Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Auē Lona Lua—‘Autau a le ‘Auti‘eti‘e Solofanua

Le Auē Lona Lua—‘Autau a le ‘Auti‘eti‘e Solofanua

Mataupu 23

Le Auē Lona Lua—ʻAutau a le ʻAutiʻetiʻe Solofanua

1. E ui i taumafaiga a taʻitaʻi lotu e faaumatia sē akerise, ae o le ā ua tupu, ma o le ā ua faaalia i le oo mai o isi auē e lua?

MAI le 1919 ma faasolo mai ai, o le osofaʻia o lotu ua liliu ese mai le upu moni e sē akerise faafaatusa ua faapogaia ai le lē manofo lelei o taʻitaʻi lotu. Sa latou taumafai e faaumatia sē akerise, ae ua ō mai pea nei sē akerise ua malosi tele na i lo muamua. (Faaaliga 9:7) Ae e lē na o le pau lenā! Ua tusi mai Ioane: “Ua mavae atu le auē e tasi; faauta, ua totoe auē e lua e mulimuli ane i le oo mai.” (Faaaliga 9:12) O loo iai isi mala e faapuapuagatia ai o le a oo mai mo lotu sesē.

2. (a) O le ā e tupu pe a ili e le agelu lona ono lana pu? (e) O le ā ua faaata mai e le “leo mai nifo e fā o le fata auro”? (i) Aiseā ua taʻua ai faapea e toʻafā agelu?

2 O fea e faapogai mai ai le auē lona lua? Ua tusi mai Ioane: “Ua ili foʻi e lona toʻaono o agelu le pu, ona ou faalogo ai lea i le leo mai nifo e fā o le fata auro o i luma o le Atua, ua faapea atu i lona toʻaono o agelu ua i ai le pu, ʻTatala ia agelu e toʻafā o ē ua fusifusia i le vaitafe tele o Eufirate. ʻ” (Faaaliga 9:13, 14) O le tatalaina o agelu o le tali atu lea i le leo o loo sau mai nifo o le fata faitaulaga auro. O le fata faitaulaga auro lea o mea manogi, ae muamua atu, e faalua lava ona fesootaʻi atu mea manogi o loo i ipu auro mai lenei fata faitaulaga ma talosaga a le ʻaupaia. (Faaaliga 5:8; 8:3, 4) O le mea lea, o lenei leo e tasi ua fai ma sui o talosaga tuufaatasi a le ʻaupaia i le lalolagi. Latou te faatalosaga atu ina ia laveaʻiina i latou e auauna pea e avea o ni “avefeʻau” a Ieova, o le uiga faavae lea o le upu Eleni ua faaliliuina i inei o “agelu.” Aiseā e toʻafā ai agelu? E foliga mai o lenei numera faafaatusa e faasino mai ai o le a oo atu i vaega uma o le lalolagi atoa.​—Faaaliga 7:1; 20:8.

3. Ua faapefea ona “fusifusia i le vaitafe tele o Eufirate” agelu e toʻafā?

3 Ua faapefea ona “fusifusia i le vaitafe tele o Eufirate” na agelu? O le vaitafe o le Eufirate i taimi anamua o le tuaoi lea i mātū i sasaʻe o le nuu na folafolaina e Ieova iā Aperaamo. (Kenese 15:18; Teuteronome 11:24) E foliga mai, na fusifusia agelu i le tuaoi o lo latou nuu na foaʻiina i ai e le Atua, po o le nofoaga faalelalolagi o gaoioiga, na taofia ai mai le ulu atoatoa atu i le auaunaga lea sa saunia e Ieova mo i latou. Sa lauiloa foʻi le fesootaʻi atu o le Eufirate ma le aai o Papelonia, ma ina ua mavae le paʻū o Ierusalema i le 607 T.L.M., sa faaaluina ai e Isaraelu faaletino tausaga e 70 e faatagataotauaina ai i inā, ua “fusifusia i le vaitafe tele o Eufirate.” (Salamo 137:1) I le tausaga e 1919 na fusifusia ai le Isaraelu faaleagaga i se taofiofiga faapena, ua lafoaʻia ma o loo talosaga atu iā Ieova mo se taʻitaʻiga.

4. O le ā le tofiga ua iai i agelu e toʻafā, ma ua faataunuuina faapefea?

4 Ma le fiafia lava, ua mafai ona lipotia mai e Ioane e faapea: “Ona talatalaina ai lea o ia agelu e toʻafā o ē ua saunia i le itu aso, ma le aso, ma le masina, ma le tausaga, ina ia latou fasiotia lona tolu o vaega o tagata.” (Faaaliga 9:15) O Ieova o se Tausi Taimi tonu. E iai sana faasologa o taimi ma e tausisi atu pea i ai. O lea la, ua tatalaina nei avefeʻau i le taimi tonu na fuafuaina ma ua fetaui ma le taimi e faataunuuina ai mea e ao ona latou faia. Seʻi manatunatu i lo latou olioli i le tatalaina mai noanoataga i le 1919, ua sauni mo galuega! Ua iā i latou se tofiga e lē gata ia faapuapuagatia ae ia “fasiotia lona tolu o vaega o tagata.” Ua fesootaʻi lenei ma mala na faaleo mai e le iliina o pu muamua e fā, ia sa puapuagatia ai le tasi vae tolu o le lalolagi, le sami, o meaola i le sami, o puna o vai ma vaitafe, ma puna o le malamalama faalelagi. (Faaaliga 8:7-12) Ua ō atu atili agelu e toʻafā. Latou te “fasioti,” e ala i le matuā faaalialia i lumāmea le tulaga oti faaleagaga o lotu sesē. Ua faataunuuina lenei mea e ala i faalauiloaga e pei o le iliina o pu, sa faia talu mai le 1922 ma faasolo mai ai ma o loo faaauau mai i le taimi nei.

5. Na faapefea ona faaleoina atu i lotu sesē le iliina o le pu lona ono i le 1927?

5 Manatua, o lea faatoʻā uma ona ili e le agelu i le lagi le pu lona ono. I le tali atu i ai, sa faia ai i Toronto, Ontario, i Kanata le tauaofiaga faavaomalo lona ono o le faasologa o tauaofiaga faapena a Tagata Aʻoga o le Tusi Paia. Sa faasalalauina le polokalame i le Aso Sa, Iulai 24, 1927, e ala i leitiō faasalalau e 53, o se fesootaʻiga o faasalalauga sili ona lautele ua faia i lea taimi. Sa oo atu lenā feʻau na fofogaina i se aofia atonu e faitau miliona. Muamua, sa faaalialia e se iʻugāfono malosi faapea ua oti faaleagaga lotu ua liliu ese mai le upu moni, ma na faalauaʻitele atu ai le valaaulia: “I lenei itula o le fememeaʻi, ua poloaʻiina ai e Ieova le Atua tagata ina ia lafoaʻi ma tiaʻi e faavavau ʻlotu sesē’ po o le ʻFaa-Kerisiano ua faamaopoopoina’ ma ia liliu ese atoatoa mai ai . . . ; [ia] tuutoina atu e tagata o latou loto ma lo latou gauaʻi atoatoa iā Ieova le Atua ma lana Tupu ma le malo.” O le matua o le lauga i le lautele na mulimuli mai ai o le “Saʻolotoga mo Tagata.” Sa tauaaoina e J. F. Rutherford lenei lauga i lona siʻufofoga malosi e masani ai, ua talafeagai ma “le afi, ma le asu, ma le teio” lea e sosoo ai ona iloa atu e Ioane i le vaaiga.

6. Ua faamatalaina faapefea e Ioane ʻautau o ʻautiʻetiʻe solofanua lea ua sosoo ai lona vaaia?

6 “O le faitau aofaʻi o le ʻau tau o ē ua tiʻetiʻe i solofanua e lua mano o mano; ua ou faalogo foʻi i le faitau aofaʻi o i latou. E faapea foʻi ona aʻu iloa o solofanua i le mea na vaaia, o ē ua tiʻetiʻe ai, ua i ai ufifatafata afi, ma le uakini, ma le teio; o ulu foʻi o solofanua e pei o ulu o leona, ua alu atu nai o latou gutu le afi, ma le asu, ma le teio. O mea ia e tolu na fasiotia ai lona tolu o vaega o tagata, o le afi, ma le asu, ma le teio na alu atu nai o latou gutu.”​—Faaaliga 9:16-18.

7, 8. (a) O le taʻitaʻiga faatonutonu a ai ua osofaʻi atu ai le ʻau tiʻetiʻe solofanua? (e) I ā auala ua tutusa ai le ʻautiʻetiʻe solofanua ma sē akerise ia na muamua atu?

7 E foliga mai, o loo taufetuli atu lenei ʻautiʻetiʻe solofanua i le taʻitaʻiga faatonutonu a agelu e toʻafā. Pagā se vaaiga e mataʻu ai! Seʻi vaai faalemafaufau i sau tali atu pe ana faapea o oe o le taulaʻiga o sea osofaʻiga a le ʻautiʻetiʻe solofanua! O le a taia oe i le fefe tele i lona lava foliga mai. Peitaʻi, pe sa e mātauina ea, le talitutusa o lenei ʻautiʻetiʻe solofanua ma sē akerise na muamua atu? O sē akerise sa pei o solofanua; o loo iai solofanua a le ʻautiʻetiʻe solofanua. O lona uiga la, ua aafia uma nei mea e lua i faiga taua a le Atua. (Faataoto 21:31) Sa iai nifo o sē akerise e pei o nifo o leona; o ulu o solofanua a le ʻautiʻetiʻe solofanua sa pei o ulu o ni leona. O le mea lea ua fesootaʻi uma ai i le Leona lototele o le ituaiga o Iuta, o Iesu Keriso, o lē ua avea o lo latou Taʻitaʻi, Faifaatonuga, ma le Faaaʻoaʻo.​—Faaaliga 5:5; Faataoto 28:1.

8 E faia uma sao a sē akerise ma le ʻautiʻetiʻe solofanua i le galuega o le faamasinoga a Ieova. E ō mai sē akerise mai le asu lea e fai ma faailoga o auē ma le afi e faaumatia ai mo lotu ua liliu ese mai le upu moni; auā o gutu o solofanua e sau ai le afi, asu, ma le teio. E iai ufifatafata uʻamea a sē akerise, e faaatagia ai sa puipuia o latou loto e ala i le tuutoina lē maluelue i le amiotonu. A o le ʻautiʻetiʻe solofanua e laʻeiina ufifatafata lanu mūmū, lanu moana, ma le samasama, e faaata mai ai le afi, asu, ma le teio o feʻau o sala faafaamasinoga e oti ai lea e pupuna mai i gutu o solofanua. (Faatusatusa i le Kenese 19:24, 28; Luka 17:29, 30.) E iai iʻu o sē akerise e pei o akarava mo le faapuapuagatiaina ai; a o solofanua e iai iʻu e pei o gata mo le fasiotia! E foliga mai o le mea sa amata e sē akerise ua tuliloaina ma le lotulotu tele e le ʻautiʻetiʻe solofanua seʻia oo ina faaiʻuina atoatoa.

9. O le ā ua faaatagia mai e le ʻautiʻetiʻe solofanua?

9 O le ā la ua faaatagia mai e lenei ʻautiʻetiʻe solofanua? E pei lava ona amata e le vasega faauuina e pei o Ioane le faalauiloaga e pei se pu o sala faafaamasinoga a Ieova o lana taui ma sui i lotu ua liliu ese mai le upu moni, faatasi ai ma le pule e ʻtui ai ma faatigā,’ e faapea foʻi ona tatou faatalitalia le vaega lava lea e tasi o loo soifua ina ia faaaogā i le ʻfasiotiga,’ o lona uiga, i le faalauiloaina faapea ua matuā feoti faaleagaga lotu sesē ma ona taʻitaʻi lotu, ua lafoaʻiina ese e Ieova ma ua sauni mo “le ogāumu aasa” o le faaumatiaga e faavavau. E moni lava, e ao ona fano uma Papelonia le Aai Sili. (Faaaliga 9:5, 10; 18:2, 8; Mataio 13:41-43) Peitaʻi a o leʻi oo i lona faaumatiaga, e faaaogā e le vasega e pei o Ioane “le pelu a le Agaga, o le afioga lea a le Atua,” i le faaalialia i lumāmea o le tulaga e pei ua oti o lotu sesē. E tuuina atu e agelu e toʻafā ma tagata tiʻetiʻe solofanua faatonuga i lenei fasiotiga faafaatusa o “lona tolu o vaega o tagata.” (Efeso 6:17; Faaaliga 9:15, 18) Ua faailoa mai i lenei mea le faamaopoopoga tatau ma le faatonutonuga faale-Atua i le vaavaaiga a le Alii o Iesu Keriso, a o osofaʻi atu i le taua le ʻau e mataʻu ai o ē faalauiloa le Malo.

Lua Mano o Mano

10. O le ā le uiga o le iai o le ʻautiʻetiʻe solofanua e lua mano o mano?

10 E mafai faapefea ona lua mano o mano o lenei ʻautiʻetiʻe solofanua? O le mano e tusa e 10,000. O lona uiga la, o le lua mano o mano e tusa ma le 200 miliona. * Ma le fiafia lava, ua faitau miliona nei ē faalauiloa le Malo, ae e faitau selau miliona e sili atu ai ona itiiti lo latou numera! Peitaʻi, manatua foʻi upu a Mose i le Numera 10:36: “Ieova e, inā foʻi mai ia i manomano o Isaraelu.” (Faatusatusa i le Kenese 24:60.) O lona uiga moni lava, ʻIa foʻi mai i le faitau sefulu miliona o Isaraelu.’ Ae peitaʻi, o le aofaʻi o Isaraelu e na o le lua i le tolu miliona i aso o Mose. O le ā la, sa fai mai ai Mose? E mautinoa sa i lona manatu faapea e tatau ona lē mafaitaulia Isaraelu e pei “o fetu o le lagi, e pei o le oneone foʻi i le matafaga,” na i lo le faitauina o se aofaʻi. (Kenese 22:17; 1 Nofoaiga a Tupu 27:23) O lea sa ia faaaogāina ai le upu mo le “mano” e faasino ai i se numera telē ae e lē iloa patino. O le ala lea, ua faaliliuina ai e le New English Bible lenei fuaitau: “Ia mālōlō, le ALII o Isaraelu e faitau afe e lē mafaitaulia.” E ioe lenei mea i le faamatalaga lona lua o le upu mo le “mano” ua maua i lomifefiloi faa-Eleni ma le faa-Eperu: “o se mano e lē mafaitaulia,” po o se “vao o tagata.”​—The New Thayer’s Greek-English Lexicon of the New Testament; A Hebrew and English Lexicon of the Old Testament a Gesenius, na faaliliuina e Edward Robinson.

11. Mo le vasega e pei o Ioane ina ia avea ma mano e oo lava i se uiga faafaatusa, o le ā e manaʻomia?

11 Ae ui lava i lea, e itiiti ifo i le 10,000 le numera o i latou o le vasega e pei o Ioane o loo totoe pea i le lalolagi​—e itiiti ifo i le tasi le mano moni. E mafai faapefea ona pei i latou o le ʻautiʻetiʻe solofanua e faitau afe e lē mafaitaulia? Ina ia avea ma mano e oo lava i se uiga faafaatusa, pe latou te lē manaʻomia ea nisi ʻaulagolago atu? O le mea lenā na latou manaʻomia, ma o le mea lenā na latou mauaina e ala i le alofa tunoa o Ieova! Mai fea ua ō mai ai i latou nei?

12, 13. O ā taualumaga faatalafaasolopito mai le 1918 e oo i le 1935 ua faailoa mai ai le mea e ō mai ai isi ʻaulagolago?

12 Mai le 1918 e oo i le 1922, na amata ai ona ofoina atu e le vasega e pei o Ioane i tagata ua mapuitigā le faamoemoe fiafia faapea “e faitau miliona o loo ola nei o le a lē oo i ai le oti.” Sa faalauiloa foʻi i le 1923 faapea o mamoe o le Mataio 25:31-34 o le a latou maua le ola i le lalolagi i lalo o le Malo o le Atua. Sa ofoina atu se faamoemoe faapena i le tamaʻi tusi Freedom for the Peoples, lea na tatala aloaʻia i le tauaofiaga faavaomalo i le 1927. I tausaga e amata mai le 1930 ma faasolo mai ai, sa faaalia ai e faapea o tagata amio saʻo o le vasega o Ionatapa ma ʻtagata o loo ōi ma mapuitigā’ i le tulaga leaga faaleagaga o lotu sesē, e tutusa i latou na ma mamoe faafaatusa ua iai le faamoemoe o le ola i le lalolagi. (Esekielu 9:4; 2 Tupu 10:15, 16) I le faasino atu o i latou ia i “aai o sulufaʻiga” i ona pō nei, sa taʻua e le Watchtower o Aokuso 15, 1934 e faapea: “Ua lagona e i latou o le vasega e pei o Ionatapa le leo o le pu a le Atua ma ua utagia le lapataʻiga e ala i lo latou sosola atu i le faalapotopotoga a le Atua ma auaufaatasi ma tagata o le Atua, ma o inā e ao ona latou nonofo mau ai.”​—Numera 35:6.

13 Sa valaauliaina faapitoa i latou o lenei vasega e pei o Ionatapa i le 1935 ina ia auai i le tauaofiaga a Molimau a Ieova i Washington, D.C., i le Iunaite Setete o Amerika. I le Aso Faraile, iā Me 31, sa tauaao ai e J. F. Rutherford lana lauga taʻutaʻua o “Le Motu o Tagata e Toʻatele,” lea na ia faaalia manino e faapea o lenei vaega o le Faaaliga 7:9 (King James Version) e tutusa lava ma mamoe o le Mataio 25:33​—o se vaega tuuina atu ua iai faamoemoega i le lalolagi. I le avea o se faataʻimuaga o mea o le a oo mai, sa papatisoina ai i lenā tauaofiaga Molimau fou e 840, o le toʻatele o i latou ia o le motu o tagata e toʻatele. *

14. Pe o le a faia ea se vaega a le motu o tagata e toʻatele i le osofaʻiga a le ʻautiʻetiʻe solofanua faafaatusa, ma o le ā le iʻugāfono na faaalia i le 1963?

14 Pe ua fai se vaega a lenei motu o tagata e toʻatele i le osofaʻiga a le ʻautiʻetiʻe solofanua lea na amata i le 1922 ma na matuā toe faamamafa faapitoa mai lava i le tauaofiaga i Toronto i le 1927? E ala i le taʻitaʻiga a agelu e toʻafā, ua faia faapea e le vasega faauuina e pei o Ioane! I le Fonotaga sa fai faasolosolo i le lalolagi, lea na faamatuaina o le “Tala Lelei e Faavavau” i le 1963, sa auai ai faatasi ma le vasega e pei o Ioane i se iʻugāfono e faagaeetia ai. Sa faalauiloaina ai i lenei iʻugāfono faapea, “ua fesagaʻi le lalolagi ma se mafuiʻe o faalavelave, le ituaiga o mafuiʻe sa lē tāitai ona iloa muamua, ma o le a lūlū ninii ai ana faapotopotoga faapolotiki uma ma lana Papelonia mapolotu i ona pō nei.” Sa faaalia e le iʻugāfono “o le a latou faaauau ona faalauiloa i tagata uma e aunoa ma le faaituʻau le ʻtala lelei e faavavau’ e faatatau i le malo o le Mesia a le Atua ma e faatatau i ana sala faafaamasinoga, ia e pei o ni mala i ona fili ae o le a faaooina i ai le sala ina ia maua ai le saʻolotoga o tagata uma o ē naunau e tapuaʻi atu i le agaga ma le upu moni i le Atua o Lē na Foafoaina Mea i le auala na te talileleia mai.” Sa taliaina ma le naunautaʻi lenei iʻugāfono i fonotaga e 24 i le lalolagi atoa e se faitau aofaʻi maoaʻe o le ʻauusufono e 454,977, e sili atu i le 95 pasene o lenā aofaʻi o le motu o tagata e toʻatele.

15. (a) I le 2005 e tusa e fia pasene o le ʻaufaigaluega lea o loo faaaogāina e Ieova i le fanua e faia aʻe i le motu o tagata e toʻatele? (e) Ua faaalia faapefea i le tatalo a Iesu i le Ioane 17:20, 21 le autasi o le motu o tagata e toʻatele ma le vasega e pei o Ioane?

15 Ua faaauau ona faalauiloa e le motu o tagata e toʻatele lo latou autasi atoatoa ma le vasega e pei o Ioane i le liligiina ifo o mala i luga o lotu sesē. I le 2005 na iloa ai e sili atu i le 99.8 pasene o le ʻaufaigaluega lea o loo faaaogāina e Ieova i le fanua, o i latou o le motu o tagata e toʻatele. E autasi ma le loto atoa ona tagata ma le vasega e pei o Ioane, o i latou nei na faatatau i ai le tatalo a Iesu i le Ioane 17:20, 21: “E lē faapito laʻu tatalo mo i latou nei, a o i latou foʻi e faatuatua iā te aʻu ona o la latou upu; ina ia tasi i latou uma, faapei o oe le Tamā o i totonu iā te aʻu, o aʻu foʻi o i totonu iā te oe, ina ia tasi i latou i totonu iā te i taʻua; ina ia talitonu le lalolagi ua e auina mai aʻu.” A o taʻimua le vasega faauuina e pei o Ioane i lalo o le taʻitaʻiga a Iesu, o loo auai ma le maelega faatasi ma i latou le motu o tagata e toʻatele i le osofaʻiga a tagata tiʻetiʻe solofanua aupito sili ona faatamaʻia ai i le talafaasolopito uma faaletagata! *

16. (a) Ua faamatalaina faapefea e Ioane gutu ma iʻu o solofanua faafaatusa? (e) Ua sauniunia faapefea gutu o tagata o Ieova mo le auaunaga? (i) O le ā e tutusa ma le mea e pei ona taʻua o “o latou iʻu e pei o gata ia”?

16 E manaʻomia e lenā ʻautiʻetiʻe solofanua ni auupega mo le taua. Ma maʻeu le faafiafiaina ona o le saunia e Ieova o nei mea! Ua faamatalaina e Ioane: “Auā ua i o latou gutu ma o latou iʻu lo latou malosi; auā o latou iʻu e pei o gata ia, ua i ai ulu, o mea foʻi ia latou te faaleaga ai tagata.” (Faaaliga 9:19) Ua tofia e Ieova ana auauna tuuina atu ma papatisoina mo lenei auaunaga. E auala i le Aʻoga o le Faiva Faatiokarate ma isi sauniga ma aʻoga faalefaapotopotoga, ua ia aʻoaʻoina ai i latou i le auala e talaʻi ai le upu, ina ia mafai ai ona latou tautatala ma le tonu ma “le laulaufaiva o ē ua aʻoaʻoina.” Ua ia tuuina ana afioga i o latou gutu ma aauina atu i latou ina ia faalauiloa ana faamasinoga “i luma o le nuu, atoa foʻi ma lea fale ma lea fale.” (2 Timoteo 4:2; Isaia 50:4; 61:2; Ieremia 1:9, 10; Galuega 20:20) Ua tuuina e le vasega e pei o Ioane ma le motu o tagata e toʻatele se feʻau tigā, e pei ona faatusa mai i “iʻu,” e ala i le faitau afe miliona o Tusi Paia, tusi, polosiua, ma mekasini na tufatufa atu i le tele o tausaga ua mavae. Ua foliga moni lenei ʻautau o ʻautiʻetiʻe solofanua e pei e lua mano o mano, i ē o tetee iā i latou, o ē ua uma ona lapataʻia e faatatau i le “faaleagaina” o le a aumaia e Ieova.​—Faatusatusa i le Ioelu 2:4-6.

17. Pe iai se vaega a Molimau a Ieova i le osofaʻiga a le ʻautiʻetiʻe solofanua i atunuu e lē o mafai ona tufatufaina ai lomiga ona e faasā ai le galuega? Faamatala.

17 O se vaega e sili ona maelega o lenei ʻautiʻetiʻe solofanua ua aofia ai uso i atunuu o loo faasāina ai le galuega a Molimau a Ieova. I le pei o mamoe i le va o luko, e ao iā i latou nei ona “atamamai pei o gata, a ia fifilemu e pei o lupe.” I le usiusitai atu iā Ieova, e lē mafai ai ona taofia lo latou tautatala e faatatau i mea ua latou vaaia ma faalogoina. (Mataio 10:16; Galuega 4:19, 20; 5:28, 29, 32) Pe mafai ea ona tatou faapea atu e leai so latou sao i le osofaʻiga a le ʻautiʻetiʻe solofanua, ona e itiiti pe leai foʻi ni a latou lomiga o tufatufaina atu i le lautele? E leai lava! Ua iai o latou gutu ma le pule mai iā Ieova ina ia faaaogāina e taʻu atu ai upu moni o le Tusi Paia. Latou te faia lenei mea i ni auala lē fuafuaina ma le logoleleia, i le faia o suʻesuʻega i le Tusi Paia ma “faaliliu ai tagata e toʻatele ia amiotonu.” (Tanielu 12:3) E ui ina atonu latou te lē tui atu i o latou iʻu e ala i le tuuina o tusi ua pei o ni ta malolosi, ae ua sau mai o latou gutu le afi faafaatusa, o le asu ma le teio a o latou molimau atu ma le faautauta ma le mataalia e faatatau i le aso o loo tau lata mai o Ieova e faamaonia ai lona tonu.

18. E fia gagana ma e oo atu i le ā le aofaʻi ua tufatufaina ai e lenei ʻautiʻetiʻe solofanua le feʻau o mala e ala i tusi ua lomia?

18 I isi nofoaga, ua faaauau pea ona faaalialia ai e tusi o le Malo aʻoaʻoga ma ala faa-Papelonia a lotu sesē, ua faaalia ai le talafeagai ona faaleagaina o ia i se auala faafaatusa. E ala i le faaaogāina o faiga faaonapōnei e fale lomitusi, sa mafai e lenei ʻautiʻetiʻe solofanua e toʻatele i tausaga e 68 a o leʻi oo i le 2005, ona tufatufaina le faitau piliona o Tusi Paia, tusi, mekasini, ma polosiua i le sili atu ma le 450 gagana a le lalolagi​—ua tele taimi e sili atu ai i le lua mano o mano moni. Pagā se tui ua faapogaia e na iʻu!

19, 20. (a) E ui lava ina taulaʻi saʻo atu feʻau o mala i lotu ua liliu ese mai le upu moni, ae ua tali mai faapefea nisi i atunuu e lē o iai nei lotu? (e) Ua faamatalaina faapefea e Ioane le tali atu a tagata lautele?

19 Sa fuafuaina e Ieova o lenei feʻau o malaia e tatau ona “fasiotia ai lona tolu o vaega o tagata.” O le mea lea, e taulaʻi patino lava i lotu ua liliu ese mai le upu moni. Ae ua oo atu foʻi i atunuu e leʻi pāʻia e lotu nei, e aofia ai atunuu e tele o loo lauiloa ai le pepelo a lotu sesē. Pe ua faalatalata atu ea tagata o nei atunuu iā Ieova ona o le vaaia o le faamalaiaina o lenei faalapotopotoga faalotu fai mea piʻopiʻo? O le toʻatele ua latou faia faapea! Ua iai se loto malie i totonu o tagata agamalu ma alofagia o ē o loo nonofo i vaipanoa i fafo atu o le siʻomaga lea o loo iai taaʻiga a lotu sesē. Ae mo tagata lautele, ua faamatalaina e Ioane la latou tali atu: “O tagata foʻi na totoe o ē leʻi fasiotia i nei mala, latou te leʻi salamō i galuega a o latou lima, o lo latou ifo i temoni, ma tupua auro, ma ario, ma ʻapa memea, ma maa, ma laau, o mea ia e lē mafaia ona vaai, pe faalogo, pe savavali; latou te leʻi salamō foʻi i o latou fasioti tagata, ma a latou togafiti faataulāitu, ma la latou faitaaga, ma o latou gaoi.” (Faaaliga 9:20, 21) O le a leai se faaliliuina i le lalolagi atoa o na tagata lē salamō. O le a tatau i tagata uma o ē tausisi i o latou ala amioleaga ona fesagaʻi ma sala lē manuia faafaamasinoga mai iā Ieova i le aso tele e faamaonia ai lona tonu. Ae “faaolaina o i latou uma lava o e valaau atu i le suafa o Ieova.”​—Ioelu 2:32; Salamo 145:20; Galuega 2:20, 21.

20 O le mea ua faatoʻā uma ona tatou talanoaina o se vaega o le auē lona lua. E iai isi mea e ao ona oo mai a o leʻi iʻu le faagasologa o lenei auē, e pei ona o le a tatou vaaia i mataupu o sosoo mai.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 10 Ua mātauina e le tusi, Commentary on Revelation, a Henry Barclay Swete e tusa ai ma le numera “lua mano o mano” e faapea: “O nei numera tetele naʻuā ua taofia ai i tatou mai le saʻilia o se faataunuuga faitino, ma ua lagolagoina lenei faaiʻuga e le faamatalaga o loo mulimuli mai.”

^ pala. 13 Tagaʻi i itulau o loo muamua atu e 119-126; faapea foʻi le Tusi Lona Tolu o le Vindication, na lomia e Molimau a Ieova i le 1932, itulau 83-84.

^ pala. 15 I le lē pei o sē akerise, e leʻi iai i ʻautau a ʻautiʻetiʻe solofanua na vaaia e Ioane ni mea e ʻpei ni palealii auro.’ (Faaaliga 9:7) Ua talafeagai lenei ma le mea moni e faapea, o le motu o tagata e toʻatele lea e faia aʻe ai i aso nei le vaega tele o le ʻautiʻetiʻe solofanua, latou te lē o faamoemoe e pule i le Malo faalelagi o le Atua.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 149]

E faailoa mai e le iliina o le pu lona ono le auē lona lua

[Ata i le itulau 150, 151]

Ua faatonutonuina e agelu e toʻafā le osofaʻiga silisili a le ʻautiʻetiʻe solofanua i le talafaasolopito

[Ata i le itulau 153]

Ua tufatufaina e le ʻau tiʻetiʻe solofanua e toʻatele le lē mafaitaulia o le faitau miliona o lomiga faale-Tusi Paia

[Ata i le itulau 154]

E leʻi salamō isi tagata uma na totoe