Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Matua Matagofie o le Tusi Paia

Le Matua Matagofie o le Tusi Paia

Mataupu 2

Le Matua Matagofie o le Tusi Paia

O le Faamatalaina o le Tusi Paia O mealilo sa natia i totonu o le tusi o le Faaaliga ua umi o iso ai tagata aʻoga faamaoni o le Tusi Paia. Sa tatau ona tatalaina na mealilo i le taimi atofaina a le Atua, peitaʻi e faapefea, o afea, ma iā te ai? E na o le agaga o le Atua e mafai ona faailoa maia le uiga a o tau lata mai le taimi atofaina. (Faaaliga 1:3) O le a faaalia na mealilo paia i auauna maelega a le Atua i le lalolagi ina ia faamalosia ai i latou e faalauiloa ana faamasinoga. (Mataio 13:10, 11) E lē o faapea atu o faamatalaga i totonu o lenei lomiga e lē masesē. E pei o Iosefa anamua matou te faapea atu ai: “E lē o i le Atua ea faamatalaga?” (Kenese 40:8) Ae peitaʻi, matou te talitonu maumauaʻi foʻi o faamatalaga ua folasia atu i inei e ōgatasi ma le Tusi Paia atoa, e faaalia ai le auala ua faataunuuina ai ma le mataʻina valoaga a le Atua i mea tutupu i le lalolagi i o tatou taimi matuā mataʻutia.

1. O le ā le fuafuaga matagofie a Ieova?

UA FAAPEA mai se alagāupu a le Tusi Paia: “E sili ona lelei o le iʻuga o se mea i lona amataga.” (Failauga 7:8) O inei i le tusi o Faaaliga ua tatou faitau ai i le taualuga mataʻina o le fuafuaga matagofie a Ieova, ina ia faapaia lona suafa i luma o mea uma na faia. E pei ona faalauiloa mai e le Atua i le tele o taimi e ala i se tasi o ana perofeta anamua: “Latou te iloa ai o aʻu lava o Ieova.”​—Esekielu 25:17; 38:23.

2. O le ā le malamalamaga e faamalieina ai, ua fesoasoani mai le Faaaliga ma uluaʻi tusi o le Tusi Paia ina ia tatou maua?

2 E pei lava ona faamatala e le Faaaliga le iʻuga manumalo o mea, ua faapena foʻi ona faamatalaina mo i tatou le amataga o na mea i uluaʻi tusi o le Tusi Paia. O le iloiloina o lenei tala, ua tatou malamalama ai i mataupu o aofia ai, ma maua se aotelega i fuafuaga a le Atua. Maʻeu la se faamalieloto! Ma ua tatau ai foʻi ona uunaʻia i tatou e gaoioi, ina ia mafai ona tatou auai i le lumanaʻi ofoofogia lea e nofo tatali i ai tagata. (Salamo 145:16, 20) I le taimi nei, atonu o se mea talafeagai ona talanoaina le talaaga ma le matua o le Tusi Paia atoa, ina ia tatou nofouta ai pea i le finauga sili ona tāua o loo fesagaʻi nei ma tagata uma, aemaise le fuafuaga manino a le Atua mo le foʻiaina o lenā finauga.

3. O le ā le valoaga i le tusi o Kenese ua faatulaga mai ai le matua mo le Tusi Paia atoa e aofia ai le Faaaliga?

3 O loo taʻua i le Kenese le uluaʻi tusi o le Tusi Paia, “le amataga” ma faamatalaina mai galuega o le foafoaga a le Atua, e aofia ai le palealii o ana foafoaga i le lalolagi, o le tagata lea. O loo taʻua foʻi i le Kenese le uluaʻi valoaga, lea sa fofogaina e le Atua i le faatoʻaga i Etena i le 6,000 tausaga ua mavae. Faatoʻā uma lava ona faaaogā se gata e faasesēina le uluaʻi fafine o Eva; o le iʻuga, na tauanau e Eva lana tane o Atamu, e auai ma ia i le solia o le tulafono a Ieova e ala i le aai i “le laau e iloa ai le lelei ma le leaga.” A o fofoga atu le faasalaga o le ulugalii agasala, na fetalai atu le Atua i le gata: “Ou te faatupuina le feitagaʻi iā te oulua ma le fafine, o lau fanau foʻi ma lana fanau; na te tuʻimomomoina lou ulu, a o oe e te tuʻimomomoina lona mulivae.” (Kenese 1:1; 2:17; 3:1-6, 14, 15) Ua faatulaga mai e lenā valoaga le matua mo le Tusi Paia atoa, e aofia ai le Faaaliga.

4. (a) Ina ua uma ona fofogaina atu e le Atua le uluaʻi valoaga, o le ā na tupu i o tatou uluaʻi mātua? (e) O ā fesili ua lāgā e faatatau i le uluaʻi valoaga, ma aiseā e manaʻomia ai lo tatou iloaina o tali?

4 O le taimi lava na uma ai ona fofogaina atu le valoaga, ona tuliesea loa lea e le Atua o tatou uluaʻi mātua mai Etena. Sa lē toe mafai ona la tulimataʻi atu i le ola e faavavau i le Parataiso; ua tatau ona la ola i fafo atu, i se laueleele e leʻi tapenaina. E aofia i le faasalaga i le oti, o le a la fanau mai ni fanau ua agasala. (Kenese 3:23–4:1; Roma 5:12) Ae o le ā le uiga o le valoaga lea na faia i Etena? O ai o aofia ai? E faapefea ona fesootaʻi lea valoaga ma le Faaaliga? O le ā le feʻau o loo iai mo i tatou i aso nei? Ina ia e maua se mapusaga mai aafiaga o le mala lea na māfua ai ona fofogaina e Ieova lenā valoaga, e tāua tele la ona tatou iloa tali o nei fesili.

O Ē o Loo Autū i ai le Tala

5. Ina ua faasesēina Eva e le gata, o le ā na oo ai i le pule silisili ese a le Atua ma lona suafa, ma o le a faapefea ona faaleleia le finauga?

5 Sa faasino atu le valoaga i le Kenese 3:15 i le gata lea na pepelo iā Eva, ma faapea atu i ai o le a lē oti i lona lē usitai, ae o le a avea o ia ma atua, e pule lava ia iā te ia. E tusa ua fai atu le gata e pepelo Ieova, ma tau faasaosao atu ai le manatu faapea, e mafai e tagata ona faaleleia o latou olaga pe a teena Lana pule aoao. (Kenese 3:1-5) Ua luʻia ai le pule silisili ese a Ieova ma taʻuvalea ai lona suafa lelei. Ua faamatala mai e le tusi o Faaaliga le auala o le a faaaogā ai e le Faamasino amiotonu, o Ieova, le pulega o le Malo a lona Alo, o Iesu Keriso, e faamaonia ai le tonu o lana pule silisili ese ma faamamā ese uma upu taufaifai i lona suafa.​—Faaaliga 12:10; 14:7.

6. Ua faailoa mai faapefea e le Faaaliga lē na tautala atu iā Eva e ala i se gata?

6 Pe na o se gata moʻi ea e faatatau i ai le faaupuga “gata”? E leai! Ua faailoa mai e le Faaaliga mo i tatou le foafoaga agaga inosia lea sa tautala e ala i le gata. O “le tarako tele, o le gata tuai lea, ua igoa i le tiapolo, i le ma Satani, o lē faasesē i le lalolagi uma,” lea sa ʻfaasesēina Eva i lana togafiti.’​—Faaaliga 12:9; 2 Korinito 11:3.

7. O le ā e faaalia ai o le fafine i le Kenese 3:15 e mai le nofoaga agaga?

7 Ona sosoo ai lea ma le taʻua i le Kenese 3:15 o “le fafine.” Pe o faatatau iā Eva? Atonu o le manatu lenā sa iā Eva. (Faatusatusa i le Kenese 4:1.) Peitaʻi, sa lē mafai ona iai se feitagaʻiga umi i le va o Eva ma Satani, ina ua maliu Eva i le sili atu i le 5,000 tausaga ua mavae. E lē gata i lea, talu ai o le Gata lea na fetalai i ai Ieova o se agaga lē vaaia, lona uiga la, o le fafine foʻi e mai le nofoaga agaga. Ua faamaonia mai e le Faaaliga 12:1, 2 lenei mea, i le faaalia e faapea o lenei fafine faafaatusa, o le faalapotopotoga lea a Ieova i le lagi o ana foafoaga agaga.​—Tagaʻi foʻi i le Isaia 54:1, 5, 13.

Feteenaʻi Fanau e Lua

8. Aiseā e tatau ai ona tatou matuā naunau i faamatalaga ua taʻua nei e uiga i fanau e lua?

8 Ona sosoo ai lea ma le aliaʻi mai o fanau e lua i le Kenese 3:15. E ao ona tatou matuā naunau ia iloa nei fanau, auā e fesootaʻi atu fanau nei i le finauga tele po o ai tonu o iai le pule silisili ese i lenei lalolagi. E aofia ai i tatou taʻitoʻatasi i lenei finauga, pe laiti pe matutua. O lē fea o nei fanau e te fiafia i ai?

9. O le ā ua mautinoa e aofia ai i le fanau a le Gata?

9 Muamua, o loo iai le fanau po o tama a le Gata. O ai i latou? E mautinoa e aofia ai isi foafoaga agaga ia sa auai ma Satani i lana fouvalega ma mulimuli ane ʻlafo ifo faatasi ma ia’ i le lalolagi. (Faaaliga 12:9) Talu ai o Satani po o Pelesepulo, o ʻle alii o temoni,’ ua manino la, o temoni na ua faia aʻe ai lana faalapotopotoga lē vaaia.​—Mareko 3:22; Efeso 6:12.

10. Ua faailoa mai faapefea e le Tusi Paia isi o loo avea ma vaega o le fanau a Satani?

10 Sa taʻu atu foʻi e Iesu i taʻitaʻi lotu Iutaia o ona aso: “O outou nai lo outou tamā le tiapolo, tou te fia faia foʻi mea e tuʻinanau i ai lo outou tamā.” (Ioane 8:44) O lo latou tetee iā Iesu, le Alo o le Atua, sa faaalia ai e na taʻitaʻi lotu o i latou foʻi o fanau a Satani. O i latou o se vaega o le fanau a Satani, o loo auauna iā te ia o so latou tamā faafaatusa. E toʻatele isi tagata i le faagasologa mai o taimi, ua mātaulia foʻi i lo latou faia o le loto o Satani, aemaise lava i le teena ma le sauāina o soo o Iesu. I le aotelega, ua mafai ona faamatalaina nei tagata faapea o loo faia aʻe ai le faalapotopotoga vaaia a Satani i le lalolagi.​—Tagaʻi i le Ioane 15:20; 16:33; 17:15.

Ua Mātaulia le Fanau a le Fafine

11. A o faagasolo mai senituri, o le ā sa faaalia mai e le Atua e faatatau i le fanau a le fafine?

11 O loo faaiʻu mai le valoaga i le Kenese 3:15 i le faasino atu i le fanau a le fafine. A o faatupu aʻe e Satani lana fanau, sa sauniunia e Ieova lana “fafine,” po o le faalapotopotoga faalelagi ua pei o sona faletua, ina ia aumaia se fanau. E tusa e 4,000 tausaga, sa faasolosolo ona faaalia mai ai e Ieova i tagata usiusitai o ē matataʻu iā te ia, faamatalaga auʻiliʻili e fesootaʻi i le oo mai o le fanau. (Isaia 46:9, 10) O le pogai lea o le mafai e Aperaamo, Isaako, Iakopo ma isi, ona faatuatua i le folafolaga faapea o le a aliaʻi mai le fanau i lo latou gafa. (Kenese 22:15-18; 26:4; 28:14) Sa masani ona sauāina e Satani ma lana vaega nei auauna a Ieova ona o lo latou faatuatua lē maluelue.​—Eperu 11:1, 2, 32-38.

12. (a) O anafea ma o le ā le mea na tupu na tulaʻi mai ai le vaega autū o le fanau a le fafine? (e) O le ā le fuafuaga sa faauuina ai Iesu?

12 Mulimuli ane, ina ua oo i le tausaga e 29 T.A., ona ofoina atu lea e le tagata lelei atoatoa o Iesu ia lava ma papatisoina ai i le Vaitafe o Ioritana. O inā sa faauuina ai e Ieova Iesu i le agaga paia, i le fetalai mai: “O loʻu atalii pele lenā, ua ou fiafia lava iā te ia.” (Mataio 3:17) Sa mātaulia ai i inā Iesu ua auina mai e le faalapotopotoga faaleagaga a le Atua i le lagi. Sa faauuina foʻi o ia o Lē ua Tofia o le a avea ma Tupu o le Malo o le lagi, lea o le a toe faafoʻisia maia le pulega i le lalolagi i le suafa o Ieova, ma foʻia ai e faavavau le finauga o loo aafia ai le pulega po o le pule silisili ese. (Faaaliga 11:15) Ona avea ai lea o Iesu o Lē e autū i ai le fanau a le fafine, o le Mesia na valoia.​—Faatusatusa i le Kalatia 3:16; Tanielu 9:25.

13, 14. (a) Aiseā e lē tatau ai ona faateʻia i tatou i le iloaina faapea, o le fanau a le fafine o le a lē na o se tagata iloga e toʻatasi? (e) E toʻafia ua filifilia e le Atua mai tagata e avea ma vaega lona lua o le fanau, ma o le ā le ituaiga o faalapotopotoga ua faia aʻe iā i latou? (i) O ai isi o loo auauna autasi ma le fanau?

13 Pe o le a na o se tagata iloga e toʻatasi le fanau a le fafine? Ia, ae faapefea le fanau a Satani? Ua faailoa mai i le Tusi Paia le fanau a Satani e aofia ai se vaega tele o agelu amioleaga ma tagata e lē faaaloalo i le Atua. E lē tatau la ona faateʻia i tatou i le iloaina o le fuafuaga a le Atua, e filifilia mai tagata le 144,000 o ē tausisi i le faamaoni, ina ia fai ma faitaulaga ma pule faatasi ma le Fanau le Mesia, o Iesu Keriso. O i latou nei o loo faasino atu i ai le Faaaliga ina ua fai mai, ua ita foʻi le Tiapolo i le faalapotopotoga pei se fafine a le Atua, ona ʻalu atu ai lea e tau le taua ma i latou ua totoe o lana fanau.’​—Faaaliga 12:17; 14:1-4.

14 Ua taʻua Kerisiano faauuina i le Tusi Paia o uso o Iesu, lona uiga e Tamā faatasi ma tinā faatasi. (Eperu 2:11) O Ieova le Atua o lo latou Tamā lea. E ao ai la ona avea ma o latou tinā “le fafine,” le faalapotopotoga faalelagi ua pei o se faletua o le Atua. Ua avea i latou ma vaega lona lua o le fanau, a o Keriso Iesu o le vaega autū. Ua avea le faapotopotoga o nei Kerisiano faauuina i luga o le lalolagi ma faalapotopotoga vaaia a le Atua, lea e auauna i lalo o le taʻitaʻiga a lana faalapotopotoga pei se fafine i le lagi, o le nofoaga lenā o le a latou aufaatasi ai ma Keriso Iesu pe a toe faatutūina i latou. (Roma 8:14-17; Kalatia 3:16, 29) E faitau miliona isi mamoe mai atunuu uma, e lē o avea ma vaega o lea fanau. E ui i lea, o loo auauna autasi pea i latou ma le faalapotopotoga a le Atua i le lalolagi. Pe o oe ea o se tasi o nei mamoe? O lou faamoemoe fiafia la, o le ola e faavavau i se lalolagi parataiso.​—Ioane 10:16; 17:1-3.

Le Auala na Tuputupu Aʻe ai le Feitagaʻi

15. (a) Faamatala le tuputupu aʻe o fanau a Satani i tagata ma agelu? (e) O le ā sa tupu i le fanau a Satani i le Lolo i aso o Noa?

15 Na amata ona iloa le fanau o tagata a Satani i le amataga lava o le talafaasolopito o tagata. O se faaaʻoaʻoga o Kaino, o ia le uluaʻi tagata na fanau mai, sa ʻiā te ia lē o loo leaga, ma na fasioti foʻi i lona lava uso’ o Apelu. (1 Ioane 3:12) Mulimuli ane, sa taʻua e Enoka le afio mai o Ieova “ma ona ʻau paia e manomano, e faamasino ai i tagata uma, ma faasalaina ai ē ua amio faalēmataʻu uma lava o iā i latou, ona o a latou galuega faalēmataʻu uma ua latou faia ma le faalēmataʻu, ona o a latou upu faatautala foʻi na fai iā te ia e tagata agasala ua faalēmataʻu.” (Iuta 14, 15) E lē gata i lea, sa aufaatasi atu agelu fouvale iā Satani ma avea ai o se vaega o lana fanau. O i latou nei “na lē taofi i lo latou mamalu” i le lagi, a ua faaliliuina i tino faaletagata ma faiavā i afafine o tagata. Sa latou fanauina mai ai ni fanau itulua e sauā ma le tinoeese. Na oo ina tumu le lalolagi i lea vaitaimi i le sauā ma le leaga, o lea sa faaumatia ai e le Atua lea lalolagi i le Lolo, ae sa na o Noa ma lona aiga, tagata sa faasaoina. Sa faamalosia agelu lē usiusitai​—ia ua avea nei ma temoni a Satani​—ina ia tuua a latou avā tagata ua faasalaina ma fanau itulua. Sa faamataa ese o latou tino tagata, ae toe foʻi atu i le nofoaga agaga. O inā o loo latou faatalia ai le faamasinoga ua lalata tele mai a le Atua, e faasalaina ai Satani ma lana fanau.​—Iuta 6; Kenese 6:4-12; 7:21-23; 2 Peteru 2:4, 5.

16. (a) O ai le pule sauā na aliaʻe ina ua uma atu le Lolo, ma sa ia faaalia faapefea o ia o se vaega o le fanau a Satani? (e) Sa faalavelaveina faapefea e le Atua i latou na semanū e fausiaina le ʻolo i Papelonia?

16 E leʻi leva ona uma atu le Lolo tele, ae aliaʻe se pule sauā i le lalolagi, e igoa iā Nimarota. Ua faamatalaina o ia e le Tusi Paia o “lē malosi i tuli manu [sa tetee] i luma o Ieova”​—o se vaega moni o le fanau a le Gata. Sa ia faaalia se agaga fouvale e pei o Satani, ma fausia le aai o Papelu, po o Papelonia, e faatautee ai i le fuafuaga a Ieova ina ia salalau atu tagata e faatumu ai le lalolagi. O le faanaunauga sili sa iai i Papelonia o se ʻolo tele “ia oo lona tumutumu i le lagi.” Sa faalavelave le Atua iā i latou na semanū e fausiaina le ʻolo. Sa faafenuminumiaʻi e Ieova la latou gagana ona ʻia faataapeape lea iā te i latou ai lea mea i le lalolagi uma’ ae faataga Papelonia e iai pea.​—Kenese 9:1; 10:8-12; 11:1-9.

Aliaʻe Malo Malolosi Faapolotiki

17. A o faatoʻateleina tagata, o le ā le vala iʻuvale o le olaga o tagata sa aliali mai i lumāmea, ma o ā malo tetele sa mapuna aʻe ai?

17 Sa iai i Papelonia vala masani o le olaga o tagata lea sa oo ina tetee i le pule silisili ese a Ieova. O se tasi o ia vala o le faapolotiki. A o faatoʻateleina tagata, sa mulimuli atu isi tagata fia taʻutaʻua i faaaʻoaʻoga a Nimarota i le faoaina o le pule. Sa amata ona pule tagata i isi tagata ma leaga ai i latou lava. (Failauga 8:9) E pei o se faataʻitaʻiga, i aso o Aperaamo, na pulea ai Sotoma, Komoro, ma aai lata ane e tupu mai Senara ma isi nuu mamao. (Kenese 14:1-4) I le iʻuga, sa faia ai e tagata atamamai faafitafita ma faalapotopotoga, ni malo tetele mo lo latou lava tamaoaiga ma lo latou mamalu. Ua taʻua i le Tusi Paia nisi o nei malo malolosi e aofia ai Aikupito, Asuria, Papelonia, Metai ma Peresia, Eleni, ma Roma.

18. (a) O le ā le uiga e faaalia e tagata o le Atua agaʻi i taʻitaʻi faapolotiki? (e) Ua faataunuu faapefea i nisi taimi e faipule silisili faapolotiki le finagalo o le Atua? (i) Ua faaalia faapefea e le toʻatele o taʻitaʻi o i latou lava o se vaega o le fanau a le Gata?

18 Sa faataga pea e Ieova le iai o na malo malolosi faapolotiki, ma sa fuafua tatau foʻi le usiusitai atu i ai o ona tagata, o ē na nonofo i vaipanoa sa i lalo o a latou pulega. (Roma 13:1, 2) I nisi taimi, na aogā faipule silisili faapolotiki e vave ai le agaʻigaʻi i luma o fuafuaga a le Atua, po o se puipuiga foʻi mo ona tagata. (Esera 1:1-4; 7:12-26; Galuega 25:11, 12; Faaaliga 12:15, 16) Ae ui i lea, ua tetee malosi le toʻatele o taʻitaʻi faapolotiki i le tapuaʻiga moni, ua faaalia ai o i latou lava o se vaega o le fanau a le Gata.​—1 Ioane 5:19.

19. O le ā ua faatusa i ai i le Faaaliga malo malolosi o le lalolagi?

19 I le tele o tulaga, ua matuā lē taulau lava pulega a le tagata i le aumaia o le fiafiaga iā i tatou pe foʻia o tatou faafitauli. Ua faataga e Ieova tagata e faataʻitaʻi ituaiga uma o faiga malo, ae na te lē talia faiga faapiʻopiʻo po o auala sesē ua pulea ai tagata e faiga malo. (Faataoto 22:22, 23) O loo faatusa mai i le Faaaliga malo malolosi faapologa tagata o le lalolagi, i se manu feʻai uigaese ma lē mafaufau​—Faaaliga 13:1, 2.

Le ʻAufaipisinisi Manatu Faapito

20, 21. O le ā le vaega lona lua e tatau ona aofia faatasi i ʻtaʻitaʻi ʻau’ ma “tagata malolosi,” o se vaega o le fanau amioleaga a Satani, ma aiseā?

20 Sa iloa atu i le vaaiga le ʻaufaipisinisi lē faamaoni, o loo auaumea vavalalata ma taʻitaʻi faapolotiki. Ua faaalia i tusitusiga sa maua ina ua eliina faatafunaga o Papelonia anamua e faapea, sa taatele ituaiga o faiga faapisinisi na mafatia ai nai tagata sa lē taualoa i tuā i inā. E oo mai lava i aso nei o loo faaauau pea na faiga manatu faapito a faatauʻoa a le lalolagi mo le saʻilia o tupe faasili. O le iʻuga, i le tele o atunuu, e itiiti lava ni tagata o loo matuā tamaoaiga, ae o le toʻatele o loo pagatia i le mativa. I lenei vaitaimi o le faatupulaʻia o le gaosiga o mea, ua matuā tupea le ʻaufaatauʻoa ma le ʻaugaosi oloa e ala i le avatuina i malo malolosi faapolotiki o le anoanoaʻi o auupega mataʻutia mo faatamaʻiaga, e aofia ai auupega e mafai ona faaumatia ai se aofaʻiga tele o tagata, lea ua avea ma māfuaaga sili o popolega. O na faipisinisi mauʻoa matapeʻapeʻa e tatau ona aofia faatasi i ʻtaʻitaʻi ʻau’ ma “tagata malolosi,” o se vaega o le fanau amioleaga a Satani. O i latou uma o se vaega o le faalapotopotoga faalelalolagi lea o loo faamasinoina e le Atua ma Keriso ua ono ma tatau i ai le sala oti.​—Faaaliga 19:18.

21 I faiga faapiʻopiʻo faapolotiki ma faiga pisinisi matapeʻapeʻa, e tatau ona faaopoopo i ai se vaega lona tolu o le olaga o tagata lea ua tatau i ai le sala faafaamasinoga mai le Atua. O le ā lea vaega? Atonu e faateʻia oe i le mea o fai mai ai le Faaaliga e uiga i lenei vaega lauiloa i le lalolagi aoao.

Papelonia le Aai Sili

22. O le ā le ituaiga lotu sa amata mai i Papelonia anamua?

22 O le fausiaina o Papelonia anamua sa lē na o se faalapotopotoga faapolotiki. Talu ai o lenā aai sa faavaeina e tetee ai i le pule silisili ese a Ieova, o lea sa aafia ai lotu. O le mea moni, sa faavae mai i Papelonia anamua ifoga tupua faalotu. Sa aʻoaʻoina e ona faifeʻau aʻoaʻoga e faalumaina ai le Atua, e pei o le ola pea o le agaga o le tagata pe a oti, ma o le nofoaga pe a mavae le oti, o se mea e faamataʻu ma faapuapuagatia ai e faavavau, ua vaavaaia e temoni. Sa latou faamalosia le tapuaʻi i meaola ma le tele o atua eseese. Sa latou fatuina tala e faamatala ai le amataga o le lalolagi ma tagata. Sa latou faia sauniga faalotu ma osia taulaga matagā, ona o le manatu e mafai ai ona fanafanau tagata ma fua tele mai mea totō, ma manumalo ai i taua.

23. (a) A o salalau ese mai Papelonia, o le ā na ō tagata ma ave, ma o le ā na iʻu i ai? (e) O le ā le igoa ua taʻu ai i le Faaaliga lotu sesē uma o loo iai i le lalolagi? (i) O le ā ua masani pea ona faasagatau i ai lotu sesē?

23 A o salalau ese atu tagata o gagana eseese mai Papelonia i le lalolagi atoa, sa latou ō ma ave lotu faa-Papelonia. O le iʻuga, sa lauolaola ai tū ma talitonuga a Papelonia anamua i ē na aināina muamua Europa, Aferika, Amerika, Sasaʻe Mamao ma le Vasa i Saute; ma o le tele o nei talitonuga o loo iai i aso nei. Ua talafeagai ai la, le taʻua e le Faaaliga o lotu sesē uma o loo i le lalolagi, o se aai ua igoa o Papelonia le Aai Sili. (Faaaliga, mataupu 17, 18) I so o se vaipanoa, ua mānu aʻe ai i lotu sesē faifeʻau faapologa tagata, o faiga faataulāitu, le faasesēina o manatu o tagata, ma amioga leaga uma. Ua avea o se meafaigaluega malosi a Satani. Ua masani pea ona matuā faasagatau mai Papelonia le Aai Sili i le tapuaʻiga moni a le Alii Pule Silisili Ese o Ieova.

24. (a) Sa mafai faapefea e le Gata ona tuʻimomomoina le “mulivae” o le Fanau a le fafine”? (e) Aiseā ua faamatalaina ai le tuʻimomomoina o le fanau a le fafine ua na o se manuʻa i le mulivae?

24 O le vaega na sili ona tuuaʻia o le fanau a le Gata, o le ʻautusiupu lea ma Faresaio o le lotu Iutaia i le uluaʻi senituri. Talu ai o i latou na sa taʻimua i le sauāina ma le fasiotia o le vaega autū o le fanau a le fafine. O le faia faapea na mafai ai e le Gata ona ʻtuʻimomomoina le mulivae o le fanau.’ (Kenese 3:15; Ioane 8:39-44; Galuega 3:​12, 15) Aiseā ua faamatalaina ai lenei mea ua na o se manuʻa i le mulivae? Auā o lenei faamanuʻalia sa afaina ai o ia mo na o sina taimi puupuu i inei i le lalolagi. E leʻi tumau auā na toe faatūina e Ieova Iesu i le aso lona tolu, ma faasilisiliina o ia i le ola o se agaga.​—Galuega 2:32, 33; 1 Peteru 3:18.

25. (a) Ua māeʻa faapefea ona gaoioi Iesu lē ua faamamaluina faasaga iā Satani ma ana agelu? (e) O afea o le a aveesea ai le fanau o i le lalolagi a Satani? (i) O le ā o le a uiga i ai pe a tuʻimomomoina e le Fanau a le fafine a le Atua le “ulu” o Satani, le gata?

25 Ua auauna nei Iesu Keriso o lē ua faamamaluina, i le itu taumatau o le Atua, i le faamasinoina o fili o Ieova. Ua māeʻa ona gaoioi o ia faasaga iā Satani ma ana agelu, i le lafoina ifo i inei i le lalolagi​—lea ua māfua ai le faateleina o auē i o tatou aso. (Faaaliga 12:9, 12) Ae o le a tafiesea le fanau i le lalolagi a Satani lea na valoia, pe a faaoo mai e le Atua le faamasinoga iā Papelonia le Aai Sili ma isi vaega uma o le faalapotopotoga a Satani i luga o le lalolagi. I le iʻuga mulimuli, o le a gaoioi ai le Fanau a le fafine a le Atua, o Iesu Keriso, e tuʻimomomoina le “ulu” o Satani, le gata tuai faitogafiti. O lona uiga, o lona faaumatiaga aʻiaʻi, e lē toe faalavelave i olaga o tagata.—Roma 16:20.

26. Aiseā e tāua ai tele lo tatou iloiloina o le valoaga i le Faaaliga?

26 O le a faapefea ona taunuu nei mea uma? O le mea lenā ua faaaliali po ua tatalaina mai mo i tatou i le tusi o Faaaliga. Ua faaali mai iā i tatou i se faasologa o vaaiga, o loo faamatilatila mai i faailoga mataʻina ma faatusatusaga. Seʻi o tatou iloiloina ma le naunautaʻi lenei valoaga sili ona tāua. O le mea moni, tatou te fiafia pe a tatou faalogo ma tausi i upu o le Faaaliga! I le faia faapea, o le a tatou saosaolaumea ai i le faamamaluina o le suafa o le Alii Pule Silisili Ese o Ieova, ma maua ana faamanuiaga e faavavau. Faamolemole faitau pea i ai ma faatatauina ma le poto mea e te aʻoaʻoina. E mafai ona maua ai le faaolataga i lenei taimi o le tumutumuga o le talafaasolopito o tagata.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa/Ata i le itulau 13]

Faamaumauga i tusitusiga anamua o feutagaʻiga faapisinisi

O le tusi Ancient Near Eastern Texts, sa faatonutonuina e James B. Pritchard, ua lisiina ai toetoe 300 tulafono sa faamaopoopoina e Hammurabi i taimi o Papelonia. Ua faaalia ai sa manaʻomia ona faasāina le lē faamaoni e faia ma le faaaliali lea sa manino le salalau atu i faiga pisinisi i na aso. O se tasi o faaaʻoaʻoga: “Afai ua faatauina e se tamālii pe ua ia aveina e teu se ario, po o se auro po o se auauna tane po o se auauna fafine po o se povi poʻa po o se mamoe po o se asini po o se isi lava ituaiga o mea, mai le atalii o se tamālii po o se auauna a se tamālii e aunoa ma ni molimau ma ni feagaiga, o lona uiga o lenā tamālii o se gaoi, ma e tatau ona fasiotia o ia.”