Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Galuega a Ieova—E Silisili ma Ofoofogia

Galuega a Ieova—E Silisili ma Ofoofogia

Mataupu 31

Galuega a Ieova​—E Silisili ma Ofoofogia

Vaaiga 10—Faaaliga 15:1–16:21

Mataupu: O Ieova i totonu o lona malumalu; ua liligiina ifo ipu e fitu o lona toʻasā i le lalolagi

Taimi o le faataunuuga: 1919 e oo atu iā Amaketo

1, 2. (a) O le ā le faailoga lona tolu ua lipotia mai e Ioane? (e) O le ā le matafaioi a agelu ua leva ona iloa e auauna a Ieova?

O SE fafine ua ia fanau maia se tama tane! Ua saʻili le tarako tele ina ia ʻaina lenā tamaitiiti! O faailoga faalelagi na e lua, o loo manino ona faaata mai i le Faaaliga mataupu e 12, ua taʻu mai ai iā i tatou, ua oo atu le fefinauaʻiga ua leva ona iai i lona tumutumuga, lea o loo aafia ai le Fanau a le fafine a le Atua ma Satani ma lana fanau temoni. I le faamatilatilaina mai o nei faailoga na faapea mai Ioane: “Ua iloa foʻi le faailoga tele i le lagi . . . Ua iloa foʻi le tasi faailoga.” (Faaaliga 12:1, 3, 7-12) Ua lipotia mai nei e Ioane se faailoga lona tolu: “Na ou iloa foʻi i le lagi le tasi faailoga tele e ofo ai, o agelu e toʻafitu ua i ai mala e fitu e gata ai; auā e faaiʻuina ai le toʻasā o le Atua.” (Faaaliga 15:1) E iai foʻi se uiga tāua o lenei faailoga lona tolu mo auauna a Ieova.

2 Seʻi mātau ni matafaioi tāua ua toe iai i agelu i le faataunuuina o le finagalo o le Atua. Ua leva ona iloa e auauna a Ieova lenei mea moni. Ioe, sa oo lava ina tautala atu le faisalamo anamua i ia agelu ina ua faagaeeina o ia, ma uunaʻia i latou e faapea: “Faamanū atu ia iā Ieova outou ana agelu o ē malolosi tele, o ē faia lana afioga, o loo faalogo i lona siʻufofoga”! (Salamo 103:20) I le vaaiga fou la lenei, ua tofia ai agelu ina ia liligiina ifo mala mulimuli e fitu.

3. O ā mala e fitu, ma o le ā ua faaata mai e le liligiina ifo o ia mala?

3 O ā nei mala? O ia mala o faalauiloaga o sala faafaamasinoga ogaoga e pei o iligā pu e fitu, o loo faalauiloa atu ai i le lautele le silafaga a Ieova e uiga i vala eseese o lenei lalolagi ma le lapataʻiga o le iʻuga mulimuli o ana faaiʻuga faafaamasinoga. (Faaaliga 8:1–9:21) E faasino le liligiina ifo o ia mala i le faaooina mai o na sala faafaamasinoga, pe a faaumatia mea o le toʻasā o Ieova i le aso o lona toʻatamaʻi tele. (Isaia 13:9-13; Faaaliga 6:16, 17) O lona uiga, “e faaiʻuina ai le toʻasā o le Atua” e ala i ia mala. Ae a o leʻi faamatalaina le liligiina ifo o mala, ua taʻu mai e Ioane iā i tatou e uiga i nisi tagata o ē o le a lē aafia ai i ia mala. Ona o le teena o le faailoga a le manu feʻai, ua pepese ai nei tagata faamaoni i viiga iā Ieova a o latou faalauiloa lona aso o le taui ma sui.​—Faaaliga 13:15-17.

Le Pese a Mose ma le Tamaʻi Mamoe

4. O le ā ua iloa atu nei e Ioane?

4 Ua iloa atu nei se ata iloga i le vaaiga a Ioane: “Na ou iloa atu foʻi ua peiseaʻī o se sami tioata ua fefiloi ma le afi; o i latou foʻi na manumalo i le manu feʻai, ma lona faatagata, ma le faitau aofaʻi o lona igoa, ua tutū i latou i le sami tioata, ua iā te i latou kitara a le Atua.”​—Faaaliga 15:2.

5. O le ā ua faaata mai e le “sami tioata ua fefiloi ma le afi”?

5 O le “sami tioata” o le sami lava lea e tasi na vaaia muamua e Ioane, lea sa i luma o le nofoālii o le Atua. (Faaaliga 4:6) E talitutusa ma le “vai ʻapa memea” (mea e tuu ai vai) o le malumalu o Solomona, lea sa aumai ai e faitaulaga vai latou te mulumulu ai. (1 Tupu 7:23) Ua faapea ona avea ai o se faaataga lelei o “le faataeleina i le vai,” o lona uiga, o le Afioga a le Atua, lea e faamamāina ai e Iesu le faapotopotoga o faitaulaga o Kerisiano faauuina. (Efeso 5:25, 26; Eperu 10:22) Ua “fefiloi ma le afi” lenei sami tioata, e faailoa mai ai ua tofotofoina ma faamamāina nei tagata faauuina a o latou usitaia tapulaa maualuluga ua faatulaga atu iā i latou. E lē gata i lea, ua faamanatu mai ai iā i tatou o loo aofia ai foʻi i le Afioga a le Atua faailoaga o sala faafaamasinoga aasa faasaga i ona fili. (Teuteronome 9:3; Sefanaia 3:8) O nisi o nei sala faafaamasinoga aasa ua faaalia mai i mala mulimuli e fitu ia ua toeitiiti ona liligiina ifo lea.

6. (a) O ai tagata pepese o loo tutū i luma o le sami tioata i le lagi, ma e faapefea ona tatou iloa? (e) I le ā le auala ua latou “manumalo” ai?

6 Pe a fua i le manatu sa faaaogā e faitaulaga le vai ʻapa memea sa i le malumalu o Solomona, ua faailoa mai ai o tagata pepese o loo tutū i luma o le sami tioata i le lagi o se vasega o faitaulaga. Ua iā i latou ni “kitara a le Atua,” o le mea lea, ua tatou faauiga atu ai i latou i toeaina e 24 ma le 144,000, talu ai o loo pepese foʻi nei vaega a o tāina kitara. (Faaaliga 5:8; 14:2) O tagata pepese ua vaaia e Ioane e “manumalo i le manu feʻai, ma lona faatagata, ma lona faailoga, ma le faitau aofaʻi [po o le numera] o lona igoa.” Atonu la o i latou ia mai le 144,000 o ē o loo soifua i le lalolagi i aso e gata ai. I le avea o se vaega, ua latou manumalo moni lava. Mo le toetoe nei 90 tausaga talu mai le 1919, ua latou teena ai le taliaina o le faailoga o le manu feʻai pe vaai atu i lona faatagata faapea o le faamoemoe lea o tagata mo le filemu. O le toʻatele o i latou na tutumau ma le faamaoni seʻia oo i le oti, ma e mautinoa o le taimi lenei i le lagi, o loo latou mulimuli atu ai ma se fiafia faapitoa i pesega a o latou uso o ē o loo iai pea i le lalolagi.​—Faaaliga 14:11-13.

7. Sa faaaogāina faapefea le kitara i Isaraelu anamua, ma e faapefea i le iai o kitara a le Atua i le vaaiga a Ioane ona aafia ai i tatou?

7 Ua iai i lenei ʻaumanumalo faamaoni ni kitara a le Atua. O lea mea ua pei ai i latou o sa Levī o le malumalu i aso anamua, o ē na tapuaʻi iā Ieova i pesega e tā faatasi ma kitara. Sa vavalo foʻi nisi i le tāina o se kitara. (1 Nofoaiga a Tupu 15:16; 25:1-3) Sa faamatagofie e leo mālie o le kitara, pese o le olioli a Isaraelu ma a latou tatalo o viiga ma faafetai iā Ieova. (1 Nofoaiga a Tupu 13:8; Salamo 33:2; 43:4; 57:7, 8) Sa lē faalogoina leo o kitara i taimi o faanoanoaga po o le faatagataotauaina. (Salamo 137:2) E tatau i le iai o kitara a le Atua i lenei vaaiga ona faaosofia ai lo tatou sagisagi atu mo se pese e tumu i le olioli ma le manumalo o viiga ma le faafetai i lo tatou Atua. *

8. O le ā le pese lea ua usu mai, ma o ā ona upu?

8 O le mea lenā ua lipotia mai nei e Ioane: “Ua latou pepese i le pese a Mose le auauna a le Atua, ma le pese a le Tamaʻi Mamoe, ua faapea atu, ʻLe Alii e, le Atua e ou le malosi uma lava, Ua tetele au galuega e ofo ai! E tonu ma faamaoni ou ala, Le Tupu o augātupulaga e! Le Alii e, o ai sē lē mataʻu ma vivii atu i lou suafa? Auā ua na o oe e paia; Auā e ō mai nuu uma lava, ma latou ifo i ou luma; auā ua faaalia au faamasinoga tonu.’”​—Faaaliga 15:3, 4.

9. Aiseā ua taʻua ai le pese, i se tasi o ona vaega, o “le pese a Mose”?

9 E pepese lenei ʻaumanumalo i “le pese a Mose,” o lona uiga, o se pese e talitutusa ma le pese lea na usuina e Mose i tulaga faapea. Ina ua mavae le molimauina e tagata Isaraelu o mala e sefulu i Aikupito ma le faaumatiaga o ʻautau Aikupito i le Sami Ulaula, sa taʻitaʻia i latou e Mose i se pese faapena o le viiga manumalo iā Ieova, o loo faalauiloa ai e faapea: “E fai Ieova ma tupu e faavavau faavavau lava.” (Esoto 15:1-19) Maʻeu le fetaui o le tatau i tagata pepese o loo i le vaaiga a Ioane, o loo manumalo mai le manu feʻai ma ua aafia i le faalauiloaina o mala mulimuli e fitu, ona latou pepese foʻi “i le Tupu o le vavau”!​—1 Timoteo 1:17.

10. O le ā le isi pese sa fatuina e Mose, ma e faapefea ona faauiga atu le fuaiupu mulimuli o lea pese i le motu o tagata e toʻatele o aso nei?

10 I se tasi o pese, sa fatuina a o sauniuni atu Isaraelu mo le faatoʻilaloina o Kanana, na faapea atu ai le toeaina matua o Mose i le nuu: “Auā ou te valaau atu i le suafa o Ieova; ia outou vivii atu i le silisili ese o lo tatou Atua.” Sa avatuina foʻi e le fuaiupu mulimuli o lenei pese le faalaeiauga i tagata e lē o ni Isaraelu, ma ua oo mai ai lava upu faagaeeina a Mose i le motu o tagata e toʻatele o aso nei e faapea: “Outou nuu ese e, inā olioli ia faatasi ma lona nuu.” Aiseā e tatau ai ona latou olioli? Auā o Ieova o le a “taui ma sui le toto o ana auauna, na te tuuina atu foʻi le taui i ē o fai o ia ma fili” i le taimi nei. O le a aumaia e nei sala faafaamasinoga amiotonu le olioli i ē uma e faamoemoe iā Ieova.​—Teuteronome 32:3, 43; Roma 15:10-13; Faaaliga 7:9.

11. Ua faapefea i le pese sa faalogo i ai Ioane ona faaauau ona iai ni faataunuuga?

11 Maʻeu le olioli atonu o le a iā Mose lava ia pe ana iai i le aso o le Alii i le taimi nei, i le usuina faatasi o le pese faalelagi: “Auā e ō mai nuu uma lava, ma latou ifo i ou luma”! Ua faaauau ona iai i aso nei faataunuuga ofoofogia o lenā pese e silisili i pese uma, e pei ona tatou vaaia ai, e lē i na o vaaiga ae o se mea moni o loo tupu, le lolofi mai ma le olioli i le taimi nei o le faitau miliona mai “nuu” i le faalapotopotoga i le lalolagi a Ieova.

12. Aiseā ua taʻua ai foʻi le pese a ē manumalo o “le pese a le Tamaʻi mamoe”?

12 Ae ui i lea, o lenei pese e lē gata o le pese a Mose ae o le pese foʻi a “le Tamaʻi Mamoe.” E faapefea? Sa avea Mose ma perofeta a Ieova iā Isaraelu, ae sa valoia foʻi e Mose lava ia o le a faatūina mai e Ieova se perofeta e pei o ia. Na faamaonia o Ia lenei le Tamaʻi Mamoe, o Iesu Keriso. Na avea Mose o “le auauna a le Atua,” a o Iesu sa avea o le Alo o le Atua, o lona uiga, o le Mose Sili. (Teuteronome 18:15-19; Galuega 3:22, 23; Eperu 3:5, 6) O le mea lea, ua usu ai foʻi e tagata pepese “le pese a le Tamaʻi Mamoe.”

13. (a) E faapefea ona pei Iesu o Mose, e ui ina sili o ia na i lo Mose? (e) E mafai faapefea ona tatou aufaatasi ma tagata pepese?

13 I le pei o Mose, sa faapena foʻi ona usu e Iesu i le lautele viiga o le Atua ma vavalo e faatatau i Lona manumalo i ona fili uma. (Mataio 24:21, 22; 26:30; Luka 19:41-44) Sa tulimataʻia foʻi e Iesu le taimi e ō mai ai nuu e vivii iā Ieova, ma i le avea ma “Tamaʻi Mamoe a le Atua” ua faataulagaina e ia o ia lava, sa ia tuuina atu lona soifua faaletagata e fasiotia ina ia faataunuu ai lenei mea. (Ioane 1:29; Faaaliga 7:9; faatusatusa i le Isaia 2:2-4; Sakaria 8:23.) Ma e pei ona talisapaia e Mose le suafa o le Atua, o Ieova, ma faasilisilia lenā suafa, sa faapea foʻi ona faalauiloa e Iesu le suafa o le Atua. (Esoto 6:2, 3; Salamo 90:1, 17; Ioane 17:6) E mautinoa le faataunuuina o ana folafolaga matagofie, auā e faamaoni Ieova. E mautinoa lava la, o loo tatou autasi ma nei tagata pepese faamaoni, faatasi ai ma le Tamaʻi Mamoe, ma Mose, i le ioeina faatasi o upu o le pese: “[Ieova] e, o ai sē lē mataʻu iā te oe, ma vivii atu i lou suafa?”

O Agelu ua Iai Ipu

14. O ai ua iloa atu e Ioane o loo ō mai nai le malumalu, ma o le ā ua avatu iā i latou?

14 Ua talafeagai lelei lo tatou faalogo atu i le pese a lenei ʻaumanumalo faauuina. Aiseā? Ona ua latou faalauiloa i le lalolagi sala faafaamasinoga ua i totonu o ipu ia ua tutumu i le toʻasā o le Atua. Ae o le liligiina o nei ipu o loo aafia ai mea e sili atu na i lo na o tagata, e pei ona faaauau ona faaalia mai e Ioane: “Ua mavae nei mea, ona ou vaai lea, faauta foʻi, ua faaavanoaina i le lagi le malumalu o i le fale fetafaʻi o i ai le mau; ona ō atu lea nai le malumalu o agelu e toʻafitu ua i ai mala e fitu, ua oofu i latou i ie lino e mamā ma le pupula, ua fusia foʻi o latou fatafata i fusi auro. O le tasi foʻi o mea ola e fā ua ia avatu i agelu e toʻafitu o ipu auro e fitu, ua tutumu i le toʻasā o le Atua o lē soifua e faavavau lava.”​—Faaaliga 15:5-7.

15. Aiseā e lē faateʻia ai i le ō mai o agelu e toʻafitu nai le malumalu?

15 E tusa ai ma le malumalu o Isaraelu, lea ua aofia ai mea na faaata mai ai mea faalelagi, e na o le faitaulaga sili lava e mafai ona ulu i le Mea e Sili ona Paia, lea e taʻua i inei o “le malumalu.” (Eperu 9:3, 7) O loo faaata mai ai le mea e afio ai Ieova i le lagi. Ae peitaʻi, i le lagi lava ia, e lē gata ina iai i le Faitaulaga Sili o Iesu Keriso le faaeaga e ulu atu ai i luma o Ieova ae faapena foʻi i agelu. (Mataio 18:10; Eperu 9:24-26) E lē o se mea la e faateʻia ai, le tatau ona vaaia o agelu e toʻafitu o ō mai nai le malumalu i le lagi. Ua iai sa latou feʻau mai iā Ieova le Atua lava ia e faapea: Ia liligi atu ipu ua tutumu i le toʻasā o le Atua.​—Faaaliga 16:1.

16. (a) O le ā ua faaalia ai ua agavaa lelei agelu mo la latou galuega? (e) O le ā ua faailoa mai ai o loo aafia ai foʻi isi i le galuega tele o le liligiina ifo o ipu faafaatusa?

16 Ua agavaa lelei nei agelu mo lenei galuega. Ua faaofuina i latou i ie lino mamā ma le pupula, o loo faaalia ai ua mamā ma paia i latou i le itu faaleagaga, e amiotonu i le silafaga a Ieova. Ua latou laʻeiina foʻi ni fusi auro. E masani ona faaaogā fusi pe a fusia e se tasi ia lava mo se galuega e ao ona faataunuuina. (Levitiko 8:7, 13; 1 Samuelu 2:18; Luka 12:37; Ioane 13:4, 5) Ua fai la fusi o agelu mo le faataunuuina o se tofiga. Ae e lē gata i lea, o o latou fusi e auro. Sa faaaogā le auro i le fale fetafaʻi anamua e faaataina ai mea a le Atua ma mea faalelagi. (Eperu 9:4, 11, 12) O le uiga o lenā mea o loo iai i nei agelu se feʻau o le auaunaga tāua a le Atua ina ia faatinoina. Ua aafia ai foʻi isi i lenei galuega tele. Ua tuuina atu e se tasi o meaola e fā ipu moni lava iā i latou. E mautinoa o le meaola muamua lenei, lea e pei o se leona, o loo faaatagia ai le loto tele ma le toa e lē mafaatoʻilaloina ua manaʻomia ina ia faalauiloa ai sala faafaamasinoga a Ieova.​—Faaaliga 4:7.

Ieova i Lona Malumalu

17. O le ā ua taʻu mai e Ioane iā i tatou e faatatau i le malumalu, ma ua faapefea e lea mea ona faamanatu mai ai iā i tatou le malumalu i Isaraelu anamua?

17 Na faamāeʻa mai e Ioane lenei vaega o le vaaiga i le faapea mai: “Ua tumu foʻi le malumalu i le asu nai le pupula o le Atua atoa ma lona mana; e lē mafaia foʻi e se tasi ona ulu atu i le malumalu, seʻia faaiʻuina mala e fitu a agelu e toʻafitu.” (Faaaliga 15:8) Sa iai mea na tutupu i le talafaasolopito o Isaraelu na ufitia ai e se ao le malumalu sa iai anamua, ma o lenā faailoaga mai o le mamalu o Ieova, na lē mafai ai e le ʻaufaitaulaga ona ulu atu i inā. (1 Tupu 8:10, 11; 2 Nofoaiga a Tupu 5:13, 14; faatusatusa i le Isaia 6:4, 5.) O taimi na sa faia ai se vaega tele a Ieova i taualumaga i le lalolagi.

18. O afea o le a toe foʻi atu ai agelu e toʻafitu ina ia faia se lipoti iā Ieova?

18 E matuā naunau lava foʻi Ieova i mea o loo tutupu i le lalolagi i le taimi nei. E finagalo o ia ina ia faamāeʻa e agelu e toʻafitu lo latou tofiga. O le tumutumuga lea o le taimi o le faamasinoga e pei ona faamatalaina mai i le Salamo 11:4-6: “O Ieova o i lona malumalu paia o ia; o Ieova o loo i le lagi lona nofoālii; e silasila mai ona fofoga, e tofotofo tagata e ona laufofoga. E tofotofo e Ieova i lē ua amiotonu; a ua inosia e lona finagalo lē fai amio leaga, ma lē fiafia i le faasauā. E faatotō faaua mai e ia i luga o ē fai amio leaga o mailei, o le afi ma le teio, o le matagi foʻi e manunu ai; o le tofi lea o la latou ipu.” O le a lē toe foʻi atu nei agelu e toʻafitu i le afioaga paia o Ieova, seʻi vaganā ua liligiina ifo nei mala e fitu i luga o ē amioleaga.

19. (a) O le ā le poloaʻiga ua tuuina mai, ma e mai iā te ai? (e) O anafea na amata ai le liligiina ifo o ipu faafaatusa?

19 Ua taalili mai le poloaʻiga e mataʻu tele ai: “Na ou lagona foʻi le leo tele mai le malumalu, ua faapea atu i agelu e toʻafitu, ʻŌ ia, inā liligi atu ipu o le toʻasā o le Atua i le lalolagi.’” (Faaaliga 16:1) O ai o loo tuuina mai lenei poloaʻiga? E ao ona mai iā Ieova lava ia, talu ai e taofia e le pupula o lona mamalu ma le mana, so o se tasi mai le ulu atu i le malumalu. Na afio mai Ieova i lona malumalu faaleagaga mo le faamasinoga i le 1918. (Malaki 3:1-5) E ao la, ona lē umi se va mai lenā taimi, ae ia aumaia loa le poloaʻiga ina ia liligiina ifo ipu o le toʻasā o le Atua. O le mea moni, sa amata ona faalauiloaina ma le maelega i le 1922 sala faafaamasinoga na aofia ai i na ipu faafaatusa. Ma ua oo ina matuā faateteleina lo latou faalauiloaina atu i aso nei.

O Ipu ma Iligā Pu

20. O le ā ua faaalia ma lapataʻia mai e ipu o le toʻasā o Ieova, ma ua faapefea ona liligiina ifo?

20 Ua faaalia mai e ipu o le toʻasā o Ieova vala o le lalolagi e pei ona silasila i ai Ieova ma lapataʻi mai e faatatau i sala faafaamasinoga o le a faaooina mai e Ieova. Ua liligi ifo e agelu ipu e auala i le sui o le faapotopotoga o Kerisiano faauuina i le lalolagi, i latou ia o loo usuina le pese a Mose ma le pese a le Tamaʻi Mamoe. A o faalauiloaina le Malo e avea o se tala lelei, ae ua faaalia mai ma le loto tele e le vasega e pei o Ioane mea o loo i totonu o nei ipu o le toʻasā. (Mataio 24:14; Faaaliga 14:6, 7) O lea, o la latou feʻau valalua e filemu i le faalauiloaina o le saʻolotoga i tagata ae o loo pei o se taua i le lapataʻiaina o “le aso e taui ai ma sui e lo tatou Atua.”​—Isaia 61:1, 2.

21. E faapefea ona tutusa taulaʻiga a uluaʻi ipu e fā o le toʻasā o le Atua ma le iliina o uluaʻi pu e fā, ae o ā itu e eseese ai?

21 E tutusa taulaʻiga o uluaʻi ipu e fā o le toʻasā o le Atua ma le iliina o uluaʻi pu e fā, sa taulaʻi atu, i le fanua, le sami, o vaitafe ma puna o vai, ma puna faalelagi o le malamalama. (Faaaliga 8:1-12) Ae sa faasilasila mai e iligā pu mala i luga o “lona tolu o vaega,” peitaʻi o le vaega atoa lava o loo pagatia i le liligiina ifo o ipu o le toʻasā o le Atua. O lea, a o mauaina muamua e lotu i le avea ma “lona tolu o vaega” le uaʻi atu i ai i vaitaimi o le aso o le Alii, e leai se vaega e tasi o le lalolagi a Satani ua sao mai i le faamalaiaina e feʻau o sala faafaamasinoga a Ieova e pagatia ai ma faanoanoaga latou te aumaia.

22. Sa faapefea ona ese mai iligā pu mulimuli e tolu, ma e faapefea ona fesootaʻi atu i ipu faaiʻu e tolu o le toʻasā o Ieova?

22 Sa ese iligā pu mulimuli e tolu, auā sa taʻua ia iligā pu o ni auēga. (Faaaliga 8:13; 9:12) O uluaʻi iligā pu e lua o nei iliga sa aofia faapitoa ai lava sē akerise ma ʻautau tiʻetiʻe solofanua, a o le iligā pu lona tolu na faatomua ai le fanau mai o le Malo o Ieova. (Faaaliga 9:1-21; 11:15-19) E pei ona o le a tatou vāai i ai, o loo aofia ai foʻi i ipu faaiʻu e tolu o lona toʻasā nisi o nei vala, ae ese teisi mai ai auēga e tolu. Seʻi o tatou uaʻi totoʻa atu nei i faaaliga mataʻina e iʻu i ai le liligiina ifo o ipu o le toʻasā o Ieova.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 7 O se mea e lelei ona manatu i ai, i le 1921, na tatalaina ai e le vasega e pei o Ioane le fesoasoani mo suʻesuʻega faale-Tusi Paia o le tusi The Harp of God, lea sa faasalalauina ai kopi e sili atu i le lima miliona i gagana e sili atu i le 20. Sa fesoasoani lea i le aoaoina mai o nisi tagata pepese faauuina.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]