloina’ Kerisiano faauuina i le vaitaimi o masina e 42?

22 E foliga mai o le 42 masina ua taʻua i inei e tutusa ma le tolu ma le ʻafa tausaga le vaitaimi lea na lutia ai i faalavelave le ʻaupaia e le nifo na oso aʻe mai se tasi o manu feʻai i le valoaga a Tanielu. (Tanielu 7:23-25; tagaʻi foʻi i le Faaaliga 11:1-4.) O lea la, na amata mai le faaiʻuga o le 1914 e oo atu i le 1918, a o fefasiaʻi moni lava atunuu o loo fetauaʻi e pei o ni manu feʻai, sa oo ai tagatānuu o na atunuu i ni omiga ina ia tapuaʻi atu i le manu feʻai, ina ia faalolololo i le lotu o le lotonuu, e oo lava i le nofo sauni ina ia maliliu mo lo latou atunuu. O na omiga sa taʻitaʻiina atu ai i le pagatia tele o le toʻatele o le ʻaufaauuina, o ē na lagona e faapea o lo latou usiusitai silisili e tuuina atu iā Ieova le Atua ma lona Alo, o Keriso Iesu. (Galuega 5:29) Sa oo o latou tofotofoga i se tumutumuga iā Iuni 1918, ina ua ʻfaatoʻilaloina’ i latou. I le Iunaite Setete, sa faafalepuipui sesē nisi sui iloga o le Sosaiete o le Olo Matamata, ma sa faalavelavea tele ai le talaʻiga maopoopo a o latou uso Kerisiano. I le iai o le pule “i itu aiga uma, ma gagana eseese, ma nuu,” sa taofia ai e le manu feʻai le galuega a le Atua i le lalolagi aoao.

23. (a) O le ā le “tusi o le ola a le Tamaʻi mamoe,” ma o le ā ua faasolo atu i lona atoaga talu mai le 1918? (e) Aiseā e avea ai so o se manumalo o le faalapotopotoga vaaia a Satani i le “au paia” o se manumalo e gaogao?

23 Sa foliga mai lenei mea o se manumalo mo Satani ma lana faalapotopotoga. Ae sa lē mafai ona aumaia ai iā i latou ni aogā mo se taimi umi, talu ai e leai se tasi mai le faalapotopotoga vaaia a Satani sa tusia lona igoa i “le tusi o le ola a le Tamaʻi Mamoe.” I le tulaga faafaatusa, o loo aofia ai i lenei tusi tāʻai igoa o i latou o ē o le a pule faatasi ma Iesu i lona Malo faalelagi. Sa tusia uluaʻi igoa i lenā tusi tāʻai i le Penetekoso 33 T.A. Ma i le faasolo mai o tausaga, ua faaopoopo atu i ai isi igoa e tele. Talu mai le 1918, ua faagasolo atu ai le faamaufaailogaina o ē o totoe o suli o le Malo e 144,000 i lona atoaga. Toeitiiti ona tusiaina lea e lē toe soloia igoa o i latou uma ia i le tusi tāʻai o le ola a le Tamaʻi Mamoe. Ae mo ē tetee o loo tapuaʻi i le manu feʻai, e leai se tasi o i latou ia o le a tusiaina o latou igoa i lea tusi tāʻai. E so o se manumalo la ua foliga mai ua manumalo ai i latou nei i “le au paia,” o se manumalo gaogao, e mo sina vaitaimi lē tumau.

24. O le ā ua valaau atu ai Ioane iā i latou o loo iai le faautautaga ina ia faalogo i ai, ma o le ā le uiga o upu ua lagonaina mo tagata o le Atua?

24 Ua valaau atu nei Ioane iā i latou o loo iai le faautautaga ina ia matuā faalogo ma le faaeteete: “Ai se tasi ua i ai taliga, inā faalogo mai ia o ia.” Ona ia faaauau mai lea e faapea: “Ai sē ua ave faatagataotaua, e alu lava ia faatagataotaua; ai sē na te fasiotia i le pelu, e tusa ona fasiotia o ia i le pelu. O le mea lenā ua fia maua ai le onosai ma le faatuatua o le ʻau paia.” (Faaaliga 13:9, 10) Sa tusia e Ieremia ni upu e talitutusa ma upu nei i tausaga muamua atu i le 607 T.L.M., ina ia faaalia ai le lē masuia o sala faafaamasinoga a Ieova mo le aai lē faamaoni o Ierusalema. (Ieremia 15:2; tagaʻi foʻi i le Ieremia 43:11; Sakaria 11:9.) I le taimi o le ooooga o ona tofotofoga, sa faamanino mai ai e Iesu e lē tatau i ona soo ona faagutugutulua ina ua ia fetalai: “O i latou uma o ē tago i le pelu, e oti i latou i le pelu.” (Mataio 26:52) E faapena foʻi le taimi lenei i le aso o le Alii, e ao i tagata o le Atua ona pii ama atu i mataupu silisili o le Tusi Paia. O le a leai se solaaga i le taimi mulimuli mo ē e lē salamō, o ē o loo tapuaʻi i le manu feʻai. E manaʻomia uma lava e i tatou le tutumau, faatasi ai ma le faatuatua e lē maluelue, ina ia sao mai ai i sauāga ma tofotofoga o loo i le lumanaʻi.​—Eperu 10:36-39; 11:6.

Le Manu Feʻai e Lua Nifo

25. (a) Ua faamatalaina mai faapefea e Ioane se isi manu feʻai faafaatusa ua tulaʻi mai i le lalolagi? (e) O le ā ua faaata mai e nifo e lua o le manu feʻai fou ma lona sau mai le fanua?

25 Ae ua tulaʻi mai foʻi se isi manu feʻai i le lalolagi. Ua lipotia mai e Ioane: “Na aʻu iloa foʻi le tasi manu feʻai ua alu aʻe nai le fanua, ua i ai foʻi ona nifo e lua pei o nifo o se tamaʻi mamoe, a ua tautala ia pei o se tarako. Ua fai foʻi e ia le pule uma a le uluaʻi manu feʻai i ona luma; ma ua faia e ia ona ia ifo o le lalolagi ma ē ua nonofo ai i le uluaʻi manu feʻai, o lē ua mafu lona foa na fai a mate ai; ua faia foʻi e ia faailoga tetele, o lea ua fai ai e ia ina ia alu ifo le afi mai le lagi i le lalolagi i luma o tagata.” (Faaaliga 13:11-13) E lua nifo o le manu feʻai lenei, ua faasino mai ai se tulaga fuifuilua a ni malo malolosi faapolotiki e lua. Ma ua faamatalaina faapea e sau mai le fanua, ae lē sau mai le sami. O lona uiga, e sau mai le faiga o mea i le lalolagi a Satani ua uma ona faavaeina. E tatau ona avea o se malo malosi o le lalolagi, ua uma ona iai, o loo faia sana matafaioi mataʻina i le vaitaimi o le aso o le Alii.

26. (a) O ai le manu feʻai e lua ona nifo, ma ua fesootaʻi faapefea lenei manu i le manu feʻai muamua? (e) I le ā le uiga ua pei ai o nifo o se tamaʻi mamoe nifo e lua o le manu feʻai, ma ua faapefea ona “pei o se tarako” pe a tautala? (i) O le ā o loo tapuaʻi moni lava i ai tagata lotonuu, ma ua faatusaina le lotonuu i le ā? (Tagaʻi i le faamatalaga i le pito i lalo.)

26 O ai lenei malo? O le Malo Malosi o le Lalolagi o Amerika ma Peretania​—e tutusa ma le ulu lona fitu o le manu feʻai muamua ae o loo iai i le vaaiga lenei i se matafaioi faapitoa! E ao ona tatou mātauina le manu feʻai lenei e ese mai le manu feʻai e fitu ona ulu, ina ia tatou manino ai pe faapefea ona ia gaoioi tutoʻatasi i le vaaiga a le lalolagi. Ua faia aʻe lenei manu feʻai faafaatusa e lua ona nifo i ni malo malolosi faapolotiki se lua o loo pule faatasi i le taimi e tasi, e lē faalagolago le tasi i le isi, ae felagolagomaʻi. O ona nifo e lua e ʻpei o nifo o se tamaʻi mamoe’ ua taʻuina mai ai e faapea na te faafoliga mai ia lava e agamalu ma e lē maitaita gofie, faapea ma se ituaiga o pulega ua faafoliga mai, e tatau ona liliu atu i ai le lalolagi uma. Ae ua tautala o ia e “pei o se tarako” i le uiga faapea na te faaaogā omiga ma faamataʻuga ma e oo lava i sauāga tuusaʻo i so o se mea e lē taliaina ai lana faiga tau pulega. Na te lē o faalaeiauina le gauaʻi atu i le Malo o le Atua i lalo o le pulega a le Tamaʻi Mamoe a le Atua, ae na i lo lenā, i manaʻoga o Satani, le tarako tele. Ua ia faaauilumaina fevaevaeaʻiga ma feʻainaʻiga lotonuu lea e uiga i le tapuaʻi atu i le manu feʻai muamua. *

27. (a) O le ā le manatu o le manu feʻai e lua ona nifo ua faaalia mai, e ala i lona aumaia o le afi mai le lagi? (e) O le ā le manatu a le toʻatele i le vaega faaonapōnei o le manu feʻai e lua ona nifo?

27 Ua faia e lenei manu feʻai e lua ona nifo ni faailoga tetele, e oo lava i le aumaia o le afi mai le lagi. (Faatusatusa i le Mataio 7:21-23.) Ua faamanatu mai iā i tatou e lenei faailoga ia Elia, le perofeta anamua a le Atua o lē sa auai i se finauga ma perofeta a Paala. Ina ua taulau ona ia valaauina le alu ifo o le afi mai le lagi e ala i le suafa o Ieova, sa faamaonia ai e aunoa ma le masalosalo o ia o se perofeta moni ae pepelo perofeta a Paala. (1 Tupu 18:21-40) I le pei o na perofeta a Paala, ua manatu le manu feʻai e lua ona nifo ua lava faamaoniga ua iā te ia e avea ai ma perofeta. (Faaaliga 13:14, 15; 19:20) Ioe, ua ia faapea mai sa ia faatoʻilaloina ʻautau a le fili i taua e lua a le lalolagi, ma le faa-Komunisi e lē faale-Atua! E toʻatele tagata ua manatu i le vaega faaonapōnei o le manu feʻai e lua ona nifo e faapea o sē e puipuia le saʻolotoga ma o se puna o mea lelei faaletino.

Le Faatagata o le Manu Feʻai

28. Ua faaalia faapefea e Ioane le lē o taʻumamāina o le manu feʻai e lua ona nifo e ui ina pei o nifo o se tamaʻi mamoe?

28 Pe o lona uiga ea e leai ni mea leaga e faia e le manu feʻai e lua ona nifo auā o ona nifo e pei o nifo o se tamaʻi mamoe? Ua faaauau ona faapea mai Ioane: “Ua ia faasesē foʻi i ē ua nonofo i le lalolagi, ona o ia faailoga ua tuuina atu iā te ia na te faia i luma o le manu feʻai, o loo fai atu ia i ē ua nonofo i le lalolagi, latou te faia se faatagata o le manu feʻai e ona le manuʻa i le pelu a ua ola. Ua tuuina atu foʻi iā te ia na te avatua le mānava i le faatagata o le manu feʻai, ina ia tautala le faatagata o le manu feʻai, ma ia faia ina ia fasiotia i latou uma o ē lē ifo atu i le faatagata o le manu feʻai.”​—Faaaliga 13:14, 15.

29. (a) O le ā le fuafuaga o le faatagata o le manu feʻai, ma o anafea na fausia ai lenei faatagata? (e) Aiseā ua lē o se faatagata ai e leai se ola, le faatusa o le manu feʻai?

29 O le ā lenei “faatagata o le manu feʻai,” ma o le ā lona fuafuaga? O le fuafuaga ina ia uunaʻia atili le tapuaʻia o le manu feʻai e fitu ona ulu lea ua avea ai o ia ma faatagata ma, o lona uiga, ina ia faaauau pea le iai o le manu feʻai. Na fausia lenei faatagata ina ua toe ola mai le manu feʻai e fitu ona ulu mai lona foa i le pelu, o lona uiga, ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi. E lē o se faatagata e leai se ola, e pei o le tupua sa faatūina e Nepukanesa i laufanua laugatasi o Turu. (Tanielu 3:1) Ua mānavaina atu e le manu feʻai e lua ona nifo le ola i lenei faatagata ina ia mafai ai e le faatagata ona ola ma faia se matafaioi i talafaasolopito o le lalolagi.

30, 31. (a) E tusa ai o mea moni o talafaasolopito o ai lenei faatagata? (e) Pe ua iai ea nisi ua fasiotia ona o le mumusu e tapuaʻi atu i lenei faatagata? Seʻi faamatala mai.

30 Ua faailoaina mai e le faataunuuga o talafaasolopito lenei faatagata e faapea o le faalapotopotoga na faatūina, na faatūina ma lagolagoina e Peretania ma le Iunaite Setete ma na faaigoa muamua o Malo Sosoo. Mulimuli ane, i le Faaaliga mataupu e 17, ua aliali mai ai i lalo o se faailoga e ese, o se manu feʻai mūmū o loo ola ma mānava, o loo iai i se tulaga tutoʻatasi. E ʻtautala’ lenei faalapotopotoga faavaomalo, i lona faia o ni folafolaga gugutu faapea ua na o ia e mafai ona aumaia le filemu ma le saogalemu i tagata. Ae o le mea moni, ua avea lenei faalapotopotoga ma nofoaga autū o felafolafoaʻiga mo atunuu o loo auai atu i ai ina ia fefaaaliaʻi ai ni lauga matuā ʻinaʻinā ma le aasa. Ua ia faamataʻuina le tuuesea e lē toe auaufaatasi, po o le faasala i ni tulaga mafatia, o so o se atunuu po o ni tagata e lē ifo atu i lana pule. Na faateʻa ese e Malo Sosoo, malo e leʻi usiusitai atu i ona manatu. I le amataga o le puapuaga tele, o le a faataunuu ai e “nifo” faafitafita o lenei faatagata o le manu feʻai se matafaioi e faatamaʻia ai.​—Faaaliga 7:14; 17:8, 16.

31 Talu mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ua uma ona fasiotia moni ai le faatagata o le manu feʻai​—lea ua faaalia nei o le faalapotopotoga a Malo Aufaatasi. Mo se faaaʻoaʻoga, i le 1950 sa auai atu ai vaegaʻau a Malo Aufaatasi i le taua i le va o Korea i Mātū ma Korea i Saute. Sa fasiotia e vaegaʻau a Malo Aufaatasi ma Korea i Saute, se faatatauga e tusa ma le 1,420,000 tagata o Korea i Mātū ma tagata Saina. E talitutusa lava, mai le 1960 e oo i le 1964, sa auai ai i ni gaoioiga faavaegāʻau a Malo Aufaatasi i Congo (lea ua avea nei ma Kinshasa). E lē gata i lea, ua faaauau ona ioeina e taʻitaʻi o le lalolagi, e aofia ai ma pope Paulo VI ma Ioane Paulo II, e faapea o lenei faatagata o le faamoemoega mulimuli ma o le faamoemoega sili foʻi lea o tagata mo le filemu. Ua latou tausisi mai e faapea, afai e lē taulau ona auauna i ai tagata, o le a faaumatiaina e tagata i latou lava. Ua faapea ona latou faapogaia ai i se uiga faafaatusa ona fasiotia tagata uma o ē mumusu e usitai atu i le faatagata ma tapuaʻi i ai.​—Teuteronome 5:8, 9.

Le Faailoga a le Manu Feʻai

32. Ua faamatalaina mai faapefea e Ioane le faatogafitia e Satani o vaega faapolotiki o lana faalapotopotoga vaaia ina ia pagatia ai ē o totoe o le fanau a le fafine a le Atua?

32 Ua vaaia nei e Ioane le auala ua faatogafitia ai e Satani le vaega faapolotiki o lana faalapotopotoga vaaia ina ia faapogaia ai le pagatia aupito tele mo ē o totoe o le fanau a le fafine a le Atua. (Kenese 3:15) Ua ia toe foʻi atu e faamatalaina mai “le manu feʻai” lava ia: “Ua faia foʻi e ia ona ia faailogaina o tagata uma, o tagata nuu atoa ma alii, o ē mauʻoa ma ē matitiva, o ē saʻoloto ma ē pologa, ia faailogaina i latou i o latou lima taumatau, po o latou muāulu; ina ia lē mafaia ona faatau mai pe faatau atu e se tasi, tau lava o ē ua i ai le faailoga, po o le igoa o le manu feʻai, po o le faitau aofaʻi o lona igoa. O le mea lenei e ao ina i ai le poto. O lē ua i ai le mafaufau, inā faitau ia o ia i le faitau aofaʻi o le manu feʻai; auā o le faitau aofaʻi lea o le tagata; o lona faitau aofaʻi foʻi, E ono selau ma le onogafulu ma le ono.”​—Faaaliga 13:16-18.

33. (a) O ai le igoa o le manu feʻai? (e) O le ā ua masani ona faauiga i ai le numera ono? Seʻi faamatala mai.

33 Ua iai se igoa o le manu feʻai, ma o lea igoa o se numera: 666. O le numera ono, ua masani ona faauiga i fili o Ieova. Sa iai se tagata Filisitia o le sa Rafā e “maualuga,” ma o ona “tamatamaʻi lima ma tamatamaʻi vae ua taʻiono.” (1 Nofoaiga a Tupu 20:6) Sa faatūina e le tupu o Nepukanesa se faatagata auro e 6 kupita le lautele ma le 60 kupita le maualuga, ina ia autasia ai ana tagata ofisa faapolotiki i le tapuaʻiga e tasi. Ina ua mumusu auauna a le Atua e tapuaʻi i le faatagata auro, sa faatonuina e le tupu le lafoina o i latou i le ogaumu aasa. (Tanielu 3:1-23) E itiiti ifo le numera ono i lo le fitu lea e faaata mai ai le tulaga atoatoa mai le silafaga a le Atua. O le mea lea, o ono e tolu, e faaata mai ai le matuā lē lelei atoatoa.

34. (a) O le ā ua faailoa mai e le mea moni e faapea o le numera o le manu feʻai o ʻle numera lea o le tagata’? (e) Aiseā ua fetaui ai le avea o le 666 ma igoa o le faiga faapolotiki a le lalolagi a Satani?

34 O le igoa e mātaulia ai se tagata. E faapefea la i lenei numera ona mātaulia ai le manu feʻai? Ua faapea mai Ioane o “le faitau aofaʻi [po o le numera] lea o le tagata,” e lē o se numera a se agaga, ua fesoasoani ai la le igoa ina ia faamautinoa ai e faapea o le manu feʻai e faalelalolagi, o loo faaatagia ai faiga malo a tagata. E pei lava ona lē taulau i le numera ono ona faatutusa atu ma le fitu, o le 666 la​—ono i le tulaga lona tolu​—o se igoa fetaui mo le faiga faapolotiki sili ona telē a le lalolagi lea ua matuā lē taulau leaga lava ona faafetaui atu i tapulaa a le Atua o le lelei atoatoa. Ua pule aoao le manu feʻai faapolotiki a le lalolagi i lalo o le igoa faafuainumera o le 666, a o faagaoioia pea e polotiki tetele, lotu tetele, ma pisinisi tetele lenā manu feʻai e avea ma sē e pule sauā i tagata ma o sē faasauā i tagata o le Atua.

35. O le ā le uiga o le faailogaina i le muaulu po o le lima taumatau i le igoa o le manu feʻai?

35 O le ā le uiga o le faailogaina i le muaulu po o le lima taumatau i le igoa o le manu feʻai? Ina ua tuuina atu e Ieova le Tulafono iā Isaraelu, sa ia taʻu atu iā i latou: “O lenei, ia outou tuu nei upu i o outou loto ma o outou manatu, ia fusi foʻi e fai ma faailoga i o outou lima, e avea foʻi ma pale i le va o outou mata.” (Teuteronome 11:18) O le uiga o lenei mea sa tatau iā Isaraelu ona tausia pea lava pea lenā Tulafono i o latou luma, ina ia taaʻina ai a latou gaoioiga uma ma manatu. Ua taʻua faapea ua tusia e le 144,000 o ē faauuina le suafa o le Tamā ma Iesu i o latou muaulu. O lenei mea ua mātaulia ai i latou e ō Ieova le Atua ma Iesu Keriso. (Faaaliga 14:1) I le faataʻitaʻi i ai, ua faaaogā ai e Satani le faailoga faatemoni o le manu feʻai. So o se tagata lava e auai i gaoioiga i aso faisoo e pei o le faatauina mai ma le faatauina atu, ua omia ina ia faia mea i le auala ua faia ai e le manu feʻai, mo se faaaʻoaʻoga, i le faamanatuina o aso mālōlō. Ua faatalitalia i latou ina ia tapuaʻi i le manu feʻai, ia faataga ina ia ona puleaina o latou olaga, ina ia mauaina ai lana faailoga.

36. O ā faafitauli ua maua e i latou o ē mumusu e talia le faailoga o le manu feʻai?

36 O i latou o ē mumusu e talia le faailoga o le manu feʻai sa iai i ni faafitauli faifai pea. Mo se faaaʻoaʻoga, e afua mai i tausaga e amata i le 1930 faasolo mai ai, sa latou tauivi ai i le tele o tauiviga faafaamasinoga ma tutumau i osofaʻiga sauā a tagata ma isi sauāga. I atunuu tautalatasi, sa tuuina ai i latou i nofoaga o faasalaga, lea sa maliliu ai le toʻatele. Talu mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi, sa pagatia ai tane talavou e lē mafaitaulia i le faafalepuipui mo ni taimi uumi, o nisi na oo lava ina faatigāina ma fasiotia, ona o lo latou mumusu e faagutugutulua i lo latou solitū faa-Kerisiano. I isi atunuu ua lē mafai moni ai lava e Kerisiano ona faatau mai pe faatau atu; o nisi ua lē mafai ona mauaina ni fanua mo i latou lava; o isi ua tatosoina faamalosi, fasiotia, pe tutuli ese mai o latou atunuu moni. Aiseā? Ona o le loto fuatia ifo lelei ua latou teena ai le faatauina o se pepa faamaonia a vaega faapolotiki. *​—Ioane 17:16.

37, 38. (a) Aiseā ua avea ai le lalolagi o se nofoaga e faigatā ona nonofo ai i latou o ē mumusu e talia le faailoga o le manu feʻai? (e) O ai o loo tausia le faamaoni, ma o le ā ua latou maumauaʻi ina ia faia?

37 I nisi vaipanoa o le lalolagi, ua matuā mauaa ai lotu i totonu o faigānuu, e so o se tasi ai lava e auai i le upu moni a le Tusi Paia, e faaesea o ia e ona aiga ma ana uō sa iai muamua. E manaʻomia le tele o le faatuatua ina ia tutumau ai. (Mataio 10:36-38; 17:22) I se lalolagi o loo tapuaʻi ai le toʻatele o tagata i ʻoa faitino ma tupu tele ai le lē faamaoni, e masani i le Kerisiano moni ona ia faatuatuaina atoatoa Ieova e faapea o le a Ia fesoasoani iā te ia i le tuliloaina o se ala saʻo. (Salamo 11:7; Eperu 13:18) E manaʻomia le tele o le maumauaʻi ina ia tumau ai ona mamā ma le lē filogia i totonu o se lalolagi ua tumu i amioga lē tatau. O Kerisiano o ē mamaʻi e masani ona faamalosia e fomaʻi ma teine po o tama tausi maʻi ina ia solia le tulafono a le Atua e faatatau i le paia o le toto; e teena foʻi e Molimau faaiʻuga a le faamasinoga e feteenaʻi ma lo latou faatuatua. (Galuega 15:28, 29; 1 Peteru 4:3, 4) Ma i aso nei o le faatupulaʻia o le leai o ni galuega, ua faateteleina ai ona faigatā mo se Kerisiano moni ona ʻalofia galuega e mafai ona afaina ai lona faamaoni i le Atua.​—Mika 4:3, 5.

38 Ioe, o le lalolagi o se nofoaga faigatā mo le ola ai o i latou o ē e lē o iai le faailoga a le manu feʻai. O se faaaliga iloga lea o le mana ma faamanuiaga a Ieova o le tausia o le faamaoni e ē o totoe o le fanau a le fafine, faapea foʻi ma le sili atu i le ono miliona o le motu o tagata e toʻatele, e ui lava i omiga ina ia solia tulafono a le Atua. (Faaaliga 7:9) Tau ina ia tatou faaauau uma ona viia Ieova ma ona ala amiotonu, i le autasi i le lalolagi atoa, a o teena le mauaina o le faailoga o le manu feʻai.​—Salamo 34:1-3.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 4 Mo auʻiliʻiliga atili, tagaʻi i itulau 165-179 o le tusi Uaʻi Atu i le Valoaga a Tanielu!, ua lomia e Molimau a Ieova.

^ pala. 5 The Interpretation of St. John’s Revelation, a R. C. H. Lenski, itulau 390-391.

^ pala. 26 Ua mātauina e le ʻaufaitofā faapea o le lotonuu, o se lotu. O le mea lea, o tagata o ē lotonuu o loo tapuaʻi moni lava i lenā vaega o le manu feʻai o loo suia mai e le atunuu o loo latou nonofo ai. E tusa ai ma le lotonuu i le Iunaite Setete, ua tatou faitau ai e faapea: “I le manatu i le lotonuu faapea o se lotu, ua tele ni mea e tutusa ai ma isi faiga faalotu tetele i aso ua mavae . . . Ua iloa e le tagata lotu lotonuu i ona pō nei lona faalagolago i lona lava atua a lona atunuu. Ua ia lagonaina le manaʻomia o Lana fesoasoani malosi. Ua manatu i ai o Ia o le puna o lona lava lelei atoatoa ma lona fiafiaga. I se uiga tonu faalotu, ia gauaʻi atu o ia iā te Ia. . . . Ua manatu ai i le atunuu faapea e faavavau, ma o le maliliu o ona atalii faamaoni ua faaopoopo atu i lona lauiloa ma lona mamalu e lē mavae atu.”​—Carlton J. F. Hayes, e pei ona siiina mai i le itulau 359 o le tusi What Americans Believe and How They Worship, a J. Paul Williams.

^ pala. 36 Mo se faaaʻoaʻoga, tagaʻi i lomiga o le Watchtower o Setema 1, 1971, itulau 520; Iuni 15, 1974, itulau 373; Iuni 1, 1975, itulau 341; Fepuari 1, 1979, itulau 23; Iuni 1, 1979, itulau 20; Me 15, 1980, itulau 10.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 195]

Sa faatagaina o ia na te avatua le mānava i le faatagata o le manu feʻai