Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Se Fe‘au e Suamalie Toe Oona

Se Fe‘au e Suamalie Toe Oona

Mataupu 24

Se Feʻau e Suamalie Toe Oona

Vaaiga 6—Faaaliga 10:1–11:19

Mataupu: O le vaaiga i le tusi tāʻai itiiti; mea tutupu i le malumalu; le iliina o le pu lona fitu

Taimi o le faataunuuga: Mai le afio tupu o Iesu i le 1914 e oo atu i le puapuaga tele

1, 2. (a) O le ā na iʻu i ai le auē lona lua, ma o afea o le a faailoa mai ai ua uma lenei auē? (e) O ai ua vaaia nei e Ioane o loo afio ifo mai le lagi?

E MATAʻUTIA le faatamaʻiaga ua faia e le auē lona lua. Ua faamalaiaina ai lotu ua liliu ese mai le upu moni ma ona taʻitaʻi, “lona tolu o vaega o tagata,” o ē ua faaalialia lo latou feoti faaleagaga. (Faaaliga 9:15) Atonu sa tau mānatu Ioane ina ua mavae lenā auē i le mea atonu e ono aumaia e le auē lona tolu. Ae seʻi faatali lava! E leʻi māeʻa le auē lona lua​—faatoʻā māeʻa pe a oo atu i le tulaga lea ua faamauina i le Faaaliga 11:14. A o leʻi oo atu i ai, e ao iā Ioane ona molimauina se suiga o mea tutupu lea e faia ai sana vaega maelega. E amata i se vaaiga e ofo ma mataʻu tele ai:

2 “Na aʻu iloa atu foʻi le tasi agelu malosi ua alu ifo mai le lagi, ua ofu i le ao, ua i lona ulu le nuanua, o ona fofoga foʻi e pei o le lā, o ona vae foʻi e pei o pou tu afi.”​—Faaaliga 10:1.

3. (a) O ai le “agelu malosi”? (e) O le ā le uiga tāua o le nuanua i luga aʻe o lona ao?

3 O ai lenei “agelu malosi”? E manino lava o Iesu Keriso faamamaluina o loo ia faia se isi matafaioi. Ua faaofuina o ia i se ao o le lē vaaia, lea ua faamanatu mai ai iā i tatou upu na muaʻi taʻua e Ioane e faatatau iā Iesu e faapea: “Faauta, o loo afio mai o ia ma ao, e iloa atu foʻi o ia e mata o tagata uma, atoa ma e na tuʻia o ia.” (Faaaliga 1:7; faatusatusa i le Mataio 17:2-5.) Ua faamanatu mai iā i tatou e le nuanua i luga aʻe o lona ulu le vaaiga lea na muaʻi vaaia ai e Ioane le nofoālii o Ieova, faatasi ai ma le “nuanua e pei o le samaraki lona tino mai.” (Faaaliga 4:3; faatusatusa i le Esekielu 1:28.) Na taʻu mai i lenā nuanua le susulu ma le filemu o loo siʻomia ai le nofoālii o le Atua. I le auala lava lea, o lenei nuanua i le ulu o le agelu ua mātaulia ai le avea o ia o se avefeʻau faapitoa o le filemu, le “Alii o le Filemu” a Ieova lea na valoia.​—Isaia 9:6, 7.

4. O le ā ua faaalia mai (a) e le fofoga “e pei o le lā” o le agelu malosi? (e) e aao o le agelu “e pei o pou tū afi”?

4 Sa pei o “le lā” fofoga o le agelu malosi. Muamua atu, i lana vaaiga e faatatau iā Iesu i le malumalu o le Atua, sa mātauina ai e Ioane i le foliga mai o Iesu sa “pei o le pupula o le lā ina o mū totoʻa.” (Faaaliga 1:16) I le avea o Iesu, e pei o “le Lā o le amiotonu,” e susulu atu ma le faamālōlōga i ona apaʻau mo le lelei o i latou o ē matataʻu i le suafa o Ieova. (Malaki 4:2) E lē gata i fofoga ae e faapea foʻi ona mamalu aao o lenei agelu, “e pei o pou tū afi.” O lona tulaga mautū ua fetaui mo Lē ua foaʻiina atu i ai e Ieova “le pule uma i le lagi ma le lalolagi.”​—Mataio 28:18; Faaaliga 1:14, 15.

5. O le ā ua iloa atu e Ioane o loo i le lima o le agelu malosi?

5 Ua mātauina atili e Ioane: “Ua i lona lima foʻi le tusi tāʻai itiiti ua fofola; ua tū lona vae taumatau i le sami, ma lona vae tauagavale i le fanua.” (Faaaliga 10:2) Po o se isi ea tusi tāʻai? Ioe, ae i le taimi lea e lē o faamaufaailogaina. E mafai ona tatou faatalitalia faatasi ma Ioane e toeitiiti ona vaaia lea o le faaalia mai o ni mea e faafiafiaina ai. Peitaʻi, ua tuuina mai muamua iā i tatou le faatulagaga o le mea o le a mulimuli mai.

6. (a) Aiseā ua talafeagai ai le tū o aao o Iesu i luga o le fanua ma le sami? (e) O anafea na faataunuu atoatoa ai le Salamo 8:​5-8?

6 Seʻi o tatou toe foʻi i le faamatalaina o Iesu. O ona aao e pei o le afi o loo tū i luga o le fanua ma le sami, o mea ia o loo ia faatinoina ai lana pule atoatoa. Ua pei lava ona taʻua e le salamo faavaloaga: “Auā ua e [Ieova] faamaulalo ane teisi o ia [Iesu] i agelu; ua e faapaleina foʻi o ia i le mamalu ma le matagofie. Ua e foaʻiina iā te ia le pule i galuega a ou aao; ua e tuuina mea uma i lalo o ona vae; o lafu mamoe ma povi uma lava, atoa ma manu vaefā o le vao; o manu felelei, ma iʻa o le sami, ua tataa i ala o le sami.” (Salamo 8:5-8; tagaʻi foʻi i le Eperu 2:5-9.) Sa faataunuuina atoatoa lenei salamo i le 1914, ina ua avea Iesu o le Tupu o le Malo o le Atua ma amata ai le vaitaimi o le iʻuga. O lea la, o mea ua vaaia e Ioane i le vaaiga i inei e faataunuuina talu mai lea tausaga.​—Salamo 110:1-6; Galuega 2:34-36; Tanielu 12:4.

Faititili e Fitu

7. I le ā le auala ua alaga atu ai le agelu malosi, ma o le ā le uiga tāua o lana alaga?

7 A o taumānatu Ioane e uiga i lenei agelu malosi ae tautala mai loa le agelu lava ia: “Ua alaga foʻi ia [le agelu] ma le leo tele, e pei o le leona pe a tagi; ua alaga ia, ona feganavai mai ai lea o faititili e fitu i o latou lava leo.” (Faaaliga 10:3) Na tosina le uaʻi atu a Ioane i lea alaga malosi na faamautinoa ai o Iesu moni lava o “le Leona o le itu aiga o Iuta.” (Faaaliga 5:5) E iloa foʻi e Ioane e ʻalaga’ foʻi Ieova i nisi taimi. O le alaga faavaloaga a Ieova e taʻu atu ai le toe aoaoina mai o Isaraelu faaleagaga ma le oo mai o le “aso o Ieova” e faaumatia ai. (Hosea 11:10; Ioelu 3:14, 16; Amosa 1:2; 3:7, 8) Ma le manino lava la, o le alaga e pei se leona a lenei agelu malosi e muaʻi taʻu atu ai mea tutupu tetele e talitutusa mo le sami ma le lalolagi. Ua valaau atu i faititili e fitu ina ia feganavai mai.

8. O le ā ua faaata mai e ʻleo o faititili e fitu’?

8 Sa faalogoina muamua e Ioane faititili mai le nofoālii o Ieova. (Faaaliga 4:5) I tuā i aso o Tavita, sa taʻua ai i nisi taimi faititili moni lava “o le siʻufofoga o Ieova.” (Salamo 29:3) Ina ua lagonaina le faalauiloaina e Ieova o lana fuafuaga ina ia faamamaluina lona lava suafa i aso o le faiva i le lalolagi a Iesu, sa pei o se leo o le faititili i le toʻatele. (Ioane 12:28, 29) O le mea lea, ua tonu ai ona faapea atu o ʻleo o faititili e fitu’ o faailoaga ia a Ieova lava ia o ana fuafuaga. O le taʻua mai faapea sa iai faititili e “fitu” ua taʻuina mai ai le atoa o mea na faalogoina e Ioane.

9. O le ā ua poloaʻiina e se leo mai le lagi?

9 Ae faalogo foʻi! Ua malele mai se isi leo. Ua aumaia ai se poloaʻiga e lē masani ai iā Ioane: “Ua feganavai mai faititili e fitu, na fai a aʻu tusia; ona ou faalogo ai lea i le leo mai le lagi, ua faapea mai iā te aʻu, ʻInā faamaufaailogaina ia o na mea na feganavai mai ai o faititili e fitu, aua neʻi e tusia na mea.’” (Faaaliga 10:4) Atonu sa naunau Ioane e fia faalogo ma tusia na feʻau e pei o ni faititili, e pei lava ona faatalitali ma le naunautaʻi le vasega e pei o Ioane i aso nei iā Ieova ina ia faailoaina mai ana fuafuaga mo le faasalalauina. E faatoʻā faailoaina mai lava i le taimi atofaina a Ieova.​—Luka 12:42; tagaʻi foʻi i le Tanielu 12:8, 9.

Le Faaiʻuina o le Mealilo

10. O ai o loo tautō atu i ai le agelu malosi, ma i le ā le faalauiloaga?

10 I le vaitaimi lava lea, sa iai se isi tofiga na tuu atu e Ieova mo Ioane. Ina ua uma ona faaleoina mai faititili e fitu, ona toe tautala lea o le agelu malosi: “O le agelu foʻi na iloa e aʻu ua tū i le sami ma le fanua, ua sii aʻe e ia lona lima i le lagi, ma ua tautō i lē o soifua e faavavau faavavau lava, o lē na faia le lagi ma mea o i ai, ma le fanua ma mea o i ai, ma le sami ma mea o i ai, e lē toe ai ni aso.” (Faaaliga 10:5, 6) O ai o loo tautō atu i ai le agelu malosi? E lē tautō Iesu faamamaluina iā te ia lava, ae i le Pule aupito sili ona maualuga i pule uma, o Ieova, o Lē e lē oo i ai le oti na Foafoaina le lagi ma le lalolagi. (Isaia 45:12, 18) Ua faamautinoaina e le agelu Ioane i lenei tautoga e faapea o le a lē faatuai atili le Atua.

11, 12. (a) O le ā le uiga o le ʻlē toe iai ni aso’? (e) O le ā le mea lea ua faaumaina?

11 O le upu Eleni ua faaliliuina ai i inei le ʻlē toe iai o ni aso’ o le khroʹnos, o lona uiga moni lava o le “taimi.” E manatu la nisi e tatau ona faaliliuina lenei faalauiloaga a le agelu ia faapea: “Ua lē o toe iai se taimi,” e pei e foliga mai o le taimi e pei ona tatou masani ai o le a iʻu. Peitaʻi o le upu khroʹnos i inei ua faaaogāina e aunoa ma se upu faasino faapitoa. O lea la e lē uiga ai i le taimi e masani ai, ae nai lo lea, o “se taimi” po o “se vaitaimi.” I nisi faaupuga, o le a lē toe iai se vaitaimi (pe faatuai) mai o Ieova. Ua faaaogāina foʻi se veape Eleni e sau mai le khroʹnos i le Eperu 10:37, lea e tusi ai Paulo i le siiina mai ai o le Sapakuka 2:3, 4 e faapea, “ona oo mai ai lea o lē maliu mai, e lē faatuai mai lava.”

12 “E lē toe faatuai mai”​—maʻeu le logolelei o na upu i le vasega e pei o Ioane ua afu o latou soifua i aso nei! I le ā le itu o le a lē toe faatuai mai ai? Ua logoina mai i tatou e Ioane: “A e peitaʻi a oo i ia ona pō o le leo o lona toʻafitu o agelu, pe a ilia e ia le pu, ona taunuu ai lea o le mea lilo a le Atua, e pei ona folafolaina mai e ia i ana auauna le ʻau perofeta.” (Faaaliga 10:7) Ua oo mai nei le taimi a Ieova mo le aumaia o lana mealilo paia i lona tumutumuga fiafia, faatasi ai ma le manuia faamamaluina!

13. O le ā le mealilo paia a le Atua?

13 O le ā lenei mealilo paia? E aofia ai le fanau na uluaʻi folafolaina i Etena, lea sa faamaonia lava faapea o Iesu Keriso o le fanau autū lea. (Kenese 3:15; 1 Timoteo 3:16) E aofia ai foʻi ma le faailoaga mai o le fafine lea e maua mai ai le Fanau. (Isaia 54:1; Kalatia 4:26-28) E lē gata i lea, e aofia ai ma le vaega lona lua o le fanau ma le Malo lea e pule ai le Fanau. (Luka 8:10; Efeso 3:3-9; Kolose 1:26, 27; 2:2; Faaaliga 1:5, 6) E ao ona talaʻia i le lalolagi uma i le taimi o le iʻuga le tala lelei e faatatau i lenei Malo i le lagi e tutasi.​—Mataio 24:14.

14. Aiseā ua fesootaʻi atu ai le auē lona tolu i le Malo o le Atua?

14 E moni, o se tala lenei e sili ona lelei i tala uma. Ae peitaʻi, i le Faaaliga 11:14, 15, ua fesootaʻi atu ai le auē lona tolu i le Malo. Aiseā? Talu ai, mo tagata o ē e sili iā i latou le faiga o mea a Satani, ua avea le faaleoina atu o le tala lelei e faapea ua faaiʻuina le mealilo paia a le Atua​—o lona uiga, ua oo mai le Malo o le Mesia a le Atua​—o ni tala e sili ona auē ai. (Faatusatusa i le 2 Korinito 2:16.) O lona uiga ua toeitiiti ona faaumatia lea o le faatulagaga a le lalolagi lea latou te mananaʻo tele i ai. Ua oo ina faasolo ona manino ma leo tetele leo o faititili e fitu, ia o loo aofia ai ma ni lapataʻiga e pei o ni afā mataʻutia, faatasi ai ma le lata mai o le aso tele o le taui ma sui a Ieova.​—Sefanaia 1:14-18.

Le Tusi Tāʻai ua Fofola

15. O le ā ua taʻuina atu e le leo mai le lagi ma le agelu malosi iā Ioane, ma o le ā le aafiaga na oo iā Ioane?

15 A o faatalitali Ioane mo le iliina o le pu lona fitu ma le aumaia o le mealilo paia a le Atua i lona iʻuga, ua toe tuuina atu foʻi iā te ia se isi tofiga: “O le leo foʻi na ou faalogo ai mai le lagi, ua toe tautala mai iā te aʻu, ua faapea mai, ʻAlu ia, inā tago i le tusi tāʻai itiiti ua fofola, o i le lima o le agelu o loo tū i le sami ma le fanua.’ Ona ou alu atu ai lea i le agelu, ma ou fai atu iā te ia, ʻAu mai iā te aʻu le tusi tāʻai itiiti.’ Ona faapea mai ai lea o ia iā te aʻu, ʻInā tago ia i ai, ma e ʻaina; e oona i lou manava, a e suamalie i lou gutu e pei o le meli.’ Ona ou tago ai lea i le tusi tāʻai itiiti nai le lima o le agelu, ma aʻu ʻaina; ona suamalie ai lea i loʻu gutu e pei o le meli; ua uma ona ou ʻai ai, ona oona lea i loʻu manava. Ona faapea mai ai lea o ia iā te aʻu, ʻE ao ina e toe vavalo i nuu, ma atunuu, ma gagana eseese, ma tupu e toʻatele.’”​—Faaaliga 10:8-11.

16. (a) Na faapefea ona tupu i le perofeta o Esekielu se mea e talitutusa ma lea na tupu iā Ioane? (e) Aiseā na suamalie ai le tusi tāʻai itiiti iā Ioane, ae aiseā na oona ai i le faamalūina?

16 E talitutusa le mea na tupu iā Ioane ma le mea na tupu i le perofeta o Esekielu i le vaitaimi o lona faaaunuua ai i le nuu o Papelonia. Sa poloaʻiina foʻi o ia e ʻai se tusi tāʻai lea sa suamalie i lona gutu. Ae ina ua oo ifo i lona manava, sa manaʻomia ai iā te ia ona ia valoia atu mea oona mo le aiga fouvale o Isaraelu. (Esekielu 2:8–3:15) O le tusi tāʻai ua fofolaina lea ua tuuina atu e Iesu Keriso faamamaluina iā Ioane ua faapena foʻi ona avea o se feʻau mai le Atua. E tatau iā Ioane ona talaʻi e faatatau i “nuu, ma atu nuu, ma gagana eseese, ma tupu e toʻatele.” E suamalie mo ia le ʻaina o lenei tusi tāʻai ona e mai Atua. (Faatusatusa i le Salamo 119:103; Ieremia 15:15, 16.) Ae ua ia iloaina e oona le faamalūina auā​—e pei ona iai muamua iā Esekielu​—e valoiaina ai mea e lē suamalie mo tagata fouvale.​—Salamo 145:20.

17. (a) O ai i laʻua na taʻuina atu iā Ioane ina ia “toe” vavalo, ma o le ā le uiga o lenei mea? (e) O anafea sa tatau ona faataunuuina ai le vaaiga mataʻina na vaaia e Ioane?

17 O i laʻua na taʻuina atu iā Ioane ina ia toe vavalo, e mautinoa lava o Ieova le Atua ma Iesu Keriso. E ui ina sa faaaunuua Ioane i le motu o Patamo, ae ua uma ona vavalo e faatatau i tagata, atunuu ma gagana ma tupu, e ala i faamatalaga ua uma ona faamaumauina i le tusi o Faaaliga. O le upu “toe,” o lona uiga e tatau ona ia tusia ma faasalalauina faamatalaga o totoe ua faamaumauina i le tusi o Faaaliga. Ae manatua, o loo faia moni lava se sao a Ioane i le vaaiga faavaloaga lenei. Auā o mea na ia faamaumauina, o se valoaga e ao ona faataunuuina pe a mavae le 1914, pe a tū le agelu malosi o le isi ona aao i le sami ma le isi i le fanua. O le ā la le uiga o lenei vaaiga mataʻina i le vasega e pei o Ioane i aso nei?

Le Tusi Tāʻai Itiiti i Aso Nei

18. I le amataga o le aso o le Alii, o le ā le naunau na faaalia e le vasega e pei o Ioane i le tusi o Faaaliga?

18 O le mea ua vaaia e Ioane e fai ma faaataga iloga o le mea e tupu i le vasega e pei o Ioane i le amataga o le aso o le Alii. Sa leʻi atoatoa i lenā taimi lo latou malamalamaga i fuafuaga a Ieova, e aofia ai le mea o faatatauina i ai faititili e fitu. E ui lava i lea, sa iai so latou naunau loloto i le Faaaliga, ma na faaalia e Charles Taze Russell ni ona manatu i le tele o vaega o le Faaaliga i vaitaimi a o soifua o ia. Ina ua mavae lona maliu i le 1916, sa aoaoina ai le tele o ana tusitusiga ma faasalalauina i se tusi ua faaulutalaina The Finished Mystery. Peitaʻi, i le gasologa o taimi, na faamaonia ai le lē lava o lenei tusi e faamalamalamaina ai le Faaaliga. Sa ao i le vaega totoe o uso o Keriso ona faatali teisi, seʻia amata ona faataunuuina vaaiga, mo se malamalamaga saʻo lelei o lea faamaumauga mai le agaga o le Atua.

19. (a) Sa faapefea ona faaaogā e Ieova le Atua le vasega e pei o Ioane e oo lava i taimi a o leʻi faasalalauina atoa leo o faititili e fitu? (e) O anafea sa tuuina atu ai i le vasega e pei o Ioane le tusi tāʻai itiiti ua fofolaina, ma o le ā sa uiga i ai lenei mea mo i latou?

19 Ae peitaʻi, i le pei o Ioane, sa faaaogā i latou e Ieova e oo lava i taimi a o leʻi faasalalauina atoa leo o faititili e fitu. Sa latou talaʻi ma le filigā mo tausaga e 40 a o leʻi oo i le 1914, ma na latou tauivi ina ia tumau ona galulue i le vaitaimi o le Taua Muamua a le Lalolagi. Sa latou faamaonia o i latou o ē, na taunuu mai le matai, ma maua o loo latou avatu taumafa i lona ʻauaiga i le taimi e tatau ai. (Mataio 24:45-47) O lea, i le 1919 o i latou ia o ē na tuuina atu i ai le tusi tāʻai itiiti ua fofolaina​—o lona uiga, o se feʻau mo so o se tasi ina ia talaʻi atu i tagata. I le pei o Esekielu, sa iai sa latou feʻau mo le faalapotopotoga lē faamaoni​—o lotu ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni​—lea na faapea mai e auauna i le Atua ae o le mea moni, e lē o le tulaga lenā na iai. I le pei o Ioane sa tatau ona latou talaʻi atu atili i “nuu, ma atu nuu, ma gagana eseese, ma tupu e toʻatele.”

20. O le ā na faaata mai e le ʻaina e Ioane o le tusi tāʻai?

20 Na faaata mai e le ʻaina e Ioane o le tusi tāʻai le taliaina e uso o Iesu o lenei tofiga. Na iʻu ina avea o se vaega o i latou ina ua mātauliaina ai i latou faatasi ma lenei vaega o le Afioga faagaeeina a le Atua, i le mauaina mai ai o taumafa. Ae o mea e ao ona latou talaʻia o loo iai faailoaga o sala faafaamasinoga a Ieova lea sa lē logolelei i le toʻatele o tagata. Sa aofia ai foʻi ma mala ia na valoia i le Faaaliga mataupu e 8. Ae peitaʻi, sa suamalie i nei Kerisiano loto faamaoni le iloaina o na sala faafaamasinoga ma mātaulia ua toe faaaogāina i latou e Ieova i le faalauiloaina o ia sala faafaamasinoga.​—Salamo 19:9, 10.

21. (a) Ua faapefea ona suamalie foʻi le feʻau o le tusi tāʻai itiiti i le motu o tagata e toʻatele? (e) Aiseā ua avea ai le tala lelei o se tala leaga mo tagata tetee?

21 Na oo ina suamalie foʻi le feʻau o lenei tusi tāʻai i le “motu o tagata e toʻatele mai atu nuu uma, ma aiga ma nuu, ma gagana eseese” o ē na feoi ona o mea leaga na latou vaaia o faia i totonu o lotu sesē. (Faaaliga 7:9; Esekielu 9:4) Ua faalauiloa foʻi ma le faamalosi e le motu o tagata e toʻatele le tala lelei, i le faaaogāina o upu suamalie ma le mamalu e faamatalaina ai sauniuniga ofoofogia a Ieova mo Kerisiano e pei ni mamoe. (Salamo 37:11, 29; Kolose 4:6) Ae o se tala leaga lenei i tagata tetee. Aiseā? Auā o lona uiga o le faiga o mea o loo latou faatuatuaina​—ma lea atonu ua mafai ona aumaia ai iā i latou se loto malie lē tumau​—ua tatau ona aveesea. Iā i latou, o le tala lelei, ua taʻuina atu ai le faaumatiaga.​—Filipi 1:27, 28; faatusatusa i le Teuteronome 28:15; 2 Korinito 2:15, 16.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 160]

Ua faalauiloaina e le vasega e pei o Ioane ma a latou aumea se feʻau e suamalie toe oona i tagata uma