Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Tagitu‘i ma le Olioli i le I‘uga o Papelonia

Le Tagitu‘i ma le Olioli i le I‘uga o Papelonia

Mataupu 37

Le Tagituʻi ma le Olioli i le Iʻuga o Papelonia

1. O le a tali atu faapefea “tupu o le lalolagi” i le faaumatiaga faafuaseʻi o Papelonia le Aai Sili?

O LE iʻuga o Papelonia o se tala lelei lea mo tagata o Ieova, ae o le ā le manatu i ai o atunuu? Ua taʻu mai e Ioane iā i tatou: “O tupu foʻi o le lalolagi ē na faitaaga ma faafiafia i latou faatasi ma ia, latou te taufaitagi iā te ia ma taufaitagituʻi ona o ia, pe a latou iloa atu le asu o lona susunuina; e tutū mamao i latou ona o le fefe i lona puapuaga, e faapea atu, ʻAuē! auē! Papelonia e, le aai tele ma le aai malosi! Auā o le itu aso e tasi ua oo mai ai lau sala.’”​—Faaaliga 18:9, 10.

2. (a) Talu ai e faaumatia e nifo faafaatusa e sefulu o le manu feʻai mūmū Papelonia le Aai Sili, aiseā la e faanoanoa ai “tupu o le lalolagi” i lona iʻuga? (e) Aiseā e tutū mamao ai mai le aai ua faasalaina, ia tupu ua maua i le loto faanoanoa?

2 Atonu e ono faateʻia ai i le tali mai a atunuu pe a manatu i le mea moni, o nifo faafaatusa e sefulu o le manu feʻai mūmū lea sa faaumatiaina Papelonia. (Faaaliga 17:16) Ae pe a mou atu Papelonia, o le a mātauina ai loa e ʻtupu o le lalolagi’ le aogā sa iai Papelonia iā i latou i le faamālūina o loto o tagata ma ia gauaʻi mai. Sa faalauiloa e taʻitaʻi lotu faapea e paia taua. Sa avea i latou o ni sui e saʻilia maia fitafita, ma tauanau talavou ina ia ō atu i taua. Sa saunia e lotu se foliga faatagāfai o le faapaiaina lea o gaoioiga a pule amioleaga sa faapuapuagatiaina tagata lautele. (Faatusatusa i le Ieremia 5:30, 31; Mataio 23:27, 28.) Ae peitaʻi, seʻi mātau e faapea o loo tutū mamao, mai le aai ua faasalaina nei tupu ua maua i le loto faanoanoa. Latou te lē o faalatalata atu ina ia fesoasoani iā te ia. Ua latou faanoanoa e iloa ua mou ese atu o ia ae e lē o lava le faanoanoa e faia ai ni taumafaiga maumauaʻi ina ia fesoasoani iā te ia.

E Tagituʻi ma Faanoanoa le ʻAufaatauʻoa

3. O ai isi e faanoanoa i le mou ese atu o Papelonia le Aai Sili, ma o ā māfuaaga o le faanoanoa ua taʻu mai e Ioane?

3 E lē na o tupu o le lalolagi e faanoanoa i le mou ese atu o Papelonia le Aai Sili. “O faatauʻoa foʻi i le lalolagi e taufaitagi i latou ma faanoanoa ona o ia; auā e lē toe faatau e se tasi a latou oloa; o le oloa auro, ma ario, ma maa tāua, ma penina, ma ie vavae, ma ie pāuli, ma le silika, ma le ie mūmū, ma laau manogi uma, ma ipu nifo elefane uma, ma ipu laau matuā tāua uma, ma le ʻapa memea, ma le uʻamea, ma le maamora, ma kinamomi, ma mea manogi, ma le suāuu manogi, ma le pulu lipano, ma le uaina, ma le uu olive, ma le falaoa lelei, ma le saito, ma manu, ma mamoe, ma solofanua, ma nofoa faataavalevale, o pologa foʻi, atoa ma agaga o tagata. ʻUa teʻa foʻi ma oe [Papelonia le Aai Sili] o fua na e tuʻinanau i ai, ua teʻa foʻi ma oe mea lalelei uma ma mea pupula, e te lē toe maua lava ia mea!’”​—Faaaliga 18:11-14.

4. Aiseā e taufaitagituʻi ai ma faanoanoa “faatauʻoa” i le iʻuga o Papelonia le Aai Sili?

4 Ioe, sa avea Papelonia le Aai Sili ma uō vavalalata o sē e masani ona faatau maia oloa a le ʻaufaatauʻoa maumea. Mo se faaaʻoaʻoga, i senituri ua mavae sa faaputuina ai e monaseri, fale o taupousa, ma falesā o lotu aofaʻiga tetele o auro, ario, maatāua, laupapa taugatā, ma isi ituaiga o ʻoa faitino. E lē gata i lea, ua faamanuia e lotu faatauga soonafai ma faatasiga e onanā ai lea e fesootaʻi ma le faamanatuina o le Kirisimasi e lē o faamamaluina ai Keriso, ma isi aso ua taʻua o aso paia. Ua amataina e misionare a lotu i nuu mamao, avanoa o fefaatauaʻiga faapisinisi mo “faatauʻoa” a lenei lalolagi. I le senituri lona 17, o le ʻaufaatauʻoa na avatu e le Katoliko i Iapani na iʻu ina aafia i ni fetauaʻiga. I le lipotia mai o se fetauaʻiga mataʻutia na tupu e latalata i le ʻolo o Osaka, ua taʻua ai e le Encyclopædia Britannica e faapea: “Sa iloa e vaegaʻau a Tokugawa o loo latou tau faasaga i se fili o lē ua teuteuina ana fuʻa i faakoluse ma faatusa o le Faaola ma le Sagato Iakopo, le tagata paia o le sulufaʻiga a Sepania.” Sa sauāina ma soloiesea atoa e le itu manumalo le faa-Katoliko i lenā atunuu. O le a faapena ona leai se aogā o le auai o lotu i aso nei i upufai faalelalolagi.

5. (a) Ua faamatalaina atili mai faapefea e le leo mai le lagi le faanoanoa o “faatauʻoa”? (e) Aiseā e “tutū mamao” mai ai foʻi faatauʻoa latou?

5 Ua faamatala mai atili le leo mai le lagi: “O ē faatau ia mea, o ē tamaoaiga ona o ia, latou te tutū mamao ma le fefe i lona puapuaga, o loo taufaitagi ma faanoanoa, o loo faapea atu, ʻAuē! auē! le aai tele, na ofu i le ie vavae ma le pāuli, ma le mūmū, na teteu foʻi i auro, ma maa tāua ma penina; auā o le itu aso e tasi ua faaumatia ai le oloa ua sili ona tele.’” (Faaaliga 18:15-17a) I le faaumatiaga o Papelonia le Aai Sili ua faanoanoa ai “faatauʻoa” i le lē toe iai o lenā paaga faipisinisi. E moni, o le “auē! auē!” mo i latou. Peitaʻi, seʻi mātau, o māfuaaga o lo latou faanoanoa e matuā manatu faapito lava ma ua pei foʻi i latou o tupu, o loo “tutū mamao” mai. Latou te lē o latalata i ai ia fesoasoani atu iā Papelonia le Aai Sili.

6. Ua faamatalaina mai faapefea e le leo mai le lagi le faanoanoa o tautai ma ʻauvaa, ma aiseā latou te taufaitagi ai?

6 Ua faaauau ona faapea mai le tala: “O tautai uma, atoa ma tagata uma o i vaa, ma ʻauvaa, atoa uma ma ē feoaʻi i le vasa, ua tutū mamao i latou, ma latou alalaga ina o iloa mai le asu o lona susunuina ua faapea, ʻO fea se aai e tusa ma lenei aai tele?’ Ua latou lafo aʻe foʻi le eleele i o latou ulu, ua alalaga, ma taufaitagi, ma faanoanoa, ua faapea atu, ʻAuē! auē! le aai tele, na tamaoaiga ai i latou uma o ē o i ai vaa i le vasa, ona o ana mea tāua; auā o le itu aso e tasi ua faatafunaina ai o ia.” (Faaaliga 18:17e-19) Sa avea Papelonia anamua ma aai o fefaatauaʻiga ma sa iai ni ana fuāvaa tetele. I se uiga talitutusa lava, e tele faiga faapisinisi o loo faia e Papelonia le Aai Sili e ala i “vai e tele” o ona tagata. Ua saunia e lenei mea galuega mo le toʻatele o ona tagata lotu. Pagā se aafiaga tau tamaoaiga o le a iai le faaumatiaga o Papelonia le Aai Sili mo i latou nei! O le a lē tāitai ona toe iai se isi e pei o ia, sa maua ai mea manaʻomia mo le olaga.

Olioli Ona o Lona Faatamaʻiaga

7, 8. Ua faapefea ona faaiʻu mai e le leo mai le lagi lana feʻau e tusa ai ma Papelonia le Aai Sili, ma o ai o le a tali atu i na upu?

7 Ina ua lafotuina Papelonia anamua e Metai ma Peresia, sa faapea mai faavaloaga Ieremia: “Ona ʻalalaga fiafia ai lea o le lagi, ma le lalolagi, ma mea uma ua i ai ona o Papelonia.” (Ieremia 51:48) Pe a faaumatia Papelonia le Aai Sili, ona faaiʻu lea e le leo mai le lagi lana feʻau, i le faapea mai e uiga iā Papelonia le Aai Sili: “Ia e olioli ona o ia, le lagi e, atoa ma outou tagata paia, ma aposetolo ma perofeta; auā ua faasalaina o ia e le Atua ona o le faasalaina o outou e ia.” (Faaaliga 18:20) O le a fiafia Ieova ma le ʻauagelu e vaaia le faatamaʻiaga o le fili mai anamuā o le Atua, o le a faapea foʻi aposetolo ma uluaʻi perofeta Kerisiano, o ē e oo atu i lenā taimi ma ua tutū ai loa i o latou tulaga i le faatulagaga o toeaina e 24.​—Faatusatusa i le Salamo 97:8-12.

8 E moni, o le a alalaga i le olioli le “ʻau paia” uma​—e tusa pe ua faatutūina i le lagi pe o soifua pea i le lalolagi​—ma o le a faapea foʻi ma le motu o tagata e toʻatele o isi mamoe o loo latou auaufaatasi. A o faagasolo le taimi, o le a faatutūina aʻe ai i le faiga fou o mea tagata faamaoni uma o aso ua mavae, ma o le a latou aufaatasi atu foʻi i le olioli. Ua lē o taumafai tagata o le Atua e taui ma sui atu i latou lava i tagata o lotu sesē o ē na faasauā iā i latou. Ua latou manatua fetalaiga a Ieova: “Ua faapea mai le Alii [Ieova], O iā te aʻu le taui ma sui, ou te taui atu.” (Roma 12:19; Teuteronome 32:35, 41-43) O lea la, ua toe taui atu nei e Ieova. O le a toe tauia le toto uma na faamaligiina e Papelonia le Aai Sili.

O Loo Lafoina Ifo se Maaolo Tele

9, 10. (a) O le ā le gaoioiga ma le faamatalaga a se agelu malosi ua sosoo ai? (e) O le ā le gaoioiga na faia i taimi o Ieremia e talitutusa ma lea na faia e le agelu malosi o le Faaaliga 18:21, ma o le ā na faamaonia ai? (i) O le ā ua faamaonia e le gaoioiga na faia e le agelu malosi lea na vaaia e Ioane?

9 O le mea na sosoo ai ona vaaia e Ioane na faamautinoa mai ai ua matuā aʻiaʻi lava le faasalaina e Ieova o Papelonia le Aai Sili: “Ua siitia foʻi e le tasi agelu malosi o le maa e pei o se maaolo tele, ma lafo i le sami, ua faapea atu, ʻE faapea ona lafotuina o Papelonia le aai tele, e lē toe iloa lava.’” (Faaaliga 18:21) I taimi o Ieremia, sa faatinoina ai se gaoioiga e talitutusa faatasi ai ma se uiga faavaloaga e sili ona malosi. Sa faagaeeina Ieremia ina ia tusia i totonu o se tusi “malaia uma o le a oo i Papelonia.” Sa ia tuuina atu le tusi iā Seraia ma fai atu iā te ia ina ia malaga atu i Papelonia. O inā, i le usitai i faatonuga a Ieremia sa faitau atu ai e Seraia le folafolaga i le aai: “Ieova e, ua e fetalai mai i lenei mea ina ia faaumatia, ina ia leai sē nofo ai, o se tagata po o se manu, a e fai ia ma faatafunaga e faavavau.” Ona nonoa lea e Seraia o se maa i le tusi ma togi i le vaitafe o le Eufirate, ma faapea atu: “E faapea ona goto o Papelonia, ma lē toe ea i le malaia ou te faaoo ai i ona luga.”​—Ieremia 51:59-64.

10 O le togiina i le vaitafe o le tusi faatasi ma le maa o loo pipii ai sa avea o se faamaoniga o le a tofu atu Papelonia i le tulaga o le lē toe iloa atu, e lē tāitai ona toe manatuaina. O le vaaia foʻi la e le aposetolo o Ioane o se agelu malosi o loo faia se gaoioiga talitutusa lava ua faapena ona avea o se faamaoniga sili ona malosi o le a faataunuuina le fuafuaga a Ieova mo Papelonia le Aai Sili. O le tulaga faatafunaina atoatoa o Papelonia anamua e pei ona mātauina i aso nei ua matuā molimauina malosi ai le mea o le a oo i lotu sesē i le lumanaʻi ua lata tele mai.

11, 12. (a) Ua faapefea ona tautala atu nei le agelu malosi iā Papelonia le Aai Sili? (e) Na faapefea ona vavalo Ieremia e faatatau iā Ierusalema fouvale, ma o le ā sa ia faaatagiaina mo o tatou aso?

11 Ua tautala atu nei le agelu malosi iā Papelonia le Aai Sili, e faapea: “E lē toe lagona foʻi iā te oe le leo o ē ta kitara, ma ē lagi siva, ma ē ili fagufagu, atoa ma ē ili pu; e lē toe iloa foʻi iā te oe se tufuga e toʻatasi o se faiva e tasi, e lē toe lagona foʻi iā te oe le taalili o le maaolo, e lē toe pupula mai foʻi iā te oe se malamalama o se mōlī, e lē toe lagona foʻi iā te oe le leo o le faatoʻāfaiavā ma le faatoʻānofotane; auā o ou tagata faatauʻoa o tagata sili ia o i le lalolagi, auā ua faasesēina nuu uma i au togafiti faataulāitu.”​—Faaaliga 18:22, 23.

12 I ni faaupuga e talitutusa, sa vavalo ai Ieremia e faatatau iā Ierusalema fouvale: “Ou te faaumatia le leo fiafia iā te i latou, ma le leo olioli, o le leo o le faatoʻāfaiavā, ma le leo o le faatoʻānofotane, o le taalili o maaolo, ma le malamalama o le lamepa. E avea lenei laueleele uma ma mea gaogao, ma mea faatafunaina.” (Ieremia 25:10, 11) I le avea ma vaega autū o Papelonia le Aai Sili, o le a avea ai lotu ua liliu ese mai le upu moni o se faatafunaga e lē maua i ai se ola, e pei ona faaata manino mai e le tulaga faatafunaina o Ierusalema ina ua mavae le 607 T.L.M. O le a iloa ai e lotu sesē, o lē sa olioli ma mitamita ma vevesi solo muamua faatasi ai ma le pisapisaō i aso fai soo, ua faatoʻilaloina ma tuulafoaʻiina o ia.

13. O le ā le suiga faafuaseʻi o le a toʻilalo ai Papelonia le Aai Sili, ma ua āfaina ai faapefea ana “faatauʻoa”?

13 E moni, e pei ona taʻuina atu nei e le agelu iā Ioane, o le a suia atoa Papelonia le Aai Sili mai se vaega tuufaatasi faavaomalo e sili ona malosi, ae avea o se nuu valevalenoa e pei o se toafa e lē mafai ona ola ai se mea. Sa faaaogā e ana “faatauʻoa,” e aofia ai ma milionea i tulaga maualuluga, ana lotu mo lo latou lava lelei pe avea foʻi ma mea e lafi ai, ma ua iloa e taʻitaʻi lotu le aogā o le faatasi ma i latou i le taulaʻi mai i ai o le vaai a le lautele. Ae o le a lē toe avea Papelonia le Aai Sili ma fesoasoani a na faatauʻoa i le faia o mea sesē. O le a ia lē toe faatogafitia atunuu o le lalolagi i ana faiga faalotu faalilolilo.

Se Nofosala i le Toto e Mataʻu Ai

14. O le ā le pogai ua aumaia e le agelu malosi mo le ogaoga o le faamasinoga a Ieova, ma o le ā le fetalaiga talitutusa sa faia e Iesu a o iai o ia i le lalolagi?

14 I le faaiʻuga, ua taʻu mai ai e le agelu malosi le pogai ua ogaoga ai le sala faafaamasinoga a Ieova iā Papelonia le Aai Sili. Ua faapea mai le agelu: “Ua iloa foʻi iā te oe le toto o perofeta ma le ʻau paia, ma i latou uma ua fasiotia i le lalolagi.” (Faaaliga 18:24) A o iai Iesu i le lalolagi, sa ia taʻu atu i taʻitaʻi lotu i Ierusalema ua tuuaʻia i latou mo “le toto uma o ē amiotonu ua faamaligiina i le lalolagi, e afua i le toto o Apelu le tagata amiotonu” ma faasolo mai ai. Ma le talafeagai, sa faaumatia lenā tupulaga faapiʻopiʻo i le 70 T.A. (Mataio 23:35-38) I aso nei, ua nofosala ai i le toto se isi tupulaga o tagata lotu, ona o lona sauāina o auauna a le Atua.

15. Sa faapefea i le Lotu Katoliko i Siamani i le vaitaimi o le ʻau Nasi ona nofosala i le toto i moliaga e lua?

15 I lana tusi The Catholic Church and Nazi Germany, na tusi ai Guenter Lewy e faapea: “Ina ua taofia Molimau a Ieova i Bavaria iā Aperila 13 [1933] na oo lava ina talia e le Ekalesia le tofiga na tuuina atu i ai e le Matagaluega o Aʻoga ma Lotu o le lipotia mai lea o so o se tagata o lea vaega faalotu o loo faia pea se sao i le lotu ua faasāina.” Ua faapea ai ona faia e le Lotu Katoliko se sao mo le tuuina atu o le faitau afe o Molimau i falepuipui; ua pisipisia ai ona lima i le toto o ola o le faitau selau o Molimau o ē sa faasalaina i le oti. Ina ua faaalia e Molimau talavou e pei o Wilhelm Kusserow faapea e mafai ona latou feoti ma le loto tetele e ala i le tafanaina e fitafita, sa manatu ai loa Hitila ua fai sina māmā pe a tafana e fitafita nei tagata tetee ona o o latou loto fuatia ifo; o lea sa maliu ai Wolfgang le uso o Wilhelm, i le 20 tausaga o lona matua, e ala i le tipiesea o lona ulu i se toʻi. I lenā lava taimi, sa faalaeiauina ai e le Lotu Katoliko talavou Katoliko Siamani ina ia feoti i vaegaʻau a le atunuu. Ua manino lelei le nofosala o le ekalesia i le toto!

16, 17. (a) O le ā le nofosala i le toto e ao ona tuuaʻia ai Papelonia le Aai Sili, ma sa nofosala faapefea i le toto le Vatikana e tusa ai ma tagata Iutaia o ē na maliliu i fasiotiga tetele a le ʻau Nasi? (e) O le ā se tasi o auala e tuuaʻia ai lotu sesē ona o le fasiotiga o le faitau miliona o tagata i taua e faitau selau i aso nei?

16 Ae peitaʻi, ua faapea mai le valoaga e ao ona tuuaʻia Papelonia le Aai Sili i le toto o “i latou uma ua fasiotia i le lalolagi.” Ua mautinoa le moni o lea mea i ona pō nei. Mo se faaaʻoaʻoga, talu ai sa fesoasoani faiga faalilolilo a le Katoliko i le aumaia o Hitila i le pule i Siamani, ua faia ai se sao o le Vatikana i se nofosala leaga tele i le toto e tusa ai ma le ono miliona o tagata Iutaia na maliliu i fasiotiga tetele a le ʻau Nasi. E lē gata i lea, i aso nei, e sili atu i le selau miliona tagata ua fasiotia i le faitau selau o taua. Pe ao ea ona tuuaʻia lotu sesē e tusa ai ma lenei mea? Ioe, i auala e lua.

17 O se tasi o auala ona o le tele o taua ua fesootaʻi atu i feeseeseaʻiga faalotu. Mo se faaaʻoaʻoga, o faiga sauā i Initia i le va o Mosalemi ma Hinitū i le 1946 e oo i le 1948, sa iai ona o ni uunaʻiga a lotu. E faitau selau afe ola sa fasiotia ai. O le feteenaʻiga i le va o Irake ma Irana i tausaga e amata mai i le 1980 faasolo mai ai sa fesootaʻi atu i feeseeseaʻiga a vaega a ni lotu, lea na fasiotia ai le faitau selau afe. Na fasiotia le faitau afe o ola i faiga sauā i le va o Katoliko ma Porotesano i Aialani i Mātū. I le saʻiliʻilia o lenei mataupu, sa faapea mai ai le tusitala o C. L. Sulzberger i le 1976: “O se upu moni e faanoanoa ai e faapea atonu o le ʻafa po o le sili atu foʻi o taua ua tauina nei i le lalolagi atoa, a lē ona o feteenaʻiga a ni lotu ua faia faaaliali, pe ona o le aafia i fefinauaʻiga a ni lotu.” E moni, ua faapena le tulaga ua iai i talafaasolopito fesouaʻiina atoa lava a Papelonia le Aai Sili.

18. O le ā le auala lona lua ua nofosala ai lotu a le lalolagi i le toto?

18 O le ā le auala lona lua? Mai le silafaga a Ieova, ua nofosala lotu a le lalolagi i le toto ona latou te lē o aʻoaʻoina ma faatalitonuina o latou soo i le upu moni e faatatau i mea e manaʻomia e Ieova mo ana auauna. Latou te leʻi aʻoaʻoina ma faatalitonuina tagata e faapea e ao i tagata tapuaʻi moni i le Atua ona faaaʻoaʻo iā Iesu Keriso ma faaalia le alofa i isi e tusa lava po o le ā lo latou tupuaga faaleatunuu. (Mika 4:3, 5; Ioane 13:34, 35; Galuega 10:34, 35; 1 Ioane 3:10-12) Talu ai e leʻi aʻoaʻoina nei mea e lotu o loo aofia ai Papelonia le Aai Sili, o lea ua tosina atu ai o latou tagata o loo pipii mau atu iā i latou, i gaoioiga lē mafesoasoania o faiga taua faavaomalo. Pagā le manino mai o lenei mea i taua e lua a le lalolagi o le ʻafa muamua o le senituri e 20, ia na amataina uma i atunuu Kerisiano ma iʻu ai ina toe fefasiaʻi o latou lava tagata lotu! Ana fai e pipii uma atu tagata o ē fai mai o Kerisiano i mataupu silisili o le Tusi Paia, semanū e lē tāitai ona tutupu na taua.

19. O le ā le nofosala i le toto e mataʻu ai ua tauaveina e Papelonia le Aai Sili?

19 Ua tuuaʻia e Ieova Papelonia le Aai Sili ona o nei uma faamasaaina o le toto. Ana fai sa aʻoaʻoina e taʻitaʻi lotu, aemaise lava i latou i lotu ua liliu ese mai le upu moni, o latou tagata i le upu moni o le Tusi Paia, semanū e lē tāitai ona tupu sea matuā faamasaaina o le toto. E moni lava la, pe na latou auai totino pe sa na ona lagolago atu i ai, ae ao iā Papelonia le Aai Sili​—le fafine talitane sili ma o le vaega tuufaatasi o lotu sesē a le lalolagi​—ona talifuaitau atu iā Ieova, e lē gata ona o “le toto o perofeta ma le ʻau paia” o ē sa ia sauāina ma fasiotia, ae ona o le toto foʻi o “i latou uma ua fasiotia i le lalolagi.” Ua tauaveina moni lava la e Papelonia le Aai Sili se nofosala i le toto e mataʻu ai. O le a matuā aveesea atoatoa pe a oo mai lona faaumatiaga!

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa i le itulau 270]

Le Tau o le Faagutugutulua

Na tusi Guenter Lewy i lana tusi The Catholic Church and Nazi Germany: “Ana fai na pipii le faa-Katoliko a Siamani mai lava i le amataga i se fuafuaga o le tetee maumauaʻi i le faiga malo a le Nasi, semanū e ese se isi olaga e iai le lalolagi. E tusa lava pe e lē taulau atoatoa lenei tauiviga ina ia faatoʻilaloina Hitila ma taofia ai ana solitulafono uma, ae o le a mafai e lenei vaaiga ona lāgā ai le mamalu tau amioga mamā a le Lotu i se tele e lē mafuatia. E mautinoa e ono tele ni ola e maumau ai, ae ua mafaia nei faataulagaina ona o le pogai e silisili i pogai uma. Ona o le lē faatuatuaina o gaoioiga faavaegāʻau, atonu o le a lē taumafai ai Hitila ina ia auai i le taua ma faasaoina moni ai le faitau miliona o ola. . . . Ina ua faataugāina seʻia oo i le oti i totonu o falepuipui a Hitila le faitau afe o tagata Siamani e tetee i le ʻau Nasi, ina ua fasiotia tagata o ē popole i latou lava i manatu ma taualumaga fou i Polani, ina ua maliliu le faitau selau afe o Rusia o se iʻuga o le faia o i latou e pei o ni tagata Slavic Untermenschen [maualalo ifo i lo le tagata], ma ina ua fasiotia tagata e 6,000,000 ona e ʻlē o ni tagata talitonu,’ ae sa lagolagoina e tagata faalemalo o le Lotu Katoliko i Siamani le faiga malo o loo faia nei solitulafono. Sa lē gagana le Pope i Roma, o le ulu faaleagaga ma o lē o loo ia aʻoaʻoina amioga tatau a le Lotu Katoliko Roma.”​—Itulau e 320, 341.

[Ata i le itulau 268]

Ua faapea mai tupu, “Auē! auē!”

[Ata i le itulau 268]

Ua faapea mai faatauʻoa, “Auē! auē!”