Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Peseina le Pese Fou o le Manumalo

Peseina le Pese Fou o le Manumalo

Mataupu 29

Peseina le Pese Fou o le Manumalo

Vaaiga 9—Faaaliga 14:1-20

Mataupu: O loo faatasi le 144,000 ma le Tamaʻi Mamoe i le Mauga o Siona; faaleoina atu faasilasilaga a agelu i le lalolagi; ua seleseleina seleselega

Taimi o le faataunuuga: Mai le 1914 e oo atu i le puapuaga tele

1. O le ā ua uma ona tatou iloa e tusa ai o le Faaaliga mataupu e 7, 12, ma le 13, ma o le ā o le a tatou iloaina nei?

MAʻEU le faalaeiauina i le liliu atu i le isi vaaiga a Ioane e sosoo mai ai! I le eseesega ma faalapotopotoga e pei o ni manu feʻai uigaese a le tarako, ua tatou vaaia ai nei auauna faamaoni a Ieova ma a latou gaoioiga i le vaitaimi o le aso o le Alii. (Faaaliga 1:10) Ua uma ona faailoa mai e le Faaaliga 7:1, 3 iā i tatou o loo taofia matagi e fā o le faaumatiaga seʻia faamaufaailogaina uma nei auauna faauuina e 144,000. Ua faalauiloa mai e le Faaaliga 12:17 ua avea i latou nei “ua totoe o lana fanau [le fanau a le fafine]” ma taulaʻiga faapitoa o osofaʻiga a Satani, le tarako, i lenā vaitaimi. Ma ua faaata manino mai e le Faaaliga mataupu e 13 ni faalapotopotoga faapolotiki ua faatutūina e Satani i le lalolagi ina ia aumaia ai omiga ogaoga ma sauāga faamoʻamoʻa i auauna faamaoni a Ieova. Peitaʻi e lē mafai ona suia e lenā fili sili fuafuaga a le Atua! O le a tatou iloaina nei faapea e ui lava i gaoioiga a Satani e faaleagaina ai, ae ua aoaoina uma ma le manumalo le 144,000.

2. O le ā le faataʻimuaga o se iʻuga fiafia ua aumaia e Ioane iā i tatou i le Faaaliga 14:1, ma o ai le Tamaʻi Mamoe?

2 Ua tuuina atu iā Ioane ma le vasega e pei o Ioane o loo faatasi ma ia i aso nei le faataʻimuaga o lenā iʻuga fiafia: “Na aʻu iloa, faauta foʻi, ua tū mai le Tamaʻi Mamoe i le mauga o Siona, ua faatasi foʻi ma ia tagata e selau afe ma afe e fā sefulu ma le fā o afe, ua tusia [“lona suafa ma,” NW] le suafa o lona Tamā i o latou muaulu.” (Faaaliga 14:1) E pei ona ua tatou vaaia, o lenei Tamaʻi Mamoe o Mikaele lava lenā o lē na faamamāina le lagi e ala i le lafoina ifo o le Tiapolo ma ana temoni. O ia o le Mikaele lea ua faamatalaina e Tanielu e faapea “o lē na te tulaʻi ona o tagata o lou nuu [o le nuu o le Atua]” a o ia sauni e “tulaʻi” ina ia faaooina mai sala faafaamasinoga amiotonu a Ieova. (Tanielu 12:1; Faaaliga 12:7, 9) Talu mai le 1914, o loo tū ai i le Mauga o Siona lenei Tamaʻi Mamoe a le Atua na ia faataulagaina ia lava, ina ia avea ma Tupu faa-Mesia.

3. O fea “le mauga o Siona” lea o loo ʻtutū’ ai le Tamaʻi Mamoe ma le 144,000?

3 Ua pei lava ona valoia mai e Ieova: “A o aʻu, ua ou faauuina laʻu Tupu i luga o Siona loʻu mauga paia.” (Salamo 2:6; 110:2) Ua lē o toe faasino atu lenei mea i le Mauga o Siona faalelalolagi, le laufanua o Ierusalema faalelalolagi, le aai lea sa masani ona pule ai tupu mai le gafa o Tavita. (1 Nofoaiga a Tupu 11:4-7; 2 Nofoaiga a Tupu 5:2) E leai, auā ina ua mavae le maliu o Iesu ma lona toe faatūina i le 33 T.A., sa faatūina ai e avea o se maa tulimanu faavae i le Mauga o Siona faalelagi, le nofoaga faalelagi lea ua fuafuaina e Ieova ina ia faatūina ai le “aai o le Atua soifua, o Ierusalema faalelagi.” O le mea lea, o “le mauga o Siona” i inei ua faaata mai ai le tulaga faaeaina o Iesu ma ē ua suli faatasi ma ia, o ē ua faia aʻe ai le Ierusalema faalelagi, o le Malo lea. (Eperu 12:22, 28; Efeso 3:6) O le tulaga tautupu faamamaluina lea e faamaualugaina ai e Ieova i latou i le vaitaimi o le aso o le Alii. I le gasologa o senituri, ua tulimataʻi ai ma le naunautaʻi e Kerisiano faauuina, o ni “maa ola,” le tutū i luga o lenā Mauga o Siona faalelagi, ua aufaatasi ma le Alii faamamaluina o Iesu Keriso i lona Malo faatupu.​—1 Peteru 2:4-6; Luka 22:28-30; Ioane 14:2, 3.

4. E faapefea ona tutū uma le 144,000 i le Mauga o Siona?

4 Ua vaaia e Ioane e lē gata o Iesu, ae o le vaega atoa o le 144,000 o suli uma o le Malo faalelagi o loo tutū i le Mauga o Siona. I le taimi na amata mai ai le vaaiga, o le toʻatele o le 144,000 ua uma ona ō i le lagi, ae e lē o i latou uma. Mulimuli ane i le vaaiga lava lea e tasi, na iloa ai e Ioane e iai nisi o le ʻaupaia e ao ona tutumau pea ma maliliu ma le faamaoni. (Faaaliga 14:12, 13) Ma le mautinoa lava la, o loo iai pea nisi o le 144,000 i le lalolagi. E faapefea la ona vaaia e Ioane i latou uma o loo tutū faatasi ma Iesu i le Mauga o Siona? * I le uiga e faapea, i le avea ai ma tagata o le faapotopotoga o Kerisiano faauuina, o i latou ia i le taimi nei, “ua oo . . . i le mauga o Siona, ma le aai o le Atua soifua, o Ierusalema faalelagi.” (Eperu 12:22) I le pei o Paulo a o iai pea o ia i le lalolagi, ua uma ona faatutūina i latou​—i se uiga faaleagaga​—ina ia faatasia ma Keriso Iesu i ni tulaga faalelagi. (Efeso 2:5, 6) E faaopoopo i ai, i le 1919, sa latou tali atu ai i le valaaulia, “Inā ō mai ia i luga nei,” ma i se uiga faafaatusa ua “ō aʻe ai . . . i le lagi i le ao.” (Faaaliga 11:12) E tusa ai ma nei mau, ua mafai ai ona tatou iloa, o le 144,000 uma lava, o loo iai i le Mauga o Siona faatasi ma Iesu Keriso, i se uiga faaleagaga.

5. O suafa o ai ua tusia i muaulu o le 144,000, ma o le ā le uiga tāua o suafa taʻitasi?

5 E leai se vaega a le 144,000 o faia i le ʻau tapuaʻi a le manu feʻai, o ē ua faailogaina i le numera faafaatusa o le 666. (Faaaliga 13:15-18) E ese mai lea tulaga, ua tusia i muaulu o nei tagata faamaoni le suafa o le Atua ma le Tamaʻi Mamoe. E leai se faalētonu, sa vaaia e Ioane, o se tagata Iutaia, le suafa o le Atua i mataʻitusi Eperu nei, יהוה. * I le tusiaina faafaatusa o le suafa o le Tamā o Iesu i o latou muaulu, ua faalauiloa atu ai e i latou nei ua faamaufaailogaina e faapea o i latou o molimau a Ieova, o Ana auauna. (Faaaliga 3:12) O lo latou faaaliaina foʻi o le suafa o Iesu i o latou muaulu ua faailoa mai ai ua latou taʻutino mai o ia e ana i latou. O ia o la latou “tane” o le a nofotane i ai, ma o i latou o lana “faatoʻānofotane” o le a faiavā i ai, “o le tagata [“foafoaga,” NW] fou ia” o loo auauna i le Atua faatasi ma se faamoemoe i le olaga faalelagi. (Efeso 5:22-24; Faaaliga 21:2, 9; 2 Korinito 5:17) E aafia uma o latou mafaufauga ma gaoioiga i la latou faiā māfana ma Ieova ma Iesu Keriso.

Usuina e Peiseaʻī o se Pese Fou

6. O ā pesega ua faalogo i ai Ioane, ma ua ia faamatalaina mai faapefea?

6 Ua lipotia mai e Ioane i le ōgatasi ai ma lenei mea e faapea: “Ua ou faalogo foʻi i le leo mai le lagi e pei o le taalili o vai e tele, e pei o le taalili foʻi o le faititili tetele; ua ou faalogo foʻi i le leo o ē ta kitara o loo ta i a latou kitara. Ua latou pepese foʻi e peiseaʻī o se pese fou i luma o le nofoālii, ma luma o mea ola e fā, ma le ʻau toeaina; e lē mafaia foʻi e se tasi ona aʻoaʻo i lea pese, na o le selau afe ma afe e fā sefulu ma le fā o afe o ē ua faatauina nai le lalolagi.” (Faaaliga 14:2, 3) E lētioa ina ua faalogoina e Ioane leo o le 144,000 o aufaatasi i le pese mālie, sa toe faamanatu atu ai iā te ia āfu gogolo tele ma faititili leo tetele. Maʻeu le manaia o lenā laau pei se napeli o loo tāina aemaise foʻi le manino! (Salamo 81:2) O ai se ʻaufaipese i le lalolagi e mafai ona maua le silisili o le matagofie o lea pese?

7. (a) O le ā le pese fou a le Faaaliga 14:3? (e) E faapefea ona fou i o tatou aso le pese a le Salamo 149:1?

7 Ae o le ā lenei “pese fou”? E pei ona tatou mātauina i le talanoaina o le Faaaliga 5:9, 10, o loo faatatau le pese i fuafuaga a le Malo o Ieova ma lana sauniuniga ofoofogia, e ala iā Iesu Keriso, mo le avea o le Isaraelu faaleagaga ʻma tupu ma faitaulaga i lo latou Atua. O se pese o viiga iā Ieova o loo faalauiloaina ai mea fou o loo ia faataunuuina e ala i le Isaraelu a le Atua ma ona o i latou. (Kalatia 6:16) Ua tali atu tagata o lenei Isaraelu faaleagaga i le valaaulia a le faisalamo e faapea: “Ia outou vivii atu iā Ioa. Ia outou pepese iā Ieova i le pese fou; pepese i lona viiga i le faapotopotoga a ona tagata amio Atua. Ia fiafia Isaraelu i lē na faia i latou; ia olioli le fanau a Siona i lo latou Tupu.” (Salamo 149:1, 2) E moni, sa tusia na upu i senituri ua mavae, ae i o tatou aso, ua usuina ai ia pese faatasi ma se malamalamaga fou. Na fanau mai le Malo o le Mesia i le 1914. (Faaaliga 12:10) I le 1919, sa amata ai e tagata o Ieova i le lalolagi ona faasilasila “le upu o le malo” faatasi ma le maelega ua toe faafouina. (Mataio 13:19) I le faagaeeina i le mau mo le tausaga e 1919 (Isaia 54:17) ma le faalototeleina i lo latou toe faafoʻisia i se parataiso faaleagaga, na latou amata ai i lenā tausaga ona ʻpepese iā Ieova i musika mai o latou loto.’​—Efeso 5:19.

8. Aiseā ua na o le 144,000 ai e mafai ona aʻoaʻoina le pese fou o le Faaaliga 14:3?

8 Peitaʻi, aiseā ua na o le 144,000 ai e mafai ona aʻoaʻoina le pese ua taʻua i le Faaaliga 14:3? Ona o loo faatatau i mea e tutupu iā i latou i le avea ai o ni suli filifilia o le Malo o le Atua. Ua na o i latou ua fai ma ataliifai o le Atua ma ua faauuina i le agaga paia. Ua na o i latou ua faatauina nai le lalolagi ina ia avea ma vaega o lenā Malo faalelagi, ma ua na o i latou e avea “ma faitaulaga . . . latou te fai ma tupu” faatasi ma Iesu Keriso mo tausaga e afe ina ia aumaia ai le lelei atoatoa i tagata. Ua na o i latou ua vaaia o loo “pepese foʻi e peiseaʻī o se pese fou” i luma lava o le afioaga o Ieova. * Ua avatu iā i latou e nei mea tutupu tutasi ma faamoemoega, se talisapaia uigaese o le Malo ma latou mafaia ai ona pepese e faatatau i ai i se auala e lē mafaia lava e se isi tagata ona faia.​—Faaaliga 20:6; Kolose 1:13; 1 Tesalonia 2:11, 12.

9. Ua tali atu faapefea le motu o tagata e toʻatele i pesega a ē faauuina, ma o le ā le apoapoaʻiga ua latou faataunuuina?

9 Ae ui i lea, ua faalogo isi ma tali atu i la latou pepese mai. Talu mai le 1935 ua faalogo ai se motu o tagata e toʻatele o loo faatuputupulaʻia o isi mamoe i la latou pese manumalo, ma ua faagaeeina ai ina ia auai ma i latou i le faalauiloaina o le Malo o le Atua. (Ioane 10:16; Faaaliga 7:9) E moni, e lē mafaia e nei tagata fou faatoʻā ō mai ona pepese tonu i le pese fou lava lea e tasi o loo pepese ai ē o le a pule i le lumanaʻi i le Malo o le Atua. Ae latou te peseina foʻi se pese fati malie o viiga iā Ieova, o se vii lea e viia ai Ieova ona o mea fou o loo ia faataunuuina. Ua latou faataunuuina ai le apoapoaʻiga a le faisalamo e faapea: “Ia outou pepese atu iā Ieova i le pese fou; le lalolagi uma e, ia outou pepese atu iā Ieova. Ia outou pepese atu iā Ieova, ia outou faafetaia lona suafa; ia outou talaʻi atu lana faaolataga i lea aso ma lea aso. Ia outou taʻutaʻu atu lona mamalu i nuu ese, ma ona vavega i nuu uma lava. Outou o itu aiga o le nuu, ia outou avatua iā Ieova, ia outou avatua iā Ieova le viiga ma le malosi. Ia outou fai atu i nuu ese, Ua fai Ieova ma tupu.”​—Salamo 96:1-3, 7, 10; 98:1-9.

10. Ua mafai faapefea ona pepese le 144,000 i “luma” o toeaina faafaatusa e 24?

10 E mafai faapefea ona pepese le 144,000 “i luma” o toeaina, talu ai o toeaina e 24, o le 144,000 lea o loo i o latou tofiga mamalu faalelagi? Ina ua mavae atu ona faatoʻā amata le aso o le Alii, sa toe tutū ai i latou “ua oti o iā Keriso” e avea o ni foafoagaola agaga. O lea, ua iai nei i le lagi Kerisiano faamaoni faauuina o ē ua manumalo, o loo faataunuuina faafaatusa gaoioiga e faatusatusa atu i gaoioiga a vaega e 24 a toeaina faaositaulaga. Ua faaaofia ai i latou i le vaaiga o le faalapotopotoga faalelagi a Ieova. (1 Tesalonia 4:15, 16; 1 Nofoaiga a Tupu 24:1-18; Faaaliga 4:4; 6:11) O le mea lea, o loo pepese ai le vaega totoe o le 144,000 o loo iai pea i le lalolagi i le pese fou, i luma, pe i le tagatagaʻi mai a o latou uso ua toe tutū i le lagi.

11. Aiseā ua faasino atu ai i ē faauuina manumalo o ni toeaina e 24 faapea foʻi ma le 144,000?

11 E tatou te ono fesili foʻi e faapea: Aiseā ua faasino atu ai i lenei ʻaufaauuina manumalo e faapea o ni toeaina faafaatusa e 24 ma o le 144,000 foʻi? Talu ai ona o loo vaai le Faaaliga i lenei vaega e tasi mai ni vaaiga eseese se lua. Ua masani ona faaalia mai toeaina e 24 i o latou tulaga silisili faataamilo i le nofoālii o Ieova, ua faatutūina e avea o ni tupu ma faitaulaga i le lagi. Latou te faaatagia ai le vaega atoa o le 144,000 i o latou tulaga faalelagi, e ui lava i le taimi nei o loo iai pea se vaega totoe toʻaitiiti o i latou nei i le lalolagi. (Faaaliga 4:4, 10; 5:5-14; 7:11-13; 11:16-18) Ae peitaʻi, i le Faaaliga mataupu e 7, o loo taulaʻi atu ai i le 144,000 ua faatauina nai tagata, ma o loo faamamafaina ai le fuafuaga matagofie a Ieova ina ia faamaufaailogaina le numera atoa o tagata taʻitoʻatasi o le Isaraelu faaleagaga ma ia tuuina atu le faaolataga i se motu o tagata e toʻatele e lē mafaitaulia. Ua saunia mai e le mataupu e 14 o le Faaaliga se ata o loo faamautinoaina ai e faapea o le a faapotopotoina faatasi tagata taʻitoʻatasi o ē manumalo o le vasega atoa o le Malo o le 144, 000 ma le Tamaʻi Mamoe i le Mauga o Siona. Ua faailoa mai foʻi agavaa e ao ona ausia ina ia faitauliaina ai faatasi ma le 144,000, e pei ona o le a tatou iloa nei. *

O Ē Mulimuli i le Tamaʻi Mamoe

12. (a) Ua faaauau faapefea e Ioane lona faamatalaina o le 144,000? (e) I le ā le uiga ua faasino atu ai i le 144, 000 o ni taupou?

12 I le faaauauina o lona faamatalaina o le 144,000 o ē ua “faatauina nai le lalolagi,” ua faapea mai Ioane: “O tagata ia e leʻi leaga i fafine; auā o taupou i latou; o i latou ia o ē ua mulimuli atu i le Tamaʻi Mamoe i mea uma e alu i ai o ia; o i latou ia o ē ua faatauina nai tagata, o ē ua faapolopoloina mo le Atua ma le Tamaʻi Mamoe; e lē iloa foʻi se pepelo i o latou gutu; auā e lē ponā i latou.” (Faaaliga 14:4, 5) O le faaupuga faapea o le 144,000 o ni “taupou,” e lē faapea ai o tagata o lenei vasega e lē faaipoipo i le itu faaletino. Sa tusi le aposetolo o Paulo i Kerisiano o ē ua iai se valaau faalelagi e faapea, e pei ona iai itu e lelei ai le nofofua faa-Kerisiano, ua faapena foʻi ona lelei le faaipoipo i nisi o tulaga. (1 Korinito 7:1, 2, 36, 37) O le mea o loo iloaina ai lenei vasega o le tulaga taupou faaleagaga. Ua latou ʻalo ese mai le mulilua faaleagaga ma faiga polotiki faalelalolagi faapea ma lotu sesē. (Iakopo 4:4; Faaaliga 17:5) I le avea ma faatoʻānofotane o le a faiavā i ai Keriso ua latou tausia ai i latou ia mamā, “e lē ponā i luma o le tupulaga amio faapiʻopiʻo ma le finau vale.”​—Filipi 2:15.

13. Aiseā ua avea ai le 144,000 o se faatoʻānofotane e fetaui mo Iesu Keriso, ma e faapefea ona latou “mulimuli atu i le Tamaʻi mamoe i mea uma e alu i ai o ia”?

13 O le isi mea, “e lē iloa foʻi se pepelo i o latou gutu.” I lenei mea, ua pei ai i latou o lo latou Tupu, o Iesu Keriso. I le avea o se tagata lelei atoatoa, “na lē agasala lava, na lē iloa foʻi se pepelo i lona fofoga.” (1 Peteru 2:21, 22) I le lē ponā ma le faamaoni i le taimi e tasi, ua saunia ai le 144,000 e avea o se faatoʻānofotane e mamā mo le Faitaulaga Sili a Ieova. A o iai Iesu i le lalolagi, sa ia valaauliaina ai ē e saʻo o latou loto ina ia mulimuli atu iā te ia. (Mareko 8:34; 10:21; Ioane 1:43) O ē na tali atu i ai sa latou faataʻitaʻi i lona ala o le olaga ma usitai i ana aʻoaʻoga. O lea, i le vaitaimi o lo latou soifuaga faalelalolagi, sa latou “mulimuli atu i le Tamaʻi mamoe i mea uma e alu i ai o ia,” a o ia taʻitaʻiina atu i latou mai le lalolagi a Satani.

14. (a) Ua faapefea ona avea le 144,000 ma “ē ua faapolopoloina mo le Atua ma le Tamaʻi mamoe”? (e) I le ā le uiga ua avea ai foʻi le motu o tagata e toʻatele ma faapolopolo?

14 Ua “faatauina nai le lalolagi” le 144,000, ua “faatauina nai tagata.” Ua fai i latou ma atalii o le Atua, ma pe a mavae lo latou toe tutū, o le a lē toe avea i latou o ni tagata e iai tino aano ma toto. E pei ona taʻua i le fuaiupu e 4, ua avea i latou ma “ē ua faapolopoloina mo le Atua ma le Tamaʻi mamoe.” E moni, i tuā i le uluaʻi senituri, sa avea ai Iesu o le “faapolopolo o ē ua momoe.” (1 Korinito 15:20, 23) Ae o le 144,000 o “faapolopolo o ana lava mea na fai” o tagata lē lelei atoatoa, na faatauina mai e ala i le taulaga a Iesu. (Iakopo 1:18) Ae ui i lea, e lē iʻu ai iā i latou le aoaoina mai o fua mai tagata. Ua uma ona faasinoina atu e le tusi o Faaaliga e faatatau i le seleseleina o le motu o tagata e toʻatele e lē mafaitaulia o loo ʻalalaga i se leotele: “O i ai le faaolataga i lo tatou Atua o lē tiʻetiʻe i le nofoālii, atoa ma le Tamaʻi mamoe.” O le a sao atu lenei motu o tagata e toʻatele mai le puapuaga tele, ma a o latou faaauau ona toe faafouina i “puna o vai ola,” o le a siitia atu ai i latou i le lelei atoatoa faaletagata i le lalolagi. I se taimi pe a mavae le puapuaga tele, o le a faagaogaoina ai Seoli, ma o le a toe tutū mai le faitau miliona e lē mafaitaulia o isi tagata ma maua e i latou le avanoa ina ia feinu ai mai na lava puna o vai ola. Ona o le iloaina o lenei mea, ua talafeagai ai ona taʻua le motu o tagata e toʻatele o faapolopolo o isi mamoe​—o i latou ia ua muamua ona ʻtāina o latou ofu ma faasinasinaina i le toto o le Tamaʻi Mamoe’ faatasi ai ma le faamoemoe e ola e faavavau i le lalolagi.​—Faaaliga 7:9, 10, 14, 17; 20:12, 13.

15. O ā mea e tutusa ai faapolopolo eseese e tolu ma tausamiga na faamanatuina i le Tulafono Faa-Mose?

15 O nei faapolopolo e tolu (o Iesu Keriso, le 144,000, ma le motu o tagata e toʻatele), e iai ni mea mananaia o loo tutusa ai ma tausamiga na faamanatuina i le Tulafono Faa-Mose anamua. Ia Nisani 16, i le taimi o le Tausamiga o Areto Lē Faafefeteina, sa ofo atu ai se fusi saito o mea ua faapolopoloina o le seleselegasaito iā Ieova. (Levitiko 23:6-14) O Nisani 16 o le aso lea sa toetū ai Iesu mai le oti. I le aso lona 50 e amata mai iā Nisani 16, i le masina lona tolu, sa faamanatuina ai e Isaraelu le tausamiga o le seleseleina o uluaʻi fua ua matutua o le seleselegasaito. (Esoto 23:16; Levitiko 23:15, 16) Sa oo ina taʻua lenei tausamiga o le Penetekoso (e sau mai se upu Eleni o lona uiga “o lona lima sefulu”), ma o le Penetekoso 33 T.A. sa faauuina ai e le agaga paia tagata muamua o le 144,000. Mulimuli ane, sa faia ai le Tausamiga o Fale Apitaga i le masina lona fitu ina ua aoaoina le seleselega atoa. O se taimi o le faafetai ma le olioli a o nonofo Isaraelu mo se vaiaso i fale apitaga na fausia i lau o pama, ma isi mea. (Levitiko 23:33-43) I se faatusatusaga foʻi, na avatu e le motu o tagata e toʻatele, o i latou o se vaega o le aoaoina tele, le faafetai i luma o le nofoālii faatasi ai ma “lau pama i o latou lima.”​—Faaaliga 7:9.

Faalauiloaina le Tala Lelei e Faavavau

16, 17. (a) Ua vaaia e Ioane se agelu o lele i fea, ma o le ā le faalauiloaga o loo faia e le agelu? (e) O ai ua aafia ai i le galuega talaʻi o le Malo, ma o ā mea na tutupu ua faailoa mai ai lenei mea?

16 Ua sosoo ai ona tusia e Ioane: “Na aʻu iloa foʻi le tasi agelu ua lele i le taulotoaʻiga o le lagi, ua iā te ia le tala lelei e faavavau e folafola atu i ē nonofo i le lalolagi, i atunuu uma, ma ituaiga, ma gagana eseese, ma nuu, ua faapea atu ma le leo tele, ʻIa outou matataʻu i le Atua, ma avatu iā te ia le viiga, auā ua oo mai le itu aso o lana faamasinoga; ma ia outou ifo i lē na faia le lagi, ma le fanua, ma le sami, atoa ma puna o vai.’” (Faaaliga 14:6, 7) O loo lele le agelu i “le taulotoaʻiga o le lagi,” le mea o loo felelei ai manulele. (Faatusatusa i le Faaaliga 19:17.) O le mea lea, e mafai ai ona lagona atu lona leo faataamilo i le lalolagi aoao. Maʻeu le lautele atu o le faalauiloaga i le lalolagi atoa a lenei agelu na i lo so o se faasalalauga lava o tala fou i televise!

17 Ua uunaʻia tagata uma ina ia matataʻu e lē i le manu feʻai ma lona faatusa, ae iā Ieova, o lē e lē mafaatusalia le sili atu ona malosi na i lo so o se manu feʻai faafaatusa ua faatonutonuina e Satani. Ioe, na foafoaina e Ieova le lagi ma le lalolagi, ma ua oo mai nei le taimi mo ia e faamasinoina ai le lalolagi! (Faatusatusa i le Kenese 1:1; Faaaliga 11:18.) Sa vavalo Iesu e faatatau i o tatou aso a o iai i le lalolagi: “E talaʻiina atu foʻi lenei tala lelei o le malo i le atu laulau uma, e fai ma molimau i nuu uma; ona oo mai ai lea o le gataaga.” (Mataio 24:14) O loo faataunuuina e le faapotopotoga o Kerisiano faauuina lenei poloaʻiga. (1 Korinito 9:16; Efeso 6:15) Ua faaalia mai i inei e le Faaaliga e faapea o loo aafia ai foʻi agelu lē vaaia i lenei galuega talaʻi. Ua faatele ona iloatino le taʻitaʻiga a agelu, i le aumaia o se tasi o Molimau a Ieova i se aiga o loo iai se tagata mapuitigā sa moomoo ma tatalo foʻi mo se fesoasoani faaleagaga!

18. E tusa ai i le agelu o loo lele i le taulotoaʻiga o le lagi, ua oo mai le itula mo le ā, ma o ai o le a latou faia mai nisi faasilasilaga?

18 E pei ona sa faalauiloaina mai e le agelu o loo lele i le taulotoaʻiga o le lagi, ua oo mai le itula mo le faamasinoga. O le ā le faamasinoga o le a tuuina mai nei e le Atua? O le a matuā maofa lava i le lagonaina o faasilasilaga o le a faia mai nei e agelu lona lua, lona tolu, lona fā, ma le lona lima.​—Ieremia 19:3.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 4 E pei ona faaalia mai e le 1 Korinito 4:8, e lē pule Kerisiano faauuina e avea o ni tupu a o iai i inei i le lalolagi. Ae ui i lea, e tusa ai ma faamatalaga o siʻomia ai le Faaaliga 14:3, 6, 12, 13, latou te faia se sao i le usuina o le pese fou e ala i le talaʻia o le tala lelei a o latou tutumau e oo i le iʻuga o lo latou soifuaga faalelalolagi.

^ pala. 5 Ua lagolagoina lenei mea e le faaaogāina o suafa Eperu i isi vaaiga; ua tuuina atu iā Iesu le suafa Eperu “Avatonu” (o lona uiga “Faaumatiaga”) ma faaooina atu le faamasinoga i le nofoaga “ua igoa i le upu Eperu o Amaketo.”​—Faaaliga 9:11; 16:16.

^ pala. 8 Ua faapea mai le mau “e peiseaʻī o se pese fou,” ona o le pese lava ia sa faamaumauina i upu faavaloaga i taimi anamua. Ae sa leai se tasi na agavaa e usu le pese. Nei la, faatasi ai ma le faavaeina o le Malo ma le toe tutū mai o le ʻaupaia, ua tulaʻi mai ai mea moni e faataunuu ai valoaga, ma ua oo i le taimi e faaleoina ai le pese i ona tulaga uma e silisili ona matagofie.

^ pala. 11 E mafai ona faatusatusa le tulaga lea i le auauna faamaoni ma le mafaufau o loo avatuina taumafa i auauna i le taimi e tatau ai. (Mataio 24:45) O le tiute a le auauna i le avea ai o se vaega atoa, o le avatuina lea o taumafa, ae o auauna, o tagata taʻitoʻatasi o lenā vaega, ua faatumauina pea ona ola e ala i le faaaogāina o na sauniuniga faaleagaga. O i latou o le vaega lava e tasi ae ua faamatalaina i ni faaupuga eseese​—i le avea o se vaega atoa ma lo latou tulaga taʻitoʻatasi.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 202, 203]

144,000

Toeaina e 24

Suli faatasi ma le Tamaʻi Mamoe, o Keriso Iesu, e pei ona vaaia ai mai itu eseese e lua