Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Aai Pupula

Le Aai Pupula

Mataupu 43

Le Aai Pupula

Vaaiga 16—Faaaliga 21:9–22:5

Mataupu: O se faamatalaga o le Ierusalema Fou

Taimi o le faataunuuga: Ina ua mavae le puapuaga tele ma le lafoina o Satani i le to e lē gata

1, 2. (a) O fea ua ave i ai e se agelu Ioane ina ia ona iloa atu ai le Ierusalema Fou, ma o le ā le faaeseesega ua tatou mātauina i inei? (e) Aiseā ua avea ai lenei ma tumutumuga matagofie o le Faaaliga?

SA AVE e se agelu Ioane i se vaomatua ina ia faaali iā te ia Papelonia le Aai Sili. A o lenei la ua ave o ia e se isi agelu mai le ʻauagelu lava lea e tasi, ma avatu i se mauga maualuga. Maʻeu se eseesega ua ia iloa atu! E lē o le aai lē mamā pei se fafine talitane, o Papelonia! O lenei ua ia vaaia Ierusalema Fou​—le aai e mamā aʻiaʻi, e faaleagaga, e paia​—ma o loo alu ifo nai le lagi.​—Faaaliga 17:1, 5.

2 E oo lava iā Ierusalema anamua sa lē tāitai ona iai se mamalu faapei o lenei. Ua taʻu mai e Ioane iā i tatou: “Ua alu ane foʻi iā te aʻu le tasi o ia agelu e toʻafitu, o ē sa i ai ipu e fitu na tutumu i mala e fitu e gata ai, ua tautala mai foʻi o iā ia te aʻu, ua faapea mai, ʻSau ia, ou te faaali atu iā te oe le faatoʻānofotane, o le faletua lea o le Tamaʻi Mamoe.’ Ua ia avea foʻi aʻu i le Agaga i le mauga tele ma le maualuga, ua ia faaali foʻi iā te aʻu Ierusalema, o le aai tele ma le paia, o loo alu ifo i le lagi mai le Atua, ua i ai le pupula o le Atua.” (Faaaliga 21:9-11a) I luga o lenā mauga matuā maualuga, o loo tū ai Ioane ma mātau mai vala mananaia uma o lenā aai matagofie. Ua leva ona nofo tatali auauna faatuatua anamua i le oo mai o lenei aai, talu mai lava ona paʻū le tagata i le agasala ma le oti. Ae o lenei ua iʻu lava ina oo mai! (Roma 8:19; 1 Korinito 15:22, 23; Eperu 11:39, 40) O le aai matagofie faaleagaga ua faia aʻe iā i latou e toʻa 144,000 o ē na tausia le faamaoni, e susulu atu lona paia ma atagia ai le mamalu o Ieova. O le tumutumuga matagofie lenei o le Faaaliga!

3. Ua faapefea ona faamatalaina e Ioane le matagofie o le Ierusalema Fou?

3 E matuā mataʻina le matagofie o Ierusalema Fou: “O lona pupula foʻi e pei o se maa tāua lava, e pei o se maa iasepi i lona faatioata mai; ua i ai foʻi le pa tele ma le maualuga, ua i ai puipui e sefulu ma le lua, ua i puipui foʻi agelu e toʻasefulu ma le toʻalua, ua tusia ai foʻi igoa, o igoa ia o ituaiga e sefulu ma le lua o le fanauga a Isaraelu, ua i sasaʻe o puipui e tolu, ua i le itu i mātū o puipui e tolu, ua i le itu i toga o puipui e tolu, ua i sisifo o puipui e tolu. Ua i le pa foʻi o le aai o faavae e sefulu ma le lua, ua i ai foʻi igoa o le au aposetolo a le Tamaʻi Mamoe e toʻasefulu ma le toʻalua.” (Faaaliga 21:11e-14) Maʻeu le fetaui o le tusia e Ioane o le mea muamua na mataʻina i lana vaai, e faatatau i le susulu o le pupula mai! O le pupula mai o foliga fiafia i le avea o se faatoʻānofotane fou, ua avea ai Ierusalema Fou o se faletua talafeagai mo Keriso. E mautinoa le pupula, e pei ona tatau ai mo se foafoaga a “le Tamā o malamalama.”​—Iakopo 1:17.

4. O le ā ua faaalia mai ai faapea o le Ierusalema Fou e lē o le nuu o Isaraelu anamua?

4 I luga o ona puipui e 12, ua lolomia ai i inā igoa o ituaiga e 12 o Isaraelu. O le mea lea, ua faia aʻe ai lenei aai faafaatusa i le 144,000, o ē ua faamaufaailogaina mai “i itu aiga uma o le fanauga a Isaraelu.” (Faaaliga 7:4-8) I le ōgatasi ai ma lenei mea, ua iai i maa faavae igoa o aposetolo e 12 a le Tamaʻi Mamoe. Ioe, o le Ierusalema Fou e lē o le nuu o Isaraelu anamua lea sa faavae aʻe i atalii e 12 o Iakopo. O le Isaraelu faaleagaga, ua faavaeina i ʻle ʻau aposetolo ma le ʻau perofeta.’​—Efeso 2:20.

5. O le ā ua faaata mai e le “pa tele ma le maualuga” o le Ierusalema Fou atoa ai ma le faatutūina o agelu i faitotoʻa taʻitasi?

5 E iai se pa puipui tele o le aai faafaatusa. I taimi anamua, sa fausia ai pa o aai mo le puipuiga saogalemu ina ia taofia ai i fafo le fili. Ua faaalia e le “pa tele ma le maualuga” o le Ierusalema Fou e faapea, ua saogalemu faaleagaga lenei aai. E leai se fili o le amiotonu, e leai se tasi e lē mamā ma lē faamaoni, e mafai ona ulu atu i ai. (Faaaliga 21:27) Ae mo i latou e faatagaina i totonu, o le ulu atu i lenei aai matagofie ua pei o le ulu atu i se Parataiso. (Faaaliga 2:7) Ina ua uma ona tulia Atamu, sa faatutūina ni kerupi i luma o le uluaʻi Parataiso ina ia taofia ai i fafo tagata lē mamā. (Kenese 3:24) I se tulaga foʻi faapena, ua faatutūina ai ni agelu i faitotoʻa taʻitasi o le aai paia o Ierusalema ina ia faamautinoa ai le puipuiga saogalemu faaleagaga o le aai. O le mea moni, i le faagasologa o aso mulimuli, o loo leoleoina ai e agelu le faapotopotoga o Kerisiano faauuina, lea e avea ma Ierusalema Fou, mai faiga faa-Papelonia e faaleaga ai.​—Mataio 13:41.

Ua Fuatiaina le Aai

6. (a) Ua faamatalaina faapefea e Ioane le fuatiaina o le aai, ma o le ā ua faaalia mai e lenei fuatiaina? (e) O le ā e mafai ona faailoa ai faapea o le fua na faaaogā sa tusa ma le ʻfua a le tagata, ma o le fua foʻi a le agelu i lea lava taimi’? (Tagaʻi i le faamatalaga i le pito i lalo.)

6 Ua faaauau le tala a Ioane: “O lē na tautala ma aʻu sa i ai le ū auro e fua aʻi e ia le aai, ma ona puipui, atoa ma ona pa. Ua faatū faatafafā foʻi le aai, o lona umi ua tusa ma lona lautele; ua fuatia foʻi e ia o le aai i le ū, e sefulu afe ma afe e lua o setatio, o lona umi, ma le lautele, ma le maualuga, ua tutusa lava ia. Ua fuatia foʻi e ia lona pa, e tasi le selau ma le fāgafulu ma le fā o kupita, o le fua a le tagata, o ā le agelu lea.” (Faaaliga 21:15-17) Ina ua fuatiaina le malumalu i le lagi, na faamaonia ai e lenei mea le faataunuuga o fuafuaga a Ieova e faatatau i ai. (Faaaliga 11:1) Nei la, ua faaalia e le fuatia e le agelu o Ierusalema Fou le lē masuia o fuafuaga a Ieova e tusa ai ma lenei aai faamamaluina. *

7. O le ā le tulaga mataʻina e faatatau i fua o le aai?

7 Maʻeu se aai mataʻina ua iai lenei aai! E faatafafā lelei, e 12,000 setatio (pe tusa ma le 1,380 maila, po o le 2,220 kilomita) le faataamilosaga, ua siʻosiʻomia e se pa puipui e 144 kupita, po o le 210 futu (64 mita) le maualuga. E leai se aai moni o iai e faapenei sona fua. E mafai ona ufitia ai se oganuu pe ā ma le 14 taimi e telē ai na i lo Isaraelu i ona pō nei, ma e toetoe lava 350 maila (560 kilomita) le maualuga i le vavaloloa! Sa aumaia le Faaaliga i ni faailoga. O le ā la ua taʻu mai e nei fua iā i tatou e faatatau i le Ierusalema Fou faalelagi?

8. O le ā ua faaatagia mai e (a) pa puipui e 144 kupita le maualuluga o le aai? (e) le fua o le aai e 12,000 setatio? (i) le faatafafā saʻo lelei o foliga mai o le aai?

8 Ua faamanatu mai iā i tatou e pa puipui e 144 kupita le maualuluga e faapea, ua faia aʻe le aai i ataliifai faaleagaga e 144,000 o le Atua. O le fuainumera 12 o loo aliali mai i le fua o le aai e 12,000 setatio​—faatasi ma le umi, le lautele ma le maualuga ua tutusa uma​—ua faaaogāina faafaatusa i faatulagaga faalefaalapotopotoga i totonu o valoaga a le Tusi Paia. O le mea lea, o le Ierusalema Fou o se faatulagaga a le faalapotopotoga ua pito sili ona matagofie lona fuafuaina e faataunuu ai le fuafuaga e faavavau a le Atua. O le Ierusalema Fou, faatasi ai ma le Tupu o Iesu Keriso, o le faalapotopotoga lea a le Malo o Ieova. Ona iai lea o le tino mai o le aai: o se faatafafā e saʻo lelei. I le malumalu o Solomona, sa avea ai le Mea e Sili Ona Paia o se faatafafā e saʻo lelei, o loo iai se faaataga faafaatusa o le afio ai o Ieova. (1 Tupu 6:19, 20) Maʻeu la le talafeagai, o le vaaia o Ierusalema Fou, o loo faamalamalamaina e le mamalu o Ieova lava, ua pei o se faatafafā e sili ona telē ma saʻo lelei! E paleni lelei ona fua uma. O se aai e aunoa ma ni mea sesē po o ni ila o iai.​—Faaaliga 21:22.

E Fausia le Aai i Maa Tautele

9. Ua faapefea ona faamatalaina e Ioane mea o loo fauina ai le aai?

9 Ua faaauau e Ioane lana faamatalaga: “Ua ati foʻi lona pa i maa iasepi; o le aai o le auro lelei lea, ua pei o le tioata manino. Ua teteu foʻi noopa o le aai i maa tāua uma; o le noopa muamua o le iasepi lea, o lona lua o le safaira lea, o lona tolu o le kakito lea, o lona fā o le samaraki lea; o lona lima o le saritonu lea, o lona ono o le salikea lea, o lona fitu o le tasesa lea, o lona valu o le soama lea, o lona iva o le topasi lea, o lona sefulu o le kuasopera lea, o lona sefulu ma le tasi o le uakini lea, o lona sefulu ma le lua o le aselama lea. O puipui foʻi e sefulu ma le lua o penina ia e sefulu ma le lua; taʻitasi le puipui ma le penina e tasi na fai aʻi; o le ala tele foʻi o le aai o le auro lelei lea, e pei o le tioata manino.”​—Faaaliga 21:18-21.

10. O le ā ua faaatagia mai e le mea moni faapea ua fausia le aai i iasepi, o auro, ma “maa tāua uma”?

10 E matagofie moni lava le fausaga o le aai. Na i lo mea taatele mo fausaga i le lalolagi e pei o le omea po o maa, ae ua tatou faitau ai e uiga i le iasepi, le auro ua faamamāina, ma “maa tāua uma.” Maʻeu le fetaui o le faaatagiaina e nei mea o mea mo fausaga faalelagi! E leai se isi mea e mafai ona sili atu ona matagofie. Sa ufitia le atolaau o le feagaiga anamua i le auro maoʻi, ma ua masani ona faaata i totonu o le Tusi Paia e lenei maa, mea ua lelei ma aogā. (Esoto 25:11; Faataoto 25:11; Isaia 60:6, 17) Ae ua fausia le Ierusalema Fou atoa lava e oo i lona ala tele i le “auro lelei . . . e pei o le tioata manino,” o loo faaatagia mai ai se matagofie ma le aogā i totonu, lea e lē matalitonuina e le mafaufau.

11. O le ā ua faamautinoa mai ai faapea o le a pupula i latou o ē ua faia aʻe ai le Ierusalema Fou, i le mamalu e pito sili ona maualuga o le mamā aʻiaʻi faaleagaga?

11 E leai se tagata tunu auro e mafai ona aumaia ni auro e faapea ona mamā aʻiaʻi. Ae o Ieova o le Tunu Auro Sili. E afio o ia e pei “o lē tunu ma faamamā i le ario,” ma na te faamamāina sui taʻitoʻatasi faamaoni o Isaraelu faaleagaga “e pei o le auro ma le ario,” o loo aveeseina mai iā i latou mea leaga uma. Ua na o tagata lava o ē ua lelei ma faamamāina o le a iʻu ina faia aʻe ai le Ierusalema Fou, ma i le faia faapea ua fausia ai e Ieova le aai i mea o loo ola, e pupula i le mamalu e pito sili ona maualuga o le mamā aʻiaʻi faaleagaga.​—Malaki 3:3, 4.

12. O le ā ua faaata mai e le mea moni faapea (a) ua teuteuina faavae o le aai i maa tāua e 12? (e) o puipui o le aai o ni penina?

12 E oo lava i faavae o le aai e matagofie, ua teuteuina i maa tāua e 12. Ua faamanatu mai ai le faitaulaga sili o Iutaia anamua, o lē i aso o sauniga faapitoa, na te laʻeiina ai se efota ua teuteuina i maa tāua eseese e 12 e talitutusa ma maa tāua o loo faamatalaina i inei. (Esoto 28:15-21) E mautinoa o lenei mea e lē teʻi lava ua fetaui! O loo faamamafa mai ai gaoioiga faaositaulaga i Ierusalema Fou, lea e avea ai Iesu le Faitaulaga e sili ona Maualuga ma “molī.” (Faaaliga 20:6; 21:23; Eperu 8:1) E faapea foʻi ona auala mai i le Ierusalema Fou aogā o le faiva faaositaulaga sili a Iesu ma faaoo atu ai i tagata. (Faaaliga 22:1, 2) Ua faamanatu mai e puipui e 12 o le aai, ia e taʻitasi ma avea o se penina e sili ona matagofie, le tala faatusa a Iesu o loo faatusa ai le Malo i se penina tautele. O i latou uma lava e ulu atu i na faitotoʻa o le a faaalia lo latou talisapaia moni o aogā faaleagaga.​—Mataio 13:45, 46; faatusatusa i le Iopu 28:12, 17, 18.

Se Aai o le Malamalama

13. O le ā ua sosoo ona fai mai ai Ioane e tusa ai ma le Ierusalema Fou, ma aiseā e lē manaʻomia ai e le aai so o se malumalu faaletino?

13 I taimi o Solomona, sa tū maualuga i Ierusalema se malumalu na fausia i le mea pito sili ona maualuga o le aai i le Mauga o Moria i le itu i mātū. Ae ā Ierusalema Fou? Ua faapea mai Ioane: “Ou te leʻi iloa ai foʻi se malumalu; auā o lona malumalu o le Alii le Atua lea, e ona le malosi uma lava, atoa ma le Tamaʻi Mamoe. E lē aogā foʻi i le aai ona pupula i ai o le lā, po o le masina; auā o le pupula o le Atua ua faamalamalamaina ai ia, o le Tamaʻi Mamoe foʻi o lona molī lea.” (Faaaliga 21:22, 23) O le mea moni lava, e leai se mea e manaʻomia ai ona fausiaina se malumalu faaletino i inei. O le malumalu i Iutaia anamua sa na o se ata, ma o le faatinoga moni o lenā ata, le malumalu sili faaleagaga lea, ua iai talu ona faauuina e Ieova Iesu e avea ma Faitaulaga Sili i le 29 T.A. (Mataio 3:16, 17; Eperu 9:11, 12, 23, 24) O se malumalu foʻi e faatatauina muamua i se vasega o ositaulaga o loo ofoina atu ni taulaga iā Ieova e fai ma sui o tagata. Ae o i latou uma o ē avea ma vaega o le Ierusalema Fou, o ni faitaulaga. (Faaaliga 20:6) Ma o le taulaga sili, le soifua lelei atoatoa faaletagata o Iesu, e faatasi lava ona ofoina ma e lē toe faia faalua. (Eperu 9:27, 28) E lē gata i lea, e mafuta Ieova i ē uma o loo ola ai i le aai.

14. (a) Aiseā e lē manaʻomia ai e le Ierusalema Fou le lā ma le masina ina ia susulu atu i ai? (e) O le ā na valoia e le valoaga a Isaia e faatatau i le faalapotopotoga aoao a Ieova, ma ua faapefea ona aafia ai Ierusalema Fou i lenei mea?

14 Ina ua taia le vaai a Mose i le mamalu o Ieova i le Mauga o Sinai, sa faapogaia ai le susulu malosi o fofoga o Mose lea na tatau ai ona ufiufi ona fofoga mai ona uso Isaraelu. (Esoto 34:4-7, 29, 30, 33) Pe mafai la ona e vaai faalemafaufau i le pupula o se aai e tumau ona faamalamalamaina i le mamalu o Ieova? O se aai faapena, e lē oo i ai le po. O le a lē manaʻomia se lā po o se masina. O le a faavavau o susulu atu lona malamalama. (Faatusatusa i le 1 Timoteo 6:16.) Ua lilofia Ierusalema Fou i lenā ituaiga o pupula matagofie. E moni, ua avea lenei faatoʻānofotane ma lana Tupu Faatoʻāfaiavā ma laumua o le faalapotopotoga aoao a Ieova​—lana “fafine,” le “Ierusalema i lugā”​—lea na vavalo faatatau i ai Isaia: “E lē toe faia le lā mou malamalama i le ao; e lē faamalamalama foʻi iā te oe le masina i lona susulu mai; a e faia Ieova mou malamalama e faavavau, e fai foʻi lou Atua mou matagofie. E lē toe goto lou lā, e lē toe mavae atu foʻi lou masina; auā e faia le Alii [Ieova] mou malamalama e faavavau; e uma foʻi aso o lou faanoanoa.”​—Isaia 60:1, 19, 20; Kalatia 4:26.

Se Malamalama mo Nuu

15. O ā upu o le Faaaliga e faatatau i le Ierusalema Fou e talitutusa ma le valoaga a Isaia?

15 O le valoaga lava foʻi lenei na ia muaʻi valoia maia e faapea: “E ō mai nuu ese i lou malamalama, o tupu foʻi e ō mai i latou i le pupula o lou alu aʻe.” (Isaia 60:3) Ua faaalia e le Faaaliga e faapea o nei upu o le a aofia ai le Ierusalema Fou: “O nuu foʻi o ē ua faaolaina latou te savavali i lona malamalama; o tupu foʻi o le lalolagi latou te au mai i ai o latou mamalu ma viiga. O ona puipui foʻi e lē punitia lava i le ao; auā e leai se pō i lea mea. Latou te au mai foʻi i ai le mamalu ma le viiga o nuu.”​—Faaaliga 21:24-26.

16. O ai “nuu” ia o le a savavali e ala i le malamalama o le Ierusalema Fou?

16 O ai nei “nuu” o loo savavali e ala i le malamalama o le Ierusalema Fou? O i latou o tagata, sa avea muamua o se vaega o atunuu o lenei lalolagi amioleaga, a ua latou taliaina le malamalama o loo faasusulu mai e lenei aai ua faamamaluina faalelagi. E muamua lava iā i latou le motu o tagata e toʻatele, o ē ua uma ona ō mai nai “atu nuu uma, ma aiga ma nuu, ma gagana eseese” ma o loo tapuaʻi i le Atua i le ao ma le pō i le ō faatasi ai ma le vasega e pei o Ioane. (Faaaliga 7:9, 15) Pe a mavae le alu ifo o le Ierusalema Fou mai le lagi ma ua faaaogāina e Iesu ki o le oti ma Seoli ina ia toe faatutūina ai ē ua oti, o le a faatasi atu iā i latou le faitau miliona o isi, o ē sa iai muamua i “nuu,” a ua alolofa iā Ieova ma lona Alo, le Tane pei se Tamaʻi Mamoe a le Ierusalema Fou.​—Faaaliga 1:18.

17. O ai ʻtupu o le lalolagi’ o ē ua “au mai i ai o latou mamalu ma viiga” i le Ierusalema Fou?

17 O ai la ʻtupu o le lalolagi’ o ē “au mai i ai o latou mamalu ma viiga”? E lē o tupu moni o le lalolagi lenei, auā o le a faaumatia i latou a o tau e tetee atu i le Malo o le Atua iā Amaketo. (Faaaliga 16:14, 16; 19:17, 18) Faamata o faatatau atu nei tupu i nisi o loo iai i ni tofiga maualuluga ma aloaʻia i atunuu, o loo aofia i le motu o tagata e toʻatele, po o ni tupu foʻi ua toe faatutū aʻe ma gauaʻi atu i le Malo o le Atua i le lalolagi fou? (Mataio 12:42) E leai, auā sa faalelalolagi le mamalu na iai i na tupu ma ua leva lava ona mou atu. Lona uiga la, o ʻtupu o le lalolagi’ o ē aumai o latou mamalu i le Ierusalema Fou, o loo faasino atu i le 144,000, o ē ua “faatauina . . . mai ituaiga uma, ma gagana eseese, ma nuu, atoa ma atunuu,” ina ia pule o ni tupu faatasi ma le Tamaʻi Mamoe, o Iesu Keriso. (Faaaliga 5:9, 10; 22:5) O o latou mamalu na tuuina i ai e le Atua, o le a latou aumaia i totonu o le aai ina ia faaopoopo atu i lona pupula.

18. (a) O ai o le a lē faatagaina i le Ierusalema Fou? (e) E na o ai o le a faatagaina e ulu atu i le aai?

18 Ua faapea mai atili Ioane: “E lē sao atu lava i ai se mea leaga e tasi, po o sē na te faia se mea inosia, po o se pepelo; na o i latou lava [o] ē ua tusia i le tusi o le ola a le Tamaʻi Mamoe.” (Faaaliga 21:27) E leai se mea ua pisipisia mai le lalolagi a Satani e mafai ona avea ma vaega o le Ierusalema Fou. E ui ina matala e faavavau ona puipui, ae leai se tasi e ʻtauaveina se mea inosia ma se pepelo’ o le a faataga e ulu atu i ai. O le a leai ni tagata tetee i lenā aai po o so o se tagata o Papelonia le Aai Sili. Ma afai e taumafai se tasi e faaleaga le aai e ala i le faaleaga o ona sui mo le lumanaʻi a o latou iai pea i le lalolagi, e lē aogā a latou taumafaiga. (Mataio 13:41-43) E na o “ē ua tusia i le tusi o le ola a le Tamaʻi Mamoe,” le 144,000, o le a iʻu ina ulu atu i totonu o le Ierusalema Fou. *​—Faaaliga 13:8; Tanielu 12:3.

Le Vaitafe o le Vai o le Ola

19. (a) Ua faamatala faapefea e Ioane le faaauala mai e le Ierusalema Fou o ni faamanuiaga i tagata? (e) O le ā le taimi e tafe mai ai le “vaitafe manino o le vai o le ola,” ma e faapefea ona tatou iloa?

19 O le a faaoo mai e le Ierusalema Fou matagofie faamanuiaga sili i tagata i le lalolagi. O le mea lenei ua sosoo ai ona iloa e Ioane: “Ona faaali mai lea e ia iā te aʻu le vaitafe manino o le vai o le ola, e manino e pei o le maa tioata, ua tafe ifo mai le nofoālii o le Atua ma le Tamaʻi Mamoe. O i le moa o lona ala tele.” (Faaaliga 22:1, 2a) O le ā le taimi e tafe mai ai lenei “vaitafe”? Talu ai e tafe “ifo mai le nofoālii o le Atua ma le Tamaʻi Mamoe,” o lona uiga atonu i le taimi ina ua amata le aso o le Alii i le 1914. O le taimi lenā e tupu ai le mea lea na faalauiloa e le iliga o le pu lona fitu ma le faasilasilaga matagofie e faapea: “O ona pō nei ua oo mai ai le olataga, ma le mana, ma le malo o lo tatou Atua, ma le pule a lona Keriso.” (Faaaliga 11:15; 12:10) A o faagasolo le taimi o le iʻuga, ua valaaulia e le agaga ma le faatoʻānofotane ē loto faamaoni e ave fua le vai o le ola. O loo avanoa pea lenei vai mo i latou nei seʻia oo i le gataaga o lenei lalolagi, ma faaauau atu ai i le lalolagi fou, pe a “alu ifo mai le Atua i le lagi” le Ierusalema Fou.​—Faaaliga 21:2.

20. O le ā e faailoa atu ai o loo avanoa nei le vai o le ola?

20 E lē o le uluaʻi taimi lenei ua ofo mai ai i tagata lenā vai o le ola. A o iai Iesu i le lalolagi, sa fetalai ai o ia e uiga i le vai e mafai ona maua ai le ola e faavavau. (Ioane 4:10-14; 7:37, 38) E lē gata i lea, ua toeitiiti nei ona lagona atu lea e Ioane le valaaulia: “Ua fetalai mai le Agaga ma le faatoʻānofotane, ʻInā sau ia’; inā fai atu foʻi ia o lē faalogo, ʻInā sau ia’; o lē fia inu, inā sau ia, atoa ma lē manaʻo i ai, inā ave fua ia le vai o le ola.” (Faaaliga 22:17) Ua faaleoina atu lenei valaaulia e oo foʻi i le taimi nei, e faailoa atu ai o loo lava se aofaʻiga o lenā vai o le ola o loo maua nei. Ae i le lalolagi fou, o le a tafe mai ai na vai mai le nofoālii o le Atua ma auala mai i le Ierusalema Fou, o se vaitafe moni lava.

21. O le ā ua faaata mai e le “vaitafe manino o le vai o le ola,” ma ua faapefea e le vaaiga a Esekielu i lenei vaitafe ona fesoasoani iā i tatou e iloa ai?

21 O le ā lenei “vaitafe manino o le vai o le ola”? O le vai moʻi lava, o se mea e matuā tāua mo le ola. E mafai e se tagata ona ola mo ni nai vaiaso e aunoa ma ni mea taumafa, ae a aunoa ma ni vai e mafai ona oti i le vaiaso e tasi. O le vai foʻi o se mea e faamamā ai ma matuā tāua mo le soifua mālōlōina. O le mea lea, e ao ai ona faaata mai e le vai o le ola se mea e matuā tāua mo le ola ma le soifua mālōlōina o tagata. Sa tuuina atu foʻi i le perofeta o Esekielu se vaaiga e faatatau i lenei “vaitafe manino o le vai o le ola,” ma i lana vaaiga, na ia iloa ai le vaitafe ua tafe mai le malumalu ma agaʻi ifo i le Sami Mate. Ona tupu ai lea o le vavega e sili i vavega uma! O lenā vai na faatumulia atoa i le vailaau, ua leai se ola o iai, ua liua nei e avea ma vai magalo o loo tataa ai iʻa! (Esekielu 47:1-12) Ioe, ua toe faaolaina e le vaitafe o loo iloa i le vaaiga se mea sa mate muamua, e faamautinoa ai e faapea, ua faaata mai e le vaitafe o le vai o le ola le sauniuniga a le Atua e ala iā Iesu Keriso mo le toe faafoʻisia o le ola lelei atoatoa i tagata ua ʻfeoti.’ O lenei vaitafe “e manino e pei o le maa tioata,” o loo faaalia ai le tulaga mamā aʻiaʻi ma le paia o sauniuniga a le Atua. E lē pei o “vai” ua pisipisia i le toto e oti ai a lotu ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni.​—Faaaliga 8:10, 11.

22. (a) O fea e puna mai ai le vaitafe, ma aiseā ua talafeagai ai lenei mea? (e) O le ā ua aafia ai i le vai o le ola, ma o le ā ua aofia ai i lenei vaitafe faafaatusa?

22 E puna mai le vaitafe mai “le nofoālii o le Atua ma le Tamaʻi Mamoe.” Ua talafeagai lenei mea, talu ai o le faavae o sauniuniga a Ieova e maua ai le ola o le taulaga togiola lea, ma sa saunia lenei mea ona ua “alofa mai [Ieova] i le lalolagi, ua ia au mai ai lona Atalii e toʻatasi, ina ia lē fano se tasi e faatuatua iā te ia, a ia maua e ia le ola e faavavau.” (Ioane 3:16) Ua aafia ai foʻi i le vai o le ola le Afioga a le Atua, lea e taʻua i le Tusi Paia o le vai. (Efeso 5:26) Ae peitaʻi, o le vaitafe o le vai o le ola e lē gata ina aofia ai le upu moni ae faapea foʻi isi sauniuniga uma a Ieova, ua faavae i le taulaga a Iesu, mo le toe faasaʻolotoina o tagata usiusitai mai le agasala ma le oti, ma tuuina atu iā i latou le ola e faavavau.​—Ioane 1:29; 1 Ioane 2:1, 2.

23. (a) Aiseā ua fetaui ai le tafe mai o le vaitafe o le ola mai le ogatotonugalemu o le ala vatele o le Ierusalema Fou? (e) O le ā le folafolaga a le Atua iā Aperaamo o le a faataunuu pe a tafe tetele mai le vai o le ola?

23 I le vaitaimi o le Pulega o le Afe Tausaga, o le a faatatauina atoatoa ai aogā o le togiola e auala i le faiva faaositaulaga a Iesu ma ē latou te ositaulaga faatasi e 144,000. Ua fetaui ai la le tafe mai o le vaitafe o le vai o le ola mai le ogatotonugalemu o le ala vatele o le Ierusalema Fou. Ua faia aʻe lenei i le Isaraelu faaleagaga, lea pe a faatasi ai ma Iesu ona faia aʻe ai lea o le fanau moni a Aperaamo. (Kalatia 3:16, 29) O le mea lea, pe a tafe tetele mai le vai o le ola i le ogatotonugalemu o le ala vatele o le aai faafaatusa, o le a maua ai e “atu nuu uma lava o le lalolagi” avanoa uma e faamanuiaina ai i latou e ala i le fanau a Aperaamo. O le a faataunuuina atoatoa ai le folafolaga a Ieova iā Aperaamo.​—Kenese 22:17, 18.

O Laau o le Ola

24. O le ā ua vaaia nei e Ioane i ituvai uma o le vaitafe o le vai o le ola, ma o le ā ua latou faaataina mai?

24 I le vaaiga a Esekielu, na oo lava ina tafe tetele le vaitafe, ma na vaaia ai e le perofeta le tutupu aʻe i ona ituvai o ituaiga uma o laau o loo fua mai i ni fua. (Esekielu 47:12) Ae o le ā ua vaaia e Ioane? O lenei: “Ma [i] itu taʻitasi o le vaitafe [o loo iai] laau o le ola, o loo fua mai i fuata e sefulu ma le lua, e taʻitasi le masina ma fua mai ai lona fuata; o lau foʻi o le laau e faamālōlō ai nuu.” (Faaaliga 22:2e) E tatau foʻi ona faaataina e nei “laau o le ola” se vaega o le sauniuniga a Ieova mo le aumaia o le ola e faavavau i tagata usiusitai.

25. O le ā le sauniuniga lava saunia ua faia e Ieova mo tagata talilelei atu, o i totonu o le Parataiso faalelalolagi?

25 Maʻeu se sauniuniga lava saunia ua faia e Ieova mo tagata o loo talilelei atu! E lē gata ina mafai ona latou taumafa na vai e faafouina ai ae mafai foʻi ona latou tauina mai ai ni fua eseese e fua mai pea lava pea e maua ai le ola. Maʻimau e, pe ana faamalieina o tatou uluaʻi mātua i se sauniuniga “matagofie” faapena sa iai i le Parataiso i Etena! (Kenese 2:9) Ae o lenei ua i inei se Parataiso faalelalolagi, ma ua oo foʻi ina faia e Ieova le sauniuniga e ala mai i lau o na laau faafaatusa e “faamālōlō ai nuu.” * E sili mamao atu i so o se vailaau faafomaʻi, vailaau mai i lau o laau po o se isi lava mea ua tufatufaina i aso nei, o le toʻafimālie i le faaaogāina o na laulaau faafaatusa o le a siitia atu ai tagata talitonu i le lelei atoatoa faaleagaga faapea ma le faaletino.

26. O le ā foʻi o faaata mai e laau o le ola, ma aiseā?

26 O na laau, o loo faasūsūina lelei e le vaitafe, e ono aofia ai ma sui o le 144,000 le faletua o le Tamaʻi Mamoe. A o iai i le lalolagi, e feinu foʻi i latou nei i sauniuniga a le Atua mo le ola e auala iā Iesu Keriso. O nei uso o Iesu ua faauuina e le agaga ua taʻua faavaloaga “o laau o le amiotonu.” (Isaia 61:1-3; Faaaliga 21:6) Ua uma ona latou fuaina mai fua faaleagaga e tele e viia ai Ieova. (Mataio 21:43) Ma i le vaitaimi o le Pulega o le Afe Tausaga, o le a latou faia ai se vaega i le tufatufaina atu o sauniuniga o le togiola, ia o le a avea ma mea e “faamālōlō ai nuu” mai le agasala ma le oti.​—Faatusatusa i le 1 Ioane 1:7.

E Lē Toe Iai se Pō

27. O ā isi faamanuiaga ua taʻua mai e Ioane mo i latou ua faaeaina e ulu atu i totonu o le Ierusalema Fou, ma aiseā ua faapea atu ai, “e leai foʻi se toe faafano e tasi”?

27 O le ulu atu i le Ierusalema Fou​—e mautinoa, e lē mafai ona toe iai se isi faaeaga matagofie faapena! Seʻi mafaufau​—o i latou o ē na faatauvaa muamua, o tagata lē lelei atoatoa, o le a mulimuli atu iā Iesu i le lagi, ina ia avea ma vaega o sea faatulagaga mamalu! (Ioane 14:2) O loo tau faaataata mai e Ioane ni ituaiga o faamanuiaga o le a maua e i latou nei, i le faapea mai: “E leai foʻi se toe faafano e tasi; e i ai foʻi le nofoālii o le Atua ma le Tamaʻi Mamoe, o ana auauna foʻi latou te auauna iā te ia; latou te vaavaai atu foʻi i ona fofoga, e i ai foʻi i o latou muaulu lona suafa.” (Faaaliga 22:3, 4) Ina ua leaga le faatinoga o le faiva faaositaulaga a Isaraelu, ona faamalaia lea e Ieova. (Malaki 2:2) Sa faaleoina mai le lafoaʻiina e Iesu o le “fale” lē faatuatua o Ierusalema. (Mataio 23:37-39) Ae i le Ierusalema Fou, “e leai foʻi se toe faafano e tasi.” (Faatusatusa i le Sakaria 14:11.) Ua tofotofoina uma ona tagata o loo ʻaināina ai i le afi o tofotofoga i inei i le lalolagi, ma i le mauaina o le manumalo, o le a latou ʻoofu ai i le lē iʻuvale ma le ola e lē mafai ona oti.’ I lo latou tulaga, ua silafia ai e Ieova, e pei lava ona sa ia silafia iā Iesu, faapea o le a latou lē tāitai ona paʻuʻū ese ai. (1 Korinito 15:53, 57) E lē gata i lea, o le a iai i inā le “nofoālii o le Atua ma le Tamaʻi Mamoe,” ua faamautūina ai le tulaga o le aai e faavavau lava.

28. Aiseā ua tusia ai le suafa o le Atua i muaulu o sui o le Ierusalema Fou, ma o le ā le faamoemoega e faafiafiaina ai ua taatia atu i o latou luma?

28 E pei o Ioane lava ia, o sui uma i le lumanaʻi o ē o le a iai i lenā aai faalelagi o ni “auauna” a le Atua. Ona o lea, ua tusia ai ma le lauiloa le suafa o le Atua i o latou muaulu, o loo faailoaina ai o ia o Lē Ana i latou. (Faaaliga 1:1; 3:12) O le a latou manatu i ai o se faaeaga e lē mafaitaulia le tuuina atu iā te ia o le auaunaga paia i le avea ai o i latou o se vaega o le Ierusalema Fou. A o iai Iesu i le lalolagi, sa ia faia se folafolaga matagofie i na pule ua faatalitalia e pule i le lumanaʻi, i le fetalai atu faapea: “Amuia ē loto mamā; auā latou te iloa atu le Atua.” (Mataio 5:8) Maʻeu le fiafia o le a iai moni nei auauna i le mafai ona latou vāai moni atu iā Ieova ma tapuaʻi atu i ai!

29. Aiseā ua tautala ai Ioane e faatatau i le Ierusalema Fou e faapea “e leai lava se pō i lea mea”?

29 Ua faaauau ona faapea mai Ioane: “E leai lava se pō i lea mea; e lē aogā foʻi iā te i latou se mōlī, po o le malamalama o le lā; auā o le Alii le Atua na te faamalamalamaina i latou.” (Faaaliga 22:5a) Sa faalagolago Ierusalema anamua, e pei lava o isi aai uma i le lalolagi, i le lā mo le malamalama i le ao ma le malamalama o le masina, ma isi foʻi malamalama i le pō. Ae i le Ierusalema Fou faalelagi, o le a lē manaʻomia ai sea malamalama. O le a faamalamalamaina e Ieova lava ia le aai. E mafai foʻi ona faaaogāina le “pō” i se uiga faafaatusa, o loo faasino atu i puapuaga po o le vavae ese mai iā Ieova. (Mika 3:6; Ioane 9:4; Roma 13:11, 12) E lē tāitai mafai ona iai lea ituaiga o pō i le afioaga mamalu ma le pupula o le Atua o lē e ona le malosi uma lava.

30. Ua faaiʻuina faapefea e Ioane le vaaiga matagofie, ma i le ā ua faamautinoa mai ai i tatou e le Faaaliga?

30 Ua faaiʻu e Ioane lenei vaaiga matagofie i le faapea mai e uiga i nei auauna: “Latou te fai ma tupu foʻi e faavavau faavavau lava.” (Faaaliga 22:5e) E moni, i le iʻuga o le afe tausaga, o le a faatatauina atoatoa ai aogā o le togiola, ma o le a toe tuuina atu ai e Iesu tagata ua lelei atoatoa i lona Tamā. (1 Korinito 15:25-28) Tatou te lē iloa po o ā fuafuaga a Ieova mo Iesu ma le 144,000 pe a mavae lenā taimi. Ae ua faamautinoa mai e le Faaaliga iā i tatou e faapea, o la latou auaunaga paia iā Ieova, o le a faaauau e oo i le faavavau.

Le Tumutumuga Fiafia o le Faaaliga

31. (a) O le ā le faatumutumuga ua faailogaina e le vaaiga e faatatau i le Ierusalema Fou? (e) O le ā e faataunuuina e le Ierusalema Fou mo isi tagata o ē faamaoni?

31 O le iloa lelei o lenei vaaiga e faatatau i le Ierusalema Fou, le faatoʻānofotane a le Tamaʻi Mamoe, o le tumutumuga fiafia lea ua faasino i ai le Faaaliga, ma ua talafeagai ona faia faapea. Sa tulimataʻia e uso Kerisiano uma o Ioane i le uluaʻi senituri, i latou ia na tusi muamua atu i ai le tusi, le ulu atu i totonu o lea aai o ni agaga e lē mafai ona oti, o le a pule faatasi ma Iesu Keriso. Ua iai foʻi i le vaega totoe o Kerisiano faauuina o loo ola pea i aso nei i le lalolagi lea lava faamoemoe. Ua faapea ona agaʻi atu ai le Faaaliga i lona tumutumuga matagofie, a o aufaatasi atu ma le Tamaʻi Mamoe le faatoʻānofotane, ua atoa lona aofaʻi. Ona sosoo ai lea, e ala atu i le Ierusalema Fou, o le a faatatauina ai i tagata aogā o le taulaga togiola a Iesu, ina ia iʻu ina ulu atu tagata faamaoni uma i le ola e faavavau. I lenei auala, o le a faia ai se sao a le faatoʻānofotane, le Ierusalema Fou, i le avea o se faletua faamaoni i lana Tupu Faatoʻāfaiavā, i le fausia aʻe o se lalolagi fou amiotonu e tumau e faavavau​—ina ia faamamaluina atoatoa ai lo tatou Alii Pule Silisili Ese o Ieova.​—Mataio 20:28; Ioane 10:10, 16; Roma 16:27.

32, 33. O le ā ua tatou aʻoaʻoina mai le Faaaliga, ma o le ā e tatau ona avea ma a tatou tali atu ma le loto atoa?

32 Maʻeu la so tatou olioli, a o taulata atu i le faaiʻuga o la tatou iloiloga o le tusi o le Faaaliga! Ua tatou vaaia ai le matuā lē taulau o taumafaiga mulimuli a Satani ma lana fanau, ma le faataunuuina atoatoa o sala faafaamasinoga amiotonu a Ieova. E ao ona aveesea Papelonia le Aai Sili ina ia lē toe iai e faavavau, ona sosoo atu ai lea ma isi vaega faapiʻopiʻo uma ua lē mafai ona toe faaleleia o le lalolagi a Satani. O le a lafoina Satani lava ma ana temoni i le to e lē gata ma faaumatia ai mulimuli ane. O le a pule Ierusalema Fou faatasi ma Keriso mai le lagi a o faagasolo le toetū ma le faamasinoga, ma o le a iʻu ai ina ulu atu tagata ua lelei atoatoa i le ola e faavavau i le Parataiso i le lalolagi. Maʻeu le manino o le faaataina mai e le Faaaliga o nei mea uma! Maʻeu le faamalosia ai o a tatou filifiliga maumauaʻi, ina ia ʻfolafola atu lenei tala lelei e faavavau e fai ma tala fiafia i atunuu uma, ma ituaiga, ma gagana eseese ma nuu’ i le lalolagi i aso nei! (Faaaliga 14:6, 7) Po o matuā faateleina ea sou sao i lenei galuega tele?

33 A o matuā faatumulia o tatou loto i le faafetai, seʻi o tatou uaʻi atu loa la i upu faaiʻu o le Faaaliga.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 6 O le mea moni faapea o le fua na faaaogāina ʻo le fua a le tagata, ma o le fua foʻi a le agelu i lea lava taimi,’ e mafai ona faatatau i le mea moni faapea ua faia aʻe le aai i le 144,000, o ē sa muaʻi avea ma tagata ae ua avea nei ma foafoaga agaga faatasi ma agelu.

^ pala. 18 Mātau e na o igoa o le 144,000 o le Isaraelu faaleagaga ua iai i le “tusi o le ola a le Tamaʻi Mamoe.” E ese ai mai ʻle tusi o le ola’ lea o loo tusia ai igoa o ē ola i le lalolagi.​—Faaaliga 20:12.

^ pala. 25 Mātau o le faaupuga o “nuu” e masani ona faasino iā i latou o ē e lē ni ō le Isaraelu faaleagaga. (Faaaliga 7:9; 15:4; 20:3; 21:24, 26) E lē o faapea mai le faaaogāina o le faaupuga i inei o le a faaauau ona faamaopoopoina tagata i ni vaega faaleatunuu e eseese i le vaitaimi o le Pulega o le Afe Tausaga.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]