Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Mealilo Paia a le Atua—Lona Tumutumuga Matagofie!

Le Mealilo Paia a le Atua—Lona Tumutumuga Matagofie!

Mataupu 26

Le Mealilo Paia a le Atua—Lona Tumutumuga Matagofie!

1. (a) Ua faailoa mai faapefea ia i tatou e Ioane faapea ua faaiʻuina le mealilo paia? (e) Aiseā ua leo tetele ai le ʻauagelu?

O E MANATUAINA le faalauiloaga o le tautoga a le agelu malosi lea e i le Faaaliga 10:1, 6, 7? Na ia taʻua ai: “E lē toe ai ni aso; a e peitaʻi a oo i ia ona pō o le leo o lona toʻafitu o agelu, pe a ilia e ia le pu, ona taunuu ai lea o le mea lilo [“paia,” NW] a le Atua, e pei ona folafolaina mai e ia i ana auauna le ʻau perofeta.” Ua oo mai le taimi atofa a Ieova mo le faaleoina atu o lea pu faaiʻu! E faapefea la, ona faaiʻuina le mealilo paia? Ua matuā fiafia lava Ioane e faailoa mai iā i tatou! Ua ia tusi: “Ua ili foʻi e lona toʻafitu o agelu le pu, ona i ai lea i le lagi o leo tetele, ua faapea mai, ʻO le malo o le lalolagi ua avea mo lo tatou Alii ma lona Keriso, e fai foʻi o ia ma tupu e faavavau faavavau lava.’” (Faaaliga 11:15) Ua iai i na agelu māfuaaga e tautatala leo tetele ai, e oo lava i ni leo tetele e pei o faititili! O lenei faasilasilaga e telē sona tāua i le aoao o mea. E tatau ona matuā faatāua e foafoaga ola uma.

2. O anafea ma faatasi ai ma le ā le mea na tupu, ua avea o se iʻuga manumalo i le mealilo paia?

2 Ua oo le mealilo paia i lona tumutumuga fiafia! Ua aumaia i se iʻuga manumalo matagofie, ma le fiafia tele i le 1914, ina ua tofia e le Alii o Ieova lana Keriso e avea ma Tupu lagolago. I le avea ma sui o lona Tamā, ua amata ai e Iesu Keriso lana pulega i totonu o se lalolagi ua fai ma fili. I le avea ai ma Fanau folafolaina, ua ia mauaina ai le mana o le Malo ina ia aveesea ai le Gata ma lana fanau ma ia toe faafoʻisia le filemu pei se parataiso i lenei lalolagi. (Kenese 3:15; Salamo 72:1, 7) I le avea ai ma Tupu faa-Mesia, o le a faataunuuina ai e Iesu le Afioga a Ieova ma faaeaina ai lona Tamā, “le Tupu o le vavau,” o lē e ao ona pule o se Alii Pule Silisili Ese “e faavavau faavavau lava.”​—1 Timoteo 1:17.

3. Aiseā ua faatagaina ai e Ieova le Atua isi pule ina ia iai i le lalolagi, e ui lava ina avea pea o ia ma Tupu?

3 Ae na avea faapefea le “malo o le lalolagi . . . mo lo tatou Alii,” o Ieova? E lē ua avea pea ea Ieova le Atua ma Tupu? E moni lea, auā na pese le tagata sa Levī o Asafo: “A o le Atua, o loʻu lea Tupu talu anamua.” Ma sa faalauiloaina e le isi faisalamo e faapea: “O loo fai Ieova ma tupu, . . . O tumau lou nofoālii talu anamuā; talu mai le vavau lava oe.” (Salamo 74:12; 93:1, 2) Peitaʻi, ua faatagaina e Ieova i lona atamai isi faipule silisili ina ia iai i le lalolagi. Ua faapea ona iloiloina atoatoa ai le finauga na lāgā i Etena pe mafai e le tagata ona pulea ia lava e aunoa ma le Atua. Ua siliga tali i seu pulega a tagata. E moni ai lava upu a le perofeta a le Atua: “Ieova e, ua ou iloa e lē o i le tagata lona ala, e lē o i le tagata e savali ona faatonuina le mea e ui ai o ia.” (Ieremia 10:23) Talu mai lava le sesē a o tatou uluaʻi mātua, ua iai le lalolagi atoa i le pule a “le gata tuai,” o Satani. (Faaaliga 12:9; Luka 4:6) Ua oo nei i le taimi mo se suiga mataʻina! Ina ia faamaonia le tonu o lona tulaga, ua amata ai e Ieova ona faagaoioi lana pule silisili ese i le lalolagi i se auala fou, e auala i le Malo a lona Mesia ua tofiaina.

4. Ina ua amata le iliina o pu i le 1922, o le ā sa faatāuaina ai? Faamatala.

4 Ina ua amata le iliina o pu e fitu i le 1922, sa faamatilatila ai e le tauaofiaga a Tagata Aʻoga o le Tusi Paia i Cedar Point, i Ohio, se lauga na faia e J. F. Rutherford, lea na faavae aʻe i le mau “Ua latalata mai le malo o le lagi.” (Mataio 4:17) Na faaiʻu lana lauga i upu nei: “Inā toe foʻi atu ia i le fanua, Outou o atalii o le Atua e sili ona maualuga! Fusi ia o outou ofutau! Ia loto naunau, ia mataala, ia tiotio, ia loto tetele. Ia faamaoni ma avea ma molimau moni mo le Alii. Agaʻi i luma i le taua seʻia faatafunaina uma faailoga o Papelonia. Faaleo atu le feʻau i nuu mamao ma nuu lata mai. E ao ona iloa e le lalolagi faapea o Ieova o le Atua ma o Iesu Keriso o le Tupu o tupu ma le Alii o alii. O le toe aso aupito sili lenei. Faauta, o loo pule le Tupu! O outou o ona sui e faasilasilaina atu i le lautele. O le mea lea ia faalauiloa, faalauiloa, faalauiloa, le Tupu ma lona malo.” Sa faatāuaina le Malo o le Atua e ala iā Keriso Iesu, ma sa amata ai ona oso malosi aʻe le talaʻiga o le Malo, lea ua faaaofia ai iʻuga faafaamasinoga na faaleoina atu e ala i le iliina uma o pu e fitu a agelu.

5. I le 1928, o le ā na tupu i le tauaofiaga a Tagata Aʻoga o le Tusi Paia lea na faamatilatilaina ai le iliga o le pu lona fitu?

5 O le iliga o le pu a le agelu lona fitu sa faaatagia mai i mea sa faamatilatila i le tauaofiaga a Tagata Aʻoga o le Tusi Paia i Detroit, Michigan, iā Iulai 30 e oo atu iā Aokuso 6, i le 1928. I lenā taimi sa faafesootaʻia ai faleualesi faasalalau e 107 lea na faamatalaina e le New York Times o ʻle fesootaʻiga o leitiō ua pito sili ona lautele ma taugatā lona faasalalauina.’ Sa taliaina ai ma le maelega tele e le tauaofiaga se “Taʻutinoga Faasaga iā Satani ma mo Ieova,” e sili ona malosi, i le faasino atu i le lafotūina o Satani ma lana faalapotopotoga leaga iā Amaketo ma le faasaʻolotoina ai o ē uma e alolofa i le amiotonu. Sa olioli tagatānuu faamaoni o le Malo o le Atua ina ua maua se lomiga fou na tatala i le tauaofiaga, o le tusi Government e 368 ona itulau. Sa aumaia e lenei tusi ni faamaoniga e sili ona manino e “faapea na tofia e le Atua lana Tupu Faauuina i lona nofoālii i le 1914.”

Ua Pule Mai Ieova

6. Ua lipotia mai faapefea e Ioane le faasilasilaga o le afio o Keriso o se Tupu i le Malo o le Atua?

6 Ua afio Keriso o se Tupu i le Malo o le Atua​—maʻeu le olioli na aumaia e lenei faasilasilaga! Ua lipotia mai e Ioane: “O toeaina foʻi e toʻaluafulu ma le toʻafā, o ē nonofo i o latou nofoālii i luma o le Atua, ua latou faapaʻū faō, ma ifo i le Atua, ua faapea atu, ʻLe Alii e, le Atua e ou le malosi uma lava, ua matou faafetai atu iā te oe, o lē soifua, o lē na soifua, ina ua e tago i lou mana tele ma ua fai oe ma tupu.’”​—Faaaliga 11:16, 17.

7. Sa faapefea ona ofoina atu faafetai iā Ieova le Atua (a) e le vaega totoe i le lalolagi o toeaina faafaatusa e 24? (e) e i latou o toeaina faafaatusa e 24 o ē ua toe tutū aʻe ma ua iai i o latou tofiga i le lagi?

7 O i latou o loo ofoina atu nei faafetai iā Ieova le Atua o toeaina ia e 24, o loo faaatagia ai uso faauuina o Keriso i o latou tofiga faalelagi. Talu mai le 1922 ma faasolo mai ai, ua pisi tele le vaega totoe o le 144,000 o loo i le lalolagi, i le galuega lea sa amataina i le iliga o pu. Ua oo ina latou iloa lelei le uiga atoa o le faailoga i le Mataio 24:3–25:46. Ae i le amataga o le aso o le Alii, na toe tutū ai o latou uso a molimau o ē ua ʻfaamaonia lo latou faamaoni e oo i le oti,’ ina ia iai i o latou tofiga i le lagi, ma latou fai ai nei ma sui o le vaega atoa o le 144,000 i le faapaʻuʻū faō lea e tuuina atu le faaaloalo iā Ieova. (Faaaliga 1:10; 2:10) Maʻeu le loto faafetai o i latou uma nei ona e leʻi faatuai lo latou Alii Pule Silisili Ese i le aumaia o lana mealilo paia i se faaiʻuga mataʻina!

8. (a) O le ā le aafiaga ua iai i atunuu i le iliina o le pu lona fitu? (e) Iā te ai ua faaali atu i ai e atunuu lo latou ita?

8 E leʻi aumaia e le iliina o le pu lona fitu le olioli i atunuu. Ua oo mai le taimi mo i latou ina ia tofo ai i le toʻasā o Ieova. E pei ona faamatala mai e Ioane: “Ua ita foʻi nuu, ona oo mai lea o lou toʻasā, ma ona pō e faamasinoina ai ē ua oti, ma taui ai i au auauna le ʻau perofeta, ma le ʻau paia, ma ē ua matataʻu i lou suafa, o tagatānuu atoa ma alii, e fano ai foʻi i latou o ē na fano ai le lalolagi.” (Faaaliga 11:18) I le 1914 ma faasolo mai ai ua faaalia atu ai ma le aasa e atunuu o le lalolagi lo latou ita o le tasi i le isi, le ita i le Malo o le Atua, aemaise lava le ita i molimau e toʻalua a Ieova.​—Faaaliga 11:3.

9. Ua faapefea ona faafanoina e atunuu le lalolagi, ma o le ā ua fuafuaina e le Atua e faia i ai?

9 I le faagasologa mai o talafaasolopito, ua faafanoina ai e atunuu le lalolagi e ala i a latou faiga taua lē mataofia ma pulega leaga. Ae peitaʻi, talu mai le 1914, ua matuā maoaʻe lava le faaleagaina ua iai. O le matapeʻapeʻa ma faiga faapiʻopiʻo ua iʻu ai i le tele o laueleele valevalenoa ma le matuā faaitiitia o laueleele e mafai ona maua mai ai le anoano o taumafa. Ua faaleagaina ogāeleele tetele ona o suātimu oona ma ao ua iai ave niukilia. Ua faapolusioneina mea e maua mai ai taumafa. Ua faaleagaina le ʻea o loo tatou mānavaina ma le vai o loo tatou inuina. Ua lamatia le ola i luga o le laueleele ma le sami ona o otaota o falegaosimea. I se tasi taimi na faamataʻuina e malo malolosi le faaleagaina atoatoa e ala i le faaumatiaina o tagata uma i mea faaniukilia. Ma le fiafia lava, o le a ʻfaafanoina e Ieova i latou o ē fano ai le lalolagi;’ o le a ia faaooina le sala faafaamasinoga i na tagata faamaualuluga ma le amioleaga o ē ua pogai ai le tulaga faanoanoa o le lalolagi. (Teuteronome 32:5, 6; Salamo 14:1-3) O le mea lea, ua fuafuaina ai e Ieova le auē lona tolu, ina ia tuuaʻia ai nei tagata fai mea sesē.​—Faaaliga 11:14.

Oi Talofa iā i Latou e Fano Ai!

10. (a) O le ā le auē lona tolu? (e) I le ā le auala e aumaia ai e le auē lona tolu le mea e sili atu nai lo le faapuapuagatiaina?

10 O le auē lona tolu la lenei. E vave ona oo mai! O le auala a Ieova e faafanoina ai i latou o ē o loo faaaogāsesēina le mea ʻe tū ai ona aao,’ le lalolagi matagofie lenei o loo tatou ola ai. (Isaia 66:1) E faagaoioia e le Malo o le Mesia​—le mealilo paia a le Atua. Na faapuapuagatiaina e uluaʻi auē e lua fili o le Atua, ae faapitoa lava i taʻitaʻi o lotu sesē​—na mafatia muamua lava mai le mala o sē akerise ma ʻautau tiʻetiʻe solofanua. Ae o le auē lona tolu, lea e faagaoioia e le Malo lava ia o Ieova, e aumaia ai se mea e sili atu na i lo le tau ina faapuapuagatiaina. (Faaaliga 9:3-19) Na te saunia le ta e oti ai i le aveesea o tagata ma pule lea ua māfua ai le leaga. O le a oo mai lenei mea e avea ma tumutumuga o le faamasinoga a Ieova iā Amaketo. Ua pei lava ona valoia e Tanielu: “O ona pō o ia tupu [o pule o loo fano ai le laueleele] e faatūina ai e le Atua o le lagi o le malo e lē faaumatia e faavavau; o lea malo foʻi, e lē tuuina atu ia i se tasi nuu, na te tuʻimomomoina ma faaumatia ia malo uma lava, a o ia e tumau lava e faavavau.” I le pei o se mauga malualii, o le a pule le Malo o le Atua i se lalolagi ua faamatagofieina, o loo faamaonia ai le tonu o le pule silisili ese a Ieova ma aumaia ai le olioli e faavavau i tagata.​—Tanielu 2:35, 44; Isaia 11:9; 60:13.

11. (a) O ā faasologa faifai pea o mea tutupu fiafia ua faamatalaina e le valoaga? (e) O le ā le agalelei faifua ua manino mai, e faapefea, ma e ala mai iā te ai?

11 Ua ō mai faatasi le auē lona tolu ma ni faasologa faifai pea o mea tutupu fiafia ia o le a faasolosolo i le aso o le Alii. Ua oo i le taimi ʻmo ē oti e faamasinoina ai, ma le avatuina ai e le Atua o le taui i ana auauna le ʻau perofeta ma le ʻau paia ma i latou o ē matataʻu i lona suafa.’ O lona uiga o le toetū mai le oti! Na faataunuuina lenei mea i se taimi ina ua mavae le amataga o le aso o le Alii, mo le ʻaupaia faauuina o ē sa momoe i le oti. (1 Tesalonia 4:15-17) I le taimi e tatau ai, o le a aufaatasi atu ai iā i latou nei le vaega o loo totoe o le ʻaupaia e ala i se toetū i le taimi lava e maliu ai. E tauia foʻi isi, e aofia ai auauna a le Atua o le ʻauperofeta i taimi anamua ma isi uma o tagata o ē matataʻu i le suafa o Ieova, e tusa lava po o i latou o le motu o tagata e toʻatele o ē faasaoina mai le puapuaga tele po o “ē na oti, o tagatānuu atoa ma alii,” o ē e faatutūina i le ola i le vaitaimi o le Pulega i le Meleniuma a Keriso. Talu ai ua iai i le Tupu le Mesia a le Atua ki o le oti ma Seoli, ua tatalaina ai e lana pulega o le Malo le auala mo ia ina ia faasafua le ola e faavavau i ē uma e aapa atu mo lenā sauniuniga tāua. (Faaaliga 1:18; 7:9, 14; 20:12, 13; Roma 6:22; Ioane 5:28, 29) E tusa lava po o le ola e lē mafai ona oti i le lagi po o le ola e faavavau i le lalolagi, ae o lenei meaalofa o le ola o se agalelei faifua mai iā Ieova, lea atonu e loto faafetai ai e faavavau tagata taʻitoʻatasi o ē mauaina!​—Eperu 2:9.

Faauta i le Atolaau o Lana Feagaiga!

12. (a) E tusa ai i le Faaaliga 11:19, o le ā ua vaaia e Ioane i le lagi? (e) O le ā ua avea ai le atolaau o le feagaiga ma faailoga, ma o le ā na tupu i le atolaau ina ua ave faatagataotauaina Isaraelu i Papelonia?

12 Ua pule Ieova! Ua ia faatinoina lana pule silisili ese i tagata i se auala matagofie, e auala i lona Malo faa-Mesia. Ua faamautinoaina lenei e le mea ua sosoo ai ona vaaia e Ioane: “Ua faaavanoaina foʻi le malumalu o le Atua i le lagi, ona iloa atu ai lea o le atolaau o lana feagaiga i lona malumalu; ona tutupu lea o uila, ma leo, ma faititili, ma le mafuiʻe, ma le uatoʻa tetele.” (Faaaliga 11:19) Na pau lenei o le taimi o loo taʻua ai le atolaau o le feagaiga a le Atua i le Faaaliga. O le Atolaau sa avea ma faailoga vaaia o le faatasi ai o Ieova ma ona tagata Isaraelu. I totonu o le fale fetafaʻi, ma mulimuli ane i le malumalu na fausia e Solomona, sa teu i le Mea e Sili ona Paia. Ae ina ua ave faatagataotauaina Isaraelu i Papelonia i le 607 T.L.M., sa faatafunaina Ierusalema ma na leiloa ai le atolaau o le feagaiga. O le taimi lenā na lē toe nofoia ai e sui o le aiga o Tavita “le nofoālii o Ieova e fai ma tupu.”​—1 Nofoaiga a Tupu 29:23. *

13. O le ā ua faailoa mai i le vaaia o le atolaau o le feagaiga a le Atua i le malumalu o le Atua i le lagi?

13 O lea ua mavae tausaga e sili atu i le 2,600, ae ua toe vaaia le Atolaau. Ae i le vaaiga na iloa e Ioane o lenei Atolaau e lē o i totonu o se malumalu i le lalolagi. O loo vaaia i le malumalu o le Atua i le lagi. O lenei foʻi la ua pule Ieova e ala i se tupu i le gafa tautupu o Tavita. Peitaʻi, o le taimi lenei ua tofia ai le Tupu, o Keriso Iesu, i le Ierusalema faalelagi​—le tulaga sili ona maualuga na te faaooina mai ai sala faafaamasinoga a Ieova. (Eperu 12:22) O le a faailoa mai e mataupu o mulimuli mai o le Faaaliga nei mea iā i tatou.

14, 15. (a) I Ierusalema anamua, na o ai lava na vāai i le atolaau o le feagaiga, ma aiseā? (e) I le malumalu i le lagi o le Atua, o ai e mafai ona vāai i le atolaau o lana feagaiga?

14 I le Ierusalema i le lalolagi anamua, sa lē vāai ai i le Atolaau tagata lautele o Isaraelu, e oo lava i faitaulaga sa auauna i le malumalu, auā sa tū lea atolaau i totonu i le Mea e Sili ona Paia lea sa punitiaina e se ie puipui mai le Mea Paia. (Numera 4:20; Eperu 9:2, 3) E na o le faitaulaga sili na te vaaia pe a ia ulu atu i le Mea e Sili ona Paia i le Aso o le Togiola faaletausaga. Ae ui lava i lea, ina ua tatalaina le mea e sili ona paia i le malumalu i le lagi, e lē gata ina vaaia le atolaau faafaatusa e le Faitaulaga Sili a Ieova, o Iesu Keriso, ae faapea foʻi i ana faitaulaga lagolago, le 144,000, e aofia ai ma Ioane.

15 O i latou o ē na muaʻi toe tutū i le lagi ua latalata tele lo latou iloa atu o lenei atolaau faafaatusa, ona ua latou nofoia o latou nofoaga e avea o se vaega o toeaina e 24 o loo siʻosiʻomiaina le nofoālii o Ieova. Ma ua faamalamalamaina le vasega e pei o Ioane i le lalolagi e le agaga o Ieova ina ia malamalama ai i Lona faatasi mai i Lona malumalu faaleagaga. Ua iai foʻi faailoga ina ia faamataalia ai tagata lautele i lenei taualumaga matagofie. Ua taʻua i le vaaiga a Ioane ia uila, o leo, o faititili, se mafuiʻe, ma le uatoʻa. (Faatusatusa i le Faaaliga 8:5.) O le ā ua faaatagia e nei mea?

16. Ua faapefea ona iai uila, o leo, o faititili, se mafuiʻe, ma se uatoʻa tele?

16 Ua iai se suiga ma gaoioiga tele talu mai le 1914 i le siʻomaga o lotu. Peitaʻi, ma le fiafia lava, o lenei “mafuiʻe” ua taunuu mai faatasi ma ni leo ua tuuina atu o loo aumaia ai se feʻau manino e faatatau i le Malo ua faavaeina o le Atua. Ua uma ona faaleoina mai ʻlapataʻiga o matagi malolosi’ pei ni faititili mai le Tusi Paia. Ua vaaia ma faasalalauina le faasusuluina mai e pei o le uila, o le malamalama e tusa ai ma Afioga faavaloaga a le Atua. Ua tatalaina mai se “uatoʻa” toʻulu malosi o sala faafaamasinoga a le Atua mo lotu ua liliu ese mai le upu moni ma isi lotu sesē uma. O nei mea uma ua tatau ona iloa e tagata. Peitaʻi, ma le faanoanoa lava, o le toʻatele​—pei o tagata o Ierusalema i taimi o Iesu​—e lē o taumafai ia malamalama i le faataunuuga o nei faailoga i le Faaaliga.​—Luka 19:41-44.

17, 18. (a) Ua aumaia e le iliina o pu a agelu e toʻafitu le ā le tiute tauave i Kerisiano tuuina atu? (e) Ua faataunuuina faapefea e Kerisiano lo latou tofiga?

17 Ua faaauau e agelu e toʻafitu ona ili a latou pu, i le faailoaina atu o mea tutupu e telē so latou tāua i inei i le lalolagi. Ua iai se tiute tauave tele a Kerisiano tuuina atu ina ia faaauau ona faalauiloa atu nei faasilasilaga i le lalolagi. Maʻeu lo latou olioli i le faataunuuina o lea tofiga! Ua faailoaina mai lenei mea faapea, i le na o le 20 tausaga, mai le 1986 e oo i le 2005, ua sili atu i le faaluaina itula na faaalu i tausaga taʻitasi i la latou faiva i le lalolagi aoao—mai le 680,837,042 e oo atu i le 1,278,235,504. E moni, ua faalauiloaina le “mea lilo a le Atua” e tusa ai ma le tala lelei “i tuluʻiga o le atu laulau.”​—Faaaliga 10:7; Roma 10:18.

18 Ua tatou faatalitalia nei isi vaaiga a o faaauau ona faailoaina mai fuafuaga a le Atua e uiga i le Malo.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 12 Ua lipotia mai e le tusitala o talafaasolopito Roma o Taito e faapea ina ua vagaia Ierusalema i le 63 T.L.M. ma ulufale atu ai Cneius Pompeius i le mea e sili ona paia o le malumalu, na ia iloa ai ua leai se mea o iai. E leʻi iai le atolaau o le feagaiga i totonu.​—Taito History, 5.9.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa i le itulau 173]

Mea Matilatila o Faalauiloaga e Pei ni Pu o Sala Faafaamasinoga a Ieova

1. 1922 i Cedar Point, Ohio: O se luʻi i Kerisiano pepelo uma i o latou taʻitaʻi lotu, faapolotiki, ma faiga faapisinisi tetele, ina ia taʻu mai se māfuaaga talafeagai ua lē mafai ai ona latou aumaia le filemu, le saogalemu, ma le fiafiaga. O le Malo o le Mesia le vaifofō.

2. 1923 i Los Angeles, Kalefonia: O le lauga lautele, “Ua Agaʻi Atu Nei Atunuu Uma iā Amaketo, ae Faitau Miliona o Loo Ola Nei o le a Lē Oo i ai le Oti,” na valaauina ai “mamoe” o ē alolofa i le filemu ina ia lafoaʻi le sami e oti ai, o tagata.

3. 1924 i Columbus, Ohio: Tuuaʻia taʻitaʻi lotu mo le faasilisilia o i latou lava ma le lē talaʻia o le Malo o le Mesia. E ao i Kerisiano moni ona talaʻia le taui ma sui a le Atua ma faamāfanafana i tagata o loo ōi.

4. 1925 i Indianapolis, Indiana: O se feʻau o le faamoemoe e matuā eseese ma le pogisa faaleagaga i lotu faatasi ai ma le folafolaga pupula o le filemu a le Malo, faaʻoaina, soifua mālōlōina, ola, saʻolotoga, ma le fiafiaga e faavavau.

5. 1926 i Lonetona, Egelani: O se faamalaiaina pei ni sē akerise o lotu sesē ma ona taʻitaʻi lotu, ua faaalialia ai lo latou teena o le Malo o le Atua, ae faalauiloa atu le fanau mai o lenā pulega faalelagi.

6. 1927 i Toronto, Kanata: O se valaaulia, e pei o loo tauaveina e ʻautiʻetiʻe solofanua, ua valaauina ai tagata ina ia lafoaʻi ʻlotu a Kerisiano pepelo’ ae faamaoni atu ma le loto atoa iā Ieova le Atua ma lana Tupu ma le Malo.

7. 1928 i Detroit, Michigan: O se faalauiloaga e teena ai Satani ae lagolagoina Ieova, i le faamalamalamaina e faapea o le a faaumatia e le Tupu faauuina a le Atua na tofia i le 1914, le faalapotopotoga amioleaga a Satani ma o le a faasaʻolotoina ai tagata.

[Pusa i le itulau 175]

Faafanoina le Lalolagi

“I sekone taʻitolu uma e faaleagaina ai se vaega o le vaomatua e pei o le telē o se malae lakapi. . . . O le faaleagaina o le vaomatua o le faatamaʻia foʻi lea o le faitau afe o ituaiga o laau ma manu.”​—Illustrated Atlas of the World (Rand McNally).

“I senituri e lua, ua oo foʻi ina avea [Vaituloto Tetele] ma mea e pito sili ona telē i le lalolagi e faatafe i ai otaotavale.”​—The Globe and Mail (Kanata).

Iā Aperila 1986 sa avea ai se mea na pasae aʻe ma le afi i se nofoaga o malosi faaniukilia i Chernobyl, i Rusia, “ma mea faaniukilia na tupu e sili ona mataʻutia . . . talu mai le pomuina o Hiroshima ma Nagasaki,” ua auina atu ai “ave lamatia e tele o malosi faaniukilia e matuā tumau ona iai i le ʻea o le lalolagi, eleele ma le vai na i lo faataʻitaʻiga faaniukilia ma pomu uma ua faapāina.”​—JAMA; The New York Times.

I Minamata, Iapani, na faatafe atu ai e se falegaosi vailaau le vailaau o le methylmercury i le vaifagaloa. O le taumafaina o iʻa ma figota na faaleagaina i le vailaau na faatafe i ai, na māfua ai le faamaʻi Minamata o se “faamaʻi mataʻutia ma le faaumiumi o neura o le tino . . . I le [1985], e 2578 tagata i Iapani ua faailoa mai ua mautinoa le maua ai i lenei faamaʻi.”​—International Journal of Epidemiology.

[Pusa i le itulau 176]

O faalauiloaga mamafatū i le Faaaliga 11:15-19 o se faatomuaga i vaaiga o loo mulimuli mai. O le Faaaliga mataupu e 12 o se toe tepa i tua o loo faamatala auʻiliʻili atili ai faalauiloaga matagofie o loo i le Faaaliga 11:15, 17. Ua aumaia e le mataupu e 13 le talaaga i le 11:18, a o ia faamatalaina le amataga ma le galueaʻiina o le faalapotopotoga faapolotiki a Satani lea ua faafanoina i le lalolagi. Ua auʻiliʻili atili mai e mataupu e 14 ma le 15 sala faafaamasinoga a le Malo ua fesootaʻi atu i le faaleoina mai o le pu lona fitu ma le auē lona tolu.

[Ata i le itulau 174]

O le a ʻfaafanoina e Ieova i latou ua fano ai le lalolagi’