Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“O Ai ea e Tatau Ona Fofola e Ia o le Tusi Tā‘ai?”

“O Ai ea e Tatau Ona Fofola e Ia o le Tusi Tā‘ai?”

Mataupu 15

“O Ai ea e Tatau Ona Fofola e Ia o le Tusi Tāʻai?”

1. O le ā ua tupu nei i le vaaiga na iloa e Ioane?

E OFOOFOGIA! E MĀTAʻUTIA! O le vaaiga mataʻina lenā i le nofoālii o Ieova i lona faatulagaga i totonu o sulu po o lamepa mumū, o kerupi, o toeaina e 24, ma le sami tioata. Peitaʻi, Ioane, o le ā le isi mea ua e vaaia? Ua taulaʻi atu Ioane i le totonugalemu o lenei vaaiga faalelagi, ona ia faapea mai lea: “Na ou iloa foʻi i le aao taumatau o lē tiʻetiʻe i le nofoālii, o le tusi tāʻai ua tusia i totonu ma le tua, ua faamauina i faamaufaailoga e fitu. Na ou iloa foʻi le agelu malosi na talaʻi atu ma le leo tele, ʻO ai ea e tatau ona fofola e ia o le tusi tāʻai, ma tatala ona faamaufaailoga?’ A e leai se tasi i le lagi, po o le lalolagi, po o lalo o le lalolagi, na te mafaia ona fofolaina le tusi tāʻai, pe vaai i ai. Ona ou tagi tele ai lea, ina ua lē maua se tasi e tatau ai ona fofolaina e ia ma faitau le tusi tāʻai, pe vaai i ai.”​—Faaaliga 5:1-4.

2, 3. (a) Aiseā ua naunau ai Ioane ia maua se tasi e tatalaina le tusi tāʻai, ae o le ā e foliga mai o le faamoemoe mo lenā mea? (e) O le ā ua faatalitalia ma le naunautaʻi e tagata faauuina o le Atua i o tatou taimi?

2 O Ieova lava ia, le Alii Pule Silisili Ese o foafoaga uma, o loo tauaaoina lenā tusi tāʻai. E foliga e tumu i faamatalaga tāua, ona e iai tusitusiga i luma ma tua. Ua faaosofia ai lo tatou fia iloa. O ā mea o tusia i le tusi tāʻai? Tatou te manatua le valaaulia a Ieova iā Ioane: “Inā sau ia i luga nei, ou te faaali atu ai iā te oe mea e tusa ona tutupu amulī.” (Faaaliga 4:1) Tatou te tulimataʻi atu ma le lē manofo e aʻoaʻoina na mea. Ae pagā lea, ua tapuni mau le tusi tāʻai, ua faamauina i faamaufaailoga e fitu!

3 Pe o le a maua ea e le agelu malosi se tasi e tatau ona tatalaina le tusi tāʻai? E tusa ai ma le Kingdom Interlinear, o loo “i luga o le aao taumatau” o Ieova le tusi tāʻai. Ua faaalia ai faapea o loo ia umia i lona aao o loo faamāfola. Ae foliga mai e leai se tasi i le lagi po o le lalolagi e talafeagai ona ia taliaina ma tatalaina lea tusi tāʻai. E oo lava i lalo ifo o le lalolagi, lea e faasino atu i auauna faamaoni a le Atua ua maliliu, e leai se tasi ua agavaa mo lenei faaaloaloga maualuga. E lētioa a iloa atu le lē mautonu o Ioane! Atonu o le a ia lē iloaina “mea e tusa ona tutupu amulī.” I o tatou foʻi aso, ua faatalitalia ai ma le naunautaʻi e tagata faauuina o le Atua, le auina mai e Ieova o lona malamalama ma le upu moni e uiga i le Faaaliga. O le a faasolosolo mālie ona ia faia lenei mea i le taimi atofaina mo le faataunuuga o le valoaga, ina ia taʻitaʻiina atu ai ona tagata i le ala o se ʻfaaolataga sili.’​—Salamo 43:3, 5.

O Lē ua Tatau i Ai

4. (a) O ai lea ua maua mai e tatau ona tatalaina le tusi tāʻai ma ona faamaufaailoga? (e) O le ā le taui ma le faaeaga ua maua nei e le vasega e pei o Ioane ma a latou aumea?

4 Ioe, o loo iai se tasi e mafai ona tatalaina le tusi tāʻai! Ua faamatala mai e Ioane e faapea: “Ona fai mai ai lea iā te aʻu o le tasi o le ʻau toeaina, ʻAua e te tagi; faauta, ua manumalo le Leona o le itu aiga o Iuta, o le Aa o Tavita, e fofola i le tusi tāʻai, ma tatala i ona faamaufaailoga e fitu.’” (Faaaliga 5:5) Ioe Ioane, solo ou loimata! Ua tutumau foʻi le vasega e pei o Ioane ma a latou aumea faamaoni i le fia sefulu o tausaga i tofotofoga mamafa a o faatalitali ma le onosai mo le faamalamalamaina. Maʻeu se taui e faamāfanafanaina ai ua iai nei iā i tatou i le mauaina o se malamalamaga i le vaaiga! E maʻeu foʻi se faaeaga i le faia o se sao i lona faataunuuga, e ala i le faalauiloaina o lana feʻau i isi!

5. (a) O le ā le valoaga sa taʻua e faatatau iā Iuta, ma o fea sa pule ai ē na tupuga mai iā Iuta? (e) O ai Sailo?

5 Ioe, “le Leona o le itu aiga o Iuta”! E masani Ioane i le valoaga lea na faaleo mai e Iakopo, le augātamā o tagata Iutaia, e faatatau i lona atalii lona fā, o Iuta: “O le tamaʻi leona Iuta; loʻu atalii e, na e alu aʻe nai le mea na saeia; na ia taoto, na ia faapuga pei o le leona, e pei o se leona fafine; o ai sē na te faalili iā te ia? E lē avea le tootoo iā Iuta, po o le faipule ai ona vae seʻia maliu mai Sailo, e usiusitai foʻi atu nuu iā te ia.” (Kenese 49:9, 10) O le gafa tautupu o tagata o le Atua sa tupuga mai iā Iuta. E amata mai iā Tavita, o tupu uma lava na pule i Ierusalema seʻia oo i le faaumatiaina e Papelonia o lenā aai, sa tupuga uma mai iā Iuta. Ae leai se tasi o i latou na, sa avea ma Sailo lea na valoia e Iakopo. O le uiga o le suafa Sailo, o “Ia o Lē ua Iai [le Aiā].” I le tulaga faavaloaga, e faasino lenei suafa iā Iesu, o lē ua iai nei e faavavau le Malo o Tavita.​—Esekielu 21:25-27; Luka 1:32, 33; Faaaliga 19:16.

6. I le ā le auala sa avea ai Iesu o “le la laau” o Iese ma avea foʻi o “le Aa o Tavita”?

6 Na vave lava ona manino iā Ioane le faasinoga i “le Aa o Tavita.” Ua taʻua faavaloaga le Mesia folafolaina o “le la laau i le pogai o Iese [le tamā o le tupu o Tavita] . . . le tātupu” ma o “le Pogai o Iese, e fai ma tagāvai o le nuu.” (Isaia 11:1, 10) Sa avea Iesu ma la laau o Iese, ona o lona fanau mai i le gafa tautupu o Tavita, le atalii o Iese. E lē gata i lea, i le avea ma aa o Iese, o ia o Lē na pogai ai le toe tātupu o le gafa o Tavita, ua foaʻiina i ai le ola ma mea e ola ai e faavavau.​—2 Samuelu 7:16.

7. Aiseā ua mafai ai ona avea Iesu o sē e tatau ona aumaia le tusi tāʻai mai le aao o Lē tiʻetiʻe i le nofoālii?

7 O Iesu lē silisili ona mamalu, o ia o se tagata lelei atoatoa sa auauna ma le faamaoni iā Ieova, ma a o fesagaʻi ma tofotofoga tigā ma matuitui. Sa ia saunia le tali atoa i le luʻi a Satani. (Faataoto 27:11) O le ala lea ua mafai ai ona ia fetalai e pei ona sa ia faia i le pō a o lumanaʻi lona maliu faataulaga, “ua ou manumalo i le lalolagi.” (Ioane 16:33) Ona o lenei māfuaaga, na tuuina atu ai e Ieova iā Iesu o lē ua toe faatūina, “le pule uma lava i le lagi ma le lalolagi.” Ua na o Iesu lava mai auauna uma a le Atua, ua agavaa e talia le tusi tāʻai, ma le faamoemoe e faalauiloa le feʻau e sili ona tāua o loo iai.​—Mataio 28:18.

8. (a) O le ā e faaalia ai le talafeagai o Iesu, e tusa ai ma le Malo? (e) Aiseā ua talafeagai ai le faaalia e se tasi o toeaina e 24 iā Ioane, lē ua tatau ona tatalaina le tusi tāʻai?

8 E mautinoa lava le talafeagai ona tatala e Iesu le tusi tāʻai. Ua tofia nei o ia e avea ma Tupu o le Malo faa-Mesia o le Atua talu mai le 1914, ma ua faailoaina mai e lenā tusi tāʻai mea tetele e uiga i le Malo ma mea o le a na faataunuuina. Sa molimau atu Iesu ma le faamaoni i le upu moni o le Malo a o iai i inei i le lalolagi. (Ioane 18:36, 37) Sa ia aʻoaʻoina ona soo e tatalo mo le oo mai o le Malo. (Mataio 6:9, 10) Sa tausolomua o ia i le talaʻia o le tala lelei o le Malo i le amataga o le vaitaimi o Kerisiano, ma sa ia valoiaina le tumutumuga o lenā galuega talaʻi i le taimi o le iʻuga. (Mataio 4:23; Mareko 13:10) E faapena foʻi ona talafeagai i se tasi o toeaina e 24 ona faaalia iā Ioane faapea, o Iesu o lē na te tatalaina faamaufaailoga. Aiseā? Auā o nei toeaina e tiʻetiʻe i nofoālii ma paleina ni palealii, ua avea ma suli faatasi ma Keriso i lona Malo.​—Roma 8:17; Faaaliga 4:4.

‘Le Tamaʻi Mamoe sa Fasia’

9. Na i lo o se leona, o le ā ua vaaia e Ioane o loo tū “i le va o le nofoālii,” ma na faapefea ona ia faamatalaina?

9 Ua autilo atu Ioane seʻi vaai i lenei “Leona o le itu aiga o Iuta.” Ae maʻeu le faateʻia ai! Ua aliali mai se tino faafaatusa e matuā ese lava: “Na aʻu iloa foʻi, faauta, ua tū mai i le va o le nofoālii ma mea ola e fā, e i ona tua foʻi le ʻau toeaina, o le Tamaʻi Mamoe e peiseaʻī na fasia, e fitu ona nifo ma ona mata e fitu, o Agaga ia e toʻafitu o le Atua ua aauina atu i le lalolagi uma.”​—Faaaliga 5:6.

10. O ai le “Tamaʻi Mamoe” sa vaaia e Ioane, ma aiseā ua talafeagai ai lea taʻu?

10 O loo iai se tamaʻi mamoe i le ogatotonu i tafatafa o le nofoālii, i totonu o liʻo o meaola e fā ma toeaina e 24! E mautinoa lava sa vave ona iloa e Ioane o le tamaʻi mamoe lenei, o ia foʻi lea o “le Leona o le itu aiga o Iuta” ma o “le Aa o Tavita.” Na ia manatua i le silia i le 60 tausaga muamua atu, sa faafeiloaʻi atu ai e Ioane le Papatiso Iesu i tagata Iutaia sa matamata ane ma faapea atu o “le Tamaʻi mamoe a le Atua, na te aveesea le agasala a le lalolagi.” (Ioane 1:29) Sa tumau pea ona lē pisipisia Iesu i le lalolagi a o soifua ai​—e pei lava o se tamaʻi mamoe e lē ponā​—​ina ia mafai ona ia ofoina atu lona soifua e leai se mea e leaga ai, e avea o se taulaga mo tagata.​—1 Korinito 5:7; Eperu 7:26.

11. Aiseā e lē o se lē faaaloalo ai le faaataina o Iesu lē ua faamamaluina, o “le Tamaʻi Mamoe e peiseaʻī na fasia”?

11 Pe o taʻu faatauvaaina ai ea pe o se lē faaaloalo foʻi le faaataina o Iesu lē ua faamamaluina o “le Tamaʻi Mamoe e peiseaʻī na fasia”? E matuā leai lava! Ona o le tumau faamaoni o Iesu seʻia oo i lona maliu, sa avea ai o se matuā toʻilalo mo Satani, ae o se manumalo tele mo Ieova le Atua. O le faaataina o Iesu i lenei auala ua faailoa manino ai lona manumalo i le lalolagi a Satani, ma o se faamanatuga foʻi o le alofa loloto ua iā Ieova ma Iesu mo tagata. (Ioane 3:16; 15:13; faatusatusa i le Kolose 2:15.) Ua faasino atu ai foʻi iā Iesu o le Fanau folafolaina, ua matilatila lona agavaa e tatala ai le tusi tāʻai.​—Kenese 3:15.

12. O le ā o faaata mai e nifo e fitu o le Tamaʻi Mamoe?

12 O le ā ma se isi mea e atili ai ona tatou talisapaia lenei “Tamaʻi Mamoe”? E fitu ona nifo. E masani ona avea nifo po o seu i le Tusi Paia, ma faailoga o le malosi po o le pule, ae ua faaalia e le numera fitu le atoatoa. (Faatusatusa i le 1 Samuelu 2:1, 10; Salamo 112:9; 148:14.) O lea la, e faaata mai e nifo e fitu o le Tamaʻi Mamoe le atoatoa o le malosi ua tuuina atu e Ieova iā Iesu. O ia “e silisili lava i alii sili uma lava, ma faipule, ma ē ua malolosi, ma alii, ma igoa uma lava e taʻua, e lē gata i le olaga nei, a e oo foʻi i lē atalī.” (Efeso 1:20-23; 1 Peteru 3:22) Ua faaalia e Iesu le malosi aemaise lava le malosi e pulea ai se malo talu mai le 1914, ina ua tofia o ia e Ieova e avea ma Tupu i le lagi.​—Salamo 2:6.

13. (a) O le ā e faaata mai e mata e fitu o le Tamaʻi Mamoe? (e) O le ā o loo agaʻi atu le Tamaʻi Mamoe e fai?

13 E lē gata i lea, ua faatumulia atoatoa Iesu i le agaga paia, e pei ona faaata mai e mata e fitu o le Tamaʻi Mamoe, o lona uiga ʻo Agaga ia e fitu o le Atua.’ O Iesu o le auala lea e faaoo mai ai le atoatoa o le malosi galue o Ieova i Ana auauna i le lalolagi. (Tito 3:6) E aliali mai, o le agaga lava lea e tasi na te silafia mai ai i le lagi mea o loo tutupu i inei i le lalolagi. E iā Iesu le utaga mamao e atoatoa ona lelei, e pei lava o lona Tamā. E leai se mea e lilo i lana silafaga. (Faatusatusa i le Salamo 11:4; Sakaria 4:10.) Ma le manino lava, o lenei Alo​—o lē na tausia le faamaoni ma manumalo i le lalolagi; le Leona o le ituaiga o Iuta; le aa o Tavita; o lē na ofoina lona soifua mo tagata; o lē ua atoa i ai le pule, le atoatoa o le agaga paia, ma le tofā mamao e atoatoa ona lelei mai iā Ieova le Atua​—ioe, ua matuā matilatila le tatau iā te ia lenei ona aumaia le tusi tāʻai mai le aao o Ieova. Pe o faatalatū o ia e taliaina lenei tofiga o le auaunaga i le faalapotopotoga faamamaluina a Ieova? E leai! Na i lo lenā, “ua alu atu o ia, ma to mai le tusi tāʻai nai le aao taumatau o lē tiʻetiʻe i le nofoālii.” (Faaaliga 5:7) Maʻeu se faaaʻoaʻoga lelei o le usiusitai ma le loto malie!

O Pese o Viiga

14. (a) O le ā le tali atu a meaola e fā ma toeaina e 24 i le aveina e Iesu o le tusi tāʻai? (e) E faapefea i le faamatalaga ua maua e Ioane e faatatau i toeaina e 24 ona faamautinoa ai po o ai i latou ma o latou tulaga?

14 O le ā le tali atu a isi ia e i luma o le nofoālii o Ieova? “Ua to mai e ia le tusi tāʻai, ona faapaʻū ai lea o mea ola e fā ma toeaina e toʻaluafulu ma le toʻafā i luma o le Tamaʻi Mamoe, ua tofu i latou ma le kitara, ma le ipu auro ua tumu i mea manogi e mū, o talosaga ia a le ʻau paia.” (Faaaliga 5:8) Ua ifo atu toeaina e 24 iā Iesu i le amanaʻiaina o lana pule, e pei lava o meaola e fā e pei ni kerupi i luma o le nofoālii o le Atua. Ae na o toeaina e iai a latou kitara ma ipu o mea manogi. * E na o i latou foʻi o loo usuina se pese fou. (Faaaliga 5:9) Ua pei ai i latou o le 144,000 o le ʻIsaraelu paia a le Atua,’ o ē o loo tauaveina kitara ma usu se pese fou. (Kalatia 6:16; Kolose 1:12; Faaaliga 7:3-8; 14:1-4) E lē gata i lea, ua faaalia mai le faataunuuina e toeaina e 24 o se galuega faaositaulaga i le lagi, lea na faaataina e faitaulaga i Isaraelu anamua o ē na faamūina mea manogi iā Ieova i le fale fetafaʻi​—o se galuega na faamuta i le lalolagi ina ua aveesea e le Atua le Tulafono faa-Mose, i le faamauina i le satauro o Iesu. (Kolose 2:14) O le ā le faaiʻuga ua tatou maua mai lenei mea atoa? O loo vaaia i inei le ʻaufaauuina manumalo i lo latou tofiga o le a iai o ni ʻfaitaulaga a le Atua ma Keriso, o loo pule o ni tupu faatasi ma ia mo tausaga e afe.’​—Faaaliga 20:6.

15. (a) I Isaraelu, na o ai sa faaeaina e oo atu i le mea e Sili ona Paia o le fale fetafaʻi? (e) Aiseā sa ono aafia ai le ola o le faitaulaga sili, i le faamūina o mea manogi a o leʻi ulufale atu i le mea e Sili ona Paia?

15 I Isaraelu anamua, sa na o le faitaulaga sili e ulu atu i le mea e Sili ona Paia i luma o le afioaga faafaatusa o Ieova. O le tauaveina o mea manogi sa lē tatau ona manatu māmā i ai le faitaulaga sili, auā sa mafai ona aafia ai lona ola. Na faapea mai le tulafono a Ieova: “E ave foʻi e [Arona] le ipu e mū ai mea manogi, ua tumu i malala aasa o le afi mai le fata faitaulaga i luma o Ieova, ma ona lima ua tumu i mea manogi ua tuʻininiia, e ave foʻi e ia i tala atu o le ie puipui. Na te tuuina atu foʻi le mea manogi i luga o le afi i luma o Ieova, ina ia ufitia le nofoa o le alofa o i luga o le atolaau o le tulafono i le asu o le mea manogi, neʻi oti lava ia.” (Levitiko 16:12, 13) Sa lē mafai e le faitaulaga sili ona ulu atu i totonu o le mea e Sili ona Paia vaganā ua ia faamūina mea manogi.

16. (a) O ai e ulu atu i le mea faafaatusa e Sili ona Paia, i le faiga o mea faa-Kerisiano? (e) Aiseā e ao ai i Kerisiano faauuina ona ʻfaamūina mea manogi’?

16 I le faiga o mea faa-Kerisiano e ulu atu uma i le mea faafaatusa e Sili ona Paia, le nofoaga o le afioaga o Ieova i le lagi, e lē gata i le Faitaulaga Sili faafaatusa o Iesu Keriso, ae faapea foʻi ma isi faitaulaga e 144,000. (Eperu 10:19-23) E lē mafai e nei faitaulaga lea e faaata mai e toeaina e 24 ona ulu atu i lenei mea e Sili ona Paia, vaganā ua latou ʻfaamūina mea manogi’ o lona uiga, o le ofo soo atu lea o tatalo ma faatoga iā Ieova.​—Eperu 5:7; Iuta 20, 21; faatusatusa i le Salamo 141:2.

Se Pese Fou

17. (a) O le ā le pese fou o loo usu e toeaina e 24? (e) Ua masani faapefea ona faaaogā le faaupuga “pese fou” i le Tusi Paia?

17 Ua alagaina atu nei se pese fati mālie. O loo lagi atu i le Tamaʻi Mamoe e ana aumea faitaulaga, o toeaina e 24: “Ua latou pepese foʻi i le pese fou, ua faapea atu: ʻUa tatau lava oe ina ia e tago i le tusi tāʻai, ma tatala i ona faamaufaailoga; auā na fasia oe, ua e faatauina foʻi tagata i lou lava toto mo le Atua, mai ituaiga uma, ma gagana eseese, ma nuu, atoa ma atunuu.’” (Faaaliga 5:9) Ua taʻua i nisi taimi le faaupuga “pese fou” i le Tusi Paia ma e masani ona faasino i le viiaina o Ieova ona o ni gaoioiga silisili o le laveaʻiga. (Salamo 96:1; 98:1; 144:9) O le ala lea o le fou o le pese, auā ua mafai nei e lē o usuina ona faalauiloa isi galuega ofoofogia a Ieova, ma faaalia le talisapaia ua toe faafouina mo Lona suafa faamamaluina.

18. Mo le ā ua viia ai e toeaina e 24 Iesu i la latou pese fou?

18 I inei, o loo usuina e toeaina e 24 se pese fou i luma o Iesu na i lo luma o Ieova. Peitaʻi e tutusa lava le fuafuaga. Latou te viia Iesu i mea fou ua ia faia mo i latou i le avea ai ma Alo o le Atua. E ala i lona toto, ua ia puluvagaina ai le feagaiga fou, ma mafai ai ona aumaia i lumāmea se nuu fou e fai ma mea totino faapitoa a Ieova. (Roma 2:28, 29; 1 Korinito 11:25; Eperu 7:18-25) O tagata o lenei nuu fou faaleagaga e ō mai i atunuu e tele, ae ua autasia i latou e Iesu i se faapotopotoga e tasi e avea o se nuu e tasi.​—Isaia 26:2; 1 Peteru 2:9, 10.

19. (a) O le ā le faamanuiaga sa lē taulau iā Isaraelu faaletino ona iloatino ona o lo latou lē faamaoni? (e) O le ā le faamanuiaga ua maua e le nuu fou o Ieova?

19 I tuā lava i aso o Mose ina ua faatulaga e Ieova le fanauga a Isaraelu e avea o se nuu, sa ia faia ai se feagaiga ma i latou ma folafola atu, afai e tumau faamaoni i lenā feagaiga, o le a avea i latou o se malo o ositaulaga i ona luma. (Esoto 19:5, 6) Sa lē faamaoni Isaraelu ma lē mafai ai ona latou iloatino āuga o lenā folafolaga. I le isi itu, ua tumau faamaoni le nuu fou sa faavaeina e ala i le aogā o le feagaiga fou na puluvagaina e Iesu. O le mea lea ua pule mai ai ona sui i luga o le lalolagi e avea o ni tupu ma auauna foʻi o ni faitaulaga, i le fesoasoani lea i tagata e saʻo o latou loto ina ia toe lelei ma Ieova. (Kolose 1:20) E pei lava ona faailoaina atu e le pese fou: “Ua e faia foʻi i latou ma nuu faatupu, o ositaulaga foʻi i lo matou Atua; e fai foʻi i latou ma tupu i le lalolagi.” (Faaaliga 5:10) Maʻeu se olioli ua maua e na toeaina e 24 i le usuina o lenei pese fou o viiga iā Iesu lē ua faamamaluina!

Se ʻAufaipese Faalelagi

20. O le ā le pese o viiga i le Tamaʻi Mamoe ua lagiina nei?

20 Ua faapefea ona tali atu isi o le ʻau tele faalelagi a le faalapotopotoga a Ieova i lenei pese fou? Ua faafiafiaina Ioane i le iloaina o lo latou autasi ma le loto faamaoni: “Na aʻu iloa atu foʻi, ma ou faalogo i le leo o agelu e toʻatele, o ē ua faataaliʻoliʻo i le nofoālii, ma le leo o mea ola e fā atoa ma le ʻau toeaina; o lo latou faitau aofaʻi ua mano ni mano, ma afe ni afe, o loo faapea atu ma le leo tele, ʻUa tatau lava le Tamaʻi Mamoe na fasia ina ia tuuina atu iā te ia le mana, ma le ʻoa, ma le poto, ma le malosi, ma le faaneeneega, ma le viiga, ma le faamanū.’” (Faaaliga 5:11, 12) Maʻeu se pese mataʻina o viiga!

21. Pe o le a faaitiitia ai ea le tāua o le silisili ese o Ieova po o lona tulaga, ona ua avatu le viiga i le Tamaʻi Mamoe? Seʻi faamatala mai.

21 Pe o le uiga ea o lenei mea ua suitulaga nei Iesu iā Ieova le Atua, ma ua liliu foafoaga uma e avatu le viiga iā te ia na i lo o lona Tamā? E lē o le tulaga lenā! Na i lo lea, ua ōgatasi lenei pese o viiga ma le mea na tusi ai le aposetolo o Paulo: “Ua matuā faaeaina ai [Iesu] e le Atua, ma foaʻiina atu iā te ia o le suafa e silisili i suafa uma lava; ina ia tootuli o tulivae uma lava i le suafa o Iesu, o ē o i le lagi ma ē o i le lalolagi, ma ē o i lalo o le lalolagi; ma ia taʻutaʻu atu e laulaufaiva uma lava o Iesu Keriso o le Alii lava ia, ia iʻu i le viiga o le Atua le Tamā.” (Filipi 2:9-11) Ua faasilisilia i inei Iesu ona o lana vaega i le foʻiaina o le finauga autū i luma o foafoaga uma​—le faaeaina o le tonu o le pule silisili ese a Ieova. Maʻeu se mamalu tele ua avatua e lenei mea i lona Tamā!

Se Vii Lelei ua Faateleina

22. O le ā le vii ua aufaatasi atu i ai leo mai le siʻomaga i le lalolagi?

22 I le vaaiga o loo faamatalaina nei e Ioane, o loo tuuina atu ai e ʻau toʻatele o le lagi se faalauiloaga fati mālie iā Iesu, e faailoa atu ai lona faamaoni ma lana pule faalelagi. I lenei mea, ua aufaatasi atu ai iā i latou ni leo mai le siʻomaga i le lalolagi, a o faia foʻi e i latou nei se sao i le viiaina o le Tamā ma le Alo. E pei lava ona matuā taʻuleleia ni mātua faaletagata pe a faamanuiaina ni galuega a so la alo, ua faapena foʻi i le soifuaga faamaoni o Iesu ona aumaia ai foafoaga uma lava ina “ia iʻu ina viia ai le Atua le Tamā.” O le ala lea ua faaauau ai ona faamatala mai Ioane: “Na ou faalogo foʻi i mea uma na faia o i le lagi, ma le lalolagi, ma lalo ifo o le lalolagi, ma mea foʻi o i le sami, atoa ma mea uma o i ai i ia mea, o loo faapea atu, ʻIa iā te ia o lē tiʻetiʻe i le nofoālii atoa ma le Tamaʻi Mamoe le faamanū, ma le faaneeneega, ma le viiga, ma le mana e faavavau faavavau lava!’”​—Faaaliga 5:13.

23, 24. (a) O le ā ua faasino mai ai le taimi e amata ai le vii i le lagi, ma e amata afea i le lalolagi? (e) E faapefea ona faateleina le leo o le vii a o faagasolo atu tausaga?

23 O afea e faaleo atu ai lenei vii matagofie tele? Na amata i le amataga o le aso o le Alii. Ina ua mavae le lafoina ese o Satani ma ana temoni mai le lagi, ua mafai ai e “mea uma na faia o i le lagi” ona autasi i lenei pese o viiga. Ma e pei ona faaalia e le tala faamaumau, talu mai le 1919, ua aufaatasia ai leo o se vaega e toʻatele faatuputupulaʻia o tagata i le lalolagi i lo latou viiaina o Ieova. Ua faatoʻateleina mai sina faitau afe sa iai, a ua agaʻi ina silia ma le ono miliona i tausaga talu mai le 2005. * Pe a uma ona faaumatia le lalolagi a Satani, o le a usuina e “mea uma na faia o i . . . le lalolagi” viiga o Ieova ma lona Alo. O le a amata i le taimi tatau ai a Ieova lava ia le toe faatutūina o le faitau miliona o ē ua maliliu, ona maua ai lea e “mea uma na faia o i . . . lalo ifo o le lalolagi” o loo manatuaina e le Atua, le avanoa e auai atu ai i le usuina o le vii.

24 Ua uma ona usuina e le faitau miliona o tagata “mai le tuluʻiga o le lalolagi, . . . le sami, atoa ma . . . nuu tu matafaga,” se pese fou i le autasi ai ma le faalapotopotoga a Ieova i le lalolagi atoa. (Isaia 42:10; Salamo 150:1-6) O le a oo ina matuā leotele lenei viiga olioli, i le iʻuga o le Meleniuma pe a oo tagata i le lelei atoatoa. O le a mulimuli mai ai le faaumatiaina o le gata tuai, le taufaasesē sili o Satani lava ia, e faataunuu atoatoa ai le Kenese 3:​15. Ma i le tumutumuga manumalo, o le a pepese ai ma le autasi foafoaga uma o loo ola, o foafoaga agaga ma tagata: “Ia iā te ia o lē tiʻetiʻe i le nofoālii atoa ma le Tamaʻi Mamoe le faamanū, ma le faaneeneega, ma le viiga, ma le mana e faavavau faavavau lava!” O le a leai se leo feteenaʻi i le aoao o mea.

25. (a) O le ā ua uunaʻia i tatou e faia, ona o le faitauina o le tala a Ioane e faatatau i le vii i le aoao o mea uma? (e) O le ā le faaaʻoaʻoga matagofie ua faataatia mo i tatou e meaola e fā ma toeaina e 24 a o faaiʻuina le vaaiga?

25 Maʻeu se taimi olioli o le a iai! E mautinoa, o mea ua faamatalaina e Ioane i inei e faatumulia ai o tatou loto i le fiafia, ma faagaeetia ai i tatou e auai faatasi ma ʻau e toʻatele i le lagi, i le usuina ma le loto faamaoni o viiga iā Ieova le Atua ma Keriso. Po ua lē sili atu ai ea ona tatou maumaututū e tutumau i galuega tonu? Afai tatou te faia faapea, ona tatou iloa lea o le a fesoasoani mai Ieova, ina ia tatou iai i inā taʻitoʻatasi i le tumutumuga fiafia, ma faaopoopo atu o tatou leo i lenā ʻaufaipese tele o viiga. E moni lava, o loo matuā autasi foafoaga o kerupi e fā ma Kerisiano faauuina ua toe faatutūina, auā ua faaiʻu mai le vaaiga i upu nei: “Ona fai atu lea o mea ola e fā, ʻAmene!’ ona faapaʻū lea o toeaina ma ifo atu.”​—Faaaliga 5:14.

26. I le ā e tatau ona tatou faatuatua i ai, ma o le ā o loo sauni le Tamaʻi Mamoe e fai?

26 Tau ina ia e faaalia e oe, le tagata faitau peleina, le faatuatua i le taulaga a le Tamaʻi Mamoe​—ʻlē ua tatau i ai’​—ma ia faamanuiaina au taumafaiga loto maulalo e tapuaʻi ma auauna iā Ieova​—“o lē tiʻetiʻe i le nofoālii.” Ia faatagaina le vasega e pei o Ioane e fesoasoani iā te oe i aso nei, a o ia saunia “mea e ʻai [faaleagaga] . . . i ona itu aso” o mea e manaʻomia. (Luka 12:42) Ae faauta! Ua sauni le Tamaʻi Mamoe e tatala faamaufaailoga e fitu. O ā ni mea e faafiafiaina ai o loo teuina mo i tatou?

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 14 E tusa ai o le kalama o loo faaaogā i inei, o le faaupuga “ua tofu i latou ma le kitara, ma le ipu auro ua tumu i mea manogi e mū” e ono mafai ona faasino uma atu i toeaina ma meaola foʻi e fā. Ae peitaʻi, ua faamaninoina e faamatalaga ua siʻomia ai e faasino le faaupuga na o toeaina e 24.

^ pala. 23 Tagaʻi i le siata i le itulau e 64.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata atoa i le itulau 86]