Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Mala a Ieova i Kerisiano Faatagāfai

O Mala a Ieova i Kerisiano Faatagāfai

Mataupu 21

O Mala a Ieova i Kerisiano Faatagāfai

Vaaiga 5—Faaaliga 8:1–9:21

Mataupu: O le iliga o pu e ono mai pu e fitu

Taimi o le faataunuuga: Mai le taimi na avea ai Keriso Iesu ma Tupu i le 1914 seʻia oo atu i le puapuaga tele

1. O le ā e tupu pe a tatalaina e le Tamaʻi Mamoe le faamaufaailoga lona fitu?

UA TAOFIA “matagi e fā” seʻia faamaufaailogaina le 144,000 o le Isaraelu faaleagaga ma faamaonia le motu o tagata e toʻatele mo le faasaoina. (Faaaliga 7:1-4, 9) Ae peitaʻi, a o leʻi oo mai lenā afā loulouā i le lalolagi, e ao foʻi ona faalauiloa sala tau faamasinoga a Ieova faasaga i le lalolagi a Satani! A o amata ona tatala e le Tamaʻi Mamoe le faamaufaailoga lona fitu ma o le faamaufaailoga mulimuli foʻi lea, atonu o loo matamata atu ma le naunautaʻi Ioane ina ia iloa le mea o le a faailoa mai. Lea la ua ia faamatala mai le mea na ia vaaia: “Ua tatalaina foʻi e le Tamaʻi Mamoe o lona fitu o faamaufaailoga, ona lologo ai lea o ē i le lagi pe atoa le vaeluagalemu o le itu aso e tasi. Na aʻu iloa foʻi agelu e toʻafitu o ē tutū i luma o le Atua, ua avatu foʻi iā te i latou pu e fitu.”​—Faaaliga 8:1, 2.

Le Taimi mo Tatalo Faatauanau

2. O le ā e tupu i le vaitaimi o le faalologo faafaatusa i le lagi i le vaeluagalemu o le itu aso e tasi?

2 O se faalologo mataʻina lenei! E mafai ona pei le vaeluagalemu o le itu aso e tasi po o le ʻafa itula, o se taimi umi pe a e faatalitali mo se mea e tupu. Ua lē toe lagona se mea e oo lava i viiga faifai pea i le lagi. (Faaaliga 4:8) Aiseā? Ua iloa atu e Ioane i le vaaiga le māfuaaga: “Ua sau foʻi le tasi agelu, ma tū mai i le fata faitaulaga, ua iā te ia le ipu auro e faamū ai mea manogi; ua avatu iā te ia mea manogi e tele, ina ia avatu ai atoa ma talosaga a le ʻau paia uma i luga o le fata auro ua i luma o le nofoālii. O le asu foʻi o le mea manogi ua i le lima o le agelu ua alu aʻe, atoa ma talosaga a le ʻau paia, i luma o le Atua.”​—Faaaliga 8:3, 4.

3. (a) O le ā ua faamanatu mai iā i tatou e le faamūina o mea manogi? (e) O le ā le fuafuaga o le faalologo i le vaeluagalemu o le itu aso e tasi i le lagi?

3 Ua faamanatu mai e lenei mea iā i tatou le faamūina o mea manogi i aso taʻitasi i le fale fetafaʻi i le olaga o tagata Iutaia ma, i tausaga mulimuli ane ai, i le malumalu i Ierusalema. (Esoto 30:1-8) O le taimi e faamūina ai mea manogi, e faatali tagata Isaraelu e lē ni faitaulaga i fafo o le mea paia, ma tatalo ai​—e mautinoa sa tatalo lē leoa i o latou loto​—i Lē sa alu atu i ai le asu o le mea manogi. (Luka 1:10) Ua vaaia nei e Ioane se mea e talitutusa ua tupu i le lagi. Ua fesootaʻi mea manogi o loo ofoina atu e le agelu ma “talosaga a le ʻau paia.” E pei ona iloa i se vaaiga muamua atu, na taʻua ai faapea e faaataina tatalo e mea manogi. (Faaaliga 5:8; Salamo 141:1, 2) E mautinoa, sa iai le faalologo faafaatusa i le lagi, ina ia maua le avanoa e lagonaina ai tatalo a le ʻaupaia o i le lalolagi.

4, 5. O ā taualumaga faatalafaasolopito ua fesoasoani iā i tatou e iloa ai le taimi e fetaui ma le faalologo faafaatusa i le vaeluagalemu o le itu aso e tasi?

4 Pe mafai ona tatou iloa le taimi na tupu ai lenei mea? Ioe, tatou te mafai, e ala i le iloiloina o faamatalaga o loo siʻomia ai le mataupu, faatasi ai ma taualumaga faatalafaasolopito i le tau amatamataga o le aso o le Alii. (Faaaliga 1:10) Sa ōgatasi lelei mea tutupu i le lalolagi, a o faagasolo le 1918 ma le 1919, ma le vaaiga ua faamatalaina i le Faaaliga 8:1-4. Mo le 40 tausaga a o lumanaʻi le 1914, sa faasilasila ai ma le faamalosi e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia—e pei ona sa taʻua ai Molimau a Ieova i lenā vaitaimi​—e faapea o le a iʻu taimi o Nuu Ese i le tausaga lenā. O mea na tutupu e puapuagatia ai i le 1914 na faamaonia ai e saʻo i latou. (Luka 21:24; Mataio 24:3, 7, 8) Ae toʻatele foʻi ē sa talitonu o le a aveina i latou mai lenei lalolagi i lo latou tofi faalelagi i le 1914. E leʻi tupu lenā mea. Na i lo lenā, sa latou onosaia sauāga ogaoga i vaitaimi o le Taua Muamua a le Lalolagi. Na maliu le uluaʻi peresitene o le Sosaiete o le Olo Matamata, o Charles T. Russell, iā Oketopa 31, 1916. Ae iā Iulai 4, 1918, na faafalepuipui ai i Atlanta, i Georgia, mo le tele o tausaga ona o ni tuuaʻiga sesē, le peresitene fou o Joseph F. Rutherford, ma isi sui e toʻafitu o le Sosaiete.

5 Sa lē mautonu Kerisiano faamaoni o le vasega e pei o Ioane. O le ā le isi mea sa finagalo le Atua iā i latou e fai? O afea e ave ai i latou i le lagi? Na iai se mataupu na faaulutalaina “Ua Iʻu le Seleselega​—O le ā e Ao Ona Sosoo Mai Ai?” i le lomiga o le Watch Tower o Me 1, 1919. Na atagia mai ai lenei tulaga lē mautinoa ma faalaeiauina ai tagata faamaoni ina ia faaauau ona tutumau, i le faaopoopo mai: “Matou te talitonu ua saʻo nei le faaupuga faapea, o le seleseleina o le vasega o le malo o se mea moni ua faataunuuina, ua faamaufaailogaina i latou uma i le taimi tatau ma ua tapunia le faitotoʻa.” I lenā vaitaimi faigatā, sa ō aʻe talosaga faatauanau a le vasega e pei o Ioane, e pei o le asu o mea manogi e tele. Ma na lagonaina a latou talosaga!

Lafoina Mai le Afi i le Lalolagi

6. O le ā e tupu pe a mavae le faalologo i le lagi, ma e tali mai ai i le ā?

6 Ua taʻuina mai e Ioane iā i tatou: “Ua tago foʻi le agelu i le ipu e faamū ai mea manogi, ua ia faatumuina ai i le afi ai le fata faitaulaga, ua lafo ifo ai i le lalolagi; ona i ai lea o leo, ma faititili, ma uila, ma le mafuiʻe.” (Faaaliga 8:5) Ina ua mavae le faalologo, ona iai lea o se gaoioiga faafuaseʻi mataʻina! Sa tupu lenei mea ina ia tali mai i talosaga a le ʻaupaia, talu ai na amata i se afi na aumaia mai le fata e faamū ai mea manogi. I tuā i le 1513 T.L.M., i le Mauga o Sinai, sa faailogaina ai le uaʻi mai o le silafaga a Ieova i ona tagata, e ala i faititili ma uila, o se leo tele, afi, ma se galulu o le mauga. (Esoto 19:16-20) O faailoaga tali faapena foʻi na lipotia mai e Ioane ua faailoa ai le uaʻi mai o Ieova i ana auauna i le lalolagi. Ae o le mea ua mātauina e Ioane ua tuuina mai i faailoga. (Faaaliga 1:1) E faapefea la i aso nei ona faamatalaina mea faafaatusa nei e pei o le afi, faititili, leo, o uila ma mafuiʻe?

7. (a) O le ā le afi faafaatusa sa amataina e Iesu i le lalolagi i le vaitaimi o lana faiva? (e) Sa amataina faapefea e uso faaleagaga o Iesu se afi i lotu ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni?

7 I se tasi mea na tupu, na fetalai ai Iesu i ona soo: “Ua ou sau e lafo le afi i le lalolagi.” (Luka 12:49) O le mea moni, sa ia amataina se afi. Sa faia e Iesu le Malo o le Atua ma finauga sili i luma o tagata Iutaia, e ala i lana talaʻiga maelega, ma na amataina ai e lea mea se finauga aasa i lenā nuu atoa. (Mataio 4:17, 25; 10:5-7, 17, 18) I le 1919, o uso faaleagaga o Iesu i le lalolagi, le vaega toʻaitiiti o Kerisiano faauuina, o ē na sao mai aso faigatā o le Taua Muamua a le Lalolagi, sa latou amataina se afi faapena i lotu na liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni. Iā Setema i le tausaga lava lenā, sa manino faamaoniga o le agaga o Ieova a o tauaofia ana Molimau faamaoni mai vaipanoa uma i Cedar Point, Ohio, i le Iunaite Setete o Amerika. O le taimi lea e leʻi leva ona faasaʻoloto mai le falepuipui Joseph F. Rutherford, ma ua lē o toe umi foʻi ae tuusaunoa mai i moliaga sesē uma e faasaga iā te ia. Peitaʻi na ia faafeiloaʻia ma le toʻa lenā tauaofiaga, i le faapea atu: “O le usiusitai atu i le poloaʻiga a lo tatou Matai, ma le iloaina o lo tatou faaeaga ma tiute ina ia tau faasaga i aa o mea sesē, ia ua leva ona noanoatia ai tagata, o la tatou galuega sa iai ma o loo iai pea, o le faasilasilaina lea o le malo faamamaluina o le Mesia o loo agaʻi mai.” O le mataupu autū lenā​—le Malo o le Atua!

8, 9. (a) Na faamatalaina mai faapefea e J. F. Rutherford le manatu ma faanaunauga o tagata o le Atua i le vaitaimi o tausaga faigatā o le taua? (e) Sa faapefea ona peiseaʻī ua lafo ifo le afi i le lalolagi? (i) Na tutupu faapefea faititili, leo, uila, ma mafuiʻe?

8 I le faasino atu i mea faigatā sa tutupu i tagata o le Atua i lenā taimi, na taʻua ai e le failauga: “Sa matuā leai se alofa o le osofaʻiga a le fili lea na faateʻia ai le toʻatele o le lafu faapelepele a le Alii ma lē toe gaoioi ai ona o le maofa, a o tatalo ma faatalitali atu i le Alii ina ia faasino mai lona finagalo. . . . E ui i lea taimi faalotovaivai, ae sa iai se faanaunauga aasa ina ia faalauiloa le feʻau o le malo.”​—Tagaʻi i le lomiga o le Watch Tower o Setema 15, 1919, itulau 280.

9 Sa faamalieina lenā faanaunauga i le 1919. I le tulaga faaleagaga, na amata se afi e lenei vaega toʻaitiiti maelega o Kerisiano, ina ua amataina se tauiviga o le talaʻiga i le lalolagi aoao. (Faatusatusa i le 1 Tesalonia 5:19.) Sa lafoina ifo se afi i le lalolagi i le uiga faapea, sa avea le Malo o le Atua ma finauga aasa, ma o loo faaauau pea ona faia faapea! Na suia le faalologo i leo malolosi, i le taʻuina atu o le feʻau o le Malo ma le manino. Ua taalili pei o faititili o matagi malolosi le logoina atu o lapataʻiga mai le Tusi Paia. Ua faapei o le feʻilafi o uila le susulu atu o le upu moni mai Afioga faavaloaga a Ieova, ma i le pei o se mafuiʻe malosi, ua lūlūina ai le siʻomaga faalotu seʻia oo lava i ona faavae. Sa iloa e le vasega e pei o Ioane e iai le galuega e ao ona fai. Ma ua faaauau ona faalauteleina ma le olioli tele lenā galuega seʻia oo mai i aso nei i le lalolagi ʻainā uma!​—Roma 10:18.

Sauniuni mo le Iliina o Pu

10. O le ā ua sauniuni agelu e toʻafitu e fai, ma aiseā?

10 Ua sosoo nei ma le faapea mai o Ioane: “O agelu e toʻafitu ua i ai pu e fitu, ua latou sauniuni e ili.” (Faaaliga 8:6) O le ā e uiga i ai le iliina o na pu? Sa faaaogā le iliina o pu i aso o Isaraelu e faailo ai aso tāua po o mea iloga e tutupu. (Levitiko 23:24; 2 Tupu 11:14) E faapena foʻi la i iligā pu nei sa faalogoina e Ioane, o le a uaʻi atu ai manatu i mataupu e sili ona tāua e iʻu ai i le ola po o le oti.

11. O le ā le galuega sauniuni i le lalolagi sa auai ai ma le pisi tele le vasega e pei o Ioane mai le 1919 e oo i le 1922?

11 A o sauni agelu e iliina na pu, e mautinoa sa latou avatuina foʻi faatonutonuga o se galuega sauniuni sa faia i le lalolagi. Sa pisi tele le vasega e pei o Ioane, lea ua toe faamalosia, mai le 1919 seʻia oo mai i le 1922, i le toe faamaopoopoina o le faiva i le lautele ma le fausiaina o fale e lolomi ai lomiga. I le 1919, sa amata faaaogā ai le mekasini The Golden Age, ua lauiloa i aso nei o le Ala Mai!, e fai ma “Tusi o Faamatalaga Moni, Faamoemoega, ma Talitonuga Maumauaʻi”​—o se mea faigaluega e pei se pu lea o le a faia se matafaioi autū i le faaalialiaina o aafiaga faapolotiki a lotu sesē.

12. O le ā ua faailoaina e iliga taʻitasi o pu, ua faamanatu mai ai iā i tatou le ā i aso o Mose?

12 E pei ona o le a tatou vaai nei i ai, ua faailoaina e iliga taʻitasi o pu se vaaiga mataʻina lea e aafia ai vaega o le lalolagi i ni mala mataʻutia. Ua faamanatu mai iā i tatou e nisi o nei mea, mala na aauina mai e Ieova e faasalaina ai tagata Aikupito i aso o Mose. (Esoto 7:19–12:32) O faailoaga ia o sala tau faamasinoga a Ieova i lenā nuu, ma na tatala ai le ala mo tagata o le Atua e sosola ai mai le nofo pologa. O mala ua vaaia e Ioane e faataunuuina ai se mea e talitutusa. Ae peitaʻi, e lē o ni mala moni. O ni faailoga o loo faaataina ai sala tau faamasinoga amiotonu a Ieova.​—Faaaliga 1:1.

Faailoaina le Vaega “Lona Tolu”

13. O le ā e tupu pe a ili uluaʻi pu e fā, ma o le ā le fesili ua lāgā ai i lenei mea?

13 E pei ona o le a tatou vaaia, pe a ili uluaʻi pu e fā, ona faapogaia ai lea o mala i “lona tolu o vaega” o le lalolagi, o le sami, o vaitafe ma puna o vai, ma puna o le malamalama o le lalolagi. (Faaaliga 8:7-12) O le vaega e tolu, e tusa o le vaega telē lenā o se mea, ae e lē o le mea atoa. (Faatusatusa i le Isaia 19:24; Esekielu 5:2; Sakaria 13:8, 9.) O lē fea la “lona tolu o vaega” o le a sili atu ona tatau i ai nei mala? Ua faatauasoina ma faaleagaina le vaega e sili ona toʻatele o tagata, e Satani ma lana fanau. (Kenese 3:15; 2 Korinito 4:4) Ua pei lava o le tulaga na faamatalaina e Tavita: “Ua latou ʻaloʻalo ese uma lava, ua leaga faatasi i latou; e leai se tasi ua amio lelei, e leai lava se tasi.” (Salamo 14:3) Ioe, ua lamatia tagata uma i le mauaina o se sala faafaamasinoga e lē lelei. Ae e iai se vaega e sili atu ona nofosala faapitoa lava. Sa tatau ona iloa lelei e le vaega e tasi​—le ʻvaega lona tolu’! O le ā lenā ʻvaega lona tolu’?

14. O le ā le vaega lona tolu faafaatusa ua mauaina ni feʻau o mala mai iā Ieova?

14 O lotu ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni! Sa aofia i lona siʻomaga pe ā o le tasi vae tolu o tagata, i tausaga amata mai le 1920 ma faasolo mai ai. O lotu nei na tulaʻi mai ona o le toʻatele na liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni​—o le liliu ese lenei na valoia e Iesu ma ona soo. (Mataio 13:24-30; Galuega 20:29, 30; 2 Tesalonia 2:3; 2 Peteru 2:1-3) Ua faapea mai taʻitaʻi o lotu ua liliu ese mai le upu moni o loo latou iai i le malumalu o le Atua, ma ua faia i latou lava ma faiaʻoga o le Faa-Kerisiano. Ae e matuā vala lava a latou aʻoaʻoga mai le upu moni o le Tusi Paia, ma ua latou faaauau ona taʻuleagaina le suafa o le Atua. Ona ua faaataina mai i latou e le lona tolu o vaega faafaatusa, ua maua ai e lotu ua vavae ese mai le upu moni ni feʻau e sili ona malolosi ma tumu i mala mai iā Ieova. E matuā lē maua lava e lenā vaega lona tolu o tagata se finagalo malie o le Atua!

15. (a) Pe o iliga taʻitasi o pu e faagata mai i se tausaga faapitoa? Faamatala. (e) O leo o ai ua faaopoopo atu i leo o le vasega e pei o Ioane i le faalauiloaina o sala faafaamasinoga a Ieova?

15 Ina ia ōgatasi ma le iai o le faasologa o iliga o pu, sa faamatilatila ai ni iʻugāfono faapitoa i tauaofiaga e fitu mai le 1922 e oo i le 1928. Ae e leʻi faagata ai le iliga o pu i na tausaga. O loo faaauau pea ona faaalialia ma le malosi auala amio leaga a lotu ua vavae ese mai le upu moni, a o faagasolo le aso o le Alii. E ao ona faalauiloa sala faafaamasinoga a Ieova i so o se mea, i atunuu uma, e ui lava i le ʻinoʻino mai ma sauāga i atunuu eseese. Ona oo mai ai loa lea o le iʻuga o le lalolagi a Satani. (Mareko 13:10, 13) Ma le fiafia lava, ua faaopoopo atu nei e le motu o tagata e toʻatele o latou leo i leo o le vasega e pei o Ioane, i le faia o na faalauiloaga pei ni faititili e fai ma mea tāua i le lalolagi aoao.

Susunuina le Lona Tolu o Vaega o le Lalolagi

16. O le ā e sosoo mai ai pe a ili e le agelu muamua lana pu?

16 I le lipoti mai e faatatau i agelu, ua tusi mai Ioane: “Ua ili foʻi e le agelu muamua le pu, ona i ai lea o le uatoʻa ma le afi ua fefiloi ma le toto, ua lafo ifo i le lalolagi; ona susunuina ai lea o lona tolu o vaega o laau, ma ua susunuina vao iti lauolaola uma lava.” (Faaaliga 8:7) E talitutusa le mea lenei ma le mala lona fitu i Aikupito, peitaʻi o le ā lona uiga mo o tatou aso?​—Esoto 9:24.

17. (a) O le ā ua faaataina e le upu “lalolagi” i le Faaaliga 8:7? (e) Ua susunuina faapefea lotu ua vavae ese mai le upu moni, le lona tolu o vaega o le lalolagi?

17 I le Tusi Paia, e masani ona faasino le upu “lalolagi” i tagata. (Kenese 11:1; Salamo 96:1) Talu ai o le mala lona lua ua i luga o le sami, lea e faatatau foʻi i tagata, e ao ai la ona faasino “le lalolagi” i le tulaga o tagata lea e foliga mai e mautū, lea ua fausia aʻe e Satani ma o le a faaumatia. (2 Peteru 3:7; Faaaliga 21:1) Ua faaalia e le vaaiga o le mala e faapea, ua susunuina le lona tolu o vaega o le lalolagi o lotu ua vavae ese mai le upu moni, i le vevela e mū ai, o le taʻusalaina lea e Ieova. Ua susunuina ona tagata iloga​—o loo tutū e pei ni laau i totonu o lotu​—e ala i le faalauiloaina i ai o sala faafaamasinoga a Ieova. E avea le faitau miliona o ona tagata lotu uma, pe afai e faaauau ona latou lagolagoina lotu ua vavae ese mai le Faa-Kerisiano moni, e pei o ni lau vao ua mū, ua mamago faaleagaga i le silafaga a le Atua.​—Faatusatusa i le Salamo 37:1, 2. *

18. Sa faalauiloaina faapefea le feʻau faafaamasinoga a Ieova i le tauaofiaga i Cedar Point i le 1922?

18 Ua tuuina mai faapefea lenei feʻau faafaamasinoga? E masani lava, e lē mai i le ʻaufailipoti a le lalolagi, lea e avea o se vaega o le lalolagi ma e masani ona upuleaga i “auauna” a le Atua. (Mataio 24:45) Sa faalauiloa mai i se auala iloga i le tauaofiaga taʻutaʻua lona lua a tagata o le Atua i Cedar Point, Ohio, iā Setema 10, 1922. Sa autasi ai i latou nei e talia ma le maelega tele se iʻugāfono ua faaulutalaina “O se Luʻi i Taʻitaʻi o le Lalolagi.” I ni faaupuga tuusaʻo, ua faailoa atu ai i le lalolagi faafaatusa i ona pō nei: “O le mea lea, matou te tālo atu ai i atunuu o le lalolagi, i o latou pule ma taʻitaʻi, i taʻitaʻi lotu uma o ituaiga uma o lotu o le lalolagi, o o latou soo ma ē o loo latou auaufaatasi, o pisinisi tetele ma le ʻaufaipolotiki taʻutaʻua, ina ia faaali mai i lumāmea a latou faamaoniga e taʻusaʻoina ai tulaga ua latou tutū ai, faapea e mafai ona latou faavaeina le filemu ma le tamaoaiga i luga o le lalolagi ma aumaia le fiafiaga i tagata. Ma o lo latou lē taulau i le faia o lenei mea, matou te valaauina ai i latou e faalogo mai i le mau mautinoa ua matou ofoina atu i le avea o ni molimau mo le Alii, ona tuu atu lea latou te taʻu maia pe moni la matou mau pe leai.”

19. O le ā le taʻutinoga sa avatu e tagata o le Atua i lotu ua vavae ese mai le upu moni e faatatau i le Malo o le Atua?

19 O le ā le taʻutinoga na ofoina atu e nei Kerisiano? E faapenei: “Matou te taofi ma faalauiloa e faapea o le malo o le Mesia o le vaifofō atoatoa lea mo gasegase uma o tagata, ma o le a aumaia ai le filemu i le lalolagi ma le finagalo malie i tagata, o le faanaunauga o atunuu uma; e faapea o i latou o ē gauaʻi atu i latou lava ma le loto malie i lana pulega amiotonu ua amataina nei, o le a faamanuiaina i le filemu e faavavau, le ola, le saʻolotoga ma le fiafiaga e lē uma.” I nei taimi sili ona leaga, ua lē taulau faiga malo a tagata, aemaise lava i lotu ua vavae ese mai le upu moni, i le foʻiaina o faafitauli o le lalolagi. Ua atili faaleoina ma le malosi lenā luʻi pei se pu e sili atu na i lo le 1922. Maʻeu le moni faapea o le Malo o le Atua i aao o lana Keriso manumalo ua na o lea le faamoemoe o tagata!

20. (a) O le ā le auala na faaleoina atu ai feʻau faafaamasinoga e le faapotopotoga o Kerisiano faauuina i le 1922 ma mulimuli mai ai? (e) O le ā na iʻu i ai lotu ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni mai le iliga o le pu muamua?

20 O lenei faalauiloaga ma isi lata mai nei, sa faaleo atu e ala i iʻugāfono, sāvali, tamaʻi tusi, tusi, mekasini, ma lauga, e ala mai le faapotopotoga o Kerisiano faauuina. O le iliga o le pu muamua na iʻu ai i le taia o lotu ua liliu ese mai le upu moni, e pei ua taia i se suāvai ua malō, o se uatoʻa o loo toʻulu ifo. Ua faaalialia lona nofosala i le toto ona o lana vaega i taua i le senituri lona 20. Ma ua faaalia le tatau iā te ia o le faailoaga aasa o le toʻasā o Ieova. Ua faaauau ona faaleo atu e le vasega e pei o Ioane faatasi ai ma le lagolagosua ua iai nei a le motu o tagata e toʻatele le iliga o le pu muamua, i le faauaʻiina atu o manatu i le silafaga a Ieova e faatatau i lotu ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni, e faapea ua fetaui mo le faaumatiaga.​—Faaaliga 7:9, 15.

E Pei se Mauga Mū

21. O le ā e tupu pe a ili e le agelu lona lua lana pu?

21 “Ua ili foʻi e lona toʻalua o agelu le pu, ona i ai lea peiseaʻī se mauga tele ua mū i le afi, ua lafo ifo i le sami; ona liu toto lea o lona tolu o vaega o le sami; ona mamate ai lea o lona tolu o vaega o mea ola o i le sami, atoa ma lona tolu o vaega o vaa ua faaumatia.” (Faaaliga 8:8, 9) O le ā ua faaatagia e lenei vaaiga e mataʻu ai?

22, 23. (a) O le ā le iʻugāfono e lē masalomia na oo mai o se iʻuga o le iliina o le pu lona lua? (e) O le ā ua faaataina e “lona tolu o vaega o le sami”?

22 Tatou te malamalama lelei i ai pe a iloiloina mea sa tutupu i le tauaofiaga o tagata o Ieova na faia i Los Angeles, Kalifonia, i le Iunaite Setete o Amerika, iā Aokuso 18-26, 1923. O le lauga autū i le afiafi o le Aso Toonai a J. F. Rutherford sa faamatuaina “Mamoe ma ʻOti.” Sa faailoaina mai ma le manino e faapea, o “mamoe” o tagata amiotonu na o le a fai ma tofi le vaega i le lalolagi o le Malo o le Atua. Sa faauaʻi atu manatu e se iʻugāfono na mulimuli mai ai, i le faatagāfai o “faifeʻau o lotu ua vavae ese mai le upu moni, ma ʻtagata iloga o a latou lafu,’ o ni tane faalelalolagi e malolosi a latou taaʻiga ona o tupe ma le faapolotiki.” Na valaauina ai le “mano o ē alolofa i le filemu ma le sololelei i lotu . . . ina ia vavae ese i latou lava mai faiga faalotu amiolētonu ua faaigoaina e le Alii o ʻPapelonia’” ma ia nonofo sauni i latou lava “e mauaina faamanuiaga o le malo o le Atua.”

23 E lē masalomia, na oo mai lenei iʻugāfono ona o le iʻuga o le iliina o le pu lona lua. O i latou e tali atu i le taimi e tatau ai i lenā feʻau, o le a vavaeeseina mai iā i latou na faamatalaina e Isaia i upu nei: “A o ē amio leaga e tusa i latou ma le sami ua sousou, e lē mafai ona toʻa filemu; a e lafoia aʻe e le suāsami le eleele ma le palapala.” (Isaia 57:20; 17:12, 13) O lea la, o “le sami” ua faaataina lelei ai faiga faaletagata lē toʻafilemu, lē mautū, ma le fouvale, lea e saveʻuina vevesi ma fouvalega. (Faatusatusa i le Faaaliga 13:1.) O le a oo mai le taimi o le a lē toe iai lenā “sami.” (Faaaliga 21:1) Ae i le taimi nei, faatasi ai ma le iliga o le pu lona lua, ua faaleoina mai ai e Ieova le iʻuga faafaamasinoga i lona tolu o vaega​—le vaega vaogatā o i le siʻomaga o lotu ua liliu ese mai le upu moni.

24. O le ā ua faaataina e le mea pei se mauga tele o loo mū ua lafoina i le sami?

24 Ua lafoina i lenei “sami” se mea e pei o se mauga tele o loo mū i le afi. I le Tusi Paia, e masani ona faaatagiaina e mauga faiga malo. Mo se faaaʻoaʻoga, ua faaata mai le Malo o le Atua o se mauga. (Tanielu 2:35, 44) Na oo ina avea Papelonia ma se “mauga ua mū.” (Ieremia 51:25) Ae o loo mū pea lenei mea e pei se mauga tele lea na vaaia e Ioane. Ua faaataina lelei e lona lafoina i le sami, le auala na avea ai le faafitauli o faiga malo i lea vaitaimi, ma ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi, ma finauga aasa i le va o tagata, aemaise lava i atunuu o lotu ua vavae ese mai le Faa-Kerisiano moni. Sa amata e Musolini le faa-Fasi (Fascism), i Italia. Na talia e Siamani le pulega faa-Nasi (Nazism) a Hitila, ae faataʻitaʻia e isi atunuu faiga eseese o pulega faasosalisi (socialism). Sa tupu se suiga atoatoa i Rusia, lea na aumaia ai e le fouvalega a le ʻau Bolshevik le uluaʻi setete faa-Komunisi, ma iʻu ai ina lē toe maua e taʻitaʻi o lotu ua vavae ese mai le upu moni le malosi ma le taaʻiga, i le mea sa avea muamua ma se tasi o o latou vaega malosi.

25. Sa faaauau faapefea ona avea faiga malo ma finauga aasa ina ua mavae le Taua Lona Lua a le Lalolagi?

25 Sa faamutaina taumafaiga faa-Fasi ma le faa-Nasi e le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ae na faaauau ona avea faiga malo ma finauga aasa, ma na faaauau e le sami faaletagata ona saveʻuina ma aumaia pulega fou fouvale. Sa faatūina nei pulega i le tele o nofoaga, e pei o Saina, Vietiname, Cuba, ma Nicaragua i le faitau sefulu o tausaga mulimuli ane ai i le 1945. I Eleni sa lē taulau ai se taumafaiga i le tulaga tautalatasi faafitafita. I Cambodia o se taumafaiga e faavae le pulega faa-Komunisi na iʻu i le maliliu ai o le silia i le lua miliona e tusa ai ma lipoti.

26. Ua faaauau faapefea e le “mauga tele ua mū i le afi” ona faatupu faafitauli i le sami o tagata?

26 Sa faaauau ona faatupu faafitauli e le “mauga tele ua mū i le afi” i le sami o tagata. Sa lipotia mai tauiviga i faiga malo i Aferika, atunuu o Amerika, Asia, ma motu o le Pasefika. O le tele o nei tauiviga o loo faia i atunuu o lotu ua vavae ese mai le upu moni, po o nofoaga ua taulamua ai misionare a ia lotu i faiga faavaega. Ua oo lava ina auai atu ma tau foʻi patele Katoliko Roma e avea o ni tagata o ʻaufaatupu faalavelave lalafi solo a Komunisi. I lea lava taimi, ua galulue ai vaega Porotesano faaevagelia i Amerika Tutotonu, ina ia tetee i le mea ua latou taʻua o le “aasa ma le leai o se tigā alofa o le fia pule” a Komunisi. Ae leai se mea o nei vevesi uma i le sami o tagata na aumaia ai le filemu ma le saogalemu.​—Faatusatusa i le Isaia 25:10-12; 1 Tesalonia 5:3.

27. (a) Ua faapefea ona avea ma toto le “lona tolu o vaega o le sami”? (e) Ua mamate faapefea le “lona tolu o vaega o mea ola o i le sami” ma ua faapefea ona tupu i “lona tolu o vaega o vaa”?

27 Ua faaalia e le iliga o le pu lona lua faapea e nofosala i le toto i latou o ē aafia i feteenaʻiga fouvale i faiga malo na i lo le gauaʻi atu i le Malo o le Atua. Ua matuā avea lava ma toto le “lona tolu o vaega o le sami” o lotu ua vavae ese mai le Faa-Kerisiano moni. O meaola uma lava o loo iai i totonu i inā ua mamate i le silasila a le Atua. E leai se faalapotopotoga o loo opeopea e pei o ni vaa i lea vaega lona tolu o le sami e mafaia ona ʻalofia le matuā faamalepeina. Maʻeu lo tatou fiafia i le faitau miliona o tagata e pei ni mamoe ua utagiaina nei le valaau e pei se leo o le pu, ina ia vavae ese mai iā i latou o loo lopala pea i le lotonuu e leai se aogā ma le nofosala i le toto o lenā sami!

Ua Paʻū se Fetu Mai le Lagi

28. O le ā e tupu pe a ili e lona toʻatolu o agelu lana pu?

28 “Ua ili foʻi e lona toʻatolu o agelu le pu, ona paʻū ai lea nai le lagi o le fetu tele, ua mū e pei o se sulu, ma ua paʻū ifo i lona tolu o vaega o vaitafe, atoa ma puna o vai. Ua igoa le fetu i le Oona; ona faaoonaina ai lea o lona tolu o vaega o vai, ua oti foʻi tagata e toʻatele i le vai, ina ua faaoonaina.” (Faaaliga 8:10, 11) E toe fesoasoani mai foʻi isi vaega o le Tusi Paia iā i tatou ina ia iloa pe faapefea ona faatatau lenei mau i le aso o le Alii.

29. O le ā na te faataunuuina le ata faafaatusa o “le fetu tele, ua mū e pei o se sulu,” ma aiseā?

29 Ua uma ona tatou faafetauia le faaataina o se fetu i feʻau a Iesu i faapotopotoga e fitu, lea e faaataina ai e fetu e fitu toeaina o faapotopotoga. * (Faaaliga 1:20) E ʻaināina e “fetu” faauuina, faatasi ai ma isi uma o le ʻaufaauuina, nofoaga i le lagi i se uiga faaleagaga mai le taimi e faamaufaailoga ai i latou i le agaga paia, e avea o se faailo o lo latou tofi faalelagi. (Efeso 2:6, 7) Ae peitaʻi, sa lapataʻia e le aposetolo o Paulo faapea e ō mai nai totonu o i latou nei e pei o ni fetu, ni tagata e liliu ese mai le upu moni, o tagata e fai vaega faalotu, o ē o le a taʻitaʻisesēina le lafu. (Galuega 20:29, 30) O le a iʻu lenei lē faamaoni i le anoanoaʻi o ē e toe liliu ese mai le upu moni. Ma o toeaina nei e paʻuʻū ese e faia aʻe ai se vaega tuufaatasi o le tagata o le agasala, lea o le a faamaualugaina e ia ia lava i se tulaga e pei o se atua i totonu o tagata. (2 Tesalonia 2:3, 4) Sa faataunuu lapataʻiga a Paulo ina ua aliaʻi mai i le lalolagi taʻitaʻi o lotu ua vavae ese mai le upu moni. O lenei vaega ua faaataina lelei mai e le faailoga o “le fetu tele, ua mū e pei o se sulu.”

30. (a) Ina ua tautala i le tupu o Papelonia o se tasi ua paʻū mai le lagi, o le ā sa uiga i ai? (e) O le ā e mafai ona faasino i ai se paʻū mai le lagi?

30 Ua vaaia e Ioane lenei fetu faapitoa o loo paʻū mai le lagi. E faapefea? Ua fesoasoani iā i tatou ni mea na tutupu i se tupu anamua ina ia malamalama ai. Na faapea atu Isaia i le tupu o Papelonia: “Oi! ua faapea ona paʻū mai le lagi o oe lē ua pupula, le atalii o le taeao; ua taia oe i lalo i le eleele, o oe sa faatoʻilaloina nuu ese.” (Isaia 14:12) Sa faataunuuina lenei valoaga ina ua faatoʻilaloina Papelonia e ʻautau a Kuresa, ma na paʻū faafuaseʻi ai lona tupu mai le pulea o le lalolagi i se toʻilalo faalumaina. O lea la, o se paʻū mai le lagi e mafai ona faasino i le lē toe iai o se tulaga maualuga ma paʻū atu i le lē faamamaluina.

31. (a) O anafea na paʻuʻū ai taʻitaʻi o lotu ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni mai se tulaga “faalelagi”? (e) Ua faapefea ona liua le vai na tufaina atu e le ʻautaʻitaʻi lotu e fai ma vai “oona,” ma o ā iʻuga i le toʻatele?

31 Ina ua avea taʻitaʻi o lotu ua liliu ese mai le upu moni ma ē tetee i le Faa-Kerisiano moni, na latou paʻuʻū mai ai i le tulaga maualuga “faalelagi” na faamatalaina e Paulo i le Efeso 2:6, 7. Na i lo le ofoina atu o vai magalo o le upu moni, sa latou tufaina atu mea “oona,” o pepelo oona e pei o le afi i seoli, pulekatolio, le Tasitolu, ma le iʻuga tuupōina. Ua faapea foʻi i lo latou taʻitaʻia atu o atunuu i taua, ma le lē mafai ona latou avea o ni auauna amio mamā a le Atua. O le ā le iʻuga? O le faaoonaina faaleagaga o tagata ua talitonu i na tala pepelo. E talitutusa le mea na tupu iā i latou ma le mea na tupu iā Isaraelu lē faamaoni o aso o Ieremia, o ē na fetalai i ai Ieova: “Faauta, ou te fafaga iā te i latou, i le laena, ma faainu iā te i latou i le vai oona; auā o perofeta o Ierusalema ua oo atu ai le amio faalēmataʻu i le nuu uma.”​—Ieremia 9:15; 23:15.

32. O anafea na manino ai le paʻū o lotu ua liliu ese mai le upu moni mai le lagi faaleagaga, ma sa aumaia faapefea lea mea i se auala olaola?

32 Sa oo ina manino lenei paʻū mai le lagi faaleagaga i le tausaga e 1919, ina ua tofiaina le vaega totoe toʻaitiiti o Kerisiano faauuina, na i lo taʻitaʻi o lotu ua liliu ese mai le upu moni, ina ia tausia manaʻoga o le Malo. (Mataio 24:45-47) Ae mai le 1922 sa toe matilatila ai lenā paʻū ina ua toe faafouina e lenei vaega o Kerisiano la latou tauiviga, e faaalialia tuusaʻo ai sesē o taʻitaʻi o lotu ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni.

33. O le ā le faaalialia faalauaʻitele o taʻitaʻi o lotu ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni na faia i le tauaofiaga i Columbus, Ohio, i le Iunaite Setete o Amerika i le 1924?

33 Sa matilatila i lenei mea le faalauiloaga na faia i le mea na faamatala e le mekasini o le Golden Age e faapea o “le tauaofiaga silisili a Tagata Aʻoga o le Tusi Paia.” O lenei tauaofiaga na tauaofia i Columbus, Ohio, iā Iulai 20-27, 1924. E leai se faalētonu o le faatonutonuga a le agelu lea na iliina le pu lona tolu, sa taliaina ai se iʻugāfono malosi ma mulimuli ane faasalalauina ni kopi e 50 miliona o se sāvali. Sa lomiaina i le ulutala Ecclesiastics Indicted (Moliaina Taʻitaʻi Lotu). Sa faaalia e se tamaʻi ulutala le mataupu: “Feteenaʻi le Fanau o le Folafolaga ma le Fanau a le Gata.” O le Moliaga lava ia na faaalialia ai i lumāmea taʻitaʻi o lotu ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni, i mataupu e pei o lo latou faaaogā o taʻu maualuluga faalotu, lo latou faatāua o tagata faipisinisi tetele ma le ʻaufaipolotiki iloga e avea ma tagata autū o a latou lafu, o o latou faanaunauga e fia viia i luma o tagata, ma lo latou mumusu e talaʻi i tagata le feʻau o le Malo o le Mesia. Na faamamafaina mai ai faapea ua poloaʻiina e le Atua Kerisiano uma tuuina atu ina ia faalauiloa “le aso e taui ai ma sui e lo tatou Atua; e faamatalaloto i ē faanoanoa uma lava.”​—Isaia 61:2.

34, 35. (a) O le ā ua tupu i le malosi ma taaʻiga a taʻitaʻi lotu talu mai ona amata ili e le agelu lona tolu lana pu? (e) O le ā se lumanaʻi o iai mo taʻitaʻi o lotu ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni?

34 Talu mai le taimi na ili ai e le agelu lona tolu lana pu, ua lē o toe iai le ituaiga o pule lea sa iai a taʻitaʻi lotu i tagata. I aso nei, e toʻaitiiti lava nisi o na taʻitaʻi lotu o loo iā i latou pea le pule e pei ni atua, e pei ona sa iai i senituri ua mavae. Ona o le talaʻiga a Molimau a Ieova ua toʻatele tagata ua oo ina latou iloa o le tele o aʻoaʻoga a taʻitaʻi lotu e faaleagaina ai faaleagaga​—e “oona.” E lē gata i lea, ua tau leai se malosi o le tulaga pule o taʻitaʻi lotu i Europa i mātū, ae i isi atunuu, ua maumauaʻi le malo e faaitiitia taaʻiga a taʻitaʻi lotu. I itu o iai le Lotu Katoliko i Europa ma i Amerika, ua matuā matagā ma taʻuvalea talaaga o taʻitaʻi lotu ona o a latou amioga e mataʻutia le matagā i mea tautupe, i polotiki, ma a latou amioga lē mamā. Ua amata atu lava i le taimi lenei, ona faasolo ina leaga tele lo latou tulaga, auā ua toe o se aga ona latou ʻafu loa lea i le iʻuga leaga lava e tasi lea o le a ʻafu uma ai tagata o isi foʻi lotu sesē.​—Faaaliga 18:21; 19:2.

35 E leʻi uma le faamalaiaina e Ieova o lotu ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni. Manatu i le mea e tupu pe a uma ona ili le pu lona fā.

Le Pōuliuli!

36. O le ā e tupu pe a uma le iliina e lona toʻafā o agelu o lana pu?

36 “Ua ili foʻi e lona toʻafā o agelu le pu, ona taia ai lea o lona tolu o vaega o le lā, ma lona tolu o vaega o le masina, atoa ma lona tolu o vaega o fetu, ina ia faapouliuligia o lona taʻitolu o latou vaega, e leʻi malamalama foʻi o lona tolu o vaega o le ao, ua faapea foʻi ma le pō.” (Faaaliga 8:12) O le mala lona iva i luga o Aikupito o se mala o le pōuliuli moni. (Esoto 10:21-29) Ae o le ā lenei pōuliuli faafaatusa lea e oo mai ina ia faamalaia ai tagata?

37. Na faamatalaina faapefea e aposetolo o Peteru ma Paulo le tulaga faaleagaga o i latou i fafo atu o le faapotopotoga Kerisiano?

37 Sa taʻu atu e le aposetolo o Peteru i uso talitonu e faapea, i le tulaga faaleagaga, o lea sa latou iai i le pōuliuli a o leʻi avea i latou ma Kerisiano. (1 Peteru 2:9) Sa faaaogā foʻi e Paulo le upu “pōuliuli” e faamatala ai le tulaga faaleagaga o i latou i fafo atu o le faapotopotoga Kerisiano. (Efeso 5:8; 6:12; Kolose 1:13; 1 Tesalonia 5:4, 5) Ae faapefea i latou i lotu ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni, o ē faapea mai e talitonu i le Atua, ma latou te talia Iesu e avea ma o latou Faaola?

38. O le ā le mea moni ua faaleo mai e le agelu lona fā, e faatatau i le “malamalama” o lotu ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni?

38 Sa fetalai Iesu, o le a mātaulia Kerisiano moni e ala i uiga latou te fuaina mai, ma e toʻatele e faapea mai o i latou o ona soo, ae o le a avea ma “ē fai amio leaga.” (Mataio 7:15-23) So o se tasi lava e mātauina uiga o loo fua mai e le tasi vae tolu o le lalolagi lea e fai aʻe ai lotu ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni, e mautinoa e ioe mai, o loo tau tagotago lotu i le tele o le pōuliuli faaleagaga. (2 Korinito 4:4) Ua sili atu ona tuuaʻia nei lotu, ona ua faapea mai o latou o lotu Kerisiano. Ua tatau ai la le faaleoina mai e le agelu lona fā o le mea moni faapea, o le “malamalama” lea e iai i lotu ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni, e mautinoa o le pōuliuli. Ma o lona “malamalama” e faa-Papelonia​—e lē faa-Kerisiano.​—Mareko 13:22, 23; 2 Timoteo 4:3, 4.

39. (a) Na faamatalaina faapefea e le iʻugāfono na taliaina i le tauaofiaga i le 1925, le malamalama sesē o lotu ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni? (e) O le ā le isi faaalialia i lumāmea na faia i le 1955?

39 I le ōgatasi ma le faalauiloaga faalelagi, sa tauaofia ai se motu o tagata o le Atua i le tauaofiaga i Indianapolis, i Indiana, i le Iunaite Setete o Amerika, iā Aokuso 29, 1925, ma taliaina ai mo le faasalalauina se iʻugāfono manino na faaulutalaina “Le Feʻau o le Faamoemoe.” Na toe tufatufaina ai foʻi ni kopi e 50 miliona i le tele o gagana. Sa faamatalaina mai ai le malamalama sesē o loo faasusulu atu e le ʻaufaipisinisi mataitupe, o taʻitaʻi faapolotiki, ma taʻitaʻi lotu; o le iʻuga, ua ʻpaʻuʻū atu ai tagata i le pōuliuli.’ Ona faasino atu lea i le Malo o le Atua, o le faamoemoe moni lenā mo le mauaina o “faamanuiaga o le filemu, tamaoaiga, soifua mālōlōina, ola, saʻolotoga ma le fiafiaga e faavavau.” Sa manaʻomia le lototele mo le ʻau toʻaitiiti o Kerisiano faauuina e faalauiloa ai na feʻau faasaga i le faalapotopotoga tele a lotu ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni. Ae ua latou tausisi pea i le faia faapea talu mai lava le 1920 e oo mai nei. E lē gata i lea, i le 1955, na faaalialia atili ai i lumāmea le vasega o taʻitaʻi lotu e ala i le faasalalauina i le lalolagi aoao o se tamaʻi tusi i gagana e tele na faaulutalaina Christendom or Christianity​—Which One Is “the Light of the World”? (Le Faa-Kerisiano Faatagāfai ma le Faa-Kerisiano Moni​—O Lē Fea “le Malamalama o le Lalolagi”?) I aso nei, ua matuā aliali le pepelo o lotu ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni, ua manino lelei i ai le toʻatele o tagata i le lalolagi. Ae o loo faaauau pea ona faaalialia i lumāmea e tagata o Ieova le tulaga tonu o nei lotu: o se malo o le pōuliuli.

Se Aeto o Loo Lele

40. O le ā na faaalia e iliga o pu e fā i le tulaga e ao ona iai lotu ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni?

40 O nei uluaʻi iliina o pu e fā na iʻu moni lava i le faaalialia i lumāmea o le tulaga faatafunaina ma le malaia o lotu ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni. Sa faaalialia i lumāmea lana vaega o “le lalolagi” lea ua tatau i ai le sala faafaamasinoga a Ieova. O ana faiga malo fouvale o loo mapuna aʻe i ona nuu ma isi nofoaga, sa avea ma lamatiaga i le ola faaleagaga. Sa matuā manino mai le tulaga paʻū o ona taʻitaʻi lotu, ma sa faaalialia i lumāmea ina ia mafai ai ona iloa e tagata uma le pōuliuli o lona tulaga faaleagaga. E moni lava, o lotu ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni, o le vaega pito sili lea ona tuuaʻia o le lalolagi a Satani.

41. Ina ua vasaʻi le faasologa o le iliga o pu, o le ā ua vaaia ma faalogoina e Ioane?

41 O ā isi mea e sili atu e ao ona faaalia? A o tatou leʻi maua le tali o lenei fesili, ua vasaʻi laʻitiiti le faasologa o iliga o pu. Ua faamatala mai e Ioane le mea na sosoo ai ona ia vaaia: “Na ou iloa, ma ou faalogo i le aeto ua lele i le taulotoaʻiga o le lagi, ua faapea mai ma le leo tele, ʻAuē, auē, auē i ē o nonofo i le lalolagi, ona o isi iligāpu a agelu e toʻatolu o le a ilia mai.”​—Faaaliga 8:13.

42. O le ā e ono faaata mai e se aeto o loo lele, ma o le ā lana feʻau?

42 O loo lele maualuga i le lagi se aeto, ina ia mafai ai ona iloa atu e tagata mai tuluʻiga uma. E lelei tele le vaai a se aeto, e mafai ona ia iloa lelei atu ni mea po o le ā lava le mamao. (Iopu 39:29) O se tasi o kerupi e fā lea o loo siʻosiʻomia le nofoālii o le Atua, sa faaataina mai e se aeto o loo lele. (Faaaliga 4:6, 7) Pe o le kerupi lava lenei po o se isi auauna silasila mamao a le Atua, ae o loo ia faalauiloaina leotele se feʻau malosi: “Auē, auē, auē”! Ua tatau nei ona uaʻi atu tagata o loo ʻaināina le lalolagi, a o ili mai pu e tolu o loo totoe; o na iligā pu uma taʻitasi e fesootaʻi atu i auē taʻitasi nei.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 17 I le faaeseesega, ua faaalia e le Faaaliga 7:16 faapea e lē maua e le motu o tagata e toʻatele le vevela o le aasa o le taʻusalaina e Ieova.

^ pala. 29 A o faaataina e fetu e fitu i le aao taumatau o Iesu ovasia faauuina i le faapotopotoga Kerisiano, o toeaina i le tele o faapotopotoga e tusa ma le 100,000 i le lalolagi i aso nei o nisi o le motu o tagata e toʻatele. (Faaaliga 1:16; 7:9) O le ā lo latou tulaga? Talu ai latou te maua lo latou tofiga e ala i le agaga paia e auala i le vasega o le auauna faamaoni ma le mafaufau faauuina, e mafai la ona faapea atu o i latou nei o loo i lalo o le aao taumatau o le faatonutonuga a Iesu, ona o i latou foʻi o ana leoleo mamoe lagolago. (Isaia 61:5, 6; Galuega 20:28) Latou te lagolagoina “fetu e fitu” i le uiga faapea latou te auauna i nofoaga e lē o iai ni uso agavaa faauuina.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Siata i le itulau 139]

Ua Faaalia le Oona o Vai a Lotu ua Liliu Ese Mai le Upu Moni

Talitonuga ma Amioga a Lotu O Aʻoaʻoga Moni

ua Liliu Ese Mai le Upu Moni a le Tusi Paia

E lē tāua le suafa o le Atua: Na tatalo Iesu ina ia

“O le faaaogāina o so o se igoa faapaiaina le suafa o le Atua.

patino mo le Atua e toʻatasi Na taʻua e Peteru: “E iʻu foʻi

. . . e matuā lē talafeagai lava ina faaolaina o i latou uma lava

mo le faatuatuaga aoao a le Lotu o ē valaau atu i le suafa o [o

Kerisiano.” (Upu Tomua i le Ieova].” (Galuega 2:21;

Revised Standard Version) Ioelu 2:32; Mataio 6:9;

Esoto 6:3; Faaaliga 4:11; 15:3; 19:6)

O le Atua o se Tolutasi: Ua faapea mai le Tusi Paia o

“O le Atua le Tamā, o le Atua Ieova e sili i lo Iesu ma o le

le Alo, ma le Atua le Agaga Atua, ma o le ulu o Keriso.

Paia, ae peitaʻi e lē toʻatolu (Ioane 14:28; 20:17; 1 Korinito 11:3)

ni Atua ae toʻatasi le Atua.” O le agaga paia o le

(The Catholic Encyclopedia, malosi galue o le Atua.

lomiga 1912) (Mataio 3:11; Luka 1:41;

Galuega 2:4)

E lē mafai ona oti le agaga o E leai se agaga o le tagata e

le tagata: “Pe a maliu le tagata ola pea. I le taimi o le maliu

ona alu ese lea o lona agaga mai e muta ai le iloa mafaufau pe

le tino. E pala . . . lona tino lagona e le tagata o se mea, ma

. . . Peitaʻi ane, e lē oti le toe foʻi i le efuefu i le mea

agaga o le tagata.” (What na faia mai ai. (Kenese 2:7; 3:19;

Happens After Death?, o Salamo 146:3, 4;

se lomiga Katoliko Roma) Failauga 3:19, 20; 9:5, 10;

Esekielu 18:4, 20)

E faasalaina pe puapuagatia O le totogi o le agasala o le

tagata amioleaga pe a mavae le oti, ae e lē o le faapuapuaga-

oti i seoli: “E tusa ai ma tu tiaina ae lē oti. (Roma 6:23)

ma masani o talitonuga faa- E mālōlō le tagata oti e lē iloa

Kerisiano, o seoli o se nofoaga se mea i Seoli, e faatalitali

o le puapuagatia tele ma le tigā ai i se toetū. (Salamo 89:48;

e lē uma.” (The World Book Ioane 5:28, 29; 11:24, 25;

Encyclopedia, lomiga o le 1987) Faaaliga 20:13, 14)

“O le taʻu Puluvaga Fafine ua Na pau lava le puluvaga i le va

faatatauina i Lo Tatou o le Atua ma tagata o Iesu.

Tamaʻitaʻi.” (New Catholic (Ioane 14:6; 1 Timoteo 2:5;

Encyclopedia, lomiga o le 1967) Eperu 9:15; 12:24)

E tatau ona papatisoina pepe: O le papatisoga e mo i latou o

“Mai lava i le amataga sa faia ē ua fai ma soo ma aʻoaʻoina

ai e le Lotu le Sauniga o le ina ia usitai i poloaʻiga a

Papatisoga o pepe. E lē gata na Iesu. Ina ia agavaa mo le

manatu i lenei faiga e fetaui ma papatisoga, e ao i se tagata

talitonuga faalotu, ae sa aʻoaʻo- ona malamalama i le Afioga a le

ina foʻi e matuā manaʻomia lava Atua ma faaalia le faatuatua.

mo le faaolataga.” (New Catholic (Mataio 28:19, 20; Luka 3:21-23;

Encyclopedia, lomiga o le 1967) Galuega 8:35, 36)

O le tele o lotu ua vaevaeina Sa avea Kerisiano uma i le

i se vasega o le ʻaulotu ma se uluaʻi senituri ma faifeʻau

vasega o taʻitaʻi lotu, ia e ma sa faia ni sao i le talaʻiga

lauga atu ma vaaia le ʻaulotu. o le tala lelei. (Galuega 2:17,18;

E masani lava ona avatu i taʻi- Roma 10:10-13; 16:1) E

taʻi lotu se totogi e taui ai tatau i se Kerisiano ona “ave

la latou auaunaga ma ua faamaua- fua,” e lē totogia. (Mataio 10:7, 8)

lugaina i le ʻaulotu e ala i Sa matuā faasā e Iesu le

taʻu e pei o le “Faafeagaiga,” faaaogāina o taʻu faalotu.

“Tamā,” “Ao o Faalupega” po o (Mataio 6:2; 23:2-12;

“Lana Afioga Mamalu.” 1 Peteru 5:1-3)

Faatusa, tupua ma koluse ua E ao i Kerisiano ona sosola ese

faaaogā i tapuaʻiga: “O faatusa mai i ituaiga uma o ifo i tupua,

. . . o Keriso, o le Tinā Taupou e aofia ai le mea ua taʻua o le

o le Atua, ma isi tagata paia, e tapuaʻi i le Atua e ui atu i ni

ao ona . . . teuina i falesā ma faatusa. (Esoto 20:4, 5;

ia avatu i ai le faaaloalo ma le 1 Korinito 10:14; 1 Ioane 5:21)

mamalu e tatau ai iā i latou.” Latou te tapuaʻi i le Atua e lē

(Faalauiloaga a le Fono a Trent i le tino mai o mea, i le agaga

[1545-1563]) ma le upu moni. (Ioane 4:23, 24;

2 Korinito 5:7)

Ua aʻoaʻoina tagata lotu e Sa talaʻia e Iesu le Malo o le

faapea o le a faataunuuina le Atua, ae e lē o ni faiga

finagalo o le Atua e ala i polo- faapolotiki, e avea o le faamoemoe

tiki. Sa taʻua e le katinale ua mo tagata. (Mataio 4:23; 6:9, 10)

maliu o Spellman: “E na o le Sa ia teena le aafia i

tasi lava le auala i le filemu polotiki. (Ioane 6:14,15)

. . . , le ala autū o le faatemo- O lona Malo sa lē o se vaega

kalasi.” Ua lipotia mai e tala o lenei lalolagi; o le mea lea,

le aafia o lotu i polotiki a le o ona soo e ao ona lē ni o le

lalolagi (e oo lava i fouvalega) lalolagi. (Ioane 18:36; 17:16)

ma lana lagolagosua i le Malo Sa lapataʻi mai Iakopo e

Aufaatasi faapea o “le faamoemoe faatatau i le faauō ma le

mulimuli lea o le loto gatasi ma lalolagi. (Iakopo 4:4)

le filemu.”

[Ata i le itulau 132]

O le tatalaina o faamaufaailoga e fitu e sosoo ai ma le iliina o pu e fitu

[Ata i le itulau 140]

“Se Luʻi i Taʻitaʻi o le Lalolagi” (1922)

Sa fesoasoani lenei iʻugāfono e faasalalau faalauaʻitele ai mala a Ieova faasaga i “le lalolagi”

[Ata i le itulau 140]

“Se Lapataʻiga i Kerisiano Uma” (1923)

Sa faalauiloa atu i le atulaulau e lenei iʻugāfono sala faafaamasinoga a Ieova faasaga i le “lona tolu o vaega o le sami”

[Ata i le itulau 141]

“Ua Molia Taʻitaʻi Lotu” (1924)

Na fesoasoani le tufatufaina o lea sāvali e faailoa atu ai i tagata ua paʻū le “fetu” a taʻitaʻi o lotu ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni

[Ata i le itulau 141]

“Feʻau o le Faamoemoe” (1925)

O lenei iʻugāfono sa faaaogā e faaalialia ai i lumāmea puna o le malamalama faatagāfai a lotu ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni, o puna o le pōuliuli