Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Viia Ioa Ona o Ana Faamasinoga!

Ia Viia Ioa Ona o Ana Faamasinoga!

Mataupu 38

Ia Viia Ioa Ona o Ana Faamasinoga!

1. O ā upu ua faalogo i ai Ioane “e peiseaʻī o le leo tele o le motu o tagata e toʻatele o i le lagi”?

UA LĒ o toe iai Papelonia le Aai Sili! O se tala moni lenei e olioli ai. E lētioa ona faalogoina e Ioane ni alaga fiafia o viiga i le lagi! “Ua mavae nei mea, ona ou faalogo lea e peiseaʻī o le leo tele o le motu o tagata e toʻatele o i le lagi, ua faapea atu, ʻAleluia! Ua i le Alii lo tatou Atua le faaolataga, ma le viiga, ma le faaneeneega, ma le mana; auā e faamaoni, e tonu foʻi ana faamasinoga; auā ua faasalaina e ia le fafine talitane e sili, o lē na faaleagaina le lalolagi i lana faitaaga, ua ia taui atu iā te ia lava le toto o ana auauna.’ Ua latou toe fai atu, ʻAleluia! Ua alu aʻe lona asu e faavavau faavavau lava.’”​—Faaaliga 19:1-3.

2. (a) O le ā le uiga o le upu “Aleluia,” ma o le ā ua faataʻitaʻia mai ai i lenei tulaga i le faalogoina faalua e Ioane o le leo? (e) O ai e mauaina le mamalu mo le faaumatiaina o Papelonia le Aai Sili? Faamatala.

2 E moni o le Aleluia! O le uiga o le upu “Ia outou vivii atu iā Ioa,” o “Ioa,” o le faapuupuuga lea o le suafa o le Atua, o Ieova. Ua faamanatu mai iā i tatou i inei le apoapoaʻiga a le faisalamo: “Ia vivii atu iā Ioa o mea uma lava e mānava. Ia outou vivii atu iā Ioa.” (Salamo 150:6) O le faalogoina faalua e Ioane i le taimi lea i le Faaaliga o le ʻaufaipese o pepese ma le olioli faapea “Aleluia!” ua faataʻitaʻia mai ai le faaauau o le faaalia mai e le Atua o le upu moni. E tutusa le Atua o Tusitusiga Kerisiano Eleni ma le Atua o Tusitusiga Eperu na muamua atu, ma o Ieova lona suafa. O le Atua na pogai ai le paʻū o Papelonia anamua, lea foʻi ua ia faamasinoina nei ma faaumatia Papelonia le Aai Sili. Ia avatu iā te ia le mamalu uma ona o lea gaoioiga mataʻina! O ia e ana le malosi lea na faatonutonuina ai lona paʻū, ae lē o atunuu na ia faaaogā e avea o ni meafaigaluega i lona faatafunaga. E na o Ieova lava e ao ona tatou avatu i ai le viiga ona o le faaolataga.​—Isaia 12:2; Faaaliga 4:11; 7:10, 12.

3. Aiseā ua matuā onomea ma tatau ai i le fafine talitane sili lona faasalaga?

3 Aiseā ua matuā onomea ma tatau ai i le fafine talitane sili lenei faasalaga? E tusa ai ma le tulafono na tuuina atu e Ieova iā Noa​—ma i tagata uma e auala iā te ia​—o le soona faamasaaina o le toto e manaʻomia ai le faasalaina i le oti. Sa toe taʻua lenei mea i le Tulafono a le Atua iā Isaraelu. (Kenese 9:6; Numera 35:20, 21) E lē gata i lea, i lalo o le Tulafono faa-Mose e maua uma e le mulilua faaletino ma le faaleagaga le faasalaga oti. (Levitiko 20:10; Teuteronome 13:1-5) Ua nofosala i le toto Papelonia le Aai Sili mo le faitau afe o tausaga, ma o ia o se fafine e matuā faitaaga lava. Mo se faaaʻoaʻoga, o le tulafono a le Lotu Katoliko Roma i le faasāina o le faaipoipo o ona patele ua iʻu ai i le tele anoanoaʻi o amioga lē mamā a le toʻatele o i latou, e lē o itiiti foʻi le aofaʻi o i latou i aso nei ua maua i le AIDS. (1 Korinito 6:9, 10; 1 Timoteo 4:1-3) Ae o ana agasala tetele, ʻo loo faaputuputu faatasi ua oo i le lagi,’ o ana gaoioiga leaga ia o le faitaaga faaleagaga​—o le faitaaga lea e pei ona taʻua i luga o lona aʻoaʻoina lea o aʻoaʻoga sesē ma faaauau faatasi ai ia lava ma le ʻaufaipolotiki faapiʻopiʻo. (Faaaliga 18:5) Talu ai ua iʻu ina oo atu iā te ia lona faasalaga, ua faaleo atu ai nei e se ʻaufaalelagi e toʻatele se Aleluia lona lua.

4. O le ā ua faaata mai e le ʻalu aʻe e faavavau faavavau lava’ le asu mai Papelonia le Aai Sili?

4 Ua susunuina Papelonia le Aai Sili e pei o se aai ua faatoʻilaloina, ona ʻalu aʻe ai lea o lona asu e faavavau faavavau lava.’ Pe a susunuina se aai anamua e ni vaegaʻau manumalo, e faaauau pea ona alu aʻe le asu pe afai o tumau pea ona vevela le lefulefu. So o se tasi lava e taumafai ina ia toe fausia lea aai a o alu aʻe pea le asu o le a na ona mū ai i mea ua faatafuna o loo vevela. Talu ai o le a alu aʻe e “faavavau faavavau lava” le asu mai Papelonia le Aai Sili e fai ma faailo o le iʻuga o lona faamasinoga, o le a lē tāitai la ona mafai e se tasi ona toe faafoʻisia mai lea aai amioleaga. Ua mou atu e faavavau lotu sesē. Ua matuā talafeagai lava, le Aleluia!​—Faatusatusa i le Isaia 34:5, 9, 10.

5. (a) O le ā le gaoioiga ma le faamatalaga a toeaina e 24 ma meaola e fā? (e) Aiseā e sili mamao atu ai ona fati mālie le pese o le Aleluia na i lo pesega o Aleluia ua usuina i falesā o lotu sesē?

5 Sa vaaia e Ioane i se vaaiga muamua atu ni meaola e fā o loo siʻosiʻomiaina le nofoālii, faatasi ai ma toeaina e 24 o loo faaata mai ai suli o le Malo i o latou tulaga mamalu i le lagi. (Faaaliga 4:8-11) I le taimi nei ua ia toe vaaia ai i latou a o faaleoteleina atu se Aleluia lona tolu ona o le faaumatiaga o Papelonia le Aai Sili: “Ua faapaʻū toeaina e toʻaluafulu ma le toʻafā, ma mea ola e fā, ma ua ifo i le Atua o lē tiʻetiʻe i le nofoālii, ua faapea atu, ʻAmene, Aleluia!’” (Faaaliga 19:4) O lenei pesega matagofie o le Aleluia ua faaopoopo atu i le “pese fou” o viiga i le Tamaʻi Mamoe. (Faaaliga 5:8, 9) Ua latou pepese nei i le pese o le manumalo matagofie, o loo avatuina ai le mamalu uma i le Alii Pule Silisili Ese o Ieova ona o lana manumalo maumaututū i le fafine talitane sili, o Papelonia le Aai Sili. E sili mamao atu le fati mālie o le faaleoina leotele mai o nei Aleluia na i lo se isi lava pesega o Aleluia ua usuina i falesā o lotu sesē, lea ua lē o faamamaluina ma inosia ai Ieova, po o Ioa. Ua taofia nei e faavavau sea pesega faatagāfai o loo upuleagaina ai le suafa o Ieova!

6. O le “leo” o ai ua lagonaina nei, o le ā ua ia uunaʻia, ma o ai e faia se sao i le tali atu i ai?

6 I le 1918 sa amata ai ona tauia e Ieova ʻi latou e matataʻu i lona suafa, o tagatānuu atoa ma alii’—o ē na muamua o i latou nei o Kerisiano faauuina na maliliu ma le faamaoni, i latou ia na ia toe faatutūina ma faatulagaina i ni tofiga faalelagi o toeaina e 24. (Faaaliga 11:18) Ua aufaatasi atu isi iā i latou nei i le usuina o Aleluia, auā ua lipotia mai e Ioane: “Ua oo mai foʻi le leo mai le nofoālii, ua faapea mai, ʻIa vivii atu i lo tatou Atua, o outou ana auauna uma, ma outou o ē matataʻu iā te ia, o tagata nuu atoa ma alii.’” (Faaaliga 19:5) O le “leo” lenei o le Fofoga Fetalai a Ieova, o lona lava Alo o Iesu Keriso, o lē o loo tū “i le va o le nofoālii.” (Faaaliga 5:6) E tofu sao i le usuina o le pese “outou ana auauna uma,” e lē gata i le lagi ae faapea foʻi i inei i le lalolagi, faatasi ai ma le vasega faauuina e pei o Ioane o loo taʻimua i le lalolagi. Maʻeu le auai ma le olioli o i latou nei i le usitaia o le poloaʻiga: “Ia vivii atu i lo tatou Atua”!

7. Pe a mavae le faaumatiaga o Papelonia le Aai Sili, o ai o le a viiaina Ieova?

7 Ua faitauina faatasi ai foʻi le motu o tagata e toʻatele ma nei auauna. Talu mai le 1935, na ō mai ai i latou nei nai Papelonia le Aai Sili, ma ua latou iloa le moni o le folafolaga a le Atua: “E faamanuia mai e ia i ē matataʻu iā Ieova, o tagatānuu atoa ma alii.” (Salamo 115:13) Pe a faaumatia Papelonia ua pei o se fafine talitane, o le a aufaatasi atu le faitau miliona o i latou i le “vivii atu i lo tatou Atua”​—faatasi ma le vasega e pei o Ioane ma ʻau uma i le lagi. Mulimuli ane, o i latou o le a toe faatutūina mai i le lalolagi, pe sa lauiloa muamua pe leai, e lē taumate o le a latou usuina nisi Aleluia, ina ua iloa ua mou atu e faavavau Papelonia le Aai Sili. (Faaaliga 20:12, 15) Ia vivii uma iā Ieova, ona o lona manumalo tele i le fafine talitane ua leva ona iai!

8. O le ā le faalaeiauga e tatau i ʻaufaipese o viiga faalelagi na molimauina e Ioane, ona aumaia iā i tatou i le taimi nei, a o leʻi faaumatiaina Papelonia le Aai Sili?

8 Maʻeu se faalaeiauga ua aumaia e nei mea uma iā i tatou ina ia auai atoatoa i le galuega a le Atua mo aso nei! Tau ina ia tuutoina atu e auauna uma a Ioa i latou lava i le loto ma le tagata atoa i le faalauiloaina o sala faafaamasinoga a le Atua, faatasi ai ma le faamoemoe matagofie o le Malo, i le taimi nei, a o leʻi aveesea ma faaumatia Papelonia le Aai Sili.​—Isaia 61:​1-3; 1 Korinito 15:58.

ʻAleluia​—Ua Fai Ieova ma Tupu!’

9. Aiseā ua avea ai le Aleluia mulimuli o se leotele ma le malosi?

9 Ua iai nisi māfuaaga mo le olioli, e pei ona faaauau ona taʻuina mai e Ioane iā i tatou: “Ua ou faalogo foʻi e peiseaʻī o le leo o le motu o tagata e toʻatele, e peiseaʻī o le taalili o vai e tele, e peiseaʻī o le taalili foʻi o faititili tetele, ua faapea atu, ʻAleluia! Auā ua fai ma tupu le Alii le Atua e ona le malosi uma lava.’” (Faaaliga 19:6) O le Aleluia mulimuli lenei ua fetaui lelei, pe faapaleniina ai le faalauiloaga. O se leo malosi faalelagi, e sili atu ona matagofie na i lo se isi lava ʻaufaipese faaletagata, e sili atu ona malualii na i lo se isi lava āfu o vaitafe o loo i le lalolagi, ma ua sili atu ona mataʻu ma ofo tele ai na i lo se isi lava afā o timuga ma faititili. Ua faailogaina e le mano o leo faalelagi le mea moni e faapea “ua fai ma tupu le Alii [o Ieova] le Atua e ona le malosi uma lava.”

10. I le ā le uiga e mafai ona faapea atu ai ua amata ona pule Ieova o se tupu ina ua mavae le faatamaʻiaga o Papelonia le Aai Sili?

10 Peitaʻi, e faapefea ona fai atu ua amata ona pule Ieova? Ua mavae atu le faitau meleniuma talu ona faalauiloa mai e le faisalamo faapea: “A o le Atua, o loʻu lea Tupu talu anamua.” (Salamo 74:12) Ua leva tele ona iai le tulaga tautupu o Ieova i lenā taimi, o lea e mafai faapefea ona usuina e le ʻaufaipese faalevateatea e faapea ʻua amata ona fai Ieova . . . ma tupu’? I le uiga faapea pe a faaumatia Papelonia le Aai Sili, o le a lē toe faalavelave iā Ieova lenā ʻaufaatavā faafiapopoto, e aveesea mai le usiusitai iā te ia i le avea ai ma Pule Silisili Ese Aoao. O le a lē toe faaosoina e lotu sesē pule o le lalolagi ina ia tetee iā te ia. Ina ua paʻū Papelonia anamua mai le puleaina o le lalolagi, na faalogo ai Siona i le faalauiloaga manumalo e faapea: “O loo pule lou Atua.” (Isaia 52:7) Ina ua mavae le fanau mai o le Malo i le 1914, sa faalauiloa ai e toeaina e 24: “[Ieova] e, le Atua e ou le malosi uma lava, matou te faafetai atu iā te oe . . . ina ua e tago i lou mana tele ma ua fai oe ma tupu.” (Faaaliga 11:17) I le taimi nei, ina ua mavae le faatamaʻiaga o Papelonia le Aai Sili, ua toe fofogaina mai foʻi le ʻalaga: ʻUa amata ona fai Ieova . . . ma tupu.’ E leai lava se atua ua faia e tagata o totoe ina ia faatavā atu i le pule silisili ese a le Atua moni, o Ieova!

Ua Lata le Faaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe!

11, 12. (a) Sa taʻua faapefea e Ierusalema anamua ia Papelonia anamua, ua faataatia ai le ā le faaaʻoaʻoga e tusa ai ma le Ierusalema Fou ma Papelonia le Aai Sili? (e) O le ā ua usuina ma faasilasilaina atu e ʻau e tele faalelagi, ina ua manumalo iā Papelonia le Aai Sili?

11 “O oe na, le [fafine] ua ita mai iā te aʻu”! O le taʻu lenā na taʻua ai Papelonia ifo i tupua e Ierusalema, le nofoaga o le malumalu o le tapuaʻiga a Ieova. (Mika 7:8) E faapena foʻi, i le “aai paia, o Ierusalema fou,” ua faia aʻe i le faatoʻānofotane e 144,000 ona sui, ona iai māfuaaga uma e taʻua ai Papelonia le Aai Sili o lona fili. (Faaaliga 21:2) Ae o lea ua pagatia le fafine talitane sili i faalavelave, mala, ma le faatafunaina. Ua lē mafai e ana faiga faaagaga leaga ma ē iite i fetu o le lagi ona laveaʻi o ia. (Faatusatusa i le Isaia 47:1, 11-13.) Ioe, o se manumalo tele lenei mo le tapuaʻiga moni!

12 Ona ua mou atu e faavavau le fafine talitane inosia, o Papelonia le Aai Sili, ua mafai nei ona taulaʻi atu manatu i le faatoʻānofotane o le taupou faamaoni a le Tamaʻi Mamoe! Ua usuina nei ma le olioli e ʻau e tele faalelagi viiga iā Ieova: “Ia tatou fiafia ma olioli, ma tuu atu le viiga iā te ia; auā ua oo mai le tausamaaga o le Tamaʻi Mamoe, o lona faletua foʻi ua saunia o ia e ia. Ua tuuina atu foʻi iā te ia ina ia ofu o ia i le ie vavae e mamā ma le pupula​—auā o le ie vavae o le amiotonu lea a le ʻau paia.”​—Faaaliga 19:7, 8.

13. O ā sauniuniga mo le faaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe sa faia i le faagasologa mai o senituri?

13 I le faagasologa mai o senituri, sa faia ai e Iesu ni sauniuniga alofa mo lenei faaipoipoga i le lagi. (Mataio 28:20; 2 Korinito 11:2) Sa ia faamamāina le 144,000 o le Isaraelu faaleagaga ina ia “na tuuina atu o ia iā te ia, o le ekalesia matagofie lava, e leai sona ila, po o se maanuminumi po o se tasi mea faapena, a ia paia ma ia lē ponā.” (Efeso 5:25-27) Faatasi ai ma se vaaiga ina ia maua le “taui na valaauina ai . . . mai lugā e le Atua,” sa tatau i Kerisiano faauuina taʻitoʻatasi ona tō ese uiga tuai ma ana faiga, a ia faaofuina i le uiga fou Faa-Kerisiano, ma ia faia gaoioiga amiotonu “ma le loto, peiseaʻī ua faia i le Alii [o Ieova].”​—Filipi 3:8, 13, 14; Kolose 3:9, 10, 23.

14. Ua taumafai faapefea Satani e faaleaga tagata o le a fai aʻe ai le faletua o le Tamaʻi Mamoe?

14 E amata i le Penetekoso 33 T.A. ma faasolo mai ai, na faaaogā ai e Satani Papelonia le Aai Sili e avea ma ana meafaigaluega i le taumafaiga e faaleaga tagata o le a fai aʻe ai le faletua o le Tamaʻi Mamoe. E oo ane i le faaiʻuga o le uluaʻi senituri, ua ia lūlūina fatu a lotu faa-Papelonia i le faapotopotoga. (1 Korinito 15:12; 2 Timoteo 2:18; Faaaliga 2:6, 14, 20) Ua faamatalaina e le aposetolo o Paulo i latou o ē na faaliliueseina le faatuatua i upu nei: “Auā o i latou, o aposetolo pepelo i latou, o le ʻaufaigaluega ʻoleʻole, ua liua i latou e i latou ma aposetolo a Keriso. E lē se mea foʻi lea e ofo ai, auā o Satani lava, ua liua o ia e ia ma agelu o le malamalama.” (2 Korinito 11:13, 14) I senituri na mulimuli mai ai, na ofu ai Kerisiano tetee, e pei o le tele o isi vaega a Papelonia le Aai Sili, i ofu o le tamaoaiga ma faaeaea tetele, “le ie pāuli ma le mūmū, . . . i auro ma maa tāua, ma penina.” (Faaaliga 17:4) Sa faifaimea ana taʻitaʻi lotu ma pope ma emeperoa o ē naunau e faamasaa toto, e pei o Konesetatino ma Salemani. Sa lē tāitai ona faaofuina o ia i “le amiotonu lea a le ʻau paia.” I le avea ma faatagā faatoʻānofotane, sa avea moni ai o ia ma meafaigaluega sili ona lelei o le taufaasesē faasatani. Ua iʻu ina mou atu o ia e faavavau faavavau lava!

Ua Saunia e le Faletua o le Tamaʻi Mamoe Ia Lava

15. E faataunuuina faapefea le faamaufaailogaina, ma o le ā ua manaʻomia mai i se Kerisiano faauuina?

15 I le toeitiiti nei 2,000 tausaga ua mavae, ua saunia uma e le 144,000 o le vasega faatoʻānofotane i latou lava. Ae i le ā le taimi e mafai ai ona faapea atu ʻua saunia e le faletua o le Tamaʻi Mamoe ia lava’? E faasolosolo, na amata mai i le Penetekoso 33 T.A ma faasolo mai ai, “ona faamaufaailogaina . . . i le Agaga Paia,” e tusa ai ma le “aso e faaolaina ai” o loo sau. E pei ona faaalia e le aposetolo o Paulo, ua “faamaufaailogaina mai i tatou [e le Atua], ma ua foaʻiina mai le faamaoni o le Agaga i o tatou loto.” (Efeso 1:13; 4:30; 2 Korinito 1:22) Ua “valaauina . . . ma filifilia” Kerisiano faauuina taʻitoʻatasi, ma e ao ona faamaonia e le tagata lava ia lona “faamaoni.”​—Faaaliga 17:14.

16. (a) O anafea na māeʻa ai le faamaufaailogaina o le aposetolo o Paulo, ma ua tatou iloa faapefea? (e) O afea o le a atoatoa ai i le faletua o le Tamaʻi Mamoe ona “saunia o ia e ia” lava?

16 Ina ua mavae le faitau sefulu o tausaga o le tofotofoina, sa mafai ai e Paulo lava ia ona faalauiloa mai: “Ua ou tau le taua lelei, ua iʻu iā te aʻu le tausinioga, ua ou taofi i le upu o le faatuatua. O lenei, ua teuina mo aʻu le pale o le amiotonu, e foaʻiina mai iā te aʻu i lea lava aso o le Alii le faamasino amiotonu; e lē gata foʻi iā te aʻu, a o i latou uma lava o ē fiafia i lona faaali mai.” (2 Timoteo 4:7, 8) E foliga mai ua māeʻa le faamaufaailogaina o le aposetolo, e ui sa iai pea o ia i le tino ma e leʻi oo ina maliu faamaturoina. I le tulaga talitutusa, e ao ona oo mai le taimi e faamaufaailoga uma ai taʻitoʻatasi ē o loo totoe i le lalolagi o le 144,000 faapea e ā Ieova i latou. (2 Timoteo 2:19) O le taimi lea o le a saunia atoatoa ai e le faletua o le Tamaʻi Mamoe ia lava​—ua maua ai e le toʻatele o le 144,000 lo latou taui faalelagi ma iʻu ai ina faamaonia i latou o totoe pea i le lalolagi ma faamaufaailogaina o ē faamaoni.

17. O afea e faataunuu ai le faaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe?

17 I lenei tulaga i le faasologa o taimi a Ieova, pe a faaiʻu le faamaufaailogaina o le 144,000, ona tatala mai lea e agelu o matagi e fā o le puapuaga tele. (Faaaliga 7:1-3) E muamua faaoo atu le sala faafaamasinoga iā Papelonia le Aai Sili pei se fafine talitane. Ona sosoo lea ma le agaʻi vave atu o Keriso manumalo iā Amaketo e faaumatia vaega o totoe o le faalapotopotoga a Satani i le lalolagi, ma le mea mulimuli, ia saisaia ma pupuni i le to e lē gata Satani ma ana temoni. (Faaaliga 19:11–20:3) E mautinoa lava, so o se tasi o le ʻaufaauuina o loo soifua pea i le lalolagi i le taimi lea, o le a ulu atu loa i lo latou taui faalelagi ina ia aufaatasi atu i o latou uso o sui o le vasega faatoʻānofotane, pe a māeʻa ona manumalo Keriso. Ona faataunuu ai loa lea o le faaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe, i le taimi ua atofa e le Atua!

18. Ua faapefea ona faamautinoa mai e le Salamo 45 le faasologa o mea tutupu e tusa ai ma le faaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe?

18 Ua faamatala mai e le tala faavaloaga i le Salamo 45 le faasologa o mea tutupu. E muamua ona tiʻetiʻe atu le Tupu ua tofia i le fetauaʻiga manumalo ma ona fili. (Fuaiupu 1-7) Ona faia lea o le faaipoipoga a le faatoʻānofotane i le lagi, ae auai atu i ai i luga lava o le lalolagi, ana aumea taupou, le motu o tagata e toʻatele. (Fuaiupu 8-15) Ona sosoo ai lea ma le fua mai o le faaipoipoga, ua amata ona toe faatutūina aʻe seʻia oo ina lelei atoatoa i latou sa maliliu; o le a vaavaaia lenei faagasologa e “alii sili i le lalolagi uma.” (Fuaiupu 16, 17) Maʻeu ni faamanuiaga olioli o le a iai i le taimi o le faaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe!

Amuia i Latou ua Valaaulia

19. O le ā le amuia lona fā o amuia e fitu i le Faaaliga, ma o ai e auai ai i lenei fiafiaga faapitoa?

19 Ua tusia nei e Ioane le amuia lona fā o amuia e fitu i le Faaaliga: “Ua fai mai foʻi o ia [le agelu o loo faaalialia atu nei mea iā Ioane] iā te aʻu, ʻIa e tusi: Amuia ē ua talaʻiina i le tausamaaga o le Tamaʻi Mamoe.’ Ua fai mai foʻi o ia iā te aʻu, ʻO afioga moni ia a le Atua.’” (Faaaliga 19:9) * O i latou ua valaaulia i le “tausamaaga a le Tamaʻi Mamoe” o sui ia o le vasega o le faatoʻānofotane. (Faatusatusa i le Mataio 22:1-14.) Ua auai uma aumea faatoʻānofotane faauuina i le fiafiaga o le mauaina o lenei valaaulia. O le toʻatele o le ʻauvalaaulia ua ō atu i le lagi, le nofoaga o le tausamaaga afiafi o le faaipoipoga. Ua fiafia foʻi i latou o iai pea i le lalolagi, ona ua valaaulia i latou. Ua mausalī lo latou nofoaga i le tausamaaga afiafi o le faaipoipoga. (Ioane 14:1-3; 1 Peteru 1:3-9) Pe a faatutūina i latou i le lagi, ona agaʻi atu lea o le faatoʻānofotane atoa uma ua autasi, ia auai ma le Tamaʻi Mamoe i lea faaipoipoga e sili ona fiafia.

20. (a) O le ā le uiga o upu: “O afioga moni ia a le Atua”? (e) Na aafia faapefea Ioane i upu a le agelu, ma o le ā le tali atu a le agelu?

20 Ua faaopoopo mai le agelu e faapea “o afioga moni ia a le Atua.” O le upu lenei o le “moni” ua faaliliu ai le upu Eleni a·le·thi·nosʹ ma o lona uiga o le “aʻiaʻi” po o le “faatuatuaina.” Talu ai e aumai moni nei fetalaiga mai iā Ieova, ua faamaoni ai la ma faatuatuaina. (Faatusatusa i le 1 Ioane 4:1-3; Faaaliga 21:5; 22:6.) I le avea o se tasi ua valaaulia i lenā tausamaaga o le faaipoipoga, atonu na faatumulia ai Ioane i le olioli ina ua faalogo i lenei mea ma manatunatu loloto i faamanuiaga o i luma mo le vasega faatoʻānofotane. Sa matuā ootia o ia, o le mea moni, na ao ai i le agelu ona fautuaina o ia, e pei ona faamatala mai e Ioane: “Ona ou faapaʻū atu lea i luma o ona vae e ifo iā te ia; a ua fai mai o ia iā te aʻu, ʻIa oe, aua lava; o aʻu o lou uso a auauna, o so lou ʻau uso foʻi ua i ai le mau iā Iesu; ia e ifo i le Atua.’”​—Faaaliga 19:10a.

21. (a) O le ā ua faaalia mai e le Faaaliga e faatatau i agelu? (e) O le ā le manatu e tatau i Kerisiano ona manatu ai e uiga i agelu?

21 Ua aumaia i le Faaaliga atoa lava se molimau iloga i le faamaoni ma le tinoū o agelu. Ua aafia i latou i le faailoaina o upu moni o loo faaalia. (Faaaliga 1:1) Ua latou galulue faatasi ma tagata i le talaʻia atu lea o le tala lelei ma le liligiina ifo o mala faafaatusa. (Faaaliga 14:6, 7; 16:1) Sa latou tau faatasi ma Iesu i le lafoina ifo o Satani ma ana agelu mai le lagi, ma o le a latou toe tau faatasi foʻi ma ia iā Amaketo. (Faaaliga 12:7; 19:11-14) O le mea moni e mafai ona latou ō atu i luma o Ieova lava ia. (Mataio 18:10; Faaaliga 15:6) Ae ui i lea, ua na o i latou o ni auauna faatauvaa a le Atua. E leai se avanoa i le tapuaʻiga mamā e tapuaʻia ai se agelu po o se ituaiga tapuaʻiga faapena, po o le taulaʻi atu o le tapuaʻiga i le Atua e ala i se “tagata paia” po o se agelu. (Kolose 2:18) E na o Ieova lava e tapuaʻi i ai Kerisiano, i le faia lea o a latou talosaga iā te ia e auala i le suafa o Iesu.​—Ioane 14:12, 13.

Le Matafaioi a Iesu i Valoaga

22. O le ā ua fai mai ai le agelu iā Ioane, ma o le ā le uiga o ia upu?

22 Ona faapea mai lea o le agelu: “Auā o le agaga o le valoaga o le mau lea iā Iesu.” (Faaaliga 19:10e) E faapefea? O le uiga o lenei mea, ua faataunuuina valoaga faagaeeina uma ona o Iesu ma le matafaioi ua ia faatinoina i fuafuaga a Ieova. O le valoaga muamua lava i le Tusi Paia ua folafola mai ai le oo mai o se fanau. (Kenese 3:15) Sa avea Iesu o lenā Fanau. O isi mea uma na faaalia mulimuli mai sa faavae i le tele o upu moni faavaloaga i luga o lenei folafolaga faavae. Sa taʻu atu e le aposetolo o Peteru i le tagata talitonu o Nuu Ese o Konelio: “Ua molitinoina mai o ia [Iesu] e le ʻau perofeta uma.” (Galuega 10:43) I ni tausaga e 20 mulimuli ane, sa faapea mai ai le aposetolo o Paulo: “Auā o mea uma ua folafolaina e le Atua, ua ioe ia iā te ia [Iesu].” (2 Korinito 1:20) Ina ua mavae le isi 43 tausaga, na faamanatu mai iā i tatou e Ioane lava ia: “O le . . . mea moni, mai iā Iesu Keriso ia.”​—Ioane 1:17.

23. Aiseā e lē aveesea ai e le tulaga maualuga ma le pule a Iesu le tapuaʻiga ua tatou avatua iā Ieova?

23 Pe aveesea mai ea e lenei mea i so o se auala le tapuaʻiga ua tatou avatua iā Ieova? E leai. Manatua le fautuaga lapataʻi a le agelu: “Ia e ifo i le Atua.” Sa lē tāitai ona taumafai Iesu e faatavā atu iā Ieova. (Filipi 2:6) E moni, sa taʻu atu i agelu uma ina ia “ifo . . . iā te ia [Iesu],” ma e ao i foafoaga uma ona amanaʻiaina lona tulaga maualuga ina ia “tootuli [ai] o tulivae uma lava i le suafa o Iesu.” Ae mātau, o lenei mea e “iʻu ina viia ai le Atua le Tamā” ma e ala i lana faatonuga. (Eperu 1:6; Filipi 2:9-11) Sa tuuina e Ieova iā Iesu lana pule tele, ma o le amanaʻiaina o lenā pule, tatou te avatu ai le mamalu i le Atua. Afai tatou te mumusu e gauaʻi i le pule a Iesu, e tusa lea ua tatou teena Ieova le Atua lava ia.​—Salamo 2:11, 12.

24. O ā mea tutupu e lua e faateʻia ai tatou te manatunatu loloto i ai, ma o ā la upu e ao ona tatou faaleo atu?

24 O lea, seʻi tatou faaleo atu ma le autasi upu amata o le Salamo 146 e oo i le 150: “Ia outou vivii atu iā Ioa.” Tau ina ia taalili le pese o le Aleluia a o faatalitalia le manumalo o Ieova i le vaega tuufaatasi a Papelonia i le lalolagi o lotu sesē! Ma tau ina ia faateleina le olioli a o lata mai le faaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe!

[Faaopoopoga i lalo]

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa i le itulau 273]

“Le Tusi na Auina Atu i Sotoma ma Komoro”

I lalo o lenei ulutala autū, na lipotia mai ai e le Daily Telegraph a Lonetona iā Novema 12, 1987, se lafo faatū i luma o le Fonotaga Faalauaʻitele a le Lotu Egelani. Na manaʻomia ai i lenei fonotaga le tutuli ese o “Kerisiano” tauatane mai le lotu. Sa taʻua e le tusitala o Godfrey Barker: “Sa faaalia ma le faanoanoa tele ananafi e le akiepikopō o Canterbury ni manatu e faapea: ʻAna faapea e tusia e Sagato Paulo se tusi ma auina atu i le Lotu o Egelani, atonu e lelei ona tatou fesili po o le ā le ituaiga o tusi atonu e iai lenā tusi.’” Sa faapea mai Mr. Barker lava ia: “O le tali i ai o le tusi e auina atu i Sotoma ma Komoro,” ma faaopoopo mai ai faapea: “Sa mafaufau Dr Runcie [le akiepikopō] e faitauina e pei o le Roma, Mata. 1.”

Sa sii mai e le tusitala upu a Paulo i le Roma 1:26-32: “Na tuuina atu e le Atua i o latou loto o manaʻo e māsiasi ai. . . . O tane ua latou faia ma isi lava tane o gaoioiga ma le lē māsiasi . . . e ui lava ua latou iloa le tulafono a le Atua e faapea o ē faia na mea ua onomea ona feoti i latou, ae ua lē gata ina latou faia ia mea ae latou te talia foʻi i latou o ē o loo faia.” Sa ia faaiʻu mai faapea: “Sa popole Sagato Paulo i tagata i le aofia. Ae o le faafitauli ia Dr. Runcie o loo popole i tamāloloa ia o loo lauga mai pulelaa.”

Aiseā ua iai i le akiepikopo sea faafitauli? Sa faalauiloa mai e ni ulutala tetele i le Daily Mail a Lonetona ia Oketopa 22, 1987, e faapea: “‘E toʻatasi le faifeʻau taʻitaʻi e tauatane ma tamāloloa e toʻatolu’ . . . O se tauiviga ina ia aveesea tagata tauatane ʻo le a tapunia ai le Lotu Egelani.’” Sa sii mai e lipoti le “reverend,” o le failautusi sili a le Faalapotopotoga Kerisiano a Tauafafine ma Tauatane e faapea: “Afai e taliaina lenei lafo faatū o le a malepe ai le Lotu, ma ua iloa lelei lava e le akiepikopō o Canterbury. I se fuainumera lautele, matou te talitonu o le va o le 30 ma le 40 pasene o faifeʻau a le Lotu Egelani o tauatane i latou. Ae o i latou lava foʻi tagata e pito sili ona tiotio i le saosaolaumea i le faiva a le Lotu.” E lē masalomia o numera faaitiitia o tagata e ō i lotu o se vaega o le faaatagiaina atu o le ʻinoʻino i lenā faiva ua amata ona tuputupu aʻe o le faatauatane.

O le ā sa filifilia e le fonotaga a le lotu? Sa palota le toʻatele o sui e 388 (le 95 pasene o taʻitaʻi lotu) e lagolago le faaitiitia o le malosi o le lafo faatū. E tusa o lenei mea, sa lipotia mai e le nusipepa o le Economist o Novema 14, 1987: “E tetee le Lotu Egelani i faiga faatauatane, ae e lē tetee tele i ai. O le vaiaso lenei sa filifilia ai i le fonotaga faalauaʻitele, le palemene a le Lotu faatasi ai ma taʻitaʻi lotu tauatane o loo mafaufau i faiga faatauatane e faapea, o gaoioiga faatauatane e lē o se agasala, e lē tutusa ma le faitaaga ma le mulilua: ua na o ni ʻvaivaiga o le lē lelei atoatoa’ e faapea ʻo feusuaʻiga faaleituaiga o se gaoioiga o le tuuina atu atoatoa lea e tatau ai i totonu o se faiā tau faaipoipoga tumau.’” I le faaeseeseina o le tulaga o loo tū ai le akiepikopō o Canterbury ma le faamatalaga tuusaʻo a le aposetolo o Paulo i le Roma 1:26, 27, sa faaalia mai ai e le Economist se faamatalaga sii o upu a Paulo i luga o le ulutala “Sa iloa e Sagato Paulo le mea na ia mafaufau i ai.”

Sa silafia foʻi e Iesu Keriso mea na ia mafaufau i ai ma na taʻua ai i ni faaupuga sili ona manino. Sa ia fetalai faapea o le a “feoloolo le nuu o Sotoma i le aso faamasino” na i lo tagata lotu o ē teena lana feʻau. (Mataio 11:23, 24) Sa faaaogāina e Iesu i inei le faamatalaga soonafai ina ia faaalia ai e faapea o na taʻitaʻi faalotu sa teena le Alo o le Atua ma ana aʻoaʻoga na sili atu ona faitioina na i lo tagata Sotoma. Ua taʻua e le Iuta e 7 faapea o na tagata Sotoma sa oo i ai le ʻfaasalaga faafaamasinoga o le afi e faavavau,’ o lona uiga o le faaumatiaga e faavavau. (Mataio 25:41, 46) Pagā la, le ogaoga o le a iai le faamasinoga o i latou ua taʻua o taʻitaʻi Kerisiano, o ē o loo latou taʻitaʻieseina ma le tauaso a latou lafu ua faatauasoina mai tapulaa maualuluga tau amio mamā a le Malo o le Atua, ae agaʻi atu i auala faatuufau ma le matagā a lenei lalolagi! (Mataio 15:14) Ua valaau mai ma le faanatinati le leo mai le lagi e uiga i lotu sesē, o Papelonia le Aai Sili e faapea: “Loʻu nuu e, ia outou ō ese iā te ia, ina neʻi faatasia outou i ana agasala, ina neʻi tofusia foʻi outou i ona mala.”​—Faaaliga 18:2, 4.

[Ata i le itulau 275]

Ua faatumuina le lagi i leo tetele o Aleluia e fā, o loo viia ai Ioa ona o lona manumalo faaiʻu i luga o Papelonia le Aai Sili