Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Tamo‘ega Saoasaoa a le ‘Auti‘eti‘e Solofanua e To‘afā!

Tamo‘ega Saoasaoa a le ‘Auti‘eti‘e Solofanua e To‘afā!

Mataupu 16

Tamoʻega Saoasaoa a le ʻAutiʻetiʻe Solofanua e Toʻafā!

Vaaiga 3—Faaaliga 6:1-17

Mataupu: O le tiʻetiʻega a tagata tiʻetiʻe solofanua e toʻafā, o molimau faamaturoina i lalo o le fata faitaulaga, ma le aso tele o le toʻasā

Taimi o le faataunuuga: Mai le 1914 e oo atu i le faaumatiaga o lenei lalolagi

1. Ua faaalia faapefea e Ieova iā Ioane mea o loo i totonu o le tusi tāʻai faaoso naunau fia iloa lea ua tatala e Iesu?

I LENEI aso o puapuaga, pe tatou te lē matuā naunau ea i “mea e tusa ona vave oo mai”? E mautinoa lava lo tatou faia faapea, ona o loo aafia ai foʻi i tatou! O lea seʻi o tatou ō faatasi nei ma Ioane, a o agaʻi atu Iesu e tatala lenā tusi tāʻai ua faaoso ai le naunau fia iloa. O le mea e ofo ai, ona e lē tau manaʻomia ona faitauina e Ioane. Aiseā? Auā o mea o iai i totonu ua faaali atu iā te ia “i faailoga” e ala i se faasologa o vaaiga malolosi, ma gaoioiga tuufaatasi.​—Faaaliga 1:1, 10.

2. (a) O le ā ua vaaia ma faalogoina e Ioane, ma o le ā ua taʻuina mai e le foliga mai o le kerupi? (e) O ai ua taʻu atu i ai le poloaʻiga a le kerupi muamua, ma aiseā e te tali mai ai faapea?

2 Seʻi faalogo iā Ioane a o tatala e Iesu le faamaufaailoga muamua o le tusi tāʻai: “Na aʻu iloa atu foʻi ua tatalaina e le Tamaʻi Mamoe le tasi o faamaufaailoga, ona ou faalogo ai lea i le tasi o mea ola e fā, ua leo i le faititili, ua faapea mai, ʻSau ia!’” (Faaaliga 6:1) O le leo lenei o le kerupi muamua. O ona foliga e pei o se leona ua taʻu atu ai iā Ioane e faapea, o le a gaoioi ma le loto tele le faalapotopotoga a Ieova e faaoo atu Ana faamasinoga amiotonu. Ma o ai ua taʻuina atu i ai lenā poloaʻiga? E lē mafai ona tuuina atu iā Ioane, auā ua uma ona valaaulia Ioane e auai i nei vaaiga faavaloaga. (Faaaliga 4:1) O ia lea e “leo i le faititili” o loo valaau atu i isi o ē auai i le uluaʻi vaega o se faasologa o vaega e fā e faagaeeina ai.

Le Solofanua Sinasina ma Lē o Tiʻetiʻe ai e Lauiloa

3. (a) O le ā ua faamatalaina nei e Ioane? (e) Ina ia ōgatasi ma faamatalaga faafaatusa a le Tusi Paia, o le ā e ao faaataina mai i le solofanua sinasina?

3 O Ioane ma le vasega maelega e pei o Ioane, faapea a latou aumea i aso nei, ua faaeaina e vaai i se tala o ni gaoioiga faanatinati! Ua faapea mai Ioane: “Ona ou vaai ai lea, faauta foʻi, o le solofanua sinasina, ua i ai le aufana i lē o tiʻetiʻe ai; ua avatu foʻi iā te ia le palealii; ona alu atu lea o ia, o loo manumalo, o le a manumalo pea ia.” (Faaaliga 6:2) Ioe, i le tali atu i lenā “Sau ia!” gogolo tele, ua osofaʻi mai ai se solofanua sinasina. I le Tusi Paia e masani ona faaata mai i le solofanua faiga taua. (Salamo 20:7; Faataoto 21:31; Isaia 31:1) E foliga mai o lenei solofanua o se manu poʻa matagofie tele, e pupula lona sinasina lea e faailoaina ai le paia e lē ponā. (Faatusatusa i le Faaaliga 1:14; 4:4; 7:9; 20:11.) Maʻeu le talafeagai o lenei mea, auā o loo faaata mai ai faiga taua e mamā ma amiotonu i fofoga paia o Ieova!​—Tagaʻi foʻi i le Faaaliga 19:11, 14.

4. O ai Lē o Tiʻetiʻe i le solofanua sinasina? Seʻi faamatala mai.

4 O ai Lē o Tiʻetiʻe i lenei solofanua? Ua iā te ia se aufana, o se auupega iloga o taua; ae ua tuuina atu foʻi iā te ia se palealii. Na pau lava ē amiotonu ua vaaia o paleina ni palealii i le vaitaimi o le aso o le Alii, o Iesu ma le vasega o loo faaata mai e toeaina e 24. (Tanielu 7:13, 14, 27; Luka 1:31-33; Faaaliga 4:4, 10; 14:14) * E lē tatau ona faapea e mafai ona faaataina mai se tasi o le vaega o toeaina e 24 o loo mauaina se palealii i ana lava taumafaiga. E mautinoa la, o lenei tagata tiʻetiʻe solofanua e toʻatasi e lē o se isi, ae o Iesu Keriso. Na vaaia o ia e Ioane i le lagi i le taimi mataʻina i le 1914 ina ua faalauiloa mai e Ieova, “A o aʻu, ua ou faauuina laʻu Tupu,” ma ua taʻuina atu iā te ia o lenei mea e mo le fuafuaga ina ia ʻou foaʻiina atu ai iā te oe o nuu ese e fai mou tofi.’ (Salamo 2:6-8) * I le tatalaina la o le uluaʻi faamaufaailoga, ua faaalia mai ai e Iesu pe faapefea e ia lava i le avea ai ma se Tupu fou ua faapaleina, ona osofaʻi faavave atu e tau i le taimi atofaina a le Atua.

5. Ua faamatalaina faapefea e le faisalamo le Tagata Tiʻetiʻe i se auala e talitutusa i le Faaaliga 6:2?

5 Ua ōgatasi ma le matagofie tele lenei vaaiga ma le Salamo 45:4-7, lea na taʻuina atu i le Tupu ua faanofoina e Ieova i le nofoālii: “O lou mamalu foʻi ia e tiʻetiʻe ai i le manu ma le manuia, ona o le upu moni, ma le agamalu, ma le amiotonu; ia aʻoaʻoina foʻi oe e lou aao taumatau i mea e mataʻutia ai. E maamaʻai au ū fanafana; e paʻuʻū ai tagata iā te oe; e tuia ai loto o ē faia le Tupu mo latou fili. [O le Atua], o lou nofoālii e faavavau faavavau lava lea; o le tootoo o lou malo, o le tootoo o le amiotonu lea. Ua e finagalo i le amiotonu, ma e ʻinoʻino i le amio leaga; o le mea lea ua faauuina ai oe e le Atua, o lou Atua lava, i le suāuu o le fiafia, e sili lava i ē tou te faatasi.” Talu ai sa masani lelei Ioane i lenā faamatalaga faavaloaga, na ia iloa ai o loo faatatau atu i le matafaioi a Iesu o ia o le Tupu.​—Faatusatusa i le Eperu 1:1, 2, 8, 9.

Alu Atu ia Manumalo

6. (a) Aiseā e ao ai i Lē o Tiʻetiʻe ona alu atu ia manumalo? (e) E oo atu i ā tausaga le faaauauina o le tiʻetiʻega o le manumalo?

6 Ae aiseā e ao ai i le Tupu fou ua faapaleina ona tiʻetiʻe atu e tau? Talu ai ua faavaeina lona tulaga tautupu i le taimi o teteega ogaoga mai le fili sili o Ieova, o Satani le Tiapolo, ma i latou i le lalolagi o ē​—pe faia ma le iloa pe ma le lē iloa​—ae o loo auauna i manaʻoga o Satani. O le fanau mai o le Malo lava ia ua māfua ai se taua tele i le lagi. I le tau i le suafa o Mekaeli (o lona uiga “O Ai e Tusa ma le Atua?”), ua faatoʻilalo ai e Iesu, Satani ma ana temoni ma lafo ifo i latou i le lalolagi. (Faaaliga 12:7-12) E faaauau le tiʻetiʻega o le manumalo a Iesu e oo atu i le amataga o le faitau sefulu o tausaga o le aso o le Alii, a o aoaoina tagata e pei ni mamoe. E ui ina ʻnofo toʻilalo pea le lalolagi i lē o loo leaga,’ ae o loo faaauau ona leoleoina ma le alofa e Iesu ona uso faauuina ma a latou aumea, i le fesoasoani mai i tagata taʻitoʻatasi ina ia ausia le manumalo o le faatuatua.​—1 Ioane 5:19.

7. O ā manumalo ua faia e Iesu i le lalolagi i uluaʻi faitau sefulu tausaga o le aso o le Alii, ma o le ā la tatou faaiʻuga e tatau ona iai?

7 O ā isi manumalo ua faia e Iesu i le 90 ma ona tupu o tausaga ua mavae o le aso o le Alii? I le lalolagi atoa, ua oo ai i tagata taʻitoʻatasi ma faapotopotoga a Ieova i le lalolagi atoa, le tele o faigatā, omiga, ma sauāga, e talitutusa ma ia na faamatala e Paulo i le avatuina o le faamaoniga o lana faiva. (2 Korinito 11:23-28) Ua manaʻomia e Molimau a Ieova le “matuā tele o le mana,” aemaise lava i taimi o taua ma faiga sauā, ina ia mafai ai ona tutumau. (2 Korinito 4:7) Ae oo lava foʻi i tulaga e sili ona tofotofoina ai, ua mafai e Molimau faamaoni ona faapea mai e pei ona sa faia e Paulo: “Sa iā te aʻu le Alii, ma na faamalosi mai iā te aʻu, ina ia faaatoatoaina e aʻu le talaʻiga.” (2 Timoteo 4:17) Ioe, sa manumalo Iesu e fai ma o latou sui. Ma o le a faaauau pea ona alu atu o ia ma le manumalo e fai ma o tatou sui, pe afai lava tatou te lotomau e faaiʻuina la tatou manumalo o le faatuatua.​—1 Ioane 5:4.

8, 9. (a) I ā manumalo ua auai ai le faapotopotoga faalelalolagi a Molimau a Ieova? (e) O fea o loo matilatila moni ai le tuputupu aʻe o Molimau a Ieova?

8 Ua faia se sao o le faapotopotoga i le lalolagi aoao o Molimau a Ieova, i le tele o manumalo i le taʻitaʻiga a lana Tupu manumalo. Sa mataʻina lona puipuia o nei Tagata Aʻoga o le Tusi Paia mai le faatamaʻiaga atoatoa i le 1918, ina ua faatoʻilaloina i latou mo sina taimi e le faalapotopotoga faapolotiki a Satani. Ae ui i lea, i le 1919, sa ia gausia ai pa pupuni o le falepuipui ina ia laveaʻiina i latou, ma ia toe faaolaolaina ai i latou ina ia faalauiloa le tala lelei “e oo lava i le tuluʻiga o le lalolagi.”​—Faaaliga 13:7; Galuega 1:8.

9 A o leʻi faia ma i le taimi a o tau le Taua Lona Lua a le Lalolagi, sa taumafai malo malolosi tautalatasi e tolu, e soloiesea Molimau a Ieova. Sa tupu lenā mea i le tele o atunuu ia na tuuina atu ai e taʻitaʻi lotu, aemaise lava i le faauluuluga o le Katoliko Roma le lagolagosua i so o se vala i taʻitaʻi tautalatasi. Peitaʻi na atili ai ona faatoʻateleina le aofaʻi o Molimau. Ina ua amata le taua i le 1939, e toʻa 71,509 le aofaʻi o le ʻautalaʻi. Ae iʻu ane le taua i le 1945, ua oo atu lo latou aofaʻiga i le 141,606, e ui ina silia ma le 10,000 sa nonofo i falepuipui ma nofoaga o faasalaga mo le tele o tausaga, ma le pe tusa ma le 2,000 na fasiotia. Ua faatoʻateleina le aofaʻi o Molimau maelega i le lalolagi atoa i le sili atu i le ono miliona i aso nei. O loo matilatila le faatuputupulaʻia i atunuu Katoliko ma atunuu sa sili ai ona ogaoga ai sauāga​—e pei o Siamani, Italia, ma Iapani, o inā o loo lipotia mai ai nei e Molimau le silia i le 600,000 faifeʻau maelega.​—Isaia 54:17; Ieremia 1:17-19.

10. O ā manumalo ua faamanuiaina ai e le Tupu manumalo ona tagata ʻa o puipuia, ma faamaonia faaletulafono le tala lelei’?

10 Ua faamanuiaina foʻi e lo tatou Tupu manumalo ona tagata maelega, e ala i le taʻitaʻia o i latou i le tele o manumalo ʻa o puipuia ma faavaeina faaletulafono le tala lelei’ i totonu o fale faamasino ma luma o pule. (Filipi 1:7; Mataio 10:18; 24:9) O le tulaga lenei ua iai i le tele o atunuu​—i Ausetalia, Anitenitina, Eleni, Initia, Suisilani, Swaziland, Take, Kanata, ma isi atunuu. E 50 manumalo faaletulafono na maua e Molimau a Ieova i le Faamasinoga Sili i le Iunaite Setete. O nisi o na manumalo ua faamautinoa ai le aiā e faalauiloa ai le tala lelei ʻi luma o le nuu, atoa foʻi mai lea fale i lea fale’ ma ia lē toe auai i sauniga faalotonuu e ifo ai i tupua. (Galuega 5:42; 20:20; 1 Korinito 10:14) Ma ua faapea ona tatala ai pea le ala e faalautele atu ai le molimau i le lalolagi atoa.

11. (a) Ua faapefea i Lē o Tiʻetiʻe i le solofanua ona “manumalo pea ia”? (e) O ā iʻuga e ao ona iai iā i tatou ona o le tatalaina o le faamaufaailoga lona lua, lona tolu, ma lona fā?

11 E faapefea e Iesu ona “manumalo pea ia”? * Ua ia faia lenei mea e pei ona o le a tatou vaai i ai, e ala i le aveeseina o lotu sesē, ma lafoina vaega uma o loo totoe o le faalapotopotoga vaaia a Satani i totonu o se “lepa afi” faafaatusa o le faaumatiaga, ina ia faamaonia ai le tonu o le pule silisili ese a Ieova. Ma le mautinoa lava, ua tatou tepa taulaʻi atu nei i lenā aso iā Amaketo, lea o le a maua ai e lo tatou “Tupu o tupu” le manumalo mulimuli i le faalapotopotoga faapolotiki a Satani o loo faapologaina tagata! (Faaaliga 16:16; 17:14; 19:2, 14-21; Esekielu 25:17) I le taimi nei, o loo tiʻetiʻe atu pea Lē Manumalo e lē mafaatoʻilaloina i le solofanua sinasina, a o faaopoopo mai pea e Ieova tagata loto faamaoni i Lona nuu amiotonu i luga o le lalolagi. (Isaia 26:2; 60:22) Pe o faia sou sao faatasi ma le vasega faauuina e pei o Ioane i lenā faatelega olioli o le Malo? I lenā taualumaga, o mea ua vaaia e le aposetolo o Ioane ina ua tatala faamaufaailoga e tolu o sosoo mai ai, e mautinoa o le a faagaeeina ai oe ia faia se sao e sili atu ona telē i le galuega a Ieova mo lenei aso.

Faauta, o le Solofanua Mūmū!

12. O le ā na fetalai Iesu o le a faailogaina ai lona faatasi mai lē vaaia o se Tupu?

12 Ina ua latalata i le faaiʻuiʻuga o le faiva a Iesu i le lalolagi, sa fesili ona soo iā te ia: “Pe se ā foʻi le faailoga o lou maliu mai ma le gataaga o le lalolagi?” I le tali atu, sa ia valoiaina ai mea faigatā o le a fai ma ʻamataga o puapuaga.’ Na fetalai Iesu: “E sii le taua e le tasi nuu i le tasi nuu, ma le tasi malo i le tasi malo. E i ai mafuiʻe tetele i lea mea ma lea mea, o oge foʻi, ma faamaʻi; ma faaiteite ma faailoga tetele mai le lagi.” (Mataio 24:3, 7, 8; Luka 21:10, 11) Ua saunia e mea ua vaaia e Ioane a o tatalaina faamaufaailoga o loo totoe o le tusi tāʻai, se tulaga tutusa mataʻina i lenā valoaga. Tagaʻi mai a o tatalaina e Iesu le faamaufaailoga lona lua!

13. O le ā le tulaga tuufaafeagai o le a faaalia mai nei iā Ioane?

13 “Ua tatalaina foʻi e ia o lona lua o faamaufaailoga, ona ou faalogo ai lea i lona lua o mea ola, o loo faapea mai, ʻSau ia!’” (Faaaliga 6:3) O le kerupi lona lua, e foliga o se povi poʻa lea ua aumaia le poloaʻiga. O le uiga lea o loo faaata mai i inei o le malosi, ae o le malosi ua faaaogāina ma le amiotonu. Peitaʻi i le tuufaafeagai, o le a vaaia nei e Ioane se faaaliga o le malosi e matuā matagā ma e oo ai i le oti.

14. O le ā le solofanua ma le tagata tiʻetiʻe ua sosoo ai ona vaaia e Ioane, ma o le ā ua faaata mai e lenei vaaiga?

14 E faapefea la ona tali atu i lenei valaau lona lua ia “Sau ia”? I le auala lenei: “Ona alu atu lea o le isi solofanua mūmū; ua avatu foʻi le pule i lē o tiʻetiʻe ai na te aveeseina le filemu i le lalolagi, a e latou te fefasiaʻi ai; ua avatu foʻi iā te ia le pelu tele.” (Faaaliga 6:4) Ioe o se vaaiga e faanoanoa ai! Ma e matuā manino lava le mea o loo faaata mai ai: o taua! E lē o le faiga taua amiotonu ma le sili a le Tupu manumalo a Ieova, ae o faiga taua sauā i le lalolagi aoao ua faia e tagata, faatasi ai ma le toto masaa ma tigā e leʻi manaʻomia. Ua matuā talafeagai ai le tiʻetiʻe mai o lenei tagata i se solofanua mūmū!

15. Aiseā e lē tatau ai ona tatou mananaʻo e faia sa tatou vaega i le tagata tiʻetiʻe solofanua lona lua?

15 E mautinoa o le a lē manaʻo Ioane e fai sana vaega i lenei tagata tiʻetiʻe solofanua ma lana tiʻetiʻega faanatinati, auā na valoia mai e faatatau i tagata o le Atua: “Latou te lē toe aʻoaʻo foʻi i taua.” (Isaia 2:4) Ua iai pea “i le lalolagi” Ioane, ma le vasega e pei o Ioane faapea le motu o tagata e toʻatele. Peitaʻi ua lē avea i latou ma vaega o lenei lalolagi ua pisipisia i le toto. E faaleagaga ma “faamalolosia e le Atua” a tatou auupega mo le faalauiloaina maelega o le upu moni, e ese ai mai faiga taua faaletino.​—Ioane 17:11, 14; 2 Korinito 10:3, 4.

16. O anafea ma e faapefea ona tuuina atu i lē o tiʻetiʻe i le solofanua mūmū “le pelu tele”?

16 E tele taua sa iai a o leʻi oo i le 1914, o le tausaga lea na maua ai e Lē o Tiʻetiʻe i le solofanua sinasina lona palealii. Ae o lenei la ua tuuina atu i lē o tiʻetiʻe i le solofanua mūmū “le pelu tele.” O le ā le uiga o lenei mea? Talu mai lava le pasae aʻe o le Taua Muamua a le Lalolagi, ua faasolosolo pea ina matuā faamasaatoto ma faatamaʻia, faiga taua a tagata ua iai nei na i lo muamua. I le vaitaimi o le fasiotiga tagata tele i le 1914 e oo i le 1918, sa faaaogāina ai tanetau, o kasa oona, o vaalele, o vaamaulu, o fanafanua tetele, ma auupega otometi; a lē mo le uluaʻi taimi, pe i se tulaga e sili ona mataʻutia. I nisi atunuu e 28, sa faamalosia ai o latou tagatānuu uma lava mo le faaaogāina i faiga taua. Pagā le toʻatele o tagata na fasiotia. E sili atu i le iva miliona fitafita sa fasiotia, ma le anoano o tagata lautele na fano ai. E oo lava ina ua uma le taua, sa leʻi toe iai se filemu moni i le lalolagi. I le sili atu i le 50 tausaga talu ona uma lenā taua, sa faapea mai ai se taʻitaʻi faalemalo a Siamani o Konrad Adenauer: “Ua mou ese atu le saogalemu ma le filemu mai olaga o tagata talu mai le 1914.” Sa tuuina atu i lē o tiʻetiʻe i le solofanua mūmū ina ia ave ese le filemu mai le lalolagi!

17. Ua faaauau faapefea le faaaogāina o le “pelu tele,” ina ua uma le Taua Muamua a le Lalolagi?

17 Ona o le faaosofia o lona fia faamasaa toto, sa tofu atu ai lē o tiʻetiʻe i le solofanua mūmū i le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Ua faasolo ina sili atu ona mataʻutia auupega ua faaaogāina e fafasi ai. O le aofaʻi foʻi o tagata na fasiotia ua oso maualuga aʻe, seʻiloga e faafāina le aofaʻi o i latou na fasiotia i le Taua Muamua a le Lalolagi. I le 1945 e lua pomu atomika na pāpā i luga aʻe o Iapani. Na faatamaʻia atoatoa mea i pomu uma taʻitasi​—sa pei o le emo vave​—le faitau sefulu afe o tagata na lavevea fua. I le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, sa seleseleina ai e le tagata tiʻetiʻe o le solofanua mūmū se seleselega tele o nisi o ola e 55 miliona, ma sa leʻi faamalieina ai lava o ia i inā. Ua lipotia mai e faapea e silia i le 20 miliona tagata ua fasia i le “pelu tele” talu mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi.

18, 19. (a) Na i lo le avea o se manumalo mo le poto faafitafita, o le ā le mea moni ua avea o se faamaoniga o fefasiaʻiga talu mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi? (e) O le ā le lamatiaga ua fesagaʻi ma tagata, ae o le ā o le a faia e Lē o Tiʻetiʻe i le solofanua sinasina e taofia ai?

18 Pe mafai ona tatou taʻua lenei mea o se manumalo mo le poto faafitafita? Na i lo lea, o se faamaoniga lenei ua momoʻe saosaoa atu nei le solofanua mūmū lē alofa. Ma o fea o le a gata mai ai lenā tiʻetiʻega saosaoa? Ua taʻua e nisi saienitisi le ono tupu faafuaseʻi o se taua faaniukilia​—ae ese ai foʻi se afi tele faaniukilia ua fuafuaina! O le mea e fiafia ai, o loo iai isi manatu o Lē o Tiʻetiʻe manumalo i le solofanua sinasina e faatatau i lenei mea.

19 Pe afai e faaauau pea ona faavae meafai a tagata i le faamaualuga ma le feitagaʻi faalotonuu, e faaauau ai foʻi faapena ona iai tagata i se lamatiaga faaniukilia. E tusa lava pe o le a faatamaʻia e atunuu uma fana faaniukilia ona o le atuatuvale, ae tumau pea ona latou iloa fai o nei mea. Lona uiga, e leai lava se umi latou te toe faia ai a latou meatau mataʻutia faaniukilia. O lea la, so o se taua lava e iai ni auupega e lē ni atomika, e lē pine ae tuputupu vave aʻe e avea o se mala tele. O le faamaualuga ma le feitagaʻi lea ua mauaa i atunuu i aso nei e ono taʻitaʻia atu ai tagata i le fasiotia e i latou o i latou lava, vaganā ai​—ioe, vaganā ua taofia e Lē o Tiʻetiʻe i le solofanua sinasina le tiʻetiʻega saosaoa lē mataofiofia a le solofanua mūmū. Ia tatou mautinoa o le a tiʻetiʻe atu Keriso le Tupu, e faaiʻuina atoatoa lona manumalo i le lalolagi ua puleaina e Satani. Ona faavaeina ai lea o se vaega fou o tagata i le lalolagi e faavae i le alofa i le Atua ma tuaoi. O se uunaʻiga lea e maua ai le filemu, e sili mamao atu ona malosi na i lo fuafuaga lē mautū o le faaaogā o meatau faaniukilia e faavaivaia ai le ono pasae aʻe o se taua.​—Salamo 37:9-11; Mareko 12:29-31; Faaaliga 21:1-5.

Ua Oso Mai le Solofanua Uliuli

20. O le ā le faamautinoaga ua iā i tatou e faapea o le a faafetaiaʻia e le Tagata Tiʻetiʻe o le solofanua sinasina so o se tulaga faigatā?

20 Ua tatalaina nei e Iesu le faamaufaailoga lona tolu! O le ā ua e mātauina, Ioane? “Ua tatalaina foʻi e ia o lona tolu o faamaufaailoga, ona ou faalogo ai lea i lona tolu o mea ola, o loo faapea mai, ʻSau ia!’” (Faaaliga 6:5a) Ma le fiafia lava, o lenei kerupi lona tolu “e pei o le tagata ona mata,” ua faaata mai ai le uiga o le alofa. O le a anoanoaʻi le alofa e faavae i mataupu silisili i le lalolagi fou a le Atua, e oo lava i aso nei o loo ulu ai lenā uiga lelei i le faalapotopotoga a Ieova. (Faaaliga 4:7; 1 Ioane 4:16) E mafai ona tatou mautinoa faapea o Lē o Tiʻetiʻe i le solofanua sinasina, “e tatau ona pule o ia, seʻia tuuina e ia ona fili uma lava i lalo o ona vae,” o le a ia aveesea ma le alofa le tulaga leaga uma lea ua sosoo ai nei ona vaaia e Ioane.​—1 Korinito 15:25.

21. (a) O le ā ua faaata mai e le solofanua uliuli ma lē o tiʻetiʻe ai? (e) O le ā e faamaonia ai o loo fetamoʻeaʻi solo pea le solofanua uliuli?

21 O le ā la ua vaaia e Ioane, a o taliina le valaau atu lona tolu inā “Sau ia!”? “Ona ou vaai lea, faauta foʻi, o le solofanua uliuli; ua i le lima o lē o tiʻetiʻe ai le fua faatautau.” (Faaaliga 6:5e) O le oge tele! O le feʻau mataʻutia lenā o lenei vaaiga faavaloaga. Ua faasino atu i tulaga i le amatamataga o le aso o le Alii, lea o le a tau vaevae faatatau ai meataumafa. Ua avea oge talu mai le 1914 o se faafitauli e lē motusia i le lalolagi aoao. O faiga taua i aso nei ua faapogaia ai oge, auā o punaʻoa sa masani ona faaaogā e fafaga ai ē matelāina, ua faaliliuina nei ina ia maua mai ai auupega o taua. Ua uunaʻia ʻaufaigaluega i faatoʻaga ina ia ō atu i vaegaʻau, ma talu ai ua faaleagaina fanua i fetauaʻiga, ua faaitiitia ai mea aogā mo le tausia o le soifuaga, le fuaina mai o meataumafa. Pagā le moni sa iai lenei mea i le uluaʻi taua a le lalolagi, ina ua pagatia le faitau miliona i le fia taumamafa ma maliliu ai! Ae lē gata i lenā, sa leʻi faavaivai ai i inā lē o loo tiʻetiʻe i le solofanua uliuli o le fia taumafa i le iʻuga o le taua. I vaitausaga e sefulu e amata mai le 1930, sa fano ai le lima miliona i le na o le oge e tasi i le Ukraine. Ina ua uma le Taua Lona Lua a le Lalolagi sa faateteleina le lē lava o meataumafa ma oge. A o faaauau e le solofanua uliuli lana tamoʻega saoasaoa, na lipotia mai e le Fono o Mea Taumafa a le Lalolagi i le ogatotonu o le 1987 e faapea e 512 miliona tagata na matelāina ma le 40,000 o tamaiti na feoti ona o māfuaaga e fesootaʻi ma le fia taumafa i aso taʻitasi.

22. (a) O le ā ua fai mai ai se leo, ma o loo faailoa mai ai le ā le manaʻoga? (e) O le ā ua uiga i ai le tau o se kuata saito ma kuata e tolu o le karite?

22 Ua taʻu mai e Ioane iā i tatou nisi mea e tele: “Na ou faalogo foʻi i le leo mai le va o mea ola e fā, ua faapea mai, ʻO le tau o le kuata o le saito o le tenari lea, o le tau o kuata e tolu o le karite o le tenari foʻi lea; a e aua e te faaleaga i le suāuu ma le uaina.” (Faaaliga 6:6) Ua autasi uma kerupi e fā i le faailoaina mai o se manaʻoga ina ia tausia ma le faaeteete meataumafa e maua mai​—e pei lava ona “aai ma le atuatuvale [e tagata] a latou mea e ʻai ua fuatia” a o leʻi oo i le faaumatiaga o Ierusalema i le 607 T.L.M. (Esekielu 4:16) I taimi o Ioane, e tasi se kuata saito e maua mo se fitafita i le aso e tasi. O le ā le tau o lenā kuata saito e tasi? E tasi le tenari​—o le totogi o se aso atoa! (Mataio 20:2) * Ae faapefea pe afai e tausi se avā ma se fanau a le fitafita? Ia, e mafai la ona ia faatau mai kuata e tolu o karite e leʻi faamamāina. E na o se aiga toʻaitiiti e mafai ona fafagaina ai i na taumafa. Ma sa leʻi manatu i le karite o se meataumafa e lelei e pei o le saito.

23. O le ā e uiga i ai le fuaiupu, “Aua e te faaleaga i le suāuu ma le uaina”?

23 O le ā ua faatatauina i ai le fuaiupu, “Aua e te faaleaga i le suāuu ma le uaina”? Ua manatu nisi e uiga faapea e ui ina toʻatele o le a lē lava meataumafa ma oo lava ina matelāina ai, ae o le a lē faaleagaina ai mea taugatā ma mananaia a tagata maumea. Peitaʻi i Sasaʻe Tutotonu, e lē ni mea taugatā le uaina ma le suāuu. I taimi o le Tusi Paia, sa manatu ai i le falaoa, suāuu, ma le uaina o ni meataumafa i aso faisoo. (Faatusatusa i le Kenese 14:18; Salamo 104:14, 15.) Sa masani ona lē lelei le vai inu, o lea sa taatele ai le faaaogāina o le uaina ma i nisi taimi e faaaogāina ai e pei o se vailaau faafomaʻi. (1 Timoteo 5:23) Ae tusa ai ma le suāuu, i aso o Elia sa iai pea sina suāuu na totoe i le fafine mativa Sarefata ua maliu lana tane, e tao ai lana falaoa o loo totoe. (1 Tupu 17:12) O lea la, e foliga mai o le poloaʻiga “aua e te faaleaga i le suāuu ma le uaina” o se apoapoaʻiga ina ia aua neʻi vave ona faaaogāina uma nei mea aogā autū, ae ia faaeteete i lo latou faaaogāina. A lē faia faapea, o le a ʻfaaleagaina’ i latou i le uiga, o le a uma le suāuu ma le uaina a o leʻi iʻu le oge.

24. Aiseā ua lē o toe umi ai ona faaauau e le solofanua uliuli o lana tamoʻega saosaoa?

24 Maʻeu le fiafia e mafai ona tatou maua ona o le a lē pine ae taofia e Lē o Tiʻetiʻe i le solofanua sinasina lenā solofanua uliuli o loo tamoʻe saosaoa! Auā ua tusia e faatatau i Lana sauniuniga alofa mo le lalolagi fou: “O lana nofoaiga e tupu olaola mai ai lē ua amiotonu; e manuia tele ai, seʻia leai se masina. . . . [O le a fau ma soloi] taumafa o saito i le nuu i tumutumu lava o mauga.”​—Salamo 72:7, 16; tagaʻi foʻi i le Isaia 25:6-8.

Le Solofanua Samasama ma Lē o Tiʻetiʻe Ai

25. O le leo o ai ua faalogoina e Ioane ina ua tatala e Iesu le faamaufaailoga lona fā, ma o le ā ua faailoa mai e lenei mea?

25 E leʻi uma ona faamatalaina atoa le tala. Ua tatala e Iesu le faamaufaailoga lona fā, ma ua taʻu mai e Ioane iā i tatou le iʻuga: “Ua tatalaina foʻi e ia o lona fā o faamaufaailoga, ona ou faalogo ai lea i le leo o lona fā o mea ola, ua faapea mai, ʻSau ia!’” (Faaaliga 6:7) O le leo lenei o le kerupi e pei o se aeto o loo lele. Ua faailoa mai ai le poto tofā mamao, ma o le mea moni, ua manaʻomia e Ioane, le vasega e pei o Ioane, ma isi auauna uma i le lalolagi a le Atua, ona mātauina ma gaoioi ma le malamalama pe a fua atu i mea ua faaata mai i inei. O le faia faapea, tatou te maua ai se vaega i le puipuiga mai puapuaga ua malaia ai le atamai faalelalolagi a le tupulaga amio lē mamā ma le loto fefete o aso nei.​—1 Korinito 1:20, 21.

26. (a) O ai lē o tiʻetiʻe i le solofanua lona fā, ma aiseā ua fetaui ai le lanu o lana solofanua? (e) O ai o loo mulimuli atu i lē o tiʻetiʻe i le solofanua lona fā, ma o le ā e tupu i ona tagata e lavevea fua?

26 O ā la mea mataʻutia ua tatalaina a o tali atu lē o tiʻetiʻe i le solofanua lona fā i le valaau? Ua taʻu mai e Ioane iā i tatou: “Ona ou vaai lea, faauta, o le solofanua samasama, ma lē tiʻetiʻe ai, o lona igoa o le Oti, ua mulimuli atu foʻi Seoli iā te ia.” (Faaaliga 6:8a) E iai le igoa o le tagata tiʻetiʻe solofanua mulimuli: o le Oti. E na o ia mai le ʻautiʻetiʻe solofanua e toʻafā o le Faaaliga ua faaali tuusaʻo mai lona igoa. Ua fetaui lava la le tiʻetiʻe o le Oti i se solofanua e samasama, talu ai ua faaaogāina le upu samasama (Eleni, khlo·rosʹ) i tusi Eleni e faamatalaina ai foliga ua sesega, peiseaʻī ua māfua ona o se faamaʻi. Ua fetaui foʻi, auā o loo mulimuli latalata mai i le Oti i se auala e lē mafaamatalaina, Seoli (tuugamau), talu ai ua iai i Seoli lava ia se aofaʻiga sili ona toʻatele o ē lavevea fua i faatamaʻiaga a lē o tiʻetiʻe i le solofanua lona fā. Ma le fiafia lava, o le a iai se toetū mo i latou nei, pe a ʻavaʻe e le oti ma Seoli i latou o maliliu ai.’ (Faaaliga 20:13) Ae ua aveina faapefea e le Oti na tagata lavevea fua?

27. (a) Ua aveina faapefea e le tagata tiʻetiʻe o le Oti ana tagata na lavevea fua? (e) O le ā ua uiga i ai le “lona fā o vaega o le lalolagi” lea e iai i luga le pule a le Oti?

27 Ua tolaulau mai taʻitasi e le vaaiga nisi o auala: “Ua avatu foʻi iā te i laʻua le pule e fasioti i lona fā o vaega o le lalolagi i le pelu, ma le oge, ma le faamaʻi, atoa ma manu feʻai o le vao.” (Faaaliga 6:8e) E lē o se vaefā moni o le faitau aofaʻi o le lalolagi ae o se vaega tele o le lalolagi, pe tumutumu pe tau leai nisi e ʻaināina, o le a afaina ai i lenei tiʻetiʻega. Ua maua e lenei tagata tiʻetiʻe solofanua tagata na lavevea fua i le pelu tele a lē o tiʻetiʻe i le solofanua lona lua, faapea foʻi i oge ma le lē lava o meataumafa a lē o tiʻetiʻe i le solofanua lona tolu. Na te mauaina foʻi se vaega tele mai mala mataʻutia e oti ai ma se seleselega foʻi mai mafuiʻe, e pei ona faamatalaina i le Luka 21:10, 11.

28. (a) Ua iai faapefea se faataunuuga o le valoaga e faatatau i le mala “oti”? (e) Ua puipuia faapefea tagata o Ieova mai le tele o faamaʻi i aso nei?

28 O se mea tāua lata mai o le mala “oti.” Na afaina i le fulū Sepania le sili atu i le 20 miliona ola i le na o ni nai masina o le 1918 e oo i le 1919, e mulimuli atu ai i taunuuga o faatamaʻiaga a le Taua Muamua a le Lalolagi. Na o le pau lava le vaipanoa i le lalolagi na sao mai lenei puapuaga, o le motu laʻitiiti lea o St. Helena. I atunuu sa maliliu ai le toʻatele o le faitau aofaʻi, sa tafu ai afi e susunuina ai faaputuga o tino oti. Ma i aso nei ua tupu vave le faamaʻi fatu ma le kanesa, e mataʻu tele ai, ona o le polusione o le tapaa. I lenā taimi na faamatalaina o “le sefulu tausaga matagā,” o tausaga amata mai le 1980 faasolo mai ai, o se ituaiga olaga e lē utagia tapulaa a le Tusi Paia, ua faaopoopo mai ai le AIDS i le mala “oti.” I le tausaga e 2000, na lipotia e le fomaʻi e vaaia le matagaluega o le soifua mālōlōina i le Iunaite Setete, o le AIDS o “le faamaʻi lea ua sili atu ona leaga ua aafia ai nei le lalolagi.” Na ia taʻua e 52 miliona le aofaʻi o tagata ua aafia i le HIV/AIDS, ae mai lenā fuainumera e toʻa 20 miliona ua maliliu. Maʻeu le faafetai o tagata o Ieova ona o fautuaga atamai a lana Afioga ua faamamao ai i latou mai le faitaaga ma le faaaogāsesēina o le toto, lea ua tele naunau ai faamaʻi ua feaveaʻi i aso nei!​—Galuega 15:28, 29; faatusatusa i le 1 Korinito 6:9-11.

29, 30. (a) O le ā le faatatauga o le a iai i aso nei o “sala ogo e fā” i le Esekielu 14:21? (e) O le ā lo tatou malamalamaga e ao ona iai i “manu feʻai” o le Faaaliga 6:8? (i) O le ā e foliga mai o le manatu autū o lenā vaaiga faavaloaga?

29 Ua taʻua i le vaaiga na iloa e Ioane manu feʻai, o le māfuaaga lona fā lea o le vave maliliu. E moni lava, o mea e fā ua faamatilatilaina i le tatalaina o le faamaufaailoga lona fā​—o taua, oge, faamaʻi, ma manu feʻai​—sa manatu i ai i aso anamua, o ni māfuaaga autū o le vave maliliu. O lona uiga o loo faaata mai ai māfuaaga uma o le vave maliliu i aso nei. Ua pei lava ona sa lapataʻia e Ieova Isaraelu: “E lē atili ai ea pe a ou tuuina atu i Ierusalema sala ogo e fā ua iā te aʻu, o le pelu, ma le oge, ma le manu feʻai, ma le faamaʻi e faaumatia ai tagata atoa ma manu?”​—Esekielu 14:21.

30 E seāseā faatomua mai i ona pō nei ni oti e ala i manu feʻai, e ui lava i atunuu teropika ua faamaonia ai le maliliu o tagata ona o manu feʻai. Atonu o le a toʻatele atu ē maliliu i le lumanaʻi pe afai e faagaogaoina atunuu ona o taua po o tagata o le a matuā paeee ona o oge, ma lē mafai ai ona tau e tetee atu i manu ua fia aai. E faaopoopo atu i lenā, ua toʻatele tagata i aso nei o ē faaalia faanaunauga faamanu, (seʻi tulou) e pei o manu lē mafaufau, ua matuā tuufaafeagai iā i latou ua faamatalaina i le Isaia 11:6-9. Ua tuuaʻia tele nei tagata mo le faatupulaʻia i le lalolagi o solitulafono e fesootaʻi ma amioga lē mamā faaleituaiga, le fasioti tagata, o faiga faatupu faalavelave, ma osofaʻiga faapāpā pomu i le lalolagi i ona pō nei. (Faatusatusa i le Esekielu 21:31; Roma 1:28-31; 2 Peteru 2:12.) Ua maua foʻi e lē o tiʻetiʻe i le solofanua lona fā o latou tagata e lavevea fua. O le manatu autū o lenei vaaiga faavaloaga e foliga mai o le mauaina lea e lē o tiʻetiʻe i le solofanua samasama, o le mau tagata e maliliu faafuaseʻi i le tele o auala.

31. E ui lava i faatamaʻiaga ua faapogaia e i latou o tiʻetiʻe i solofanua mūmū, uliuli ma le samasama, ae aiseā e mafai ai ona faalaeiauina i tatou?

31 E faamautinoaina i tatou e le faamatalaga ua faaalia i le tatalaina o uluaʻi faamaufaailoga e fā. Ua aʻoaʻoina ai i tatou ia aua neʻi atuatuvale i taua, le fia taumafa, faamaʻi, ma isi pogai o le vave maliliu ua taatele i aso nei. E lē tatau foʻi ona mou atu lo tatou faamoemoe ona ua lē taulau i taʻitaʻi faaletagata ona foʻia faafitauli o iai nei. Afai ua faamaonia i tulaga i le lalolagi le iai o ē o loo tiʻetiʻe i solofanua mūmū, uliuli ma le samasama, aua la neʻi galo, sa muamua le tiʻetiʻega a Lē o Tiʻetiʻe i le solofanua sinasina. Ua avea Iesu ma Tupu, ma ua uma ona oo atu lona manumalo i le lafoina ifo o Satani mai le lagi. O isi ona manumalo e aofia ai le aoaoina o ē o totoe o atalii o le Isaraelu faaleagaga ma le motu o tagata e toʻatele mai atunuu uma, e faitau miliona, mo le faasaoola atu i le puapuaga tele. (Faaaliga 7:4, 9, 14) E ao ona faaauau lana tiʻetiʻega seʻia faaiʻuina lona manumalo.

32. O le ā le tulaga e tutusa lelei ai le tatalaina o uluaʻi faamaufaailoga taʻitasi e fā?

32 Ua mulimuli mai i tatalaga taʻitasi o uluaʻi faamaufaailoga e fā le valaau: “Sau ia!” O taimi taʻitasi, e osofaʻi mai ai se solofanua ma lē o tiʻetiʻe ai. Tatou te lē toe faalogoina lenei valaau, e amata atu i le faamaufaailoga lona lima. Ae o loo tiʻetiʻe pea na tagata tiʻetiʻe solofanua, ma o le a faaauau ona tamomoʻe saosaoa atu agaʻi i le vaitaimi faaiʻuiʻu o le faiga o mea. (Faatusatusa i le Mataio 28:20.) O ā isi mea tutupu tāua e faaalia e Iesu a o ia tatalaina faamaufaailoga e tolu o loo totoe? O nisi o ia mea tutupu e lē vaaia i mata faaletagata. O isi, e ui ina vaaia, ae mo le lumanaʻi e leʻi oo mai. Ae ui i lea, e mautinoa o latou faataunuuga. Seʻi o tatou tagaʻi po o ā ia mea.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 4 Ae seʻi mātau faapea, o le “fafine” o le Faaaliga 12:1 ua iai se “palealii fetu e sefulu ma le lua” e faafaatusa.

^ pala. 4 Mo se faamaoniga auʻiliʻili o le afio mai o Iesu i lona Malo i le 1914, tagaʻi i le tusi O ā Aʻoaʻoga Moni a le Tusi Paia itulau e 215-218, ua lomia e Molimau a Ieova.

^ pala. 11 E ui ina faaaogā e le tele o faaliliuga le fasi fuaitau lenei, “ia manumalo” (Revised Standard, The New English Bible, King James Version) po o le “naunau e manumalo” (Phillips, New International Version), ae o le faaaogāina i inei o le ituaiga o veape e faamatalaina lagona, i le uluaʻi gagana Eleni, e aumaia ai se uiga o le māeʻa po ua faaiʻuina. O le mea lea, ua faapea mai le tusi a Robertson, le Word Pictures in the New Testament: “Ua faasino le ituaiga o veape e faamatalaina lagona i inei, i le manumalo i le iʻuga.”

^ pala. 22 O le tupe siliva Roma pe tusa ma le 3.85 kalama.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa i le itulau 92]

Ua Tiʻetiʻe Atu le Tupu ma le Manumalo

I le 20 tausaga na amata mai i le 1930, na taumafai ai fili maumauaʻi e faafoliga le faiva a Molimau a Ieova faapea sa lē faaletulafono, e solitulafono, po o taumafai e faatoʻilaloina malo. (Salamo 94:20) E 1,149 na puʻea faapagotaina sa faamaumauina i le Iunaite Setete, i le tausaga e 1936 lava ia. Sa tauivi Molimau a Ieova i ni tagi faatulafonoina e tele e oo atu lava i le Faamasinoga Sili i le Iunaite Setete, ma o nisi nei o a latou manumalo mataʻina:

Iā Me 3, 1943, sa faaiʻua ai e le Faamasinoga Sili i le tagi a Murdock v. Pennsylvania e faapea sa lē manaʻomia e Molimau a Ieova se laisene e tuuina ai lomiga i aiga mo se tupe. I lenā lava aso, sa aumai ai le faaiʻuga i le tagi a Martin v. City of Struthers e faapea sa lē o se solitulafono le faatatagi o logo o faitotoa a o faia se sao i le tufatufaina atu o tamaʻi pepa ma isi mea e faailoa atu ai mai lea fale i lea fale.

Iā Iuni 14, 1943, na faia ai e le Faamasinoga Sili le faaiʻuga i le tagi a Taylor v. Mississippi e faapea sa lē uunaʻia e Molimau a Ieova le lē faamaoni i le faiga malo e ala i la latou talaʻiga. I lena lava aso, i le West Virginia State Board of Education v. Barnette, sa taʻua ai e le Faamasinoga e faapea sa leai se aiā a le vaega pule a le aʻoga e faateʻa ai mai le aʻoga fanau a Molimau a Ieova o ē sa mumusu e fāʻalo i le fuʻa. I le aso na sosoo ai, na aveesea ai e le Faamasinoga Maualuga atoa a Ausetalia le faasāaga a lea atunuu i Molimau a Ieova, ua faalauiloaina lenei mea o se “pule lē taofiofia, pule malosi ma matuā gapatia ai.”

[Pusa i le itulau 94]

Ua Tuu i ai le Pule e ʻAveesea le Filemu Mai le Lalolagi’

O fea o agaʻi atu i ai le poto maoaʻe faaonapōnei? Na lipotia mai e The Globe and Mail, o Toronto, i Kanata, iā Ianuari 22, 1987, mea o loo taʻua i lalo mai se tautalaga a Ivan L. Head, le peresitene o le International Development Research Centre:

“Ua faitauliaina moni e faapea e toʻatasi mai saienitisi uma e toʻafā ma tagata popoto faapitoa a le lalolagi ua auai i suʻesuʻega e mautinoa lava o loo galulue i le faia o auupega. . . . I le totogia i le 1986, e sili atu le tupe faaalu i le $1.5 miliona i le minute. . . . O sili atu ea ona tatou saogalemu uma ona o lenei ituaiga o poto? O faaputuga o meatau faaniukilia ua iai i malo malolosi o loo aofia ai le malosi o mea faapāpā o auupega tau uma ua faaaogāina e tagata fetauaʻi uma i le Taua Lona Lua a le Lalolagi​—e 6,000 taimi. E ono afe Taua Lona Lua a le Lalolagi. E leʻi atoa se fitu vaiaso na mālōlō ai le lalolagi mai ni faiga taua, talu mai le 1945. E sili atu i le 150 taua pe i le va o atunuu po o i le va o tagata lava latou o se atunuu, lea ua faaumatia ai ola e tusa ma le 19.3 miliona, o le tele o na taua o se taunuuga o poto fou lea ua onoono aʻe i lenei vaitaimi o le Malo Aufaatasi.”

E oo mai i le tausaga e 2005, ua silia ma le 20 miliona tagata ua maliliu i faiga taua.

[Pusa i le itulau 98]

Le Faatulagaga o le Tusi o Faaaliga

I le tele lea ua oo mai i ai la tatou talanoaina o le tusi o Faaaliga, ua amata ai ona iloa manino le faatulagaga o le tusi. A māeʻa le faatomuaga e faagaeetia ai (Faaaliga 1:1-9), e mafai ona vaevaeina le tusi i ni vaaiga e 16 e pei ona mulimuli mai:

VAAIGA 1 (1:10–3:22): Ua vaaia ai e Ioane e ala i le agaga o le Atua ia Iesu lē ua faamamaluina, o lē o loo aauina atu feʻau faamāfanafana o fautuaga i faapotopotoga e fitu.

VAAIGA 2 (4:1–5:14): O se vaaiga matagofie o le nofoālii i le lagi o Ieova le Atua. Na ia tauaaoina atu se tusi tāʻai i le Tamaʻi Mamoe.

VAAIGA 3 (6:​1-17): O le tatalaina o uluaʻi faamaufaailoga e ono o le tusi tāʻai, o loo faasolosolo mālie ai ona faaalia e le Tamaʻi Mamoe se vaaiga tuufaatasi o mea e tatau ona tutupu i le aso o le Alii. Ua tiʻetiʻe mai tagata tiʻetiʻe solofanua e toʻafā o le Faaaliga, ua maua e auauna faamaturoina a le Atua ofu sisina, ma ua faamatalaina ai le aso tele o le toʻasā.

VAAIGA 4 (7:​1-17): O loo taofiofia i tua e agelu matāmatagi o le faaumatiaga seʻia faamaufaailogaina le 144,000 o Isaraelu faaleagaga. Ua taʻutino e le motu o tagata e toʻatele mai atunuu uma le faaolataga e mai i le Atua ma Keriso ma ua aoaoina mo le faasaoolaina atu mai le puapuaga tele.

VAAIGA 5 (8:1–9:21): I le tatalaina o le faamaufaailoga lona fitu, ua iai iligā pu e fitu, o uluaʻi pu e ono e aofia ai i le vaaiga lona lima. O nei iligā pu e ono ua faailoa atu ai le faaalia o iʻuga faafaamasinoga a Ieova i tagata. Ua faatomua mai ai foʻi e le pu lona lima ma le ono le auēga muamua ma le lua.

VAAIGA 6 (10:1–11:19): Ua tuuina atu e se agelu malosi se tusi tāʻai laʻitiiti iā Ioane, ua fuaina le malumalu, ma ua tatou iloaina ai mea tutupu i molimau e toʻalua. Ua faatumutumuina i le iliina o le pu lona fitu, lea ua faailoa ai le auēga lona tolu mo fili o le Atua​—le oo mai o le Malo o Ieova ma lana Keriso.

VAAIGA 7 (12:1-17): Ua faamatalaina ai le fanau mai o le Malo, na iʻu i le lafoina e Mikaele i lalo i le lalolagi o le gata, o Satani.

VAAIGA 8 (13:1-18): Ua alu aʻe le manu feʻai malosi tele nai le sami, ma ua uunaʻia e le manu feʻai e lua ona nifo e pei o se tamaʻi mamoe tagata, e tapuaʻi i ai.

VAAIGA 9 (14:1-20): O se uluaʻi vaaiga matagofie o le 144,000 i le Mauga o Siona. Ua lagonaina i le lalolagi atoa feʻau a agelu, ua seleseleina le vine o le lalolagi, ma ua solia le soligā vine o le toʻasā o le Atua.

VAAIGA 10 (15:1–16:21): O se isi vaaiga puupuu o le lotoā faalelagi, mulimuli mai ai le liligiina ifo o ipu e fitu o le toʻasā o Ieova i le lalolagi. Ua faaiʻuina foʻi lenei vaega i se faamatalaga faavaloaga o le iʻuga o le lalolagi a Satani.

VAAIGA 11 (17:1-18): Ua tiʻetiʻe le fafine talitane sili, o Papelonia le Aai Sili, i se manu feʻai mūmū, lea e alu atu mo sina taimi i le to e lē gata ae e toe alu aʻe ma faatamaʻia le fafine.

VAAIGA 12 (18:1–19:10): Ua faasilasilaina le paʻū ma le faaumatiaga mulimuli o Papelonia le Aai Sili. Pe a mavae lona faasalaga oti, e tagi auē nisi, ae vivii e isi Ieova; ua faasilasila le faaipoipoga a le Tamaʻi Mamoe.

VAAIGA 13 (19:11-21): Taʻitaʻia e Iesu vaegaʻau o le lagi e faaooina le faasalaga maʻemaʻeā a le Atua i le lalolagi a Satani, ana vaegaʻau ma ē lagolagoina; o le a faia se faigaʻai a manu felelei i o latou tino oti.

VAAIGA 14 (20:1-10): O le tuuina i le to e lē gata o Satani le Tiapolo, le Afe Tausaga o le Pulega a Keriso ma ē tupu faatasi ma ia, le tofotofoga mulimuli o tagata ma le faaumatiaga o Satani ma ana temoni.

VAAIGA 15 (20:11–21:8): O le toetū lautele ma le Aso Faamasino tele; ua aliali mai se lagi fou ma se lalolagi fou, faatasi ai ma faamanuiaga e faavavau mo tagata amiotonu.

VAAIGA 16 (21:9–22:5): Ua taualuga le Faaaliga i se vaaiga faamamaluina o Ierusalema Fou, le faletua o le Tamaʻi Mamoe. Ua tafe mai i lenā aai sauniuniga a le Atua o faamālōlōga ma le ola mo tagata.

Ua faaiʻuina le Faaaliga i fetalaiga māfana o faafeiloaʻiga ma fautuaga mai iā Ieova, Iesu, le agelu, ma Ioane lava ia. O le valaaulia i tagata taʻitoʻatasi inā “Sau ia!”​—Faaaliga 22:6-21.