Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Finafinau ia Avea ma Ē Manumalo

Finafinau ia Avea ma Ē Manumalo

Mataupu 8

Finafinau ia Avea ma Ē Manumalo

SEMURANA

1. (a) O ai le faapotopotoga lea ua sosoo nei le mauaina o se feʻau mai iā Iesu lē ua faamamaluina? (e) O le ā na faamanatu atu e Iesu i Kerisiano o lenā faapotopotoga, i le taʻuaina o ia lava o “lē muamua ma lē mulimuli”?

I ASO nei, ua faatafunaina Efeso anamua. Ae o le nofoaga sa avatu i ai le feʻau lona lua a Iesu o loo avea pea ma nofoaga o se aai e matuā vevesi i taimi uma. Pe ā ma le 35 maila (55 kilomita) i mātū o faatafunaga o Efeso, o loo iai le aai o Take o Izmir, lea e iai ni faapotopotoga maelega se fā o Molimau a Ieova i aso nei. I le uluaʻi senituri, o inā na iai Semurana. Seʻi mātau fetalaiga a Iesu o loo sosoo mai: “Ia e tusi foʻi i le agelu a le ekalesia o i Semurana: O mea nei ua fai mai ai lē muamua ma lē mulimuli, o lē na oti, a ua ola mai.” (Faaaliga 2:8) Ua faamanatu atu e Iesu e ala i le taʻua o lenei mea i na Kerisiano i Semurana e faapea, o ia lē na uluaʻi tausia le faamaoni na toe faatūina e Ieova lava ia i le olaga agaga e lē mafai ona toe oti, ma e na o ia lava sa faatūina faapea. Ona faatutūina ai lea e Iesu isi Kerisiano uma faauuina. Ua matuā agavaa la Iesu e avatu fautuaga i ona uso, o ē faamoemoe ia latou tofusia faatasi ma ia i le olaga faalelagi e lē mafai ona toe oti.

2. Aiseā ua faamāfanafanaina ai Kerisiano uma i fetalaiga a Ia “o lē na oti, a ua ola mai”?

2 Sa taʻimua Iesu i le tutumau i sauāga ona o le amiotonu, ma ua ia maua le taui e tatau ai. O lona faamaoni seʻia oo i lona maliu atoa ma lona toetū, o le faavae lea o le faamoemoe mo Kerisiano uma. (Galuega 17:31) Talu ai o Iesu “o lē na oti, a ua ola mai,” e faamaonia ai po o ā lava mea e ao ona tutumau ai ona o le upu moni, e lē vale ia. O le toe faatūina o Iesu o se puna o faalaeiauga loloto mo Kerisiano uma, aemaise pe a mafatia ona o lo latou faatuatua. Po o lou tulaga ea lenā? E mafai foʻi la ona e maua le lototele mai fetalaiga a Iesu o sosoo mai ai i le faapotopotoga i Semurana:

3. (a) O le ā le faalaeiauga na avatu e Iesu i Kerisiano i Semurana? (e) Aiseā na fetalai ai Iesu sa “tamaoaiga” Kerisiano i Semurana e ui sa latou matitiva?

3 “Ua ou iloa au galuega, ma lou puapuaga, ma lou mativa​—a ua e tamaoaiga​—ma le upu faifai a ē ua fai mai o Iutaia i latou, a e leai lava, a o le sunako o Satani i latou.” (Faaaliga 2:9) E leai se faitioga a Iesu mo ona uso i Semurana, na o le faamālō māfana. Ua mafatia i latou i puapuaga e tele ona o lo latou faatuatua. Ua matitiva i latou i le itu faaletino, atonu ona o lo latou faatuatua. (Eperu 10:34) Peitaʻi, o lo latou popolega autū, o mea faaleagaga, ma ua latou faaputuina ʻoa i le lagi, e pei ona fautuaina ai e Iesu. (Mataio 6:19, 20) O le mea lea, ua vaai ai le Leoleo Mamoe Sili iā i latou o nisi ē “tamaoaiga.”​—Faatusatusa i le Iakopo 2:5.

4. O ai na mafatia tele ai Kerisiano i Semurana i teteega e tele, ma o le ā le tagaʻi a Iesu i na tagata tetee?

4 Ua mātauina faapitoa lava e Iesu le fesagaʻi ai o Kerisiano i Semurana ma teteega mai le nuu o Iutaia. Muamua atu, sa tetee maumauaʻi ai le toʻatele o lenei lotu i le salalau atu o le Faa-Kerisiano. (Galuega 13:44, 45; 14:19) Nei la, ua silia i le lua sefulu o tausaga talu ona mavae le paʻū o Ierusalema, ae o loo faaalia pea e na Iutaia i Semurana le agaga faasatani lava e tasi. E lētioa ona manatu Iesu iā i latou o “le sunako o Satani”! *

5. O ā tofotofoga ua taatia mai i luma mo Kerisiano i Semurana?

5 Sa faamāfanafanaina e Iesu Kerisiano i Semurana o ē na fetaiaʻi ma lenā ʻinoʻino i le fetalai atu: “Aua lava e te fefe i mea o le a e tigā ai. Faauta, o le a tuuina atu ni o outou e le tiapolo i le fale puipui, ina ia tofotofoina ai outou; e pō agafulu foʻi e puapuagatia ai outou. Ia e faamaoni seʻia oo i le oti, ona ou avatu ai lea iā te oe o le pale o le ola.” (Faaaliga 2:10) Ua faaaogāina faatolu i inei e Iesu le upu Eleni numera tele o le “outou,” e faaalia ai o ana fetalaiga e aofia ai le faapotopotoga atoa. E lē mafai ona folafola mai e Iesu faapea o le a lē pine ona muta lea o tofotofoga o Kerisiano i Semurana. O le a faaauau ona sauāina nisi o i latou ma lafoina i le falepuipui. O le a puapuaga i latou mo “pō agafulu.” O le agafulu po o le sefulu, o se numera ua faaataina ai le aʻiaʻi po o le atoaga faalelalolagi. E oo lava i ē tamaoaiga faaleagaga o loo tausi i le faamaoni, o le a tofotofoina atoatoa i latou a o iai i le tino.

6. (a) Aiseā sa lē tatau ai ona fefefe Kerisiano i Semurana? (e) Sa faaiʻu faapefea e Iesu lana feʻau i le faapotopotoga i Semurana?

6 Ae ui i lea, e lē tatau ona fefefe pe faagutugutulua Kerisiano i Semurana. Pe afai latou te tutumau i le faamaoni seʻia oo i le iʻuga, ua saunia mai mo i latou se taui o “le pale o le ola,” ma e tusa ai ma lo latou tulaga, o le ola lea e lē mafai ona toe oti i le lagi. (1 Korinito 9:25; 2 Timoteo 4:6-8) Sa manatu le aposetolo o Paulo i lenei taui tāua o se mea e talafeagai ona faataulaga ai isi mea uma, e oo lava i lona ola i le lalolagi. (Filipi 3:8) E foliga mai o le manatu foʻi lea o tagata faamaoni sa iai i Semurana. Ona faaiʻu lea e Iesu lana feʻau i le fetalai atu: “O lē ua i ai taliga, inā faalogo mai ia o ia i le mea ua fetalai mai ai le Agaga i ekalesia. O lē manumalo, e lē afaina lava o ia i le oti faalua.” (Faaaliga 2:11) Ua faamautinoa atu i le ʻaumanumalo lo latou mauaina o le soifuaga faalelagi e lē mafai ona toe oti.​—1 Korinito 15:53, 54.

ʻPuapuagatia i Pō Agafulu’

7, 8. E pei o le faapotopotoga i Semurana, sa faapefea ona “tofotofoina” atoatoa le faapotopotoga Kerisiano i le 1918?

7 Ua tupu ma o loo faaauau pea ona “tofotofoina” atoatoa le vasega e pei o Ioane ma a latou aumea i aso nei e pei lava o Kerisiano i Semurana. Ua faailogaina i latou o tagata o le Atua ona o lo latou faamaoni a o feagai ma tofotofoga. (Mareko 13:9,10) A o faatoʻā amata lava le aso o le Alii, sa avea ai fetalaiga a Iesu i Kerisiano i Semurana, o se faamāfanafanaga moni i le vaega itiiti faavaomalo o tagata o Ieova. (Faaaliga 1:10) Talu mai le 1879, sa saʻilia ai e nei Kerisiano ʻoa faaleagaga mai le Afioga a le Atua, lea sa latou naunau e tufa atu i isi. Ae i le vaitaimi o le Taua Muamua a le Lalolagi, na latou fetaiaʻi ai ma le ʻinoʻino ma teteega ogaoga, o se tasi o māfuaaga ona latou te leʻi auai i fevesiaʻiga o le taua, atoa ai ma lo latou faaalialia ma le lē fefefe o mea sesē a lotu ua vavae ese mai le upu moni. O sauāga na oo iā i latou i le uunaʻiga a ni taʻitaʻi o na lotu, na matuā ogaoga i le 1918 ma sa faatusaina i le mea na oo i Kerisiano i Semurana mai tagata Iutaia na iai i inā.

8 Na oo le tele o sauāga i le Iunaite Setete o Amerika i lona tumutumuga ina ua faafalepuipuiina le peresitene fou o le Sosaiete o le Olo Matamata, o Joseph F. Rutherford, ma ana aumea e toʻafitu iā Iuni 22, 1918, o le toʻatele o i latou na faasalaina i le 20 tausaga. I le iva masina mulimuli ane, sa totogia ni tupe ma tatala mai ai i tua i latou e faatali ai lo latou faamasinoga. Ia Me 14, 1919 na toe faalēaogāina ai e le faamasinoga o apili faasalaga uma na iai muamua ina ua matuā faamaonia le leai o sa latou sala; sa faaalia faapea e 130 sesē i le auala na faafoeina ai le faamasinoga. Na mulimuli ane faasalaina le faamasino Katoliko Roma o Manton, o se fitafita maualuga o le ituaiga o Sagato Kelekolio le Sili, i le faafalepuipuiina mo le lua tausaga i le 1939, ma se sala tupe e $10,000 i moliaga e ono o le talosagaina ma taliaina o faiga faatogafalea. O le faamasino lenei na ia teena le tatalaina o nei Kerisiano i le 1918.

9. O ā mea sa faia e Hitila i Molimau a Ieova i Siamani i le vaitaimi o pulega faa-Nasi, ma o le ā le tali atu i ai a taʻitaʻi lotu?

9 Sa faasāina atoatoa e Hitila i le vaitaimi o pulega faa-Nasi i Siamani, le galuega talaʻi a Molimau a Ieova. Sa taofiofia i nofoaga o faasalaga ma falepuipui mo le tele o tausaga le faitau afe o Molimau, lea na maliliu ai le toʻatele, ae faasala i le oti le tusa ma le 200 o tane talavou o ē na mumusu e tau i le vaegaʻau a Hitila. Ua faamaonia le lagolagosua a taʻitaʻi lotu i nei mea uma i upu a se patele Katoliko na faasalalauina i le nusipepa, The German Way o Me 29, 1938. O se vaega lenei o lana faamatalaga: “Ua iai nei se atunuu e tasi i le lalolagi ua faasāina ai ē ua taʻua . . . Tagata Aʻoga o le Tusi Paia [Molimau a Ieova]. O Siamani lea! . . . Ina ua pule Adolf Hitler, na toe faaoo atu foʻi i ai le manaʻoga o le ʻauepikopō Katoliko Siamani, ona faapea mai lea o Hitila: ʻO nei tagata ua taʻua o Tagata Aʻoga Maelega o le Tusi Paia [Molimau a Ieova] o ni tagata faatupu faalavelave; . . . Ou te manatu o i latou o ni tagata valelea; ou te lē faatagaina Katoliko Siamani ia faaleagaina foʻi faapea e lenei faamasino Amerika o Rutherford; ou te soloia [Molimau a Ieova] mai Siamani.’” Sa faaopoopo atu i ai le patele i lenei manatu: “Mālō lava!”

10. (a) A o faagasolo le aso o le Alii, o ā sauāga ua fesagaʻi ma Molimau a Ieova? (e) O le ā e masani ona iʻu i ai pe a finau Kerisiano mo le saʻolotoga o lotu i faamasinoga?

10 A o faagasolo le aso o le Alii, ua lē uma le tau faasaga o le Gata ma lana fanau i Kerisiano faauuina ma a latou aumea. O le toʻatele ua faafalepuipuiina ma sauāina. (Faaaliga 12:17) Ua faaauau e na fili ona ʻfaufau mea leaga e ala i le tulafono,’ peitaʻi o loo maumauaʻi pea ma le lotomau tagata o Ieova: “E tusa ona sili o lo matou anaana i le Atua i lo matou anaana i tagata.” (Salamo 94:20, King James Version; Galuega 5:29) Sa lipotia e Le Olomatamata i le 1954 e faapea: “I le fāsefulu tausaga ua mavae na faia ai ni poloaʻiga o taofiofiga ma sauāina ai molimau a Ieova i nisi o taimi e atunuu e sili atu i le fitu sefulu.” I vaipanoa o loo mafai ona finauina ai le saʻolotoga o lotu i faamasinoga, ua faia ai faapena e nei Kerisiano i nisi o atunuu ma manumalo ai. I le Faamasinoga Sili lava ia i le Iunaite Setete, ua manumalo ai Molimau a Ieova i ni faaiʻuga e 50 a le faamasinoga.

11. O le ā le valoaga a Iesu e faatatau i le faailoga o lona faatasi mai ua faataunuuina i Molimau a Ieova a o faagasolo le aso o le Alii?

11 E leai lava se isi vaega e pei o i latou i le matuā naunau e usiusitai i le poloaʻiga a Iesu e totogi atu mea a Kaisara iā Kaisara. (Luka 20:25; Roma 13:1, 7) Peitaʻi, e leai foʻi se isi vaega e pei o i latou i le faafalepuipui o ona tagata i le tele o atunuu ma i le tele o faiga malo eseese. Ma o loo faaauau pea lenei faiga e oo mai i le taimi nei i atunuu uma o le konetineta a Amerika, i Europa, i Aferika, ma Asia. Ua aofia i le valoaga sili a Iesu e faatatau i le faailoga o lona faatasi mai fetalaiga nei: “Ona latou tuuina atu ai lea o outou i le puapuaga, ma latou fasiotia outou; e inosia foʻi outou e nuu uma ona o loʻu igoa.” (Mataio 24:3, 9) Ua mautinoa le faataunuuina o lenei mea i Molimau a Ieova a o faagasolo le aso o le Alii.

12. Ua faapefea ona faamalosia e le vasega e pei o Ioane tagata o le Atua a o fesagaʻi ma sauāga?

12 Ua faaauau ona faamanatu mai e le vasega e pei o Ioane le uiga o fetalaiga a Iesu i Kerisiano i Semurana, ina ia faamalosia ai pea tagata o le Atua a o fesagaʻi ma puapuaga. Mo se faaaʻoaʻoga, ina ua amata sauāga a le ʻau Nasi, sa lomia ai i le Watchtower i le 1933 ma le 1934 mataupu e pei o le “Ia Lē Mataʻu iā i Latou,” lea sa talanoaina ai le Mataio 10:26-33; “Le Tofotofoga Ogaoga,” sa faavae i le Tanielu 3:17, 18; ma le “O Gutu o Leona,” lea sa avea ai le Tanielu 6:22 o se mau autū. I vaitausaga e sefulu na amata mai le 1980, ina ua faatoʻā lomiaina lenei tusi, ma a o fesagaʻi Molimau a Ieova ma sauāga ogaoga i le silia ma le 40 atunuu, sa faamalosia ai e Le Olomatamata tagata o le Atua, e ala i mataupu e pei o le “Fiafia e Ui Ina Sauāina!” ma le “Ua Tutumau Kerisiano a o Fetaiaʻi ma Sauāga.” *

13. I le pei o Kerisiano i Semurana, aiseā ua lē matataʻu ai molimau Kerisiano a Ieova i sauāga?

13 E moni, o loo mafatia molimau Kerisiano a Ieova i sauāga ma isi tofotofoga mo aso faafaatusa e sefulu. Ae latou te lē o matataʻu e pei foʻi o Kerisiano i tuā i Semurana; e lē manaʻomia foʻi ona mataʻu se isi o i tatou a o agaʻi ina leaga tele faafitauli i le lalolagi. Ua tatou nofosauni e tutumau i lalo o mafatiaga, ma onosai pea ma le olioli ʻpe a vetea a tatou oloa’ po o mea totino. (Eperu 10:32-34) O le a faaauupegaina i tatou e mausalī i le faatuatua, e ala i le suʻesuʻeina o le Afioga a le Atua ma faatatauina iā i tatou lava. Ia e mautinoa e mafai e Ieova ona leoleoina oe i lou faamaoni ma o le a ia faia faapea. “Ia tuuina atu iā te ia mea uma tou te popole ai, auā o loo manatu mai o ia iā te outou.”​—1 Peteru 5:6-11.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 4 Pe tusa ma le 60 tausaga talu ona maliu Ioane, sa susunuina ma fasiotia ai Polycarp e 86 tausaga le matua i Semurana, talu ai sa ia lē taofia le faailoaina o lona talitonu iā Iesu. I le Martyrdom of Polycarp, o se tusi e talitonuina na tusia i le taimi tonu lava na tupu ai lenei mea, o loo taʻua ai e faapea, a o faaputuina fafie mo le afi, “sa matuā toʻaʻaga tagata Iutaia, e pei o la latou tū masani, i le lagolagoina o lenei mea”​—e ui lava sa faia le faasalaga i “se aso Sapati sili.”

^ pala. 12 Tagaʻi i le Watchtower o Novema 1, 1933; Oketopa 1 ma le 15, Tesema 1 ma le 15, 1934; Me 1, 1983.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa/Ata i le itulau 39]

I le tele o tausaga, ua saunia ai e tusitala o talafaasolopito le faamaoniga e faatatau i le faamaoni o Molimau a Ieova i Siamani i vaitaimi o le pulega faa-Nasi. Na taʻua i le tusi Mothers in the Fatherland, a le tusitala o Claudia Koonz, na lomia i le 1986: “Sa maua e le toʻatele o tagata Siamani o ē e leʻi lagolagoina le faa-Nasi ni auala e ola ai i taimi o pulega sa latou lē fiafia i ai. . . . I le taimi lava e tasi, sa iai Molimau a Ieova e 20,000, o i latou uma taʻitoʻatasi, sa manino lo latou lē usitai atu i so o se tulaga lava i le pulega a Nasi. . . . O tagata sa sili ona tetee sa fuifui faatasi ma lagolagoina e le lotu. Mai lava i le amataga, e leʻi felagolagomaʻi Molimau a Ieova ma so o se vala o pulega a Nasi. E oo lava ina ua uma ona faaumatia e Leoleo Siamani lo latou ofisa ulu i le 1933 ma faasāina le latou lotu i le 1935, sa latou mumusu pea e oo lava i le faapea atu ‘Heil Hitler.’ Pe ā ma le ʻafa (o le toʻatele lava o tane) o Molimau a Ieova uma sa aauina atu i nofoaga o faasalaga, o le toʻaafe o i latou sa faasalaina i le oti, ma le isi toʻaafe sa feoti i le va o le 1933 ma le 1945. . . . Sa uunaʻia e faifeʻau Katoliko ma Porotesano o latou tagata lotu ina ia felagolagomaʻi ma Hitila. Afai latou te tetee, ua latou teea le poloaʻiga mai le lotu ma le malo.”