Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Toe Faaolaina o Molimau e To‘alua

Le Toe Faaolaina o Molimau e To‘alua

Mataupu 25

Le Toe Faaolaina o Molimau e Toʻalua

1. O le ā ua valaauina e le agelu malosi Ioane e fai?

A O LEʻI oo ina mavae atu le auē lona lua, ua valaauina e le agelu malosi Ioane e faia se vaega i le aumaia o se isi valoaga, o le valoaga e aofia ai le malumalu. (Faaaliga 9:12; 10:1) O le mea lenei ua lipotia mai e Ioane: “Ona tuuina mai lea iā te aʻu le ū e pei o se tootoo; ua tū mai foʻi le agelu, ua faapea mai, ʻTulaʻi ia, inā fuatia ia le malumalu o le Atua, ma le fata faitaulaga, ma ē o tapuaʻi ai.’”​—Faaaliga 11:1.

Le Malumalu

2. (a) O le ā le malumalu o le a tumau e oo mai lava i o tatou aso? (e) O ai le Faitaulaga Sili o le malumalu, ma o le ā lona mea e Sili ona Paia?

2 O le malumalu ua taʻua i inei e lē o se malumalu e pei ona sa iai i Ierusalema, talu ai o le malumalu mulimuli lava sa faatamaʻiaina i le 70 T. A. e ʻautau a Roma. Ae peitaʻi, sa faaalia e le aposetolo o Paulo faapea, a o leʻi oo i lenā faaumatiaga, sa aliali mai se isi malumalu o le a tumau e oo mai lava i o tatou aso. O le malumalu tele faaleagaga lea na faataunuu ai vaega sa faavaloaga mai i le fale fetafaʻi ma mulimuli ane i le malumalu na fausia i Ierusalema. O le “fale fetafaʻi moni, lea sa faatūina e le Alii [o Ieova], a e lē o tagata,” ma o lona Faitaulaga Sili o Iesu, o ia lea ua faamatalaina e Paulo ua “nofo i le itu taumatau o le nofoālii o lē Silisili ese o i le lagi.” O le mea e Sili ona Paia o lenei malumalu o le afioaga lea o Ieova i le lagi.​—Eperu 8:1, 2; 9:11, 24.

3. I le fale fetafaʻi, o le ā sa faaataina mai e (a) le ie puipui sa va ai le mea e Sili ona Paia ma le Mea Paia? (e) taulaga na faia i manu? (i) le fata faitaulaga o taulaga?

3 Na faamatala e le aposetolo o Paulo o le ie puipui o le fale fetafaʻi, lea e va aʻi le mea e Sili ona Paia ma le Mea Paia, ua faaataina ai le tino o Iesu. Ina ua faataulagaina e Iesu lona soifua, sa saeluaina lenei ie puipui, e faaalia ai ua lē toe avea le tino o Iesu ma pa puipui i lona ulu atu i le afioaga o Ieova i le lagi. E faavae i le taulaga a Iesu, i le taimi e tatau ai, o le a ulu atu ai foʻi i le lagi faitaulaga faauuina o le a latou galulue faatasi, o ē na maliliu ma le faamaoni. (Mataio 27:50, 51; Eperu 9:3; 10:19, 20) Sa taʻua foʻi e Paulo e faapea, o taulaga na faia i manu lea sa faaauau i le fale fetafaʻi sa faasino agaʻi i le taulaga e faatasi ona faia a Iesu i lona soifua faaletagata lelei atoatoa. Ua faaata mai e le fata faitaulaga i le lotoā sauniuniga a Ieova, e tusa ai ma lona finagalo, mo le taliaina o le taulaga a Iesu e fai ma sui o le “toʻatele”​—o ē faauuina ma mulimuli ane o isi mamoe​—o ē o le a ʻfaatalitali atu iā te ia ina ia faaolaina i latou.’​—Eperu 9:28; 10:9, 10; Ioane 10:16.

4. O le ā sa faaatagia e (a) le Mea Paia (e) le lotoā i totonu?

4 Pe a fua i nei faamatalaga faagaeeina mai le Atua, e mafai ona tatou faapea atu, o le Mea Paia i le fale fetafaʻi e faaatagia ai le tulaga paia lea na iai muamua Keriso ona sosoo ai lea ma sui faauuina o le ʻaufaitaulaga ma tupu o le 144,000 a o iai pea i latou i le lalolagi, a o leʻi ulu i tala atu o le “ie puipui.” (Eperu 6:19, 20; 1 Peteru 2:9) Ua faaatagia lelei mai ai le vaetamaina o i latou e avea o ni atalii faaleagaga o le Atua, e pei lava foʻi ona sa faailoaina mai e le Atua le avea o Iesu ma ona Alo ina ua mavae le papatisoga o Iesu i le Ioritana i le 29 T.A. (Luka 3:22; Roma 8:15) Ae faapefea le lotoā i totonu, le vaega e tasi o le fale fetafaʻi e iloa atu e tagata Isaraelu e lē ni faitaulaga ma le nofoaga sa faia ai taulaga? Ua faaata mai e lenei mea le tulaga lelei atoatoa o le tagata o Iesu, lea na agavaa ai o ia e ofoina atu lona soifua mo tagata. Ua faaata mai ai foʻi le tulaga amiotonu e avea ai o ni ē paia, na maua e faavae i le taulaga a Iesu, lea ua olioli ai ona soo faauuina a o iai i le lalolagi. *​—Roma 1:7; 5:1.

Le Fuatiaina o le Malumalu

5. I valoaga i Tusi Paia Eperu, o le ā sa faatatauina i ai (a) le fuatiaina o Ierusalema? (e) le fuatiaina o le malumalu o le vaaiga a Esekielu?

5 Sa taʻu atu iā Ioane ina ia “fuatia ia le malumalu o le Atua, ma le fata faitaulaga, ma ē o tapuaʻi i ai.” O le ā ua faaalia mai i lenei mea? I valoaga i Tusi Paia Eperu, sa saunia e le fuatiaina se faamaoniga e faapea, o le a tuuina atu le faamasinoga tonu e faavae i tapulaa lelei atoatoa a Ieova. I aso o le tupu amioleaga o Manase, o le fuatiaina faavaloaga o Ierusalema ua molimauina ai se iʻuga faafaamasinoga e lē masuia o le faaumatiaga o lea aai. (2 Tupu 21:13; Auega 2:8) Ae peitaʻi, mulimuli ane, ina ua vaaia e Ieremia ua fuatiaina Ierusalema, sa faamautinoa ai o le a toe fausia le aai. (Ieremia 31:39; tagaʻi foʻi i le Sakaria 2:2-8.) E faapea foʻi, le lautele ma le auʻiliʻili o le fuatiaina o le malumalu o le vaaiga lea na molimauina e Esekielu, sa avea o se faamaoniga i tagata Iutaia sa faaaunuua i Papelonia e faapea, o le a toe faafoʻisia le tapuaʻiga moni i lo latou nuu. Sa avea foʻi o se faamanatu faapea, e tusa ai ma o latou sesē, e ao ona amata mai i lenā taimi ona ōgatasi Isaraelu ma tapulaa paia a le Atua.​—Esekielu 40:3, 4; 43:10.

6. O le ā na avea ma faailoga o le poloaʻiina o Ioane e fuatia le malumalu ma faitaulaga o loo tapuaʻi ai i totonu? Faamatala.

6 O le mea lea, ina ua poloaʻiina Ioane e fuatia le malumalu ma faitaulaga o loo tapuaʻi ai, sa avea o se faailoga faapea e leai se mea e mafai ona taofia le faataunuuina o fuafuaga a Ieova, e tusa ai ma le faatulagaga o le malumalu ma i latou o auaufaatasi i ai. Ma o na fuafuaga ua latalata atu i lo latou tumutumuga. Talu ai ua tuuina nei mea uma i lalo o aao o le agelu malosi a Ieova, ua oo nei la i le taimi mo “le mauga o i ai le fale o Ieova” ina ia “faatumauina . . . i tumutumu o atu mauga.” (Isaia 2:2-4) E ao ona faamaualugaina le tapuaʻiga mamā a Ieova, ina ua mavae le faitau senituri o aʻoaʻoga tetee a lotu liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni. Ua oo foʻi i le taimi mo uso faamaoni o Iesu, o ē ua maliliu ina ia toe faatutūina i “le mea e silisili ona paia.” (Tanielu 9:24; 1 Tesalonia 4:14-16; Faaaliga 6:11; 14:4) Ma e ao ona fuatiaina i latou mulimuli ua faamaufaailogaina i le lalolagi o “auauna a lo tatou Atua,” e tusa ai ma tapulaa mai le Atua ina ia agavaa ai mo lo latou nofoaga tumau i le faatulagaga o le malumalu, e avea ai o ni atalii ua fanau i le agaga o le Atua. O le vasega e pei o Ioane i aso nei ua latou iloa lelei lava nei tapulaa paia, ma ua latou maumauaʻi e ola e tusa ai ma na tapulaa.​—Faaaliga 7:1-3; Mataio 13:41, 42; Efeso 1:13, 14; faatusatusa i le Roma 11:20.

Le Soliga o le Lotoā

7. (a) Aiseā na taʻu atu ai iā Ioane ina ia aua neʻi fuatiaina le lotoā? (e) O anafea na solia ai le aai paia i masina e 42? (i) Sa lē taulau faapefea i taʻitaʻi a lotu sesē ona lagolagoina tapulaa amiotonu a Ieova mo masina e 42?

7 Aiseā na faasā ai ona fuatia e Ioane le lotoā? Na ia taʻu mai iā i tatou i upu nei: “A o le lotoā o le malumalu e aupito i tua, lafoaʻi lea, aua foʻi e te fuaina, auā ua tuuina atu i nuu ese; latou te solia foʻi le aai paia i masina e fāgafulu ma le lua.” (Faaaliga 11:2) Ua uma ona tatou mātauina o le lotoā i totonu ua faaata mai ai le tulaga amiotonu o Kerisiano ua fanau e le agaga i le lalolagi. E pei ona o le a tatou vaaia, o le faasinoga i inei e faasino i le 42 masina moni mai iā Tesema 1914 e oo atu iā Iuni 1918, ina ua feagai ma tofotofoga ogaoga i latou uma na faapea mai o Kerisiano. Pe o le a latou tausisia ea tapulaa amiotonu a Ieova i na tausaga o taua? O le toʻatele latou te leʻi faia faapea. I le avea o se vaega tuufaatasi, sa faamuamua ai e taʻitaʻi o lotu sesē le lotonuu na i lo le usiusitai atu i tulafono a le Atua. I itu taua uma e lua, lea sa tele ina tauina i atunuu Kerisiano, sa faatauanau ai e taʻitaʻi lotu tane talavou ina ia auai atu i le taua. Sa fasiotia ai le faitau miliona o tagata. E oo ane i le taimi ua amata ai lenā faamasinoga i le aiga o le Atua i le 1918, ua uma ona auai le Iunaite Setete i lenā faamasaatoto, ma ua nofosala ai taʻitaʻi uma o lotu ua liliu ese mai le upu moni i le toto lea o loo tagi mai pea mo le taui ma sui a le Atua. (1 Peteru 4:17) Ua tapu e lē toe masuia le lafoaʻia o i latou.​—Isaia 59:1-3, 7, 8; Ieremia 19:3, 4.

8. O le ā sa iloa e le toʻatele o Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, i le vaitaimi o le Taua Muamua a le Lalolagi, ae o le ā latou te leʻi matuā malamalama lelei ai i lea taimi?

8 Ae faapefea le vaega toʻaitiiti o Tagata Aʻoga o le Tusi Paia? Pe sa ao ea ona fuatiaina loa lava i latou i le 1914 ona o lo latou pipii mau atu i tapulaa mai le Atua? E leai. E ao foʻi ona tofotofoina i latou pei o tagata mai lotu sesē o ē na faapea mai o i latou o Kerisiano. Sa ʻmatuā lafoaʻiina ese i latou, ua tuuina atu i atunuu po o nuu ese’ ina ia matuā tofotofoina ma sauāina. Sa iloa e le toʻatele o i latou e lē tatau ona latou ō atu ma fasioti o latou uso a tagata, peitaʻi i lenā taimi, latou te leʻi matuā malamalama lelei i le solitū faa-Kerisiano. (Mika 4:3; Ioane 17:14, 16; 1 Ioane 3:15) O nisi sa faagutugutulua ona o omiga mai atunuu.

9. O le ā le aai paia lea sa solia i lalo e nuu, ma o ai e faaata mai ai lenei aai i le lalolagi?

9 Peitaʻi, sa faapefea ona solia le aai paia e nā nuu? E manino lava, e lē o faasino atu i le Ierusalema lea na faaumatia i le sili atu i le 25 tausaga a o leʻi tusia le Faaaliga. Na i lo lea, o le aai paia o le Ierusalema Fou, lea na faamatalaina mulimuli i le Faaaliga, lea o loo faaataina nei i le lalolagi e Kerisiano faauuina o loo totoe i le lotoā i totonu o le malumalu. E oo mai le taimi o le a avea ai foʻi i latou nei o se vaega o le aai paia. O lea o le solia o i latou e tutusa ma le solia o le aai lava ia.​—Faaaliga 21:2, 9-21.

O Molimau e Toʻalua

10. O le ā e ao i molimau faamaoni a Ieova ona faia a o solia i latou?

10 E ui lava ina solia i latou, e lē taofia ai e nei tagata faamaoni le avea ma molimau faamaoni a Ieova. Ua faaauau mai le valoaga e faapea: “ʻOu te tuuina atu foʻi i aʻu molimau e toʻalua, la te vavalo ai i aso e tasi le afe e lua selau ma le onogafulu, o oofu i laʻua i ie talatala.’ O laau olive ia e lua, ma tuugāmolī e lua ua tutū i luma o le Alii o le lalolagi.”​—Faaaliga 11:3, 4.

11. O le ā sa uiga i ai mo Kerisiano faauuina faamaoni ina ia vavalo a o oofu “i ie talatala”?

11 Sa manaʻomia e nei Kerisiano faauuina faamaoni le uiga o le onosai ma le tumau, ona sa tatau ona la vavalo a o oofu “i ie talatala.” O le ā sa uiga i ai lenei mea? I taimi o le Tusi Paia sa masani ona faaata mai le faanoanoa i ie talatala. O le laʻeiina e le tagata o ie talatala o se faailoga o le faamaualaloina o ia i faanoanoaga po o mafatiaga. (Kenese 37:34; Iopu 16:15, 16; Esekielu 27:31) Sa fesootaʻi le ie talatala i feʻau o le faaumatiaga o loo faatalitalia po o le loto faavauvau lea e ao i perofeta a le Atua ona faalauiloaina. (Isaia 3:8, 24-26; Ieremia 48:37; 49:3) O le laʻeiina o ie talatala e ono faailoa mai ai foʻi le loto maulalo po o le salamō e tusa ai ma lapataʻiga mai le Atua. (Iona 3:5) E foliga mai o ie talatala na laʻeiina e molimau e toʻalua na faailoa mai ai lo la onosai ma le loto maulalo i le faalauiloaina o faamasinoga a Ieova. Sa avea i laʻua ma molimau o loo faalauiloaina lona aso o le taui ma sui lea o le a aumaia ai foʻi faanoanoaga i nuu.​—Teuteronome 32:41-43.

12. Aiseā e foliga mai ai o se vaitaimi moni lava le vaitaimi lea sa solia ai le aai paia?

12 Sa ao i le vasega e pei o Ioane ona talaʻia lenei feʻau mo se vaitaimi moni lava na taʻua: 1,260 aso, po o le 42 masina, le umi lava lea e tasi o le vaitaimi sa ao ai ona solia le aai paia. O lenei vaitaimi e foliga mai o se vaitaimi moni lava, talu ai ua faailoa mai i ni auala eseese e lua, muamua i masina ona sosoo ai lea ma aso. E faaopoopo atu i lenā, i le amataga o le aso o le Alii, sa iai se vaitaimi faailogaina o le tolu ma le ʻafa tausaga ina ua fetaui lelei mea faigatā na tutupu i tagata o le Atua ma mea tutupu na valoiaina i inei​—e amata mai iā Tesema 1914 ma faaauau ai iā Iuni 1918. (Faaaliga 1:10) Sa latou talaʻia se feʻau e pei o se “ie talatala” e faatatau i le faamasinoga a Ieova i lotu sesē ma le lalolagi.

13. (a) O le ā ua faaalia mai e le mea moni faapea sa faaatagia e molimau e toʻalua Kerisiano faauuina? (e) O le ā le valoaga a Sakaria ua tatou manatuaina i le taʻua e Ioane o molimau e toʻalua “o laau olive ia e lua, ma tuugāmolī e lua”?

13 Talu ai sa faaatagia mai Kerisiano faauuina e molimau e toʻalua ua faamautinoa mai ai iā i tatou le saʻo o la latou feʻau ma iai mea e faavae ai. (Faatusatusa i le Teuteronome 17:6; Ioane 8:17, 18.) Ua taʻua i laʻua e Ioane “o laau olive ia e lua, ma tuugāmolī e lua,” ma faapea mai ua la “tutū i luma o le Alii o le lalolagi.” O se faasinoga mautinoa lenei i le valoaga a Sakaria, o lē sa vaaia se tuugālamepa e fitu ona lālā ma laau olive e lua. Sa taʻua faapea o loo faaata mai e laau olive ʻtagata faauuina e toʻalua nei,’ o lona uiga, o le kovana o Serupapelu ma le faitaulaga sili o Iosua, “o loo tutū i luma o le Alii o le lalolagi uma.”​—Sakaria 4:1-3, 14.

14. (a) O le ā sa faailoa mai e le vaaiga a Sakaria e faatatau i laau olive e lua? ma le tuugālamepa? (e) O le ā na oo i Kerisiano faauuina i le vaitaimi o le Taua Muamua a le Lalolagi?

14 Sa soifua Sakaria i se taimi o le toe fausiaina o mea, ma o le uiga o lana vaaiga e faatatau i laau olive e lua e faapea o le a foaʻi mai iā Serupapelu ma Iosua le agaga o Ieova ina ia faamalosia tagata mo le galuega. Ua faamanatu mai e le vaaiga i le tuugālamepa iā Sakaria ina ia aua neʻi ʻmanatu faatauvaa i le aso o mea iti’ auā o le a faataunuuina fuafuaga a Ieova​—“e lē o le fitafita, e lē o le malosi, a o loʻu Agaga, ua fetalai mai ai Ieova o ʻau.” (Sakaria 4:6, 10; 8:9) O le a faapena ona faaaogāina i se galuega o le toe fausiaina o mea le vaega toʻaitiiti o Kerisiano ia sa latou tauaveina atu pea le malamalama o le upu moni i tagata i le vaitaimi a o faagasolo le Taua Muamua a le Lalolagi. O le a avea foʻi i latou ma puna o faalaeiauga ma o le a latou faalagolago atu i le malosi o Ieova, ae aua lava neʻi manatu faatauvaa i le aso o amataga iti.

15. (a) O le ā ua faamanatu mai iā i tatou e le mea moni faapea, sa faamatalaina Kerisiano faauuina o ni molimau e toʻalua? Faamatala. (e) O ā ituaiga faailoga ua faataga molimau e toʻalua la te faia?

15 Talu ai sa faamatalaina Kerisiano faauuina o ni molimau e toʻalua ua faamanatu mai ai foʻi iā i tatou le liliuina faavavega o Iesu. I lenā vaaiga, sa vaaia ai e soo e toʻatolu Iesu i le mamalu o le Malo, o loo tutū faatasi ma Mose ma Elia. Ua faaata mai e lenei mea le nofoia e Iesu o lona nofoālii mamalu i le 1914 ina ia faataunuuina le galuega na uluaʻi faaataina mai e na perofeta e toʻalua. (Mataio 17:1-3) Ua talafeagai lava la, le iloa atu nei o ia molimau e toʻalua o loo la faia ni faailoga e manatua ai faailoga sa faia e Mose ma Elia. Mo se faaaʻoaʻoga, ua faapea mai Ioane e uiga iā i laʻua: “Afai foʻi e fia faaleaga se tasi iā te i laʻua, ona alu atu ai lea o le afi ai o la gutu, e faaumatia ai ē ua fai i laʻua mo latou fili; afai foʻi e fia faaleaga se tasi iā te i laʻua, e tusa ona faapea ona fasiotia o ia. Ua iā te i laʻua le pule e pupuni le lagi, ina ia lē to ifo se ua i aso o la la valoaga.”​—Faaaliga 11:5, 6a.

16. (a) E faamanatu mai faapefea iā i tatou e le faailoga o loo aafia ai le afi, le taimi na luʻia ai le pule a Mose i Isaraelu? (e) Sa tauluʻiluʻi faapefea taʻitaʻi o lotu sesē i Tagata Aʻoga o le Tusi Paia ma faapogaia ai faalavelave mo i latou i le vaitaimi o le Taua Muamua a le Lalolagi, ma sa faapefea ona tetee atu i latou nei?

16 Ua faamanatu mai iā i tatou e lenei mea le taimi na luʻia ai le pule a Mose i Isaraelu. Sa fofogaina atu e lenā perofeta upu aasa o sala faafaamasinoga, ma na faaumatia e Ieova ē na tetee, i le faaumatiaina o i latou e 250 i se afi moni mai le lagi. (Numera 16:1-7, 28-35) Ua faapena ona tauluʻiluʻi taʻitaʻi o lotu sesē i Tagata Aʻoga o le Tusi Paia, i le faapea mai e leʻi faauuina i latou nei mai kolisi faafaifeʻau. Peitaʻi e maualuluga atu faamaoniga o molimau a le Atua e avea ai ma faifeʻau: o tagata agamalu ia o ē na utagiaina la latou feʻau mai le Tusi Paia. (2 Korinito 3:2, 3) I le 1917 sa lomia ai e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia le tusi The Finished Mystery, o se faamatalaina sili ona malosi o le Faaaliga ma le Esekielu. Na sosoo mai ai ma le tufatufaina o kopi e 10,000,000, o le sāvali e fā ona itulau The Bible Students Monthly o loo faamatilatila mai ai le mataupu “Le Paʻū o Papelonia​—Aiseā e Ao ai Ona Pagatia Nei Lotu Sesē​—le Iʻuga Faaiʻu.” I le Iunaite Setete, sa faaaogā ai e taʻitaʻi lotu ua matuā feita tele vesiga o le taua e avea o se faamolemolega ina ia faasāina ai le tusi. I isi atunuu sa iloiloina ai ma siaki e sui o le malo le tusi. Ae ui i lea, sa tetee atu pea i ai auauna a le Atua faatasi ai ma ni mataupu aasa o le sāvali e fā ona itulau ua faaulutalaina o le Tala o le Malo. A o faagasolo le aso o le Alii, na faamanino ai e isi lomiga le tulaga oti faaleagaga o lotu sesē.​—Faatusatusa i le Ieremia 5:14.

17. (a) O ā mea tutupu i aso o Elia na aafia ai se lāmala ma le afi? (e) Na sau faapefea le afi mai gutu o molimau e toʻalua, ma o le ā le lāmala na aafia ai?

17 Ae ā Elia? I aso o pulea Isaraelu e tupu, sa faalauiloa mai ai e lenei perofeta se lāmala o se faailoaga o le toʻatamaʻi o Ieova i tagata Isaraelu na tapuaʻi iā Paala. E tolu ma le ʻafa tausaga lona umi. (1 Tupu 17:1; 18:41-45; Luka 4:25; Iakopo 5:17) Mulimuli ane, ina ua aauina atu e le tupu lē faamaoni o Aasaia fitafita ina ia faamalosia Elia ia oo mai i ona luma, na valaauina ai e le perofeta le afi e alu ifo mai le lagi ina ia faaumatia ai fitafita. Na faatoʻā ioe lava Elia e ō faatasi ma le taʻitaʻiʻau i le tupu, ina ua faaalia e le taʻitaʻiʻau le faaaloalo e tatau ai mo lona tulaga o se perofeta. (2 Tupu 1:5-16) E faapena foʻi i le va o le 1914 ma le 1918, sa uaʻi atu ai ma le faamalosi le vaega totoe faauuina i le lāmala faaleagaga i lotu sesē ma lapataʻi atu e uiga i ʻle oo mai o le aso o Ieova e sili, ma le mataʻutia,’ o se sala faafaamasinoga aasa.​—Malaki 4:1, 5; Amosa 8:11.

18. (a) O le ā le pule ua tuuina atu i molimau e toʻalua, ma ua faapefea ona talitutusa ma le pule lea na tuuina atu iā Mose? (e) Sa faapefea ona faaalialia i lumāmea e molimau e toʻalua, lotu sesē?

18 Ua faaauau ona faapea mai Ioane e uiga i na molimau e toʻalua: “Ua iā i laʻua foʻi le pule i vai e liu ai ma toto, e taia foʻi le lalolagi i mala uma, o lo la faitalia pe atu fia.” (Faaaliga 11:6e) Sa faaaogā e Ieova Mose i le taiaina o tagata sauā i Aikupito i ni mala, e aofia ai ma le liua o le vai e avea ma toto, ina ia faamalosia ai Farao e faasaʻoloto Isaraelu. I senituri mulimuli ane ai, sa manatua lelei ai e fili Filisitia o Isaraelu gaoioiga a Ieova faasaga iā Aikupito, na māfua ai ona latou alalaga: ʻO ai sē laveaʻi iā te i tatou ai lima o [lea Atua] mamana? O [le Atua lea] o lē na taiaina Aikupito i so o se fasiga [“mala,” Revised Standard Version] uma i le vao.” (1 Samuelu 4:8; Salamo 105:29) Sa faaata mai e Mose Iesu, o lē sa iai le pule e faaleoina atu ai sala faafaamasinoga a le Atua i taʻitaʻi lotu o ona aso. (Mataio 23:13; 28:18; Galuega 3:22) Ma i le vaitaimi o le Taua Muamua a le Lalolagi, sa faaalialia ai i lumāmea e uso o Keriso, o molimau e toʻalua, le uiga e oti ai o “vai” ia sa tufaina atu e lotu na liliu ese mai le upu moni i a latou lafu mamoe.

Ua Fasiotia Molimau e Toʻalua

19. E tusa ai ma le tala i le Faaaliga, o le ā o le a tupu pe a uma ona faaiʻuina e molimau e toʻalua le la mau?

19 Sa matuā ogaoga lenei mala i lotu sesē, o lea ina ua mavae ona vavalo molimau e toʻalua mo masina e 42 i ie talatala, sa faaaogā ai e lotu sesē lana taaʻiga faalelalolagi ina ia ʻfasiotia’ i laʻua. Ua tusia e Ioane: “Pe a uma ona la faaiʻuina la la mau, ona sii mai lea o le taua iā te i laʻua e le manu feʻai lē ua alu aʻe nai le to e lē gata, e manumalo foʻi o ia iā te i laʻua, ma fasioti iā te i laʻua. O la tino foʻi e i ai ia i le ala o le aai tele, o lona igoa pei se faatusa, o Sotoma ma Aikupito, o le mea foʻi na faasatauroina ai lo latou Alii. E tolu aso ma le vaeluagalemu o le aso e vaavaai ai i o la tino e nisi mai nuu, ma ituaiga, ma gagana eseese, ma atunuu, a e latou te lē mafafai ona ia tuuina atu o la tino i tuugamau. E fiafia foʻi ē ua nonofo i le nuu ona o i laʻua, ma latou olioli, ma feaveaʻi mea alofa; auā na faatigāina ē ua nonofo i le nuu e ia perofeta e toʻalua.”​—Faaaliga 11:7-10.

20. O le ā le “manu feʻai lē ua alu ae nai le to e lē gata”?

20 O le uluaʻi taimi lenei o taimi e 37 o loo taʻua ai i le Faaaliga se manu feʻai. I le taimi e tatau ai o le a tatou iloiloina auʻiliʻili ai lenei manu feʻai ma isi manu feʻai. Tau ina faapea atu mo le taimi nei, o “le manu feʻai lē ua alu aʻe nai le to e lē gata” o le faatulagaga a Satani, o se faiga o mea faapolotiki o loo olaola. *​—Faatusatusa i le Faaaliga 13:1; Tanielu 7:2, 3, 17.

21. (a) Sa faapefea ona faaaogā e lotu na avea ma fili o ia molimau e toʻalua le tulaga o le taua? (e) O le ā ua faailoa mai e le lē mafai ona tanumia o tino oti o molimau e toʻalua? (i) E ao faapefea ona vaai i le vaitaimi o le tolu ma le ʻafa aso? (Tagaʻi i le faamatalaga i le pito i lalo.)

21 Sa auai atunuu mai le 1914 e oo i le 1918 i le Taua Muamua a le Lalolagi. Sa matuā malolosi lagona lotonuu, ma i le tau e totogo ai mea i le 1918, sa faaaogā ai e lotu na avea ma fili o ia molimau e toʻalua lea tulaga. Sa latou uunaʻia le faatulagaga faaletulafono a le malo ina ia faafalepuipui auauna sa taʻimua i tofiga a Tagata Aʻoga o le Tusi Paia i luga o moliaga sesē faapea e fouvale i le malo. Sa lē mautonu la latou ʻaufaigaluega o ē sa lagolago faamaoni. Toetoe lava a taofia le galuega o le Malo. Sa peiseaʻī ua mate le galuega talaʻi. I taimi o le Tusi Paia o se matuā lē faaaloalo le lē tuuina o se tino oti i se tuugamau. (Salamo 79:1-3; 1 Tupu 13:21, 22) O le mea lea, o le a iai se faalumaina tele ona o le tuua o molimau e toʻalua e lē tanumia. I le tau vevela o Palesitina, e matuā manogi leaga ai se tino oti i le alatele pe a taatia ai mo le tolu ma le ʻafa aso. * (Faatusatusa i le Ioane 11:39.) O lenei faamatalaga i le valoaga ua faapea ona faasinoina mai ai le faalumaina na onosaia e molimau e toʻalua. Sa teena le tatalaina i tua o i latou na taʻua i luga o ē na faafalepuipuiina a o toe apili la latou tagi. Sa umi o faaalialia faalauaʻitele i latou ua faapea ona manogi leaga ai i tagata o loo nonofo i “le aai tele.” Ae o le ā lenei “aai tele”?

22. (a) O le ā le aai tele? (e) Sa auai atu faapefea nusipepa a le lautele i taʻitaʻi lotu i le fiafia ona ua faafilemuina molimau e toʻalua? (Tagaʻi i le pusa.)

22 Ua fesoasoani mai Ioane ia tatou iloa. Ua ia taʻua sa faasatauro ai Iesu i inā. Ona tatou manatu loa lea iā Ierusalema. Ae ua ia faapea mai foʻi ua igoa le aai tele iā Sotoma ma Aikupito. Ia, sa taʻua Ierusalema i se tasi taimi o Sotoma ona o ana faiga lē mamā. (Isaia 1:8-10; faatusatusa i le Esekielu 16:49, 53-58.) Ma i nisi taimi e foliga mai ai Aikupito, le uluaʻi malo malosi o le lalolagi, o se ata o lenei faiga o mea a le lalolagi. (Isaia 19:1, 19; Ioelu 3:19) O le mea lea, ua faaata mai e lenei aai tele se “Ierusalema” ua faaleagaina o loo faapea mai e tapuaʻi i le Atua, ae ua lē mamā ma tumu i le agasala, e pei o Sotoma, ma o se vaega o lenei faiga o mea a Satani i le lalolagi, e pei o Aikupito. Ua faaata mai ai e lotu ua liliu ese mai le upu moni le vaega faaonapōnei o Ierusalema lē faamaoni, le faalapotopotoga sa fiafia ona tagata ina ua latou faafilemuina le talaʻiga e faavevesiina ai a molimau e toʻalua.

Ua Toe Feola Mai!

23. (a) O le ā e tupu i molimau e toʻalua pe a mavae aso e tolu ma le ʻafa, ma o le ā le aafiaga i o la fili? (e) O anafea sa iai se faataunuuga faaonapōnei i le valoaga a le Faaaliga 11:11, 12 ma le Esekielu, e uiga i le mānava o Ieova i luga o le vanu o ivi mamago?

23 Sa auai atu nusipepa faasalalau i taʻitaʻi lotu i le taufaifai i tagata o le Atua, ua faapea mai se tasi nusipepa: “Ua faaiʻuina le Finished Mystery e lē toe i ai.Peitaʻi, sa matuā sesē lenā manatu! E leʻi tumau ai ona feoti molimau e toʻalua. Tatou te faitau ai e faapea: “A ua mavae aso e tolu ma le vaeluagalemu o le aso, ona uluitinoina ai lea o i laʻua e le agaga ola mai le Atua, ona la tutū i luga ai lea o la vae, ona oo ai lea o le mataʻu tele i ē na matamata iā te i laʻua. Ona la faalogo lea i le leo tele mai le lagi, ua faapea atu iā te i laʻua, ʻInā ō mai ia i luga nei.’ Ona la ō aʻe ai lea i le lagi i le ao, ua matamata foʻi iā te i laʻua o ē na fai i laʻua mo latou fili.” (Faaaliga 11:11, 12) O le mea na tupu iā i laʻua e talitutusa i le mea na tupu i ivi mamago i le vanu na asiasi i ai Esekielu e ala i se vaaiga. Na mānava Ieova i luga o na ivi mamago, ma toe ola mai ai, na saunia ai se ata o le toe fanauina o le nuu o Isaraelu ina ua mavae tausaga e 70 o le faatagataotauaina i Papelonia. (Esekielu 37:1-14) O nei valoaga e lua i le Esekielu ma le Faaaliga sa iai so la faataunuuga mataʻina i ona pō nei i le 1919, ina ua toe faafoʻisia e Ieova i ana molimau “ua feoti” le ola malosi.

24. Ina ua toe ola mai molimau e toʻalua, o ā aafiaga na oo ai i tagata lotu na sauāina i laʻua?

24 Pagā le faateʻia o na tagata na faapogaia sauāga! Sa faafuaseʻi ona toe ola tino oti o na molimau e toʻalua ma toe gaoioi. Sa matuā faigatā ona taliaina e na taʻitaʻi lotu, ua atili ai ina ua toe faasaʻolotoina auauna Kerisiano o ē na latou faufau e tuu i le falepuipui, ma mulimuli ane faasaʻolotoina atoa mai moliaga sesē. Atonu na faateteleina le faateʻia ina ua oo iā Setema 1919, na faia ai e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia se tauaofiaga i Cedar Point, Ohio, i le Iunaite Setete o Amerika. O inā sa faagaee ai e J. F. Rutherford lea na faatoʻā faasaʻoloto mai le falepuipui tagata usufono i lana lauga “Faasilasilaina le Malo,” na faavae i le Faaaliga 15:2 ma le Isaia 52:7. Sa toe amata ai e le vasega e pei o Ioane ona “vavalo,” pe talaʻi i le lautele. Sa latou agaʻi i luma ma le faatuputeleina pea o le malosi, i le faaalialiaina i lumāmea ma le lē matataʻu o le pepelo o lotu sesē.

25. (a) O anafea na taʻu atu ai i molimau e toʻalua, “Inā ō mai ia i luga nei,” ma sa taunuu faapefea lenā mea? (e) O le ā le aafiaga e faateʻia ai sa oo i luga o le aai tele ina ua toe faaola mai molimau e toʻalua?

25 Sa taumafai ma toe taumafai lotu sesē e toe laga lona manumalo na iai i le 1918. Sa ia saʻilia le fesoasoani a tagata faatupu faalavelave, le faapiʻoina o le tulafono, faafalepuipuiina, e oo lava i le faasalaina i le oti​—ae sa lē taulau na mea uma! Ina ua mavae le 1919 e leʻi toe mafai ona latou papaʻi atu i le nofoaga faaleagaga o molimau e toʻalua. O le tausaga lenā na fetalai atu ai Ieova iā i laʻua: “Inā ō mai ia i luga nei,” ma sa ō aʻe ai i se tulaga faaleagaga ua faamaualugaina, lea e mafai e ona fili ona iloa atu ai i laʻua ae e lē mafai ona papaʻi atu iā i laʻua. Ua faamatalaina e Ioane le aafiaga e faateʻia ai sa iai i luga o le aai tele i lo la toe faatutūina: “O le itu aso lava lea na to ai le mafuiʻe tele, ua paʻū ai foʻi lona sefulu o vaega o le aai, ua oti foʻi i le mafuiʻe tagata e toʻafitugaafe; ua matataʻu foʻi ē na totoe, ona latou vivii atu lea i le Atua o le lagi.” (Faaaliga 11:13) Sa iai moni lava ni lūlūga tetele i le siʻomaga o lotu. Sa foliga mai ua galulu le laueleele o taʻitaʻi o lotu sesē a o amata ona galulue nei Kerisiano toe faaolaina. O le tasi vae sefulu o la latou aai, i le uiga faafaatusa, e 7,000 tagata, sa matuā aafia tele ai ma manatu ai e peiseaʻī ua fasiotia.

26. O ai ua faaata mai e “lona sefulu o le vaega o le aai” ma le “toʻafitugaafe” o le Faaaliga 11:13? Faamatala.

26 O le faaupuga o “lona sefulu o vaega o le aai” e faamanatu mai ai iā i tatou, sa vavalo Isaia e faatatau iā Ierusalema anamua e faapea, o le a faasaoina se tasi vae sefulu mai le faaumatiaga o le aai e avea o se fanau paia. (Isaia 6:13) I se tulaga talitutusa, ua faamanatu mai e le numera 7,000 iā i tatou, ina ua lagona e Elia ua na o ia e toʻatasi na tumau i le faamaoni i Isaraelu, sa fetalai Ieova iā te ia, o loo iai pea le 7,000 o ē e leʻi ifo atu iā Paala. (1 Tupu 19:14, 18) I le uluaʻi senituri, sa faapea mai ai le aposetolo o Paulo, o nei tagata e 7,000 sa faaata mai ai le vaega totoe o tagata Iutaia o ē na tali atu i le tala lelei e uiga i le Keriso. (Roma 11:1-5) Ua fesoasoani nei mau ina ia tatou malamalama ai o le “toʻafitugaafe” ma “lona sefulu o vaega o le aai” i le Faaaliga 11:13, o i latou nā o ē ua tali lelei atu i molimau toe faaolaolaina e toʻalua ma ō ese mai le aai tele ua tumu i le agasala. Ua latou feoti i le vaai a lotu sesē. Ua aveesea o latou igoa mai le faasologa o ona tagata. E tusa ai ma lona manatu ua lē toe iai i latou. *

27, 28. (a) Sa faapefea ona ʻvivii ē o totoe i le Atua o le lagi?’ (e) O le ā sa tatau lava i taʻitaʻi o lotu sesē ona amanaʻia?

27 Ae sa faapefea ona ʻvivii ē o totoe [o lotu sesē] i le Atua o le lagi’? E mautinoa e leʻi ala i le lafoaʻiina o la latou lotu tetee i le Atua ae avea ma auauna a le Atua. Na i lo lenā, ua pei ona faamatalaina mai i le Word Studies in the New Testament a Vincent, i le talanoaina o le faaupuga “ia avatu le viiga i le Atua o le lagi.” Ua taʻua ai i inā: “E lē o faaatagia mai e le fasi fuaitau le faaliliuina, po o le salamō, po o le faafetai, ae o le iloaina, o lona uiga masani lea i mau. Faatusatusa i le Iosua vii. 7:19 (Sete.). Ioa. ix. 9:24; Galu. xii. 12:23; Roma iv. 4:20.” E ui i lona lē fiafia tele, ae sa tatau lava i lotu liliu ese po o lotu sesē ona faailoa e faapea, sa faia e le Atua o Tagata Aʻoga o le Tusi Paia se gaoioiga tele i le toe faafoʻisiaina o i latou i galuega faa-Kerisiano.

28 Atonu sa faaalia e taʻitaʻi lotu lenei faailoaga i le na o le mafaufau i ai, pe iā i latou lava. E leai ma se tasi o i latou na taʻua mai faapea, sa faailoaina faalauaʻitele le Atua o molimau e toʻalua. Ae ua fesoasoani iā i tatou le valoaga a Ieova e ala iā Ioane ina ia malamalama ai i mea sa i o latou loto ma iloatino ai le faateʻia ma le faalumaina na oo iā i latou i le 1919. Mai le tausaga lenā ma faasolo mai ai, a o tuua e le “toʻafitugaafe” lotu sesē e ui lava i ana taumafaiga maumauaʻi ina ia taofia ana mamoe, ae sa tatau lava i taʻitaʻi lotu ona latou amanaʻia e faapea, sa sili atu ona malosi le Atua o le vasega e pei o Ioane na i lo o lo latou atua. Sa atili ona manino lo latou iloa o lenei mea i tausaga mulimuli ane ai, a o tuua e nisi e toʻatele a latou lafu, i le faaleoina o upu a tagata ina ua manumalo Elia i tagata lotu a Paala i le Mauga o Karamelu: “O Ieova o le Atua ia; o Ieova o le Atua ia!”​—1 Tupu 18:39.

29. O le ā ua fai mai ai Ioane o loo vave ona oo mai, ma o le ā le isi lūlūga o loo faatalitalia e lotu sesē?

29 Ae faalogo foʻi! Ua taʻu mai iā i tatou e Ioane: “Ua mavae atu lona lua o auē; faauta, o lona tolu o auē e vave ona oo mai.” (Faaaliga 11:14) Afai ua lūlūina lotu sesē i mea ua uma ona tutupu, o le ā o le a na faia pe a faasilasilaina mai le auē lona tolu, le iliina e le agelu lona fitu o lana pu, ma le mealilo paia a le Atua ua faaiʻuina?​—Faaaliga 10:7.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 4 Mo se talanoaina atoa o lenei malumalu sili faaleagaga, tagaʻi i le mataupu “O le Malumalu Sili Faaleagaga o Ieova,” i le Olomatamata o Iulai 1, 1996 ma “Le Malumalu Moni e Tasi e Tapuaʻi Ai,” i le lomiga o le Watchtower o Tesema 1, 1972.

^ pala. 20 E faasino faafaatusa le “to e lē gata” (faa-Eleni aʹbys·sos; faa-Eperu, tehohmʹ) i se nofoaga o le lē gaoioi. (Tagaʻi i le Faaaliga 9:2.) Ae peitaʻi, i se uiga moni, e mafai foʻi ona faasino i le vasa laolao. Ua masani ona faaliliuina le upu Eperu i le “mea [vai] loloto.” (Salamo 71:20; 106:9; Iona 2:5) O lea la, e mafai ona tutusa “le manu feʻai lē ua alu aʻe nai le to e lē gata” ma le “manu feʻai ua alu aʻe nai le sami.”​—Faaaliga 11:7; 13:1.

^ pala. 21 Mātau i le iloiloina o mea na tutupu i tagata o le Atua i lea taimi, e foliga mai a o faaata mai e le 42 masina se tolu ma le ʻafa tausaga moni, ae e lē o faaataina e le tolu ma le ʻafa aso se vaitaimi moni o le 84 itula. E foliga mai, o loo taʻua faalua le vaitaimi maʻoti o le tolu ma le ʻafa aso (i le fuaiupu 9 ma le 11) ina ia faamatilatila ai faapea o le a na o sina vaitaimi puupuu lava pe a faatusatusa i le tolu ma le ʻafa tausaga moni lava o gaoioiga e muamua atu ai.

^ pala. 26 Faatusatusa le faaaogāina o upu “oti,” “ua oti,” ma le “ola” i mau faapena e pei o le Roma 6:2, 10, 11; 7:4, 6, 9; Kalatia 2:19; Kolose 2:20; 3:3.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa i le itulau 168]

Le Fiafia o le Faaaliga 11:10

I lana tusi Preachers Present Arms, na faasalalauina i le 1933, sa faasino ai e Ray H. Abrams i teteega ogaoga a taʻitaʻi lotu i le tusi a Tagata Aʻoga o le Tusi Paia o le The Finished Mystery. Na ia aoteleina ai taumafaiga a taʻitaʻi lotu ina ia aveesea mai i latou lava mai Tagata Aʻoga o le Tusi Paia ma a latou “taaʻiga e faamaʻia ai.” Sa taʻitaʻiina atu lenei mea i le faamasinoga lea na iʻu ai i le faasalaina o J. F. Rutherford ma ana aumea e toʻafitu i le faafalepuipui sa fuafua e mo le tele o ni tausaga. Ua faaopoopo mai Dr. Abrams: “O se toe iloiloina o le tagi atoa na taʻitaʻiina atu ai i le faaiʻuga e faapea, mai a i le amataga, sa iai lava lotu ma taʻitaʻi lotu i tua o gaoioiga ina ia tapēina i lalo le ʻau Rusele. I Kanata, iā Fepuari, 1918, sa amata ai e faifeʻau se tauiviga māeʻaeʻa e tetee atu iā i latou ma a latou lomiga, aemaise lava le The Finished Mystery. E tusa ai ma le Tribune Winnipeg . . . o le taofiga o la latou tusi e talitonuina sa faapogaia tuusaʻo e ʻfaamatalaga a taʻitaʻi lotu.’”

Ua faaauau Dr. Abrams e faapea: “Ina ua oo atu le tala fou o le faasalaga e luasefulu tausaga i le ʻaufaatonu o nusipepa faalotu, toetoe lava o lomiga uma o nei nusipepa na olioli i le mea na tupu. Sa lē mafai ona ou mauaina ni upu faamaise i so o se nusipepa i aso faisoo a lotu a le lautele. Ua faaiʻu mai e faapea Upton Sinclair, ʻe lē mafesiligia e faapea, o le isi vaega o le mapuna aʻe o sauāga . . . e māfua ona ua latou manumalo mai le ʻinoʻino o le vaega tele o lotu “a le lautele.”’ O le mea na lē taulau ona fai i taumafaiga tuufaatasi a lotu, ua foliga mai nei ua faataunuuina ma le manuia e faiga malo mo i latou.” Ina ua uma ona siiina mai manatu lē faaaloalo a le tele o lomiga a lotu, sa faasino atu e le tusitala i le suia o le faaiʻuga i le Faamasinoga o Tagi ma faapea mai: “Sa faafeiloaʻia lenei faaiʻuga i le lē magagana o lotu.”

[Ata i le itulau 163]

Ua fuatia e Ioane le malumalu faaleagaga​—e ao ona ausia tapulaa e le ʻaufaitaulaga faauuina

[Ata i le itulau 165]

O le galuega o le toe fausiaina o mea na faia e Serupapelu ma Iosua ua faasino mai ai e faapea i le aso o le Alii o le a mulimuli mai i amataga iti se faatelega tele i totonu o Molimau a Ieova. Ua ao ona matuā faateleina fale e pei o ia e faaalia i luga, o loo i Brooklyn, i Niu Ioka, ina ia mafai ai ona faatino mea o latou manaʻomia

[Ata i le itulau 166]

O feʻau aasa faafaamasinoga na faalauiloaina e molimau e toʻalua sa faaata mai e le galuega faavaloaga a Mose ma Elia

[Ata i le itulau 169]

Ua toe faaolaolaina molimau e toʻalua mo le galuega talaʻi i ona pō nei, e pei o ponaivi mamago i le Esekielu mataupu e 37