Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Loo Taofi Mau i le Suafa o Iesu

O Loo Taofi Mau i le Suafa o Iesu

Mataupu 9

O Loo Taofi Mau i le Suafa o Iesu

PEREKAMO

1. O ai le faapotopotoga na avatu i ai le feʻau na sosoo ai a Iesu, ma o le ā le ituaiga o aai sa ola ai na Kerisiano?

PE TUSA ma le 50 maila (80 kilomita) mai Semurana e ui atu i le talafatai agaʻi i mātū, ona toe agaʻi lea mo le 15 maila (24 kilomita) e ui atu i le vanu o le Vaitafe o Caicus, o inā o loo iai Perekamo, lea ua taʻua nei o Perekama. Sa lauiloa le aai ona o le malumalu sa iai o Seu po o Iupita. I vaitausaga e sefulu na amata mai le 1800 ma faasolo mai ai, na ave ai e tagata suʻesuʻe i toega o mea anamua e ʻeli mai le palapala, le fata faitaulaga o lenā malumalu ma avatu i Siamani, o inā o loo mafai pea ona vaaia ai i le taimi nei faatasi ma faatagata e tele ma ata o atua faapaupau, i le Fale Mataaga o Pergamon i Perelini. O le ā le feʻau na avatu e le Alii o Iesu i le faapotopotoga na ola i totonu o le lotolotoi o ifoga tupua e pei ona taʻua?

2. Ua faapefea ona taʻu atu e Iesu le mea e mātaulia ai o ia, ma o le ā le uiga tāua o le iai iā te ia o le “pelu e faataumaʻai ona itu”?

2 Muamua, ua taʻu atu e Iesu le mea e mātaulia ai o ia, i le fetalai atu: “Ia e tusi foʻi i le agelu a le ekalesia o i Perekamo: O mea nei ua fai mai ai lē ua i ai le pelu e faatau maai ona itu ua maamaʻai lava.” (Faaaliga 2:12) Ua toe taʻua i inei e Iesu le faamatalaina o ia o loo maua i le Faaaliga 1:16. Ona o ia o le Faamasino ma o le Faaoosala foʻi, o le a ia taia ai i latou o sauāina ona soo. Maʻeu le faamāfanafanaloto o lenā faamautinoaga! Ae peitaʻi, e tusa ai ma le faamasinoga, e ao foʻi ona lapataʻia i latou o i totonu o le faapotopotoga e faapea, e ala mai iā Iesu Keriso le ʻAgelu o le feagaiga,’ o le a gaoioi ai Ieova ʻe vave ona fai ma molimau’ i Kerisiano uma faatagāfai o loo faia ifoga i tupua, amioga lē mamā, pepelo, ma le lē faamaoni, ma lē alolofa atu i ē matitiva. (Malaki 3:1, 5; Eperu 13:1-3) E ao ona utagia le fautuaga ma le aʻoaʻiga mai le Atua e ala mai iā Iesu!

3. O le ā le tapuaʻiga sesē sa faia i Perekamo, ma aiseā e fai atu ai sa iai i inā “le nofoālii o Satani”?

3 Ua fetalai atu nei Iesu i le faapotopotoga: “Ua ou iloa le mea ua e nofo ai, o i ai le nofoālii o Satani.” (Faaaliga 2:13a) E mautinoa lava, sa siʻosiʻomia na Kerisiano e tapuaʻiga faasatani. E lē gata i le malumalu o Seu, ae sa iai foʻi se nofoaga paia e fai ai tapuaʻiga iā Aesculapius, le atua o faamālōlōga. Sa lauiloa foʻi Perekamo o le nofoaga autū mo le faiga faalotu e tapuaʻia ai le emeperoa. O le upu Eperu ua faaliliuina “Satani” o lona uiga “o Lē Tetee,” ma o lona “nofoālii” ua faaataina ai lana pulega i le lalolagi lea ua faataga e le Atua mo sina vaitaimi. Ua faaalia e le anoanoaʻi o ifoga tupua i Perekamo le matuā mautū o le “nofoālii” o Satani i lenā aai. E mautinoa le matuā lilivau o Satani ona sa leʻi ifo atu iā te ia Kerisiano sa iai i inā, e ala i tapuaʻiga faalotonuu!

4. (a) O le ā le faamālō ua tuuina atu e Iesu i Kerisiano i Perekamo? (e) O le ā na tusi atu ai i le emeperoa o Trajan, lana amepasa Roma o Pliny e uiga i mea ua faia i Kerisiano? (i) O ā mea sa faia e Kerisiano Perekamo, e ui lava i lamatiaga?

4 Ioe, sa iai i Perekamo “le nofoālii o Satani.” Ua fetalai atili Iesu: “Ua e taofi mau foʻi i loʻu igoa, ma ua e lē faafitia le faatuatua iā te aʻu i ia ona pō lava na i ai Anetipa o laʻu molimau o lē na faamaoni, sa fasiotia o ia na iā te outou i le mea o nofo ai Satani.” (Faaaliga 2:13e) Maʻeu se faamālō faagaeeloto! E mautinoa lava na māfua le faamaturoina o Anetipa ona o le musu e usitai atu i faiga faatemoni ma le tapuaʻia o le emeperoa Roma. E leʻi leva talu mai le mauaina e Ioane o le valoaga lenei, sa tusi atu ai Pliny le Laʻitiiti, le amepasa a le emeperoa o Trajan o Roma, iā Trajan, ma faamalamalama i ai lana fuafuaga mo le taulimaina o tagata na tuuaʻia i le avea ma Kerisiano​—o se fuafuaga sa faamaonia e le emeperoa. Na taʻua e Pliny, o i latou na faafitia le avea ma Kerisiano sa faasaʻoloto ina ua “latou faataʻitaʻi mai iā te aʻu i se tatalo i atua, ofoina atu o mea manogi ma uaina i lou faatusa [le faatusa o Trajan] . . . ma e faaopoopo atu i lenā, sa fetuuina Keriso.” Sa fasiotia so o se tasi na maua o avea ma Kerisiano. E leʻi faafitia e Kerisiano i Perekamo lo latou faatuatua, e ui ina sa feagai ma lea lamatiaga. Sa latou ʻtaofi mau i le suafa o Iesu’ i le faaauau ona latou faamamaluina lona tulaga maualuga o Lē Faasilisilia Ieova ma o le Faamasino ua tofia. Sa latou mulimuli ma le faamaoni i tulagāaao o Iesu i le avea o ni molimau o le Malo.

5. (a) O le ā le faatusatusaga i ona pō nei o le faiga faalotu e tapuaʻia ai le emeperoa ua māfua ai tofotofoga matuiā mo Kerisiano i aso nei? (e) O le ā le fesoasoani ua saunia e Le Olomatamata mo Kerisiano?

5 E tele taimi, sa faalauiloa ai e Iesu o Satani o loo pulea lenei lalolagi amioleaga, ae ona o le faamaoni o Iesu, sa lē maua ai o ia e Satani. (Mataio 4:8-11; Ioane 14:30) I aso nei, ua tauivi ai atunuu malolosi, aemaise lava “le tupu o le itu i mātū” ma “le tupu o le itu i toga,” mo le puleaina o le lalolagi. (Tanielu 11:40) Ua faagaeeina ai le agaga o le lotonuu, ma o faiga faalotu e tapuaʻia ai le emeperoa ua iai sona faatusatusaga i ona pō nei i le tele o faiga faalotonuu ua aafia ai le lalolagi atoa. Na taʻua manino e mataupu e faatatau i le solitū i le Watchtower o Novema 1, 1939, ma Novema 1, 1979, ma Le Olomatamata o Me 1, 1987, le aʻoaʻoga a le Tusi Paia i lenei finauga. Na saunia ai taʻiala mo Kerisiano sa savavali i le suafa o Ieova ma manumalo i le lalolagi, e pei ona sa faia ma le lototele e Iesu.​—Mika 4:1, 3, 5; Ioane 16:33; 17:4, 6, 26; 18:36, 37; Galuega 5:29.

6. Ua faapefea i Molimau a Ieova ona tutū mausalī i ona pō nei, e pei o Anetipa?

6 E matuā manaʻomia fautuaga faapenei. E ao i Molimau a Ieova, o ē faauuina ma a latou aumea, ona tutumau i le faatuatua i le feagai ai ma le agaga o le lotonuu lē taupulea. I le Iunaite Setete, sa faateʻaina ai mai aʻoga le faitau selau o fanau ma faiaʻoga, ona o lo latou lē faʻalo i le fuʻa a le atunuu. I Siamani na sauāina faamoʻamoʻa ai Molimau ona o le mumusu e faʻalo i le faailoga sa mātaulia ai le ʻau Nasi o le swastika. E pei ona taʻua muamua, sa fasiotia e fitafita a le ʻau Nasi a Hitila le faitau afe o auauna faamaoni a Ieova ona o le mumusu e auai i na ifoga tupua faalotonuu. I vaitausaga e sefulu na amata mai i le 1930, i le vaitaimi o le olaola i Iapani o le tapuaʻiga Shinto i le emeperoa, sa lūlūina ai e ni paeonia se toʻalua le tele o fatu o le Malo i le vaega o Taiwan lea na osofaʻia ma nofoia e Iapani. Sa faafalepuipuiina i laʻua e pule o le vaegaʻau, lea na maliu ai se tasi o i laʻua ona o faiga sauā. O le isi na faasaʻoloto e alu, ae fana atu lona papatua​—o ni Anetipa i ona pō nei. E oo mai i aso nei, e iai atunuu o loo faamalosia ai le tapuaʻi i faailoga faaleatunuu ma le tuutoina atu atoatoa i le malo. Ua faafalepuipui le toʻatele o talavou Molimau, ma e toʻatele ua faasalaina i le oti ona o lo latou tutumau ma le loto tetele o ni Kerisiano e solitū. Afai o oe o se talavou o feagai ma tulaga faapenei, ia suʻesuʻe i aso uma le Afioga a le Atua, ina ia mafai ai ona e “faatuatua e ola ai le agaga,” ma faatalitali atu i le ola e faavavau.​—Eperu 10:39–11:1; Mataio 10:28-31.

7. Sa faapefea ona fesagaʻia e ni talavou laiti i Initia le mataupu o le tapuaʻiga faalotonuu, ma o le ā na iʻu i ai?

7 O loo fesagaʻia e talavou laiti i aʻoga tulaga faapenei. I le 1985, i le setete o Kerala, i Initia, na mumusu ai ni tamaiti laiti se toʻatolu o Molimau a Ieova e lafoaʻia lo latou faatuatuaga faale-Tusi Paia, i le mumusu e usu le vii o le fuʻa a le malo. Sa latou tutū ma le faaaloalo a o pepese isi, ae ui i lea na tutuli ese lava i latou ma le aʻoga. Sa talosaga lo latou tamā i le Faamasinoga Sili a Initia ona o lenei mea na tupu, ma na lagolagoina e faamasino e toʻalua tamaiti, i le faapea mai ma le lototele: “O loo aʻoaʻoina e la tatou aganuu le faapalepale; o loo aʻoaʻoina e o tatou talitonuga masani le faapalepale; o loo faatino e la tatou tulafono faavae le faapalepale; seʻi aua la neʻi o tatou suiina.” O faasalalauga faalauaʻitele a nusipepa e lagolagoina ai le iʻuga o lenei faamasinoga, na taʻu atu ai i le atunuu atoa e faapea, o loo iai Kerisiano i lenā atunuu o ē tapuaʻi i le Atua moni o Ieova ma o i latou nei e tutumau ma le faamaoni i mataupu silisili o le Tusi Paia.

Taaʻiga Leaga

8. O le ā le tuuaʻiga mamafa sa silafia e Iesu e fetaui i Kerisiano i Perekamo?

8 Ioe, sa tausisi i le faamaoni Kerisiano i Perekamo. Peitaʻi na fetalai Iesu: “A ua iā te aʻu ni nai mea ou te lē fiafia ai iā te oe.” O le ā se mea ua latou faia ua tatau i ai lenei tuuaʻiga mamafa? Ua taʻu mai e Iesu iā i tatou: “Ona ua iā te oe o ē ua taofi i le aʻoaʻoga a Palaamo, o lē na aʻoaʻo iā Palako e tuu atu le mea e tausuai ai i luma o le fanauga a Isaraelu, [ina] ia aai i mea ua fasia mo tupua ma ia latou faitaaga.”​—Faaaliga 2:14.

9. O ai Palaamo, ma sa faapefea ona avea ana fautuaga ma ʻmea na tausuai ai le fanauga a Isaraelu’?

9 I aso o Mose, sa faatonuina ai e le tupu Moapi o Palako ia Palaamo, o se perofeta e lē se Isaraelu o sē na iai sona iloa e faatatau i ala o Ieova, ina ia fetuu iā Isaraelu. Sa taofi e Ieova Palaamo, ae uunaʻia e faaleo atu faamanuiaga mo Isaraelu ma auēga mo o latou fili. Sa faatoʻafilemu e Palaamo le lē fiafia o Palako i le fautuaina o se osofaʻiga e sili ona faatogafiti: Ia faatosina mai e fafine Moapi tane Isaraelu ina ia faia amioga sili ona matagā faaleituaiga ma ifo atu i tupua a le atua sesē o Paala o Peoro! Sa taulau lenei togafiti. Na faapogaia ai le toʻasā amiotonu o Ieova, a o ia auina mai se faasalaga tele lea na fasiotia ai le 24,000 o tagata faitaaga o Isaraelu​—o se faasalaga na faatoʻā uma ina ua gaoioi le faitaulaga o Fineaso e aveese mea leaga mai Isaraelu.​—Numera 24:10, 11; 25:1-3, 6-9; 31:16.

10. O ā mea lē lelei ua matuā aafia ai le faapotopotoga i Perekamo, ma aiseā atonu na oo ai i na Kerisiano se lagona faapea o le a lē amanaʻia e le Atua a latou mea sesē?

10 I aso la o Ioane, pe na iai ni mea faapena sa tausuai ai i Perekamo? Sa iai! Ua matuā aafia le faapotopotoga i amioga lē tatau ma ifoga tupua. E leʻi utagia e na Kerisiano lapataʻiga a le Atua na faaauala atu i le aposetolo o Paulo. (1 Korinito 10:6-11) Atonu sa latou manatu o le a lē amanaʻia e Ieova a latou amioga lē mamā faaleituaiga, ona ua latou tutumau i sauāga. O le ala lea ua faamanino atu ai e Iesu e tatau lava ona latou teena amioga leaga faapena.

11. (a) O le ā e tatau ona leoleoina mai ai Kerisiano, ma o ā ituaiga o mafaufauga e ao ona latou ʻalo ese ai? (e) E toʻafia ua faateʻaina mai le faapotopotoga Kerisiano i tausaga ua mavae, ma o le toʻatele lava ona o ā māfuaaga?

11 E faapena foʻi aso nei, e tatau i Kerisiano ona faaeteete ia aua neʻi o latou ʻliua le alofa tunoa o lo tatou Atua e fai ma faamolemolega i amioga lē taupulea.’ (Iuta 4) E manaʻomia ona tatou ʻinoʻino i le mea leaga ma ia ʻfaatoʻilaloina o tatou tino’ ina ia ola i se olaga lelei faa-Kerisiano. (1 Korinito 9:27; Salamo 97:10; Roma 8:6) E matuā lē tatau lava ona tatou mafaufau faapea o le maelega i le auaunaga i le Atua ma faamaoni i lalo o sauāga ona faapea lea e lē afaina pe a tatou faia amioga leaga faaleituaiga. I tausaga ua mavae e faitau sefulu afe ua faateʻaina mai le faapotopotoga Kerisiano i le lalolagi atoa, o le toʻatele lava ona o amioga lē mamā faaleituaiga. I nisi tausaga e sili atu le toʻatele na i lo ē na paʻuʻū i Isaraelu anamua ona o Paala o Peoro. Tau ina ia leoleoina pea i tatou ina ia lē taitai ona tatou paʻuʻū atu i lenā taaʻiga!​—Roma 11:20; 1 Korinito 10:12.

12. O ā mataupu silisili e faatatauina i Kerisiano i aso nei, e pei ona sa iai i auauna a le Atua i aso anamua?

12 Sa aʻoaʻia foʻi e Iesu Kerisiano i Perekamo ona o le “aai i mea ua fasia mo tupua.” O le ā e aafia ai i lenei mea? E tusa ai ma upu a Paulo i uso i Korinito, atonu sa faaaogā sesē e nisi lo latou saʻolotoga faa-Kerisiano ma latou faatigā ai i loto fuatia ifo o isi. Atonu sa latou auai moni lava i ni sauniga e ifo ai i tupua. (1 Korinito 8:4-13; 10:25-30) E tatau i Kerisiano faamaoni i aso nei ona faaalia le alofa lē manatu faapito i le faaaogāina o lo latou saʻolotoga faa-Kerisiano, e ala i le faaeteete ina ia lē faatausuaiina ai isi. E tatau lava ona latou ʻalo ese mai ituaiga ifoga tupua i aso nei, e pei o le tapuaʻia o tagata taʻutaʻua o televise, o ata tifaga, ma taaloga, po o le avea o tupe ma atua, po o le oo lava ina atua i le manava!​—Mataio 6:24; Filipi 1:9, 10; 3:17-19.

ʻAlo Ese i le Fai Vaega Faalotu!

13. O ā fetalaiga aʻoaʻi na sosoo ai ona tuuina atu e Iesu i Kerisiano i Perekamo, ma aiseā sa manaʻomia ai e le faapotopotoga na aʻoaʻiga?

13 Ua aʻoaʻia atili e Iesu Kerisiano i Perekamo, i le fetalai atu: “E faapea foʻi ona iā te oe o ē ua taofi i le aʻoaʻoga a le ʻau Nikalaitai.” (Faaaliga 2:15) Muamua atu, sa faamālō Iesu i tagata Efeso ona o lo latou ʻinoʻino i galuega a lenei vaega faalotu. Peitaʻi e manaʻomia e Kerisiano i Perekamo fautuaga ina ia aua neʻi iai ni vaega faalotu i le faapotopotoga. E manaʻomia le maumauaʻi pea i le lagolagoina o tapulaa faa-Kerisiano ina ia mafai ai ona faatumauina le autasi lea sa tatalo i ai Iesu i le Ioane 17:20-23. E manaʻomia le “apoapoaʻi atu i le mataupu e ola ai, ma aʻoaʻi atu i ē finau mai.”​—Tito 1:9.

14. (a) O ai sa tatau ona tauivi ma le faapotopotoga Kerisiano i aso anamua, ma sa faamatalaina faapefea i latou e le aposetolo o Paulo? (e) O ā fetalaiga a Iesu e tatau ona utagia e so o se tasi atonu ua tauau ina mulimuli atu i se vaega ua vavae ese?

14 Sa tatau ona tauivi le faapotopotoga Kerisiano , ma tagata faamaualuga ua fulitua i le upu moni, o ē e ala i lauga molemole ma le taufaasesē ua “faatupu fevaevaeaʻiga, ma mea e tausuai ai; o mea ia e lē tusa ma le mataupu ua aʻoaʻoina ai” ua saunia e ala i le auala o gaoioiga a Ieova. (Roma 16:17, 18) E toetoe lava o tusi uma a le aposetolo o Paulo sa lapataʻi mai ai e faatatau i lenei lamatiaga. * I ona pō nei, a o toe faafoʻisia e Iesu le faapotopotoga moni i lona tulaga mamā ma le autasi faa-Kerisiano, o loo tumau pea le lamatia i le fai vaega faalotu. O lea, so o se tasi e ono manatu e mulimuli i se vaega ua vavae ese, ma faatūina ai se vaega faalotu, e tatau ona utagia fetalaiga a Iesu o sosoo mai ai: “Inā e salamō ia; afai e leai, ona ou vave alu atu lea iā te oe, ou te tau foʻi ma i latou i le pelu ai loʻu gutu.”​—Faaaliga 2:16.

15. E faapefea ona amata le fai vaega faalotu?

15 E faapefea ona amata le fai vaega faalotu? Atonu o se tasi ua avea e ia o ia lava ma faiaʻoga, na te amataina ni masalosaloga, ua fesiligia ai nisi o upu moni faale-Tusi Paia (e pei o lo tatou iai i aso o le iʻuga), ma vavae ese ai loa se vaega ma mulimuli iā te ia. (2 Timoteo 3:1; 2 Peteru 3:3, 4) Pe ono faitioina foʻi e se tasi le auala o loo finagalo Ieova e fai ai lana galuega ma taaʻina ai i le agaga faataigamalie pe faifailemū i le faapea mai, e lē faale-Tusi Paia pe lē manaʻomia ona alu e talaʻi le Malo mai lea fale i lea fale. O le auai i lenei auaunaga i le mulimuli i le faaaʻoaʻoga a Iesu ma ona aposetolo o le a manaʻomia ai ona loto maulalo i latou nei; peitaʻi ane, ua sili iā i latou le ō ese ma faifai mālie, atonu e faapotopoto lava na o sa latou vaega, ma faitauina le Tusi Paia i nisi o aso. (Mataio 10:7, 11-13; Galuega 5:42; 20:20, 21) Ua fatu e i latou nei o latou lava manatu e faatatau i le Faamanatuga o le maliu o Iesu, le poloaʻiga a le Tusi Paia ia faamamao mai le toto, le faamanatuina o aso mālōlō, ma le faaaogāina o le tapaa. Ae lē gata i lea, latou te manatu faatauvaa i le suafa o Ieova; e lē umi lava ae latou toe foʻi i tua i olaga tuufau a Papelonia le Aai Tele. O le mea e sili ona leaga, ua uunaʻia nisi e Satani ina ia liliu atu ma ʻsasaina o latou uso a auauna,’ o ē na avea muamua ma o latou uso faaleagaga.​—Mataio 24:49; Galuega 15:29; Faaaliga 17:5.

16. (a) Aiseā e tatau ai ona faanatinati ona salamō i latou ua tautevateva ona o taaʻiga a tagata ua liliu ese mai le upu moni? (e) O le ā o le a tupu iā i latou e mumusu e salamō?

16 So o se tasi ua tautevateva ona o taaʻiga a tagata o loo tetee i le upu moni, ua tatau nei loa ona vave utagia le valaau a Iesu ina ia salamō! E tatau lava ona teena talitonuga sesē a i latou ia ona ua avea o se mea oona! E faavae i le matauʻa ma le feitagaʻi, e feteenaʻi ma upu moni amiotonu, mamā, ma le alofagia lea e fafagaina ai e Iesu lana faapotopotoga. (Luka 12:42; Filipi 1:15, 16; 4:8, 9) Ae mo i latou o ē mumusu e salamō, o le a matuā “tau foʻi ma i latou i le pelu ai [lona] gutu” e le Alii o Iesu. O loo ia faamamāina ona tagata ina ia faatumauina le autasi lea sa ia tatalo ai i lona afiafi mulimuli ma ona soo i le lalolagi. (Ioane 17:20-23, 26) Talu ai le teea e tagata liliu ese mai le upu moni o le fautuaga alofa ma le fesoasoani na ofoina atu e fetu o i lona aao taumatau, e faamasinoina ai ma “matuā” faasalaina e Iesu ma tulia i latou “i le pōuliuli i fafo.” Ua faateʻaina i latou, ina ia lē toe gaoioi e avea o se mea faafefete i totonu o tagata o le Atua.​—Mataio 24:48-51; 25:30; 1 Korinito 5:6, 9, 13; Faaaliga 1:16.

ʻManai Lilo ma le Maa Sinasina’

17. O le ā le taui o le a maua e Kerisiano faauuina o ē “manumalo,” ma o le ā sa manaʻomia e Kerisiano i Perekamo ona manumalo mai ai?

17 O le taui sili o le a maua e i latou uma e utagia le fautuaga a Iesu, ua tuuina mai e ala i le faatonutonuga a le agaga paia o Ieova. Faafofoga! “O lē ua i ai taliga, inā faalogo mai ia o ia i le mea ua fetalai mai ai le Agaga i ekalesia. O lē manumalo, ou te avatua iā te ia le manai lilo; ou te avatu foʻi iā te ia le maa sinasina, ua tusia foʻi i le maa le igoa fou, e lē iloa e se tasi ua na o lē ua maua.” (Faaaliga 2:17) Ua faalaeiauina nei Kerisiano i Perekamo e pei foʻi o Kerisiano i Semurana ina ia “manumalo.” E ao iā i latou i Perekamo, le nofoaga o loo iai le nofoālii a Satani, ona teena le ifoga tupua pe afai latou te fia manumalo. E tatau ona latou manumalo i amioga lē tatau, le fai vaega faalotu, ma le liliu ese mai le upu moni lea e fesootaʻi ma Palako, Palaamo, ma le vaega faalotu a Nikalaitai. I le faia faapea, o le a valaauliaina ai na Kerisiano faauuina ina ia taumamafa i nisi o vaega o “le manai lilo.” O le ā le uiga o lenei mea?

18, 19. (a) O le ā le manai na saunia e Ieova mo Isaraelu? (e) O le ā le manai sa teu lilo ? (i) O le ā ua faaata mai e le taumafaina o le manai lilo?

18 I aso o Mose, na saunia ai e Ieova le manai ina ia maua ai pea le malosi e tagata Isaraelu i la latou malaga umi i le vao. Sa leʻi teuliloina lenā manai, auā i taeao taʻitasi, seʻi vaganā ai le aso Sapati, sa aliali faavavega mai ai, e pei o se sautoʻa maveve ua lilofia ai le lalolagi. O se sauniuniga mai le Atua e faatumauina ai pea le soifua o tagata Isaraelu. Sa poloaʻiina e Ieova Mose ina ia teuina nisi o nei “manai” i se fagu auro i totonu o le atolaau paia o le feagaiga “mo outou tupulaga [o tagata Isaraelu] amulī,” e fai ma faamanatuga.​—Esoto 16:14, 15, 23, 26, 33; Eperu 9:3, 4.

19 Maʻeu se ata fetaui! Sa teulilo lenei manai i le vaega e Sili ona Paia o le fale fetafaʻi, le mea sa tumau ai le malamalama ofoofogia tele i luga aʻe o le ufiufi o le Atolaau e fai ma faatusa o le faatasi ai o Ieova. (Esoto 26:34) E leai se tasi na faatagaina e ulu atu i lenā nofoaga paia ina ia taumafaina le manai sa teulilo ai. Peitaʻi, sa fetalai Iesu o le a taumafaina “le manai lilo” e ona soo faauuina o ē ua manumalo. I le pei o Keriso na muamua iā i latou, ua latou ulu atu, e lē “i le mea paia ua faia e lima, o le faatusa lea o le mea moni, a o le lagi lava.” (Eperu 9:12, 24) I lo latou toe faatutūina aʻe, latou te oofu ai i le lē pala ma le lē mafai ona oti​—o se sauniuniga ofoofogia a Ieova, ua faaata mai i le tuuina iā i latou o le “manai lilo” anagatā. Maʻeu se faaeaga ua maua e lenā vaega toʻaitiiti o ē manumalo!​—1 Korinito 15:53-57.

20, 21. (a) O le ā ua faaata mai i le tuuina atu o se maa sinasina i Kerisiano faauuina? (e) O le ā le faamoemoe ua faafiafiaina ai le motu o tagata e toʻatele, talu ai e na o le 144,000 maa sinasina?

20 E maua foʻi e i latou nei “le maa sinasina.” Sa faaaogā maa i le tuuina atu o se iʻuga faafaamasinoga, i fale faamasino i Roma. O le uiga o se maa sinasina o le taʻumamāina, a o le maa uliuli o lona uiga o le taʻusalaina, e masani lava i le oti. O le tuuina atu e Iesu o “le maa sinasina” i Kerisiano i Perekamo ua faaalia ai o lana iʻuga faafaamasinoga mo i latou e leai se agasala, āuliuli ma mamā. Peitaʻi atonu e iai se isi uiga o fetalaiga a Iesu. Sa faaaogā foʻi maa e pei o pepa faataga e ulu ai i faatasiga tāua, i aso o Roma. E ono faaalia mai foʻi la e le maa sinasina se mea e matuā tāua faapitoa lava mo se Kerisiano faauuina manumalo​—o le taliaina lea o ia i se nofoaga mamalu i le lagi i le faaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe. E na o le 144,000 maa faapena ua saunia.​—Faaaliga 14:1; 19:7-9.

21 Po o le uiga ea o lenei mea ua lē faitaulia oe pe afai o oe o se tasi o le motu o tagata e toʻatele o aumea tapuaʻi? E leai! E ui e lē maua le maa sinasina o le taliaina lea i le lagi, ae e mafai ona e sao mai le puapuaga tele ina ia auai i le galuega olioli o le toe faafoʻisia mai o le Parataiso i le lalolagi. O le a outou auai faatasi ma auauna faamaoni sa iai i anamuā o ē e toe faatutūina mai, ma i latou foʻi o isi mamoe o ē atonu na maliliu atu talu ai nei. Ona faasolo lava lea, ina maua e isi uma ua togiolaina se toetū i le ola i le lalolagi parataiso.​—Salamo 45:16; Ioane 10:16; Faaaliga 7:9, 14.

22, 23. O le ā le uiga o le igoa ua tusia i le maa ua tuuina atu i Kerisiano faauuina, ma o le ā le faalaeiauga e ao ona saunia e lenei mea?

22 O le ā le igoa fou ua tusia i le maa? O le igoa o se auala lea e mātaulia ai se tagata ma faaesea ai o ia mai isi tagata. E mauaina e nei Kerisiano faauuina le maa pe a mavae lo latou olaga i le lalolagi o avea ma ē manumalo. Ma le manino la, o le igoa i le maa o lona uiga, o lo latou faaeaga i le autasia faatasi ma Iesu i le lagi​—o se tulaga sili ona māfana o le auaunaga faatupu e ao ona talisapaia atoatoa ma faatinoina e na o i latou o ē fai ma tofi le Malo faalelagi. O le mea lea, o se igoa, po o se tofiga o se tulaga, “e lē iloa e se tasi ua na o lē ua maua.”​—Faatusatusa i le Faaaliga 3:12.

23 Maʻeu se faalaeiauga mo le vasega e pei o Ioane i le ʻfaalogo atu i le mea ua fetalai mai ai le Agaga i ekalesia’ ma faatatauina! Maʻeu foʻi le faalaeiauina ai o a latou aumea, le motu o tagata e toʻatele i lenei mea, ina ia auauna ma le faamaoni ma i latou a o mafai ona olioli i la latou mafutaga i inei i le lalolagi, ma auai ma i latou i le faalauiloaina o le Malo o Ieova!

[Faaopoopoga i lalo]

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 43]

O nei faamaoniga o tapuaʻiga faapaupau ua taatele lona salalau atu o loo faaalia i le Fale Mataaga o Pergamon i Perelini

[Ata i le itulau 45]

Sa teu lilo se vaega o le manai i le atolaau o le feagaiga. O le tuuina atu o le manai lilo faafaatusa o lona uiga ua maua e ē faauuina ua manumalo le ola e lē mafai ona oti

[Ata i le itulau 45]

O le maa sinasina e mo i latou ua talia i le faaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe