Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Tu‘imomomoina o le Ulu o le Gata

Le Tu‘imomomoina o le Ulu o le Gata

Mataupu 40

Le Tuʻimomomoina o le Ulu o le Gata

Vaaiga 14—Faaaliga 20:1-10

Mataupu: Le lafoina o Satani i le to e lē gata, le Pulega i le Meleniuma, le tofotofoga faaiʻu o tagata, ma le faaumatiaga o Satani

Taimi o le faataunuuga: Mai le iʻuga o le puapuaga tele e oo atu i le faaumatiaga o Satani

1. Ua faapefea ona faagasolo le faataunuuga o le uluaʻi valoaga o le Tusi Paia?

PE E te manatuaina le uluaʻi valoaga o le Tusi Paia? Sa fofogaina mai e Ieova le Atua ina ua ia fetalai atu i le Gata: “Ou te faatupuina le feitagaʻi iā te oulua ma le fafine, o lau fanau foʻi ma lana fanau; na te tuʻimomomoina lou ulu, a o oe e te tuʻimomomoina lona mulivae.” (Kenese 3:15) Ua oo atu nei le faataunuuga o lenā valoaga i lona tumutumuga! Ua uma ona tatou suʻea talafaasolopito o osofaʻiga a Satani e faasagatau ai i le faalapotopotoga faalelagi e pei se fafine a Ieova. (Faaaliga 12:1, 9) Sa faafaupuʻe atu e le fanau faalelalolagi a le Gata, faatasi ai ma ana lotu, o faiga polotiki, ma pisinisi tetele, sauāga matuitui i le fanau a le fafine, o Iesu Keriso ma ona soo faauuina e 144,000, i inei i le lalolagi. (Ioane 8:37, 44; Kalatia 3:16, 29) Sa faapogaia e Satani le maliu tigā iā Iesu. Ae o lenā mea sa faamaonia le pei o se manuʻa i le mulivae, auā sa toe faatūina mai e le Atua lona Alo faamaoni i le aso lona tolu.​—Galuega 10:38-40.

2. Ua tuʻimomomoina faapefea le Gata, ma o le ā e tupu i le fanau o i le lalolagi a le Gata?

2 Ae ā le Gata ma lana fanau? Sa tusi e le aposetolo o Paulo se tusi umī lava i Kerisiano i Roma pe ā o le 56 T.A. I le faaiʻuina o lana tusi, sa ia faalaeiau ai i latou i le faapea atu: “E lē pine foʻi ona solia o Satani i lalo o outou vae e le Atua e ona le manuia.” (Roma 16:20) E sili atu lenei mea i le na o se tuʻimomomoina faatagāfai. E ao ona tuʻimomomoina Satani! Sa faaaogā i inei e Paulo se upu Eleni, syn·triʹbo, o lona uiga ia nutimomoia seʻia oo ina ua matuā gapelu ua lē iloa ni foliga, ia matuā solipala i lalo, ia faaumatia aʻiaʻi e ala i le tuʻimomomoina. Ae mo le fanau faaletagata a le Gata, ua oo lenei mea i se faamalaiaina moni lava i le aso o le Alii, e faatumutumu i le puapuaga tele i le tuʻimomomoina atoatoa o Papelonia le Aai Sili ma faiga faapolotiki a le lalolagi, ma tagata maualuluga o ē sa latou maufaatuatuaina, o ē na lagolagoina i latou i le itu tau tupe ma vaegaʻau. (Faaaliga, mataupu 18 ma le 19) Ua aumaia ai la e Ieova se tumutumuga i le feitagaʻiga i le va o fanau e lua. E manumalo le Fanau a le fafine a le Atua i le fanau o i le lalolagi a le Gata, ma e lē toe iai lava lenā fanau!

Le Lafoina Ifo o Satani i le To e Lē Gata

3. O le ā ua taʻu mai e Ioane iā i tatou o le a tupu iā Satani?

3 O le ā la o le a tupu iā Satani ma ana temoni? Ua taʻu mai e Ioane iā i tatou: “Na aʻu iloa foʻi le agelu ua alu ifo i le lagi, ua iā te ia le ki o le to e lē gata, ua i lona lima foʻi le maea uʻamea tele. Ua puʻe foʻi e ia le tarako, o le gata tuai, o le tiapolo lea ma Satani, ua ia fusifusi foʻi iā te ia i tausaga e afe. Ua ia lafo foʻi iā te ia i le to e lē gata, ua pupuni foʻi iā te ia, ma tuuina atu le faamaufaailoga i ona luga, ina ia lē toe faasesēina e ia o nuu, seʻia atoa ia tausaga e afe; a mavae foʻi ia, e tatau ona tatalaina o ia i nai aso.”​—Faaaliga 20:1-3.

4. O ai le agelu lea e iai le ki o le to e lē gata, ma tatou te iloaina faapefea?

4 O ai lenei agelu? E ao ona iā te ia le malosi tele ina ia mafai ai ona ia aveesea le fili sili o Ieova. Ua iā te ia “le ki o le to e lē gata . . . ma le maea uʻamea tele.” Pe lē faamanatu mai ai ea la iā i tatou e lenei mea se vaaiga na muamua atu? Ioe, ua taʻua ai le tupu o sē akerise o “le agelu o le to e lē gata”! (Faaaliga 9:11) Ua tatou toe mātauina foʻi la i inei gaoioiga a Lē Sili e Faamaoniaina le Tonu o Ieova, o Iesu Keriso lē ua faamamaluina. O lenei agelu sili lea na lafoina ifo Satani nai le lagi, na faamasinoina Papelonia le Aai Sili, ma na faaalialiaina “tupu o le lalolagi ma a latou ʻau” iā Amaketo, o le a mautinoa le lē tuuina atu i se isi agelu e maualalo ifo ina ia sasauina le ta sili i le lafoina o Satani i le to e lē gata!​—Faaaliga 12:7-9; 18:1, 2; 19:11-21.

5. E faapefea ona feutagaʻi le agelu o le to e lē gata ma Satani le Tiapolo, ma aiseā?

5 Ina ua lafo ifo le tarako tele mūmū mai le lagi, sa tautala e uiga i ai “o le gata tuai lea, ua igoa i le tiapolo, i le ma Satani, o lē faasesē i le lalolagi uma.” (Faaaliga 12:3, 9) I le taimi nei, o lea o le a puʻea ma lafo i le to e lē gata, ua toe faamatalaina atoatoa ai o ia o se “tarako, o le gata tuai, o le tiapolo lea ma Satani.” Ua saisaia ma lafoina i le “to e lē gata” lenei taufeʻai, taufaasesē, taufaaleaga, ma lē tetee, lea ua matuā saisai mau “ina ia lē toe faasesēina e ia o nuu.” O lenei lafoina o Satani i le to e lē gata e mo le afe tausaga, i lea taimi o le a lē toe iai sana taaʻiga i tagata, ae ua avea e peiseaʻī o se pagota i totonu o se potu pogisa tele. E matuā aveesea uma e le agelu o le to e lē gata mai iā Satani so o se fesootaʻiga ma le Malo o le amiotonu. Maʻeu se mapusaga mo tagata!

6. (a) O le ā le faamaoniga o loo iai e faapea e ō atu foʻi temoni i le to e lē gata? (e) O le ā e mafai ona amataina ai loa i le taimi lenā, ma aiseā?

6 O le ā e tupu i temoni? O i latou foʻi sa “taofia . . . e oo i le faamasinoga.” (2 Peteru 2:4) Ua taʻua Satani o “Pelesepulo le alii o temoni.” (Luka 11:15, 18; Mataio 10:25) Pe lē tatau ea ona tuuina atu iā i latou le faamasinoga lava lea e tasi, pe a manatu atu i a latou gaoioiga ua leva ona fai faatasi ma Satani? Ua leva ona avea le to e lē gata ma se faamataʻuga i na temoni; i se tasi o mea na tupu ina ua fetaiaʻi i latou ma Iesu, sa latou ʻʻaiʻoi mai iā te ia, ina ia lē fetalai atu iā i latou e ō i le fafā’ po o le to e lē gata. (Luka 8:31) Ae pe a lafoina Satani i le to e lē gata, e mautinoa o le a lafoina ai ma ana agelu faatasi ma ia. (Faatusatusa i le Isaia 24:21, 22.) Pe a mavae lenā gaoioiga, ona mafai loa lea ona amata le Afe Tausaga o le Pulega a Iesu Keriso.

7. (a) O le ā le tulaga o le a iai Satani ma ana temoni i le to e lē gata, ma tatou te iloa faapefea? (e) Pe tutusa Seoli ma le to e lē gata? (Tagaʻi i le faamatalaga i le pito i lalo.)

7 Pe o le a gaoioi Satani ma ana temoni a o iai i le to e lē gata? Ia, manatua le manu feʻai mūmū e fitu ona ulu lea “sa i ai, ua lē i ai foʻi, o le a alu aʻe foʻi o ia ai le to e lē gata.” (Faaaliga 17:8) A o iai i le to e lē gata, ʻsa lē iai’ o ia, pe tusa ua leai se mea. Sa lē ola, ua lē gaoioi, ua mate i faanaunauga uma ma fuafuaga. E faapena foʻi, i le tautala e uiga iā Iesu, sa faapea mai le aposetolo o Paulo: “O ai sē alu ifo i le mea loloto? (o lona uiga, ona ia aami iā Keriso ia maliu aʻe nai ē ua oti).” (Roma 10:7) Sa maliu Iesu, a o iai i lenā to e lē gata. * Ua talafeagai ai la ona manatu e faapea, o le a iai Satani ma ana temoni i se tulaga o le lē toe gaoioi e pei ua oti mo le afe tausaga o lo latou saisaitia i le to e lē gata. Maʻeu ni tala fiafia mo ē naunau i le amiotonu!

O Faamasino i Tausaga e Afe

8, 9. O le ā ua taʻu mai nei e Ioane iā i tatou e uiga iā i latou o loo tiʻetiʻe i nofoālii, ma o ai i latou na?

8 Pe a mavae le afe tausaga, ona tatalaina lea o Satani mai le to e lē gata mo sina taimi. Aiseā? A o leʻi avatua le tali, ua toe tataʻi e Ioane o tatou manatu i tuā i le amataga o lenā vaitaimi. Tatou te faitau ai: “Na aʻu iloa foʻi nofoālii, ma ua latou tiʻetiʻe ai, ua tuuina atu foʻi le faamasinoga iā te i latou.” (Faaaliga 20:4a) O ai i latou nei o loo tiʻetiʻe i nofoālii ma o loo pule ai i le lagi faatasi ma Iesu o lē ua faamamaluina?

9 O i latou o “le ʻau paia” lea na faamatalaina e Tanielu faapea o loo pule i le Malo faatasi ma Lē “e pei o le Atalii o le tagata.” (Tanielu 7:13, 14, 18) E tutusa i latou ma toeaina e 24 o ē o loo tiʻetiʻe i nofoālii i le lagi i le afioaga lava o Ieova. (Faaaliga 4:4) Ua aofia ai iā i latou aposetolo e 12, ia na tuuina atu i ai e Iesu le folafolaga: “Pe a tiʻetiʻe le Atalii o le tagata i lona nofoālii mamalu i le toefuataʻiga, tou te tiʻetiʻe ai foʻi i nofoālii e sefulu ma le lua, e faamasino ai i itu aiga o Isaraelu e sefulu ma le lua.” (Mataio 19:28) E aofia ai foʻi Paulo, faapea ma Kerisiano Korinito o ē sa tutumau ma le faamaoni. (1 Korinito 4:8; 6:2, 3) O le a aofia ai foʻi tagata o le faapotopotoga a Laotikaia o ē sa manumalo.​—Faaaliga 3:21.

10. (a) Ua faamatalaina nei faapefea e Ioane tupu e 144,000? (e) Mai le faamatalaga na taʻuina muamua mai e Ioane iā i tatou, o ai e aofia ai i tupu e 144,000?

10 O nofoālii​—e 144,000​—​ua saunia mo nei tagata faauuina ua manumalo o ē ua “faatauina nai tagata, o ē ua faapolopoloina mo le Atua ma le Tamaʻi mamoe.” (Faaaliga 14:1, 4) Ua faaauau le faamatalaga a Ioane, “Na aʻu iloa foʻi agaga o ē ua vavaeeseina o latou ulu ona o le mau iā Iesu ma le afioga a le Atua, o ē na lē ifo i le manu feʻai po o lona faatagata, na lē talia foʻi le faailoga i o latou muaulu po o latou lima.” (Faaaliga 20:4e) I le faatasi ai ma na tupu, sa iai Kerisiano faauuina o ē na faamaturoina, o i latou ia o ē ina ua faatoʻā tatala le faamaufaailoga lona lima, na latou fesiligia ai Ieova pe o le ā le umi o le ia faatali ai ina ia tauia o latou toto. I le taimi lenā, na tuuina atu ai iā i latou ofu sisina ma taʻu atu i ai ina ia faatali mo sina taimi. Ae o lenei ua tauia i latou e ala i le faatafunaina o Papelonia le Aai Sili, le faaumatiaga o atunuu e le Tupu o tupu ma le Alii o alii, ma le lafoina o Satani i le to e lē gata.​—Faaaliga 6:9-11; 17:16; 19:15, 16.

11. (a) O le ā le malamalamaga e tatau ona iā i tatou e faatatau i le faaupuga e peiseaʻī ʻua vavaeeseina o latou ulu’ i se toʻi? (e) Aiseā e mafai ai ona faapea atu na maliliu uma le 144,000 i se maliu faataulagaina?

11 Pe na oo moni i nei faamasino o ē ua avea foʻi ma tupu e 144,000, nei sauāga mataʻutia ua faatusa i le peiseaʻī ʻua vavaeeseina o latou ulu’ i se toʻi? E foliga mai, e toʻaitiiti nisi o i latou sa tupu moni ai. Peitaʻi, o lenei faaupuga, e lē taumate ua aofia faatasi ai na Kerisiano uma faauuina, o ē na tutumau i le faamaturoina po o le ā lava le tulaga na tupu ai. * (Mataio 10:22, 28) E mautinoa, sa manaʻo Satani ina ia fasiotia i latou uma i le toʻi, ae o le mea moni, e lē o maliliu uma uso faauuina o Iesu o ni maturo. O le toʻatele o i latou na maliliu ona o faamaʻi pe ona o le tino matua. Ae ui i lea o i latou ia o nisi foʻi o le vaega lea ua vaaia nei e Ioane. O le maliliu o i latou uma nei, i se isi o uiga, e faataulaga. (Roma 6:3-5) E faaopoopo atu i ai, e leai se tasi o i latou sa avea ma vaega o le lalolagi. O le mea lea, ua itagia ai i latou uma e le lalolagi, ma o le mea moni, ua feoti i le vaai a le lalolagi. (Ioane 15:19; 1 Korinito 4:13) E leai se tasi o i latou sa tapuaʻi i le manu feʻai po o lona faatagata, ma ina ua maliliu i latou, sa leai se tasi o i latou na tauaveina le faailoga o le manu feʻai. Sa maliliu i latou uma o ni ē manumalo.​—1 Ioane 5:4; Faaaliga 2:7; 3:12; 12:11.

12. O le ā ua lipotia mai e Ioane e faatatau i tupu e 144,000, ma o afea e toe ola mai ai?

12 Ua toe feola mai nei la lenei ʻaumanumalo! Ua lipotia mai nei e Ioane: “Ua latou ola foʻi, ma ua fai ma tupu faatasi ma Keriso i tausaga e afe.” (Faaaliga 20:4i) Pe o lona uiga e lē toe tutū nei faamasino seʻia mavae le faaumatiaga o atunuu ma le lafoina o Satani ma ana temoni i le to e lē gata? E leai. O le toʻatele o i latou ua toe feola mai, auā latou te tiʻetiʻe atu faatasi ma Iesu e faasagatau i atunuu iā Amaketo. (Faaaliga 2:26, 27; 19:14) Manatua, sa faailoa mai e Paulo pe a mavae le amataga o le faatasi mai o Iesu i le 1914 ona amata loa lea o lo latou toe tutū, ma e muamua ona toe tutū isi na i lo isi. (1 Korinito 15:​51-54; 1 Tesalonia 4:15-17) O le mea lea, o lo latou toe ola mai o le a tupu i se vaitaimi a o latou mauaina taʻitoʻatasi le meaalofa o le ola e lē mafai ona oti i le lagi.​—2 Tesalonia 1:7; 2 Peteru 3:11-14.

13. (a) E tatau faapefea ona tatou manatu i le afe tausaga le vaitaimi lea e pule ai le 144,000, ma aiseā? (e) Sa manatu faapefea Papias o Iarapoli i le afe tausaga? (Tagaʻi i le faamatalaga pito i lalo.)

13 E afe tausaga o le a fai ai la latou pulega ma le faamasinoga. Pe o se afe tausaga moni ea lenei, pe tatau ona tatou manatu i ai e faafaatusa, o se taimi umi e lē mailoa? O le “faitau afe” e mafai ona uiga i se numera telē e lē mafaitaulia, e pei ona iai i le 1 Samuelu 21:11. Ae o le “afe” i inei e afe moni lava, auā e taʻua faatolu i le Faaaliga 20:5-7 faapea o “ia tausaga e afe.” Na taʻua e Paulo lenei taimi o le faamasinoga o “le aso” ina ua ia taʻua: “Auā ua faatūina e ia [le Atua] le aso e faamasinoina ai le lalolagi ma le tonu.” (Galuega 17:31) Talu ai ua taʻu mai e Peteru iā i tatou faapea o le aso e tasi iā Ieova e tusa lea ma le afe tausaga, o lea ua talafeagai ai le faapea atu, o lenei Aso Faamasino e afe tausaga moni lava. *​—2 Peteru 3:8.

Ē Oti o Loo Totoe

14. (a) O le ā le faamatalaga ua taʻua i inei e Ioane e faatatau i “ē totoe o ē ua oti”? (e) E faapefea i faaupuga a le aposetolo o Paulo ona maua ai se malamalama e uiga i le faaupuga “toe ola”?

14 Peitaʻi, o ai o le a faamasinoina e nei tupu pe afai e pei ona taʻua i inei e le aposetolo o Ioane, “a o ē totoe o ē ua oti, e leʻi toe ola i latou seʻia atoa ia tausaga e afe”? (Faaaliga 20:5a) Ua ao ai foʻi la, ona malamalama i le faaupuga “toe ola” e tusa ai ma faamatalaga o siʻosiʻomia ai. E mafai ona eseese uiga o lenei faaupuga i ni tulaga eseese. Mo se faaaʻoaʻoga, sa faapea mai Paulo e uiga i ona uso Kerisiano faauuina: “A o oti lava i tatou i amio leaga, ua na faaola mai iā i tatou faatasi ma Keriso.” (Efeso 2:5) Ioe, “sa faaolaina” Kerisiano na faauuina e le agaga, e oo lava i le uluaʻi senituri, sa taʻuamiotonuina ona o lo latou faatuatua i le taulaga a Iesu.​—Roma 3:23, 24.

15. (a) O le ā le ituaiga o faiā sa iai iā Ieova ma ana molimau anamua? (e) E faapefea ona “toe ola” mai isi mamoe, ma o afea o le a fai ai mo latou le lalolagi i le uiga atoatoa?

15 Sa faapena foʻi ona taʻuamiotonuina molimau Kerisiano anamua a Ieova ina ua iai se faauōga ma le Atua; ma sa tautala e uiga iā Aperaamo, Isaako, ma Iakopo e faapea o loo “ola” e ui lava ua latou feoti i le tino. (Mataio 22:31, 32; Iakopo 2:21,23) Ae peitaʻi, o i latou ma isi e toe tutū, faapea foʻi ma le motu o tagata e toʻatele o isi mamoe faamaoni o ē e faasaoina iā Amaketo ma so o se fanau atonu e fananau mai iā i latou nei i le lalolagi fou, e ao ona siitia i le lelei atoatoa faaletagata. O le a faataunuuina lenei mea e Keriso ma ē o le a latou tupu ma faitaulaga faatasi i le vaitaimi o le afe tausaga o le Aso Faamasino, e faavae i le taulaga togiola a Iesu. E oo atu i le iʻuga o lenā Aso, o le a “toe ola” o “ē totoe o ē ua oti” i le uiga faapea o le a avea i latou ma tagata lelei atoatoa. E pei ona o le a tatou vaaia, e ao la ona latou malo mai le tofotofoga faaiʻu, ae o le a latou fesagaʻi ma lenā tofotofoga o ni tagata ua lelei atoatoa. Pe a latou malo mai le tofotofoga, o le a faailoaina i latou e le Atua ua onomea ma tatau i ai le ola e faavavau, ua amiotonu atoatoa. O le a latou tofo i le faataunuuga atoatoa o le folafolaga: “E fai lava le nuu mo tagata amiotonu, e nonofo ai pea i latou.” (Salamo 37:29) Maʻeu se lumanaʻi tumu i le fiafia o loo teuina mo tagata usiusitai!

Le Uluaʻi Toetū

16. Ua faamatalaina mai faapefea e Ioane le toetū ua oo i ai i latou o ē pule o ni tupu faatasi ma Keriso, ma aiseā?

16 I le toe foʻi atu nei iā i latou o ē ua “ola foʻi, ma ua fai ma tupu faatasi ma Keriso,” ua tusi ai Ioane: “O le uluaʻi toe tū lenā.” (Faaaliga 20:5e) Ua avea faapefea ma uluaʻi toetū? O le “uluaʻi toe tū” e tusa ai ma le taimi, ona o i latou o ē ua oo i ai o “ē ua faapolopoloina mo le Atua ma le Tamaʻi Mamoe.” (Faaaliga 14:4) E muamua foʻi i lona tāua, talu ai o i latou o ē auai ai e avea ma pule faatasi ma Iesu i lona Malo faalelagi ma faamasino ē o totoe o tagata. Ma le mea mulimuli, e muamua i le ituaiga e sili ona lelei. E ese ai mai iā Iesu Keriso lava ia, o i latou e faatutūina i le uluaʻi toetū ua na o le pau ia o foafoaga ua tautala faatatau i ai le Tusi Paia e faapea, ua latou mauaina le tulaga o le lē mafai ona toe oti.​—1 Korinito 15:53; 1 Timoteo 6:16.

17. (a) Ua faapefea ona faamatalaina e Ioane le faamoemoega faamanuiaina mo Kerisiano faauuina? (e) O le ā le “oti faalua,” ma aiseā e “lē oo” ai lana “pule” i le 144,000 o ē manumalo?

17 Maʻeu se faamoemoega faamanuiaina mo nei tagata faauuina! E pei ona faalauiloa mai e Ioane: “Amuia mona ua paia lē ua i ai se tofi i le uluaʻi toe tū; e lē oo foʻi le pule a le oti faalua iā te i latou.” (Faaaliga 20:6a) E pei ona folafolaina e Iesu i Kerisiano i Semurana, o i latou nei manumalo e auai faatasi i le “uluaʻi toe tū” o le a lē lamatia i le āfaina i le “oti faalua,” o lona uiga o le faatamaʻiaga aʻiaʻi e aunoa ma se faamoemoe i se toetū. (Faaaliga 2:11; 20:14) E “lē oo le pule” a le oti faalua i ia ʻaumanumalo, auā o le a faaofuina i latou i le lē iʻuvale ma le lē mafai ona oti.​—1 Korinito 15:53.

18. O le ā ua fai mai ai nei Ioane e uiga i pule fou o le lalolagi, ma o le ā o le a latou faataunuuina?

18 Maʻeu le ese mai tupu o le lalolagi i le vaitaimi a o umia e Satani le pule! Sa pule i latou na, a tele lava ua na o sina 50 pe 60 tausaga, ma o le toʻatele e mo na o ni nai tausaga. O le toʻatele o i latou sa faapologaina tagata. E lē taitai tumau ni aogā e maua e ni atunuu pe afai e fesuisuiaʻi soo pule, toe fesuisuiaʻi soo ma tulafono. E ese mai lea tulaga, ua faapea mai Ioane e uiga i pule fou a le lalolagi: “A e avea i latou ma ositaulaga a le Atua ma Keriso, latou te fai ma tupu foʻi faatasi ma ia i tausaga e afe.” (Faaaliga 20:6e) O le a latou faatūina le faiga malo e tasi mo le afe o tausaga, faatasi ai ma Iesu. I le faatatauina o aogā o le taulaga lelei atoatoa faaletagata a Iesu, o le a siitiaina ai e la latou auaunaga faaositaulaga, tagata usiusitai i le lelei atoatoa, faaleagaga, i amio ma le faaletino. O le a iʻu la latou auaunaga faatupu i le fausiaina aʻe ai o se olaga faaletagata i le lalolagi aoao lea e faaatagia ai le amiotonu ma le paia o Ieova. I le avea ma faamasino mo le afe o tausaga, o le a latou taʻitaʻiina atu ai faatasi ma Iesu i le alofa tagata loto talisapaia, e agaʻi atu i le sini o le ola e faavavau.​—Ioane 3:16.

Le Tofotofoga Faaiʻu

19. O le ā le tulaga o le lalolagi ma le tulaga o tagata i le iʻuga o le Pulega i le Afe Tausaga, ma o le ā e faia ai loa e Iesu i inā?

19 E oo atu i le iʻuga o le Pulega i le Afe Tausaga, o le a pei le lalolagi uma o le uluaʻi Etena. O le a avea o se parataiso moni lava. O le a lē toe manaʻomia e tagata lelei atoatoa se faitaulaga sili ina ia fai ma fautua i luma o le Atua, auā o le a aveesea faailoga uma o le agasala mai iā Atamu ma e lē toe iai le fili mulimuli, o le oti. O le a ausia e le Malo o Keriso le fuafuaga a le Atua ina ia foafoaina se lalolagi e tasi faatasi ma se faiga malo e tasi. Pe a oo atu i lea tulaga, ona “tuuina atu ai [lea] e ia [Iesu] le malo i le Atua, o le Tamā lea.”​—1 Korinito 15:22-26; Roma 15:12.

20. O le ā ua taʻu mai e Ioane iā i tatou o le a tupu pe a oo i le taimi mo le tofotofoga faaiʻu?

20 Ua oo nei i le taimi mo le tofotofoga faaiʻu. Pe o le a tumau mausalī i lona faamaoni lenā lalolagi o tagata ua lelei atoatoa, e ese mai uluaʻi tagata i Etena? Ua taʻu mai e Ioane iā i tatou le mea e tupu: “Pe a atoa foʻi ia tausaga e afe, ona tatalaina lea o Satani ai le mea na puipuiina ai o ia. E alu atu foʻi o ia e faasesē i nuu o i itu e fā o le lalolagi, o Koku ma Makoku, e faapotopoto iā te i latou i le taua, ua pei o le oneone o le sami i latou ona toʻatele. Ua ō aʻe foʻi i latou i le mafolafola o le lalolagi, ua latou siʻomia foʻi le toagalauapi a le ʻau paia ma le aai ua faapelepeleina.”​—Faaaliga 20:7-9a.

21. E faapefea ona gaoioi Satani i lana taumafaiga mulimuli, ma aiseā e lē tatau ai ona faateʻia i tatou pe a toe mulimuli atu foʻi nisi iā Satani e ui ina mavae atu le Pulega i le Afe Tausaga?

21 O le a faapeʻī le taumafaiga mulimuli a Satani? Na te faasesēina “nuu o i itu e fā o le lalolagi, o Koku ma Makoku,” ma taʻitaʻiina i latou i “le taua.” O ai e ono mafai ona toe ʻau atu iā Satani, ina ua mavae le afe tausaga o se pulega olioli mai le Atua? Aua neʻi galo sa mafai e Satani ona taʻitaʻisesēina Atamu ma Eva o ē sa lelei atoatoa a o la olioli i le ola i le Parataiso i Etena. Ma sa ia mafaia ona taʻitaʻieseina agelu faalelagi o ē na mafai ona latou iloa iʻuga leaga o le uluaʻi fouvalega. (2 Peteru 2:4; Iuta 6) E lē tatau la ona faateʻia i tatou, pe afai o le a toe tosina atu foʻi nisi tagata lelei atoatoa ina ia mulimuli iā Satani, e ui lava o lea ua mavae atu le afe tausaga na fiafia ai i le pulega a le Malo o le Atua.

22. (a) O le ā ua faailoa mai e le faaupuga o “nuu o i itu e fā o le lalolagi”? (e) Aiseā ua taʻua ai tagata fouvale o “Koku ma Makoku”?

22 Ua taʻua e le Tusi Paia nei tagata fouvale o “nuu o i itu e fā o le lalolagi.” E lē o le uiga o lenei mea faapea o le a toe vaevaeina tagata i ni vaega faaleatunuu matuā eseese. Ua na ona faailoa mai ai o le a vavae ese e i latou nei i latou lava mai tagata amiotonu ma faamaoni a Ieova, ae faaalia le agaga leaga lava lea e tasi o loo faaalia e atunuu i aso nei. O le a latou “mafaufau foʻi i se manatu leaga,” e pei ona sa faia e Koku ma Makoku i le valoaga a Esekielu, ma se sini e faaleaga le pulega a le Atua ua pulea ai le lalolagi. (Esekielu 38:3, 10-12) O le ala lea, ua taʻua ai i latou o “Koku ma Makoku.”

23. O le ā ua faailoa mai e le aofaʻi o tagata fouvale e “pei o le oneone o le sami”?

23 O le aofaʻi o i latou e aufaatasi ma Satani i lana fouvalega o le a “pei o le oneone o le sami.” E fia lenā aofaʻi? E leʻi iloa se aofaʻiga. (Faatusatusa i le Iosua 11:4; Faamasino 7:12.) O le a faalagolago le aofaʻi faaiʻu o tagata fouvale i le tali atu a tagata taʻitoʻatasi i togafiti taufaasesē a Satani. Peitaʻi, e lē masalomia le iai o se numera tele, auā o lea e foliga, o le a latou lagonaina le lava o so latou malosi e manumalo ai i le “toagalauapi a le ʻau paia ma le aai ua faapelepeleina.”

24. (a) O le ā le “aai ua faapelepeleina,” ma e mafai faapefea ona siʻosiʻomia lea aai? (e) O le ā ua faaata mai e le “toagalauapi a le ʻau paia”?

24 O “le aai ua faapelepeleina” atonu o le aai lea o loo taʻu atu e Iesu Keriso i ona soo i le Faaaliga 3:12 ma o loo ia taʻua “o le aai a loʻu Atua, o Ierusalema fou lea e alu ifo nai le lagi mai loʻu Atua.” Talu ai o se faalapotopotoga faalelagi lenei, e mafai la faapefea e na ʻau faalelalolagi ona ʻsiʻosiʻomiaina’? I le uiga faapea latou te siʻosiʻomia le “toagalauapi a le ʻau paia.” O se toagalauapi e faatū i fafo atu o se aai; o le mea lea, ua ao ai ona faaata mai e le “toagalauapi a le ʻau paia” i latou o i le lalolagi o loo i fafo atu o le nofoaga faalelagi o le Ierusalema Fou, o ē ua lagolagoina faamaoni faatulagaga o le malo o Ieova. Pe a osofaʻia e tagata fouvale e ala i uunaʻiga a Satani i latou na faamaoni, e manatu i ai le Alii o Iesu faapea o se osofaʻiga foʻi lenā iā te ia. (Mataio 25:40, 45) O le a taumafai na “nuu” e tafiesea mea uma ua faataulauina e le Ierusalema Fou faalelagi i le faia o le lalolagi e avea o se parataiso. O le osofaʻia la o le “toagalauapi a le ʻau paia,” ua latou osofaʻia ai foʻi “le aai ua faapelepeleina.”

Le Lepa Afi ma le Teio

25. Ua faamatalaina faapefea e Ioane le iʻuga o le osofaʻiga a tagata fouvale i le “toagalauapi a le ʻau paia,” ma o le ā o le a uiga i ai lenei mea mo Satani?

25 Pe o le a manuia ea lenei taumafaiga faaiʻu a Satani? E mautinoa e leai​—e pei lava ona lē taulau le osofaʻiga ua fuafua e Koku ma Makoku e faia i le Isaraelu faaleagaga i o tatou aso! (Esekielu 38:18-23) Ua faamatala ma le manino e Ioane le iʻuga e faapea: “Ona alu ifo lea o le afi mai le Atua i le lagi, ua susunu ai iā te i latou; o le tiapolo foʻi o lē na faasesē iā te i latou, ua lafoina o ia i le lepa afi ma le teio, o i ai le manu feʻai ma le perofeta pepelo.” (Faaaliga 20:9e-10a) Na i lo le na ona lafo i le to e lē gata, ae o le taimi lea o le a tuʻimomomoina ai Satani le gata tuai, ia lē toe iai, ua nutililiia, ua faatamaʻia atoatoa e pei ua faatamaʻia i se afi.

26. Aiseā e lē mafai ai ona avea le “lepa afi ma le teio” o se nofoaga moni e faapuapuagatia ai?

26 Ua uma ona tatou talanoaina e lē mafai ona avea le “lepa afi ma le teio” o se nofoaga moni e faapuapuagatia ai. (Faaaliga 19:20) Pe ana faapea e tatau ona matuā faapuapuagatia i inā Satani e faavavau, semanū la o le a faaola pea o ia e Ieova. Peitaʻi, o le ola o se meaalofa, e lē o se faasalaga. O le oti o le faasalaga mo le agasala, ma e tusa ai ma le Tusi Paia, e lē lagonaina e foafoaga ua feoti se tigā. (Roma 6:23; Failauga 9:5, 10) E lē gata i lea, e mulimuli ane o le a tatou faitauina, e oo lava i le oti, faatasi ma Seoli, e lafo uma i le lepa afi ma le teio lava lea e tasi. E mautinoa, e lē mafai e le oti ma Seoli ona pagatia i ni tigā!​—Faaaliga 20:14.

27. Ua fesoasoani faapefea iā i tatou le mea na tupu iā Sotoma ma Komoro ina ia malamalama ai i le faaupuga o le lepa afi ma le teio?

27 O nei mea uma ua faamausalīina ai le manatu e faafaatusa le lepa afi ma le teio. E lē gata i lea, o le taʻua o le afi ma le teio ua manatua ai le iʻuga leaga na oo i ai Sotoma ma Komoro, na faaumatia e le Atua ona o a la amioga matuā leaga lava. Ina ua oo mai lo la taimi, “ona faatotō faaua ifo lea e Ieova i Sotoma ma Komoro o le teio ma le afi mai iā Ieova mai le lagi.” (Kenese 19:24) Ua taʻua le mea na oo i aai e lua o le “faasalaina . . . i le afi e faavavau.” (Iuta 7) Ae leʻi pagatia na aai e lua i se faapuapuagatiaina e faavavau. Na i lo lea, sa aveesea na aai, na matuā faaumatia aʻiaʻi e faavavau, faatasi ai ma tagata leaga ma le iʻuvale sa nonofo ai. E lē o toe iai na aai i aso nei, ma e leai se tasi e mafai ona taʻua ma le mautinoa le mea sa iai na aai.

28. O le ā le lepa afi ma le teio, ma e faapefea ona lē pei o le oti, Seoli, ma le to e lē gata?

28 I le ōgatasi ai ma lenei mea, ua faamatalaina mai e le Tusi Paia lava ia le uiga o le lepa afi ma le teio e faapea: “I le lepa afi; o le oti faalua lea.” (Faaaliga 20:14) E manino lava le tutusa ma Kena lea na fetalai i ai Iesu, o se nofoaga e faaumatia aʻiaʻi ai le amioleaga, ae lē faapuapuagatiaina ai e faavavau. (Mataio 10:28) O le faaumatiaga atoatoa, ma le aʻiaʻi e aunoa ma se faamoemoe o le toetū. O lea la e taʻu mai, e iai ki mo le oti, Seoli, ma le to e lē gata, ae leai se ki o taʻua mai mo le tatalaina o le lepa afi ma le teio. (Faaaliga 1:18; 20:1) E lē mafai ona toe saʻoloto mai ē o loo saisaitia ai.​—Faatusatusa i le Mareko 9:43-47.

E Faapuapuagatia i le Ao ma le Pō e Faavavau

29, 30. O le ā ua fai mai ai Ioane e faatatau i le Tiapolo faapea foʻi le manu feʻai ma le perofeta pepelo, ma e ao faapefea ona malamalama i ai i lenei mea?

29 I le faasino atu i le Tiapolo faapea foʻi ma le manu feʻai ma le perofeta pepelo, ua taʻu mai nei e Ioane iā i tatou: “E puapuagaina ai i latou i le ao ma le pō e faavavau faavavau lava.” (Faaaliga 20:10e) O le ā e mafai ona uiga i ai lenei mea? E pei ona taʻua, e lē saʻo le faapea atu o mea faafaatusa, e pei o le manu feʻai ma le perofeta pepelo, faapea le oti ma Seoli, e mafai ona faapuapuagatia moni i se auala faitino. E leai foʻi la se māfuaaga tatou te talitonu ai, o le a pagatia e faavavau Satani. E ao ona faaumatia atoatoa o ia.

30 O le upu Eleni ua faaaogā i inei mo le “faapuapuagaina,” o le ba·sa·niʹzo, o lona uiga muamua “ia tofotofoina (uʻamea) i le maa e faaalia ai pe moni.” O le uiga lona lua “ia fesiligia e ala i le faapuapuagatiaina.” (The New Thayer’s Greek-English Lexicon of the New Testament) I faamatalaga o siʻomia ai, o le faaaogāina o lenei upu Eleni ua faasino mai ai faapea o le mea e tupu iā Satani o le a avea, e faavavau, o se faavae autū ina ia tofotofo ai e uiga i le finauga i le tonu ma le amiotonu o le pule a Ieova. O lea finauga e uiga i le pule silisili ese, o le a faatasi lava ona foʻiaina ma foʻia ai loa e faavavau. O le a lē tāitai ona manaʻomia le toe tofotofoina o se luʻi i le pule silisili ese a Ieova, i se vaitaimi faaumiumi ina ia faamaonia ai e sesē.​—Faatusatusa i le Salamo 92:1, 15.

31. Ua fesoasoani faapefea iā i tatou upu Eleni e lua ia e fesootaʻi i le uiga e tasi o le “faapuapuagaina” ina ia malamalama ai i le faasalaga e oo iā Satani le Tiapolo?

31 E faaopoopo i ai, ua faaaogā i le Tusi Paia le upu e fesootaʻi i ai o le ba·sa·ni·stesʹ, “lē faapuapuagaina,” ina ia uiga i le “pule o le fale puipui.” (Mataio 18:34, Kingdom Interlinear) I le ōgatasi ai ma lenei mea, o le a faafalepuipuiina Satani i le lepa afi e faavavau; o le a lē toe faasaʻolotoina mai lava o ia. O le mea mulimuli, i le Septuagint faa-Eleni, lea sa malamalama ai Ioane, ua faaaogā ai le upu e fesootaʻi i ai o le baʹsa·nos ina ia faasino i le faamāina e taʻitaʻia atu i le oti. (Esekielu 32:24, 30) Ua fesoasoani lenei iā i tatou ina ia iloa ai faapea o le faasalaga e oo iā Satani o se oti māsiasi e faavavau ma faamāina ai i le lepa afi ma le teio. E fano faatasi ma ia ana galuega.​—1 Ioane 3:8.

32. O le ā le faasalaga o le a oo i temoni, ma e faapefea ona tatou iloa?

32 E lē o taʻua mai ai foʻi temoni i lenei fuaiupu. Pe o le a tatalaina i latou faatasi ma Satani i le iʻuga o le afe tausaga ona oo lea i ai o le faasalaga o le oti e faavavau faatasi ma ia? E tusa ai ma faamaoniga o le tali o le ioe. I le faataoto i mamoe ma ʻoti, na fetalai ai Iesu e faapea o le a ō atu ʻoti i le “afi e faavavau, ua saunia mo le tiapolo ma ana agelu.” (Mataio 25:41) E ao ona faasino le faaupuga “afi e faavavau” i le lepa afi ma le teio lea e lafoina i ai Satani. Sa lafoina ifo agelu a le Tiapolo faatasi ma ia mai le lagi. Ma le mautinoa lava, latou te ō atu faatasi foʻi i le to e lē gata i le amataga o le Pulega i le Afe Tausaga. Ma le maumauaʻi lava la, o le a faaumatiaina foʻi i latou faatasi ma ia i le lepa afi ma le teio.​—Mataio 8:29.

33. O le ā le vaega faaiʻu o le Kenese 3:15 o le a faataunuuina ai, ma i le ā le mataupu ua faasino atu nei i ai Ioane e le agaga o Ieova?

33 O le auala lea ua faataunuuina ai le vaega faaiʻu o le valoaga lea e faamauina i le Kenese 3:15. Pe a lafoina Satani i le lepa afi, o le a mate loa e pei lava o se gata ua tuʻia le ulu i se mulivae uʻamea. O le a mou atu e faavavau Satani ma ana temoni. E lē toe taʻua lava i latou i le tusi o Faaaliga. Nei la, ina ua uma ona valoia le faaumatia o i latou nei, ua faasino atu nei e le agaga o Ieova i se mataupu o le uaʻi atu lea ma le naunau iā i latou o ē talisapaia se faamoemoe faalelalolagi: O le ā o le a iʻu i ai tagata mai le pulega faalelagi a le “Tupu o tupu” ma “e ua iā te ia foʻi ua valaauina i latou, ma filifilia, ma faamaoni”? (Faaaliga 17:14) Ina ia tali le fesili, ua toe ave ai i tatou e Ioane i tuā i le amataga o le Pulega i le Afe Tausaga.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 7 Ua faapea mai isi mau sa iai Iesu i Seoli a o maliu o ia. (Galuega 2:31) Ae peitaʻi, e lē tatau ona tatou manatu ai faapea, e tutusa i taimi uma Seoli ma le to e lē gata. E ō atu le manu feʻai ma Satani i le to e lē gata, ae na o tagata ua taʻua e ō atu i Seoli, le nofoaga o loo latou momoe ai i le oti seʻia oo i lo latou toe tutū.​—Iopu 14:13; Faaaliga 20:13.

^ pala. 11 O le toʻi (faa-Eleni, peʹle·kus) sa foliga mai o se meafaigaluega masani e faatino ai faasalaga i Roma, e ui lava e oo ane i aso o Ioane ua tele ina faaaogā le pelu. (Galuega 12:2) O le mea lea, o le upu Eleni ua faaaogā i inei o le, pe·pe·le·kis·meʹnon (ʻfaasalaoti i le toʻi’), sa na ona faauiga lava i le “faasalaoti.”

^ pala. 13 O se manatu tāua, sa lipotia mai e le tusitala o talafaasolopito o Eusipio i le senituri lona fā e faapea, o Papias o Iarapoli, o lē na manatu i ai faapea na ia maua se vaega o lona poto faale-Tusi Paia mai tagata aʻoga a Ioane, le tusitala o le Faaaliga, sa talitonu o ia i se Afe Tausaga moni o le Pulega a Keriso (e ui lava sa tetee malosi Eusipio iā Iesu).​—The History of the Church, tusia e Eusipio, III, 39.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 293]

Le Sami Mate. Le nofoaga atonu sa iai Sotoma ma Komoro

[Ata i le itulau 294]

“Ou te faatupuina le feitagaʻi iā te oulua ma le fafine, o lau fanau foʻi ma lana fanau; na te tuʻimomomoina lou ulu, a o oe e te tuʻimomomoina lona mulivae”