Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Faaaliga ma Oe

Le Faaaliga ma Oe

Mataupu 44

Le Faaaliga ma Oe

1. (a) O le ā le faamautinoaga ua avatu e le agelu iā Ioane e tusa ai ma folafolaga matagofie uma a le Faaaliga? (e) O ai lea e fetalai faapea, “Ou te vave alu atu,” ma o afea e taunuu ai lenei “alu atu”?

I LE faitauina o le faamatalaga matagofie e faatatau i le Ierusalema Fou, atonu e uunaʻia ai oe e fesili: ʻPe mafai ona faataunuuina moni se mea matuā ofoofogia faapea?’ Ua tali e Ioane lenā fesili e ala i le lipotia mai o upu e sosoo mai ai a le agelu: “Ona fai mai lea o ia iā te aʻu, ʻO upu e faamaoni ia ma le moni; o le Alii foʻi le Atua o le ʻau perofeta paia ua auina mai e ia lana agelu e faailoa mai i ana auauna mea e tusa ona vave oo mai. Faauta, ou te vave alu atu. Amuia lē tausi i upu o le valoaga o lenei tusi.’” (Faaaliga 22:6, 7) O le a faataunuuina moni lava folafolaga matagofie uma a le Faaaliga! I le tautala i le suafa o Iesu, ua faalauiloa mai ai e le agelu faapea e toeitiiti ona afio mai lea o Iesu, e “vave” lava. Atonu o le afio mai lenei o Iesu e “pei o se gaoi” ina ia faaumatia fili o Ieova ma faataunuu mai le tumutumuga matagofie ma le fiafia o le Faaaliga. (Faaaliga 16:15, 16) O le mea lea, e tatau ai ona ōgatusa o tatou olaga ma upu o “lenei tusi,” le Faaaliga, ina ia faailoaina le fiafia i lenā taimi.

2. (a) Ua faapefea ona tali atu Ioane i mea mataʻutia o le faaaliga, ma o le ā ua taʻu atu e le agelu iā te ia? (e) O le ā tatou te aʻoaʻoina mai upu a le agelu faapea, “Aua lava” ma, “Ia e ifo i le Atua”?

2 Ina ua uma ona mātauina e Ioane mea mataʻina na faaali atu iā te ia, sa matuā lagona lona maofa tele: “O aʻu foʻi o Ioane, na ou vaai ma ou faalogo i na mea; ua ou faalogo ma ou vaai, ona aʻu faapaʻū lea e ifo atu i vae o le agelu na na faaali mai iā te aʻu ia mea. A ua fai mai o ia iā te aʻu, ʻIa oe, aua lava! Auā o aʻu o lou uso a auauna, ma lo le ʻau perofeta ou uso, o lo latou foʻi o ē tausi i upu o lenei tusi; ia e ifo i le Atua.’” (Faaaliga 22:8, 9; faatusatusa i le Faaaliga 19:10.) Sa fetaui lelei i aso o Ioane lenei lapataʻiga na taʻua faalua ina ia aua neʻi tapuaʻi i agelu, auā sa mautinoa le gauaʻi atu o nisi i sea tapuaʻiga po o le faapea mai na latou maua ni faaaliga faapitoa mai agelu. (1 Korinito 13:1; Kalatia 1:8; Kolose 2:18) I aso nei, ua faatāuaina ai le mea moni faapea e na o le Atua e ao ona tatou tapuaʻi i ai. (Mataio 4:10) E lē tatau ona tatou faaleagaina le tapuaʻiga mamā i tapuaʻiga i so o se tasi po o so o se isi lava mea.​—Isaia 42:5, 8.

3, 4. O le ā ua faaauau ona taʻu e le agelu iā Ioane, ma ua usiusitai faapefea le vaega totoe faauuina i ana upu?

3 Ua faaauau ona faapea mai Ioane: “Ua fai mai foʻi o ia iā te aʻu, ʻAua e te faamaufaailogaina upu o le valoaga o lenei tusi; auā ua latalata ona aso. O lē amiolētonu ia amiolētonu pea o ia, o lē eleelea ia eleelea pea o ia, o lē amiotonu ia amiotonu pea o ia, o lē paia ia paia pea o ia.’”​—Faaaliga 22:10, 11.

4 Ua usiusitai le vaega totoe faauuina i aso nei i upu a le agelu. Latou te leʻi faamaufaailogaina upu o le valoaga. Ioe, ua aumaia e le uluaʻi lomiga lava a le Zion’s Watch Tower and Herald of Christ’s Presence (Iulai 1879) ni manatu i le tele o fuaiupu o le Faaaliga. E pei ona tatou mātauina i la tatou mataupu amata, ua faasalalauina ai e Molimau a Ieova i tausaga ua mavae isi tusi o loo faamalamalama mai ai le Faaaliga. Nei la, ua tatou toe tataʻi atu manatu o ē uma e alolofa i le upu moni, i valoaga e sili ona malolosi a le Faaaliga ma o latou faataunuuga.

5. (a) E faapefea pe afai e mananaʻo tagata ina ia lē amanaʻiaina lapataʻiga ma fautuaga i le Faaaliga? (e) O le ā e tatau ona tali atu ai ē agamalu ma amiotonu?

5 Afai e mananaʻo tagata ina ia lē amanaʻiaina lapataʻiga ma fautuaga i le Faaaliga, ia, tuu pea i latou e faia faapea! “O lē amiolētonu ia amiolētonu pea o ia.” Afai o la latou lea filifiliga, e mafai e i latou o ē o loo lolo atu i mea leaga a lenei lalolagi lē taupulea ona feoti ai i na mea leaga. O le a lē pine, ona faamāeʻaina lea o le faaooina mai o le sala faafaamasinoga a Ieova, e amata i le faaumatiaga o Papelonia le Aai Sili. Seʻi tau ina tinoū tagata agamalu e utagia upu a le perofeta: “Ia outou saʻili iā Ieova, . . . ia outou saʻili le amiotonu, ia outou saʻili le agamalu, atonu e lilo ai outou i le aso o le toʻasā o Ieova.” (Sefanaia 2:3) Ae mo i latou o ē ua tuuina atu iā Ieova, “o lē amiotonu ia amiotonu pea o ia, o lē paia ia paia pea o ia.” Ua iloa e le tagata atamai e leai se lelei e maua mai le agasala, pe a faatusatusa atu i faamanuiaga tumau e olioli ai i latou o ē tausisi i le amiotonu ma le paia. Ua faapea mai le Tusi Paia: “Inā tofotofo ia outou iā te outou, po ua outou i le faatuatua; inā suʻesuʻe ifo ia iā te outou; pe tou te lē iloa ea o outou loto.” (2 Korinito 13:5) O le a e mauaina lou taui e faavae i le auala ua e filifilia ma tumau ai.​—Salamo 19:9-11; 58:10, 11.

6. O le ā ua fai mai ai Ieova a o ia fetalai atu i le ʻaufaitau o le Faaaliga mo le taimi mulimuli i le valoaga?

6 Ua fetalai atu nei Ieova le Tupu o le vavau i le ʻaufaitau o le Faaaliga mo le taimi mulimuli i le valoaga, i le faapea atu: “Faauta foʻi, ou te vave alu atu; ua iā te aʻu foʻi le taui ou te taui taʻitasi atu ia tusa ma lana amio ua fai. O aʻu le Alefa ma le Omeka, o le amataga ma le gataaga, o le muamua ma le mulimuli. Amuia i latou o ē tā o latou ofu, ina ia taga iā i latou le laau o le ola, ma ia latou ulu atu i le aai i ona faitotoʻa. A ua i tuāpā o ulī, ma ē faataulāitu, ma ē faitaaga, ma ē fasioti tagata, ma ē ifo i tupua, atoa uma lava ē ua loto i le tala pepelo ma latou faia.”​—Faaaliga 22:12-15.

7. (a) E mo le ā o loo “vave alu atu” ai Ieova? (e) Aiseā o le a leai ai se vaega a taʻitaʻi o lotu sesē i le Ierusalema Fou?

7 Ua toe faamamafa mai foʻi e Ieova le Atua lana pule silisili ese e faavavau ma le mea moni e faapea, o le mea ua ia muaʻi fuafuaina o le a iʻu foʻi ina ia faatinoina. O loo “vave alu atu” o ia e faaoo le sala faafaamasinoga ma tauia i latou o loo saʻili ma le naunautaʻi iā te ia. (Eperu 11:6) O le a filifilia e ana tapulaa po o ai ē o le a tauia ma ē o le a teena. Ua amioaʻi taʻitaʻi o lotu sesē e pei o “ulī gūgū” o loo latou talia mea leaga o loo faamatala mai e Ieova i inei. (Isaia 56:10-12; tagaʻi foʻi i le Teuteronome 23:18, New World Translation Reference Bible, faamatalaga i le pito i lalo.) E mautinoa lava, ua latou ʻfiafia ma faaauau pea’ ona faia aʻoaʻoga ma talitonuga pepelo ma ua matuā lē amanaʻia atoa le fautuaga a Iesu i faapotopotoga e fitu. O le ala lea, e leai ai sa latou vaega i le Ierusalema Fou.

8. (a) E na o ai e taga ona ō atu i “laau o le ola,” ma o le ā le uiga o lenei mea? (e) Ua faapefea e le motu o tagata e toʻatele ona “tā foʻi o latou ofu,” ma ua faapefea ona latou tausisia se tulaga mamā?

8 E na o Kerisiano faauuina o ē “ua tā o latou ofu” ina ia mamā i le silafaga a Ieova ua faaeaina ina ia ō atu i “laau o le ola.” O lona uiga, latou te mauaina le aiā ma le tofi i le ola e lē mafai ona oti i lo latou tulaga faalelagi. (Faatusatusa i le Kenese 3:22-24; Faaaliga 2:7; 3:4, 5.) Pe a oo ina maliliu i le avea o ni tagata, ona latou ulu atu lea i le Ierusalema Fou e ala i le toetū. E faatagaina i latou i totonu e agelu e 12, a o teena i fafo so o se tasi na te faia pea le pepelo po o mea lē mamā e ui o loo faapea mai e iai se faamoemoe faalelagi. Ua faapena foʻi i le motu o tagata e toʻatele o loo i le lalolagi, ua “tā foʻi o latou ofu, ma ua faasinasinaina o latou ofu i le toto o le Tamaʻi Mamoe” ma e manaʻomia ona tausisia lo latou tulaga mamā. E mafai ona latou faia lenei mea e ala i le ʻalofia o mea leaga o loo lapataʻia e Ieova i inei, faapea foʻi ma le teulotoina o timaʻiga a Iesu i ana feʻau e fitu i faapotopotoga.​—Faaaliga 7:14; mataupu e 2 ma le 3.

9. O ā upu ua fetalai i ai Iesu, ma iā te ai ua faasino muamua i ai lana feʻau ma le Faaaliga atoa?

9 Pe a mavae le fetalaiga a Ieova, ona fetalai lea o Iesu. Ua ia taʻuina atu upu o faalaeiauga i ē e saʻo o latou loto, o ē e faitau i le Faaaliga, o loo faapea mai: “O aʻu o Iesu na ou auina atu laʻu agelu e molimau iā te outou i ia mea i ekalesia. O aʻu o le Aa ma le fanau a Tavita, o le fetuao pupula.” (Faaaliga 22:16) Ioe, ua faasino muamua nei upu mo “ekalesia.” O le feʻau lenei, muamua lava, mo le faapotopotoga o Kerisiano faauuina i le lalolagi. O mea uma lava i le Faaaliga o loo taʻuina atu muamua i Kerisiano faauuina, o ē o le a ʻaināina le Ierusalema Fou. Ua faaeaina foʻi le motu o tagata e toʻatele e auala i lenā faapotopotoga, ina ia maua ai le malamalamaga e uiga i nei upu moni tautele faavaloaga.​—Ioane 17:18-21.

10. Aiseā na taʻua ai e Iesu ia lava o (a) “le Aa ma le fanau a Tavita? (e) “le fetuao pupula”?

10 Sa tuu atu iā Iesu Keriso le faailoaina atu o le Faaaliga iā Ioane ma auala atu ai iā Ioane i le faapotopotoga. O Iesu o “le Aa ma le fanau a Tavita.” Na tupuga mai o ia iā Tavita i le soifuaga i le tino, lea ua agavaa ai e avea ma Tupu o le Malo o Ieova. O le a avea foʻi o ia ma “Tamā o le faavavau” o Tavita, ma avea ai o le “Aa” o Tavita. (Isaia 9:6; 11:1, 10) O ia o le Tupu e tumau, e lē mafai ona oti, e mai le gafa o Tavita, ua faataunuu ai le feagaiga a Ieova ma Tavita, ma o “le fetuao pupula” na valoia i aso o Mose. (Numera 24:17; Salamo 89:34-37) O ia o le “fetuao” e oso aʻe, ma māfua ai le tafa mai o ata. (2 Peteru 1:19) Sa lē mafai e togafiti uma a le fili sili o Papelonia le Aai Sili ona taofia lenei oso aʻe faamamaluina.

Ia Faapea Atu: “Inā Sau Ia!”

11. O le ā le valaaulia e tatala atu mo so o se tasi ua tuuina mai nei e Ioane, ma o ai e mafai ona tali atu i ai?

11 Ua oo nei i le taimi o Ioane lava ia e tautala ai. I se loto ua faatumulia i le talisapaia o mea uma ua ia vaai ma faalogo i ai, ua ia ʻalaga ma le maofa: “Ua fetalai mai le Agaga ma le faatoʻānofotane, ʻInā sau ia’; inā fai atu foʻi ia o lē faalogo, ʻInā sau ia’; o lē fia inu, inā sau ia, atoa ma lē manaʻo i ai, inā ave fua ia le vai o le ola.” (Faaaliga 22:17) O le a lē na o le 144,000 e mauaina aogā o le taulaga togiola a Iesu. O loo tatala atu lenei valaaulia i so o se tasi. O loo galue le agaga o Ieova e ala i le vasega faatoʻānofotane, ina ia uunaʻia ai pea le faaauau ona faaleoina atu le feʻau ma le manino uma e faapea: “Inā ave fua ia le vai o le ola.” (Tagaʻi foʻi i le Isaia 55:1; 59:21.) Ua valaaulia so o se tasi o loo galala mo le amiotonu ina ia “sau” ma mauaina le aao foaʻi o Ieova. (Mataio 5:3, 6) Maʻeu se faaeaga o le a maua e i latou e ono ola i le lalolagi, o ē o loo talia lelei lenei valaaulia a le vasega faauuina e pei o Ioane!

12. E faapefea ona tali atu le motu o tagata e toʻatele i le valaaulia a le Faaaliga 22:17?

12 Talu mai le amataga o tausaga mai le 1930 ma faasolo mai ai, o loo faatuputupulaʻia pea le aofaʻiga o le motu o tagata e toʻatele ua “faalogo”​—i le uaʻi atu i le valaaulia. Ua latou maua se tulaga mamā i luma o Ieova e pei o o latou uso auauna faauuina. Latou te moomoo mo le taimi o le a alu ifo ai le Ierusalema Fou mai le lagi ina ia faaoo mai faamanuiaga i tagata. I le lagonaina o le feʻau e faagaeetia ai a le Faaaliga, ua lē gata ai ina faapea mai le motu o tagata e toʻatele “Inā sau ia,” ae latou te aoaoina atu foʻi ma le mataalia isi i le faalapotopotoga a Ieova, i le toleniina foʻi o i latou nei ina ia faalauiloa atu: “O lē fia inu, inā sau ia.” Ua faaauau pea la ona tuputupu aʻe le numera o le motu o tagata e toʻatele, i le sili atu i le 6,000,000 o i latou i totonu o atunuu e sili atu i le 235 i le lalolagi atoa, o loo auai faatasi ma le itiiti ifo i le 9,000 o le vasega faauuina o le faatoʻānofotane, i le faasalafa atu o le valaaulia ina ia “ave fua ia le vai o le ola.”

13. O le ā le lapataʻiga ua aumaia e Iesu?

13 Ona sosoo lea, ma le toe fetalai mai o Iesu: “Auā ou te taʻutino atu iā i latou uma o ē faalogo i upu o le valoaga o lenei tusi, Ai se tasi e faaopoopo mai se upu i nei upu, e faaopoopoina atu e le Atua iā te ia o mala ua tusia i lenei tusi. Ai se tasi foʻi e ave ese se upu i upu o le tusi o lenei valoaga, e aveeseina e le Atua lona tofi i le laau o le ola, ma le aai paia, o mea ia ua faamatalaina i lenei tusi.”​—Faaaliga 22:18, 19.

14. E faapefea ona manatu le vasega e pei o Ioane i “le valoaga” o le Faaaliga?

14 E ao iā i latou o le vasega e pei o Ioane ona uaʻi atu i “le valoaga” o le Faaaliga. E lē tatau ona latou natia pe faaopoopo i ai se mea. E ao ona talaʻia lana feʻau i so o se tasi, “i luga o fale.” (Mataio 10:27) O le Faaaliga e mai le Atua. O ai e tofotofo ona suia se upu o mea ua fetalai i ai le Atua lava ia ma faailoa mai e ala i lē ua avea nei ma Tupu ua pule mai, o Iesu Keriso? Ma le mautinoa lava, e tatau ona aveesea tagata faapea mai le tausinioga mo le ola ma pagatia ai i mala o le a oo iā Papelonia le Aai Sili ma i le lalolagi atoa.

15. O le ā le uiga tāua o fetalaiga a Iesu faapea e “molimau i nei mea” ma “ou te vave alu atu”?

15 Ua faaopoopo mai nei e Iesu se upu faaiʻu o faalaeiauga: “Ua fai mai lē molimau i nei mea, ʻE moni, ou te vave alu atu.’” (Faaaliga 22:20a) O Iesu o ʻle molimau faamaoni ma le moni.’ (Faaaliga 3:14) Afai e molimau o ia i vaaiga o le Faaaliga, e ao la ona moni ia vaaiga. Ua la faamamafaina soo mai ma Ieova le Atua le mea moni faapea o loo “vave” pe ua toeitiiti lava afifio mai i laʻua, o le fetalai faalima ai lea o Iesu i inei. (Faaaliga 2:16; 3:11; 22:7, 12, 20) O le “alu atu” o le faaooina lea o le sala faafaamasinoga i le fafine talitane sili, o “tupu” faapolotiki ma isi uma o ē tetee i “le malo a lo tatou Alii [o Ieova] ma lona Keriso.”​—Faaaliga 11:15; 16:14, 16; 17:1, 12-14.

16. I le iloaina faapea ua vave ona afifio mai Ieova le Atua ma Iesu, o le ā la le gaoioiga maumaututū e tatau ona e faia?

16 O lou iloaina faapea ua vave ona afifio mai Ieova le Atua ma Iesu e tatau ona faalaeiauina ai oe ina ia teu ʻmau i le mafaufau le faatasi mai o le aso o Ieova.’ (2 Peteru 3:12) E taufaasesē uma lava foliga mautū ua peiseaʻī o loo foliga mai ai le lalolagi a Satani. E lē tumau uma lava so o se manuia e peiseaʻī o loo taulau ai le lagi o pule faalelalolagi lea e pulea e Satani. E mavae atu nei mea. (Faaaliga 21:1) E na o Ieova e tatau ona maua i ai le mea e tumau, o lona Malo i le pulega a Iesu Keriso, ma lana lalolagi fou ua folafola mai. Aua lava neʻi mou ese atu lenā mea mai lau vaai!​—1 Ioane 2:15-17.

17. E tatau faapefea i lou talisapaia o le paia o Ieova ona aafia ai oe?

17 O lea la, talosia o le a e faatatauina mea ua e aʻoaʻoina mai lau suʻesuʻega o le Faaaliga, ina ia faaaafia atoatoa ai lou olaga. Pe leʻi faatosinaina ea oe e lau tepa puupuu atu i le afioaga faalelagi o Ieova, i le mamalu e lē mafaatusalia ma le paia o Lē na Foafoaina i tatou? (Faaaliga 4:1–5:14) Maʻeu se faaeaga ina ia auauna i lea Atua! Tau ina ia uunaʻia oe e lou talisapaia o lona paia, e te matuā talia ai le fautuaga a Iesu i faapotopotoga e fitu, ma ia ʻalo ese ai mai le matapeʻapeʻa i mea faitino, le ifo i tupua, o amioga lē mamā, le faalotolotolua, le fai vaega faalotu tetee, po o so o se isi lava mea e ono lē taliaina ai e Ieova lau auaunaga. (Faaaliga 2:1–3:22) O upu a le aposetolo o Peteru i le vasega e pei o Ioane, o le manatu autū foʻi lenā o loo faatatauina mai i le motu o tagata e toʻatele: “E pei ona paia o ia na valaauina outou, ia faapea foʻi outou ona paia i a outou amio uma.”​—1 Peteru 1:15, 16.

18. I le ā e tatau nei ona faia atoatoa ai sou sao, ma aiseā ua faanatinati ai lenei galuega i aso nei?

18 E lē gata i lea, tau ina ia uunaʻia oe e toe faafouina lou maelega, a o e faalauiloaina “le tausaga e talileleia mai ai e Ieova, ma le aso e taui ai ma sui e lo tatou Atua.” (Isaia 35:4; 61:2) Pe o oe o se tasi o le lafu mamoe itiiti po o le motu o tagata e toʻatele, ae tau ina ia e faia se sao atoatoa e mafai ai, i le faalauiloaina atu i le lautele o le liligiina ifo o ipu e fitu o le toʻasā o Ieova, e taʻu atu ai faamasinoga a le Atua i le lalolagi a Satani. I le taimi lava e tasi, ia faaopoopo atu lou leo i le faalauiloaga olioli o le tala lelei e faavavau, e faatatau i le Malo ua faavaeina o Ieova ma lana Keriso. (Faaaliga 11:15; 14:6, 7) Ia faanatinati ona e auai i lenei galuega. Ma tau ina ia avea le iloa e faapea ua tatou iai i le aso o le Alii, ma uunaʻiga i le toʻatele o ē e leʻi auauna iā Ieova, ina ia auai atu i le galuega o le folafolaina o le tala lelei. Tau ina ia agaʻigaʻi foʻi i luma i latou nei i le tuuina atu o o latou ola i le Atua, e sauniuni ai mo le papatisoga. Manatua, “ua latalata ona pō”!​—Faaaliga 1:3.

19. O ā upu faaiʻu a le aposetolo matua o Ioane, ma e faapefea ona outou tali atu i ai?

19 O lea la, seʻi o tatou tatalo faatauanau atu faatasi ma Ioane: “Amene. O lea lava, le Alii e Iesu, ia e afio mai!” Ona toe faaopoopo mai lea o le aposetolo ua pulapula lā goto le soifua, o Ioane: “Ia iā te outou [le ʻaupaia] uma le alofa tunoa o lo tatou Alii o Iesu.” (Faaaliga 22:20e, 21) Tau ina ia iai foʻi le alofa tunoa iā te outou uma o ē o loo faitauina lenei tusi. Tau ina ia iā te outou le faatuatua e faapea, ua latalata mai le tumutumuga matagofie o le Faaaliga, ina ia mafai ai foʻi e outou ona auai faatasi ma i matou i se “Amene” e faamaoni.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 314]

“A ua i tuāpā o ulī . . . ”

[Ata i le itulau 315]

“Amuia i latou o ē . . . ulu atu i le aai i ona faitotoʻa”