Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Faai‘uina le To‘asā o le Atua

Ua Faai‘uina le To‘asā o le Atua

Mataupu 32

Ua Faaiʻuina le Toʻasā o le Atua

1. O le ā o le a tupu pe a faaiʻuina le liligiina ifo o ipu e fitu, ma o ā fesili ua lāgā e faatatau i ipu?

UA UMA ona taʻu mai e Ioane agelu na tofia e liligiina ifo ipu e fitu. Na ia taʻu mai iā i tatou o ʻmala ia e fitu e gata ai; auā e faaiʻuina ai le toʻasā o le Atua.’ (Faaaliga 15:1; 16:1) E ao ona liligiina ifo uma nei mala, lea o loo faaalia mai ai faasalaga a Ieova mo le amioleaga i le lalolagi. Pe a faaiʻuina, o lona uiga ua uma le faasalaga a le Atua. O le a lē toe iai le lalolagi a Satani! O le ā ua faailoa mai e nei mala mo tagata ma taʻitaʻi o le lalolagi amioleaga o loo iai nei? E mafai faapefea e Kerisiano ona ʻalofia le malaia faatasi ai ma lenei lalolagi? E matuā tāua nei fesili, ma ua tatau nei ona taliina. O ē uma e moomoo mo le manumalo o le amiotonu o le a matuā naunau i le mea ua sosoo ai ona vaaia e Ioane.

Le Toʻasā o Ieova i “le Lalolagi”

2. O le ā e iʻu i ai le liligiina ifo e le agelu muamua o lana ipu i le fanua, ma o le ā ua faaatagia mai e “le fanua”?

2 Ua gaoioi le agelu muamua! “Ona alu atu ai lea o lē muamua, ua liligi ifo lana ipu i le fanua; ona oo lea o le papala leaga e tigā ai tagata ua i ai le faailoga o le manu feʻai, atoa ma ē ua ifo i lona faatagata.” (Faaaliga 16:2) E pei lava ona iai i le iliga o le pu muamua, o loo faaatagia i inei e “le fanua” le faatulagaga faapolotiki e peiseaʻī e mautū lea na fausia e Satani i inei i le lalolagi i tuā i aso o Nimarota, ua silia i le 4,000 tausaga ua mavae.​—Faaaliga 8:7.

3. (a) Ua poloaʻia faapefea e le tele o faiga malo le tapuaʻi atu o o latou tagatānuu? (e) O le ā ua faia e atunuu e suitulaga mo le Malo o le Atua, ma o le ā le iʻuga e oo iā i latou o ē tapuaʻi i ai?

3 I nei aso e gata ai, o le tele o faiga malo ua latou tāpā mai a latou tagatānuu le tele o mea lea ua tusa ai lava ua tapuaʻia i latou e tagatānuu. Latou te maumauaʻi mai faapea e ao ona faasilisilia le malo, na i lo le Atua po o so o se isi lava mea e ao ona faamaoni i ai. (2 Timoteo 3:1; faatusatusa i le Luka 20:25; Ioane 19:15.) Talu mai le 1914, ua taatele i atunuu le uunaʻia faamalosi o o latou talavou ina ia ō atu i le taua, po o le nonofo sauni e tau, le ituaiga o faiga taua lea ua matuā faaleagaina ai i le toto le talafaasolopito faaonapōnei. A o faagasolo le aso o le Alii, ua faia foʻi e atunuu ina ia suitulaga i le Malo o le Atua le faatagata o le manu feʻai​—o Malo Sosoo ma le Malo Aufaatasi lea na suia i ai mulimuli ane. Pagā se upuvale i le Atua, e pei ona faia e pope talu ai nei, i le faalauiloa mai faapea, o lenei faalapotopotoga ua faia e tagata, o le faamoemoega tasi lea o atunuu mo le filemu! E matuā tetee maumauaʻi i le Malo o le Atua. Ua oo ina lē mamā faaleagaga ma papala ai i latou o loo tapuaʻi i ai, e pei lava o tagata Aikupito o ē na tetee iā Ieova i aso o Mose sa faamalaiaina i poʻu ma papala.​—Esoto 9:10, 11.

4. (a) O le ā ua matuā faamamafa mai e mea o loo i totonu o le ipu muamua o le toʻasā o le Atua? (e) O le ā le finagalo o Ieova iā i latou o ē taliaina le faailoga a le manu feʻai?

4 O mea o loo i totonu o lenei ipu ua matuā faamamafa mai ai le filifiliga ua fesagaʻia e tagata. E ao ona latou pagatia a lē o le teena e le lalolagi, po o le toʻatamaʻi o Ieova. Ua uunaʻia malosi tagata ina ia talia le faailoga o le manu feʻai, ma le fuafuaga “ina ia lē mafaia ona faatau mai pe faatau atu e se tasi, tau lava o ē ua i ai le faailoga, po o le igoa o le manu feʻai, po o le faitau aofaʻi [numera] o lona igoa.” (Faaaliga 13:16, 17) Ae iai se faasalaga ona o lenei mea! E manatu Ieova iā i latou o ē taliaina le faailoga e faapea ua taia i se “papala leaga e tigā ai.” Talu mai le 1922, ua faailogaina ai i latou i le lautele e faapea ua latou teena le Atua soifua. Ua lē taulau a latou faufauga faapolotiki, ma ua latou pagatia ai i le fememeaʻi. Ua latou lē mamā faaleagaga. Seʻi vaganā ua latou salamō, ona lē feoti lea mai lenei maʻi “tigā,” auā o le aso lenei o le faamasinoga a Ieova. E lē mafai ona tatou Savea tū vaelua i le avea ma vaega o le lalolagi a Satani, ma auauna iā Ieova i le itu a lana Keriso.​—Luka 11:23; faatusatusa i le Iakopo 4:4.

Ua Liu Toto le Sami

5. (a) O le ā e tupu pe a liligi ifo le ipu lona lua? (e) E silasila faapefea Ieova iā i latou o ē ʻaināina le sami faafaatusa?

5 Ua ao nei ona liligiina ifo le ipu lona lua o le toʻasā o le Atua. O le ā o le a uiga i ai mo tagata? Ua taʻu mai e Ioane iā i tatou e faapea: “Ua liligi foʻi e lona toʻalua o agelu lana ipu i le sami; ona liu toto ai lea e pei o le toto o le tagata oti; ona mamate ai lea o mea ola uma o i le sami.” (Faaaliga 16:3) I le pei o le iliga o le pu lona lua, o loo taulaʻi atu lenei ipu i “le sami”​—le anoanoaʻi o tagata ua fenuminumiaʻi ma fouvale o ē ua vavae ese mai iā Ieova. (Isaia 57:20, 21; Faaaliga 8:8, 9) Ua pei lenei “sami” o le toto i le silafaga a Ieova, ua lē talafeagai mo meaola ona ola ai. O le pogai lenā e ao ai i Kerisiano ona lē avea ma vaega o le lalolagi. (Ioane 17:14) Ua faaalia mai e le liligiina ifo o le ipu lona lua o le toʻasā o le Atua e faapea, o tagata uma lava o loo ʻaināina lenei sami ua feoti i le silafaga a Ieova. Pe a tuuaʻia faatasi o se nuu, ua nofosala ai tagata i le tele o le faamasaaina o le toto o ē lē sala. Pe a oo mai le aso o le toʻasā o Ieova, o le a feoti moni lava i latou i lima o ana ʻaufaaoosala.​—Faaaliga 19:17, 18; faatusatusa i le Efeso 2:1; Kolose 2:13.

Ua Avatu iā i Latou le Toto e Feinu Ai

6. O le ā e tupu pe a liligi ifo le ipu lona tolu, ma o ā upu ua lagonaina mai se agelu ma mai le fata faitaulaga?

6 O le ipu lona tolu o le toʻasā o le Atua, e pei o le iliga o le pu lona tolu, ua iai sona aafiaga i luga o puna o vai fou. “Ua liligi foʻi e lona toʻatolu o agelu lana ipu i vaitafe ma puna o vai; ona liu toto ai lea. Na ou lagona foʻi le agelu e pule i vai ua faapea atu, Le Alii e, o lē amiotonu oe, o lē soifua, o lē na soifua, ma loo lelei, auā ua faapea ona e faasalaina. Auā na latou faamaligiina le toto o tagata paia ma perofeta, i le ua e avatu ai iā te i latou le toto e inu ai; auā ua tatau lea mo i latou. Na ou lagona foʻi i le tasi mai le fata faitaulaga, ua faapea atu, E moni, le Alii e, le Atua e ou le malosi uma lava; e faamaoni ma le tonu au faamasinoga.”​—Faaaliga 16:4-7, “LT.”

7. O le ā ua faaata mai e “vaitafe ma puna o vai”?

7 Ua faaata mai e nei “vaitafe ma puna o vai” le mea ua taʻua o puna fou o taʻitaʻiga ma le atamai ua taliaina e lenei lalolagi, e pei o filosofia faapolotiki, tau tamaoaiga, faasaienisi, faaleaʻoaʻoga, faavafealoaʻi ma lotu, ia o loo taʻitaʻiina ai gaoioiga ma filifiliga a tagata. Na i lo le faamoemoe atu iā Ieova, le Puna o vai o le ola, mo le upu moni foaʻi ola, ae ua ʻeli e tagata mo i latou isi vaieli’ ma ua matuā feinu i “le poto o lenei lalolagi o le valea [lea] i luma o le Atua.”​—Ieremia 2:13; 1 Korinito 1:19; 2:6; 3:19; Salamo 36:9.

8. O ā auala ua nofosala ai tagata i le toto?

8 Ua faapogaia e ia “vai” ua pisipisia tagata ina ia nofosala i le toto, mo se faaaʻoaʻoga, i le faalaeiauina o i latou e faamasaa le toto i taua o le senituri ua mavae atu i se fua e sili ona telē, lea ua faaumatia ai ola e sili atu i le selau miliona. Aemaise lava i atunuu lotu, le mea na pasae aʻe ai taua e lua a le lalolagi, sa “faataalise [tagata] e sasaa ai le toto o ē ua lē sala,” ma ua aofia ai i lenei mea le toto o molimau a le Atua lava ia. (Isaia 59:7; Ieremia 2:34) Ua nofosala foʻi tagata i le toto e ala i lona faaaogāsesēina o se aofaʻiga sili ona tele o le toto mo tuigātoto, ua solia ai tulafono amiotonu a Ieova. (Kenese 9:3-5; Levitiko 17:14; Galuega 15:28, 29) I lea tulaga, ua latou seleseleina ai le faanoanoa i le faatuputupulaʻia e ala mai tuigātoto, o le AIDS, faamaʻi o le ate, ma isi faamaʻi pipisi. O le a lē pine ae maua le taui atoa mo le nofosala uma i le toto pe a totogia i ē faia le agasala le faasalaga aoao, i le soliina lea i le “soligavine tele o le toʻasā o le Atua.”​—Faaaliga 14:19, 20.

9. O le ā o aofia ai i le liligiina ifo o le ipu lona tolu?

9 I aso o Mose, ina ua liua le Vaitafe o le Naila i le toto, sa mafai pea e tagata Aikupito ona ola e ala i le saʻilia o isi puna o vai. (Esoto 7:24) Peitaʻi, i aso nei, i le vaitaimi o le mala faaleagaga, e leai se mea i le lalolagi a Satani e mafai e tagata ona maua mai ai ni vai foaʻi ola. O loo aofia ai i le liligiina ifo o lenei ipu lona tolu le faalauiloaga e faapea o “vaitafe ma puna o vai” a le lalolagi ua pei o le toto, ua aumaia ai le oti faaleagaga i ē uma e feinu i ai. Pe a lē liliu atu tagata iā Ieova, o le a latou seleseleina lava lana faasalaga lē masuia.​—Faatusatusa i le Esekielu 33:11.

10. O le ā ua faalauiloa mai e “le agelu e pule i vai,” ma o le ā le mau ua faaopoopo mai i ai e “le fata faitaulaga”?

10 O “le agelu e pule i vai,” o lona uiga, o le agelu lea e liligiina ifo lenei ipu i totonu o vai, ua ia faaneeneeina Ieova o le Faamasino Aoao, o lē e saʻo atoatoa ana filifiliga amiotonu. O le mea lea, ua ia faapea mai ai e uiga i lenei faamasinoga: “Ua tatau lea mo i latou.” E lē masalomia, le molimauina e le agelu lava ia o le tele o le faamasaatoto ma le sauā na faagaepuina mai i le faitau afe tausaga ua mavae, e aʻoaʻoga sesē ma filosofia a lenei lalolagi amioleaga. O le ala lea ua ia iloa ai e saʻo faaiʻuga faafaamasinoga a Ieova. E oo lava i le “fata faitaulaga” a le Atua ua tautala mai. Ua taʻua i le Faaaliga 6:9, 10 e faapea o loo i lalo o le fata faitaulaga agaga o i latou o ē sa faamaturoina. Ua faaopoopo mai la e “le fata faitaulaga” se mau malosi e tusa ai ma le faamasinotonu ma le amiotonu o faaiʻuga a Ieova. * Ua talafeagai ai la i ē ua faaaogāsesēina ma faamasaaina le tele o le toto, ona faamalosia le fafagaina o i latou i le toto e fai ma faailoga o le faasalaina o i latou e Ieova i le oti.

Ua Faamūina Tagata i le Afi

11. O le ā ua avea ma taulaʻiga o le ipu lona fā o le toʻasā o le Atua, ma o le ā e tupu pe a liligi ifo?

11 Ua taulaʻi atu le ipu lona fā o le toʻasā o le Atua i le lā. Ua taʻu mai e Ioane iā i tatou: “Ua liligi foʻi e lona toʻafā o agelu lana ipu i le lā; ua tuuina atu i ai ia mū ai tagata i le afi; ua mū foʻi tagata i le mū tele, ona latou faifai lea i le suafa o le Atua e ana le pule i ia mala; a ua lē salamō i latou e avatu ai le viiga iā te ia.”​—Faaaliga 16:8, 9.

12. O le ā le “lā” a lenei lalolagi, ma o le ā ua tuuina atu i lenei lā faafaatusa?

12 I aso nei, i le faaiʻuiʻuga o le lalolagi, e “pupula ai . . . e pei o le lā i le malo o lo latou Tamā” uso faaleagaga o Iesu. (Mataio 13:40, 43) O Iesu lava ia o “le Lā o le amiotonu.” (Malaki 4:2) Peitaʻi, e iai le “lā” a tagata lava latou, o ona taʻitaʻi o ē taumafai ina ia pupula atu e tetee i le Malo o le Atua. Sa faalauiloa mai e le iliga o le pu lona fā e faapea o le ʻlā, le masina ma fetu’ i le lagi a lotu sesē o ni puna moni o le pogisa, ae lē o le malamalama. (Faaaliga 8:12) Ua faaalia mai nei e le ipu lona fā o le toʻasā o le Atua faapea o le a lē mafai ona tatali le vevela o le “lā” a le lalolagi. O taʻitaʻi o loo manatu i ai e pei ni lā o le a latou ʻfaamūina’ ai tagata. O le a tuuina atu lenei mea i le lā faafaatusa. I se isi faaupuga, o le a faatagaina e Ieova lenei mea e avea o se vaega o lana faamasinoga aasa i luga o tagata. I le ā le auala o loo faataunuuina ai lenei faamūina?

13. I le ā le auala ua ʻfaamūina’ ai tagata e taʻitaʻi pei ni lā o lenei lalolagi?

13 Ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi, sa faatūina ai e taʻitaʻi o lenei lalolagi le Malo Sosoo i se taumafaiga ina ia foʻia le faafitauli o le saogalemu o le lalolagi, ae e leʻi taulau. O lea na faataʻitaʻia ai isi ituaiga o pulega, e pei o le pulega faa-Fasi (Fascism) ma le faa-Nasi (Nazism). Sa faaauau ona faalauteleina pulega faa-Komunisi. Na i lo le faaleleia ai o olaga o tagata, ua amata e pule pei ni lā i nei faiga ona ʻfaamūina ai tagata i le vevela tele.’ O taua i totonu o vaipanoa o Sepania, Aitiope, ma Manchuria, na taʻitaʻia atu ai i le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Ua taʻua e le talafaasolopito i ona pō nei e faapea, o Musolini, Hitila, ma Sitalini, o ni pule tautalatasi ia ua tuuaʻia tuusaʻo pe i ni tuuaʻiga foʻi e fesootaʻi atu i ai, i le maliliu o tagata e faitau sefulu miliona, na aofia ai ma le toʻatele o o latou lava tagatānuu. Talu ai nei lava, ua ʻfaamūina’ ai i fetauaʻiga faavaomalo pe i ni fetauaʻiga a tagata o le atunuu lava ia, tagata o atunuu e pei o Vietiname, Kamupesia, Irana, Lepanona, ma Aialani, faapea foʻi ma atunuu i Amerika Latina ma Aferika. E faaopoopo atu i ai le tauiviga faifai pea i le va o malo e sili ona malolosi, ma a latou auupega mataʻutia faaniukilia e ono mafaia ona faamū ma faaumatia ai tagata uma. I nei aso e gata ai, ua lāina moni ai tagata i se “lā” aasa e mū ai, o ona pule amiolētonu ia. O le liligiina ifo o le ipu lona fā o le toʻasā o le Atua ua faailoaina mai ai ma le saʻo nei mea moni o talafaasolopito, ma ua faalauiloa atu e tagata o le Atua na mea i le lalolagi atoa.

14. O le ā ua maumauaʻi Molimau a Ieova e aʻoaʻo atu faapea na pau lea o le vaifofō i faafitauli o tagata, faatasi ai ma le ā le tali mai a le toʻatele o tagata?

14 Ua maumauaʻi Molimau a Ieova e aʻoaʻo atu e na o le pau le vaifofō i faafitauli ia ua iso ai tagata, o le Malo o le Atua, lea o loo finagalo Ieova ina ia ala mai ai le faapaiaina o lona suafa. (Salamo 83:4, 17, 18; Mataio 6:9, 10) Ae peitaʻi, ua faataligatuli le toʻatele o tagata i lenei vaifofō. O le toʻatele o ē teena le Malo ua upuleaga foʻi i le suafa o le Atua, e pei ona sa faia e Farao ina ua musu e faailoa le pule silisili ese a Ieova. (Esoto 1:8-10; 5:2) Ona o le leai o se naunau i le Malo faa-Mesia, ua filifili ai nei tagata tetee ina ia pagatia i lalo o lo latou lava “lā” vevela o pulega e pologa ai a tagata.

Le Nofoālii o le Manu Feʻai

15. (a) O fea lea ua liligi ifo i ai le ipu lona lima? (e) O le ā le “nofoālii o le manu feʻai,” ma o le ā ua aofia ai i le liligi ifo o le ipu i ona luga?

15 O fea lea ua liligi ifo i ai e le agelu o sosoo mai ai lana ipu? “Ua liligi foʻi e lona toʻalima o agelu lana ipu i le nofoālii o le manu feʻai.” (Faaaliga 16:10a) “O le manu feʻai” o le faatulagaga o le faiga malo a Satani. E leai sona nofoālii faaletino, e pei ona lē faaletino foʻi le manu feʻai lava ia. Ae peitaʻi, i le taʻua o se nofoālii, ua faaalia ai e faapea ua faatinoina e le manu feʻai le pule tautupu i luga o tagata; ua ōgatasi lenei ma le mea moni faapea ua iai i nifo taʻitasi o le manu feʻai se palealii tautupu. O le mea moni, o “le nofoālii o le manu feʻai” o le faavae, po o le mea e puna mai ai lenā pule. * Ua faaalia mai e le Tusi Paia le tulaga moni o le pule tautupu a le manu feʻai ina ua faapea mai “ua tuuina atu foʻi iā te ia e le tarako lona malosi, ma lona nofoālii, ma le pule tele.” (Faaaliga 13:1, 2; 1 Ioane 5:19) O le liligiina ifo la o le ipu i luga o le nofoālii o le manu feʻai ua aofia ai se faalauiloaga o loo faailoa mai ai le matafaioi moni ua faia e Satani ma o loo faia pea i le lagolagoina ma le faaauilumaina o le manu feʻai.

16. (a) O ai o loo auauna i ai atunuu, e tusa lava po o latou iloa pe leai? Faamatala. (e) Ua faapefea ona faaatagia mai e le lalolagi uiga o Satani? (i) O afea o le a lafotuina ai le nofoālii o le manu feʻai?

16 Ua faapefea ona tausisia lenei faiā i le va o Satani ma atunuu? Ina ua faaosoosoina e Satani Iesu, sa ia faaalia i ai malo uma o le lalolagi i se vaaiga ma ofo atu i ai “le pule uma, ma lo latou mamalu.” Ae sa iai se tuutuuga​—sa tatau muamua ona faia e Iesu se gaoioiga o le tapuaʻi atu iā Satani. (Luka 4:5-7) Pe mafai ea ona tatou mafaufau i le mauaina e faiga malo o le lalolagi o la latou pule e aunoa ma le faia foʻi o le mea lava lea e tasi? E leai lava. E tusa ai ma le Tusi Paia, o Satani o le atua o lenei lalolagi, e tusa lava la pe iloa e atunuu pe leai, ae o loo latou auauna lava iā te ia. (2 Korinito 4:3, 4) * Ua faaalia mai lenei tulaga i le fausaga o fausia aʻe ai le lalolagi o iai nei, o loo fausia aʻe i le lotonuu faaituʻau, le feitagaʻi, ma le manatu ifo o le tagata iā te ia lava. Ua faamaopoopoina i le auala e manaʻo i ai Satani​—ina ia taofia tagata i lalo o lana pule. O faiga faapiʻopiʻo i faiga malo, le tuʻinanau leaga mo le pule, le faagutugutulua pepelo o tagata faufautua i mataupu faalemalo, o tauvaga i meatau​—o nei mea ua faaatagia mai ai uiga paʻū maulalo o Satani. Ua lagolago e le lalolagi tapulaa amiolētonu a Satani, ma ua avea ai o ia ma ona atua. O le a lafotuina le nofoālii o le manu feʻai pe a pagatia lenā manu feʻai i le aveesea ma iʻu ai ina tuuina Satani i le to e lē gata e le Fanau a le fafine a le Atua.​—Kenese 3:15; Faaaliga 19:20, 21; 20:1-3.

Le Pōuliuli ma le ʻAʻati o le Tigā

17. (a) E faapefea ona faauiga le liligiina ifo o le ipu lona lima ma le pōuliuli faaleagaga lea o loo ufitia ai pea le malo o le manu feʻai? (e) E tali atu faapefea tagata i le liligiina ifo o le ipu lona lima o le toʻasā o le Atua?

17 O loo iai le malo o lenei manu feʻai i le pōuliuli faaleagaga talu mai lava lona amataga. (Faatusatusa i le Mataio 8:12; Efeso 6:11, 12.) Ua aumaia e le ipu lona lima faasilasilaga faalauaʻitele ua faateteleina o lenei pōuliuli. Ua oo lava ina faamamafa ma le manino lea tulaga, lea ua liligiina ifo ai lenei ipu o le toʻasā o le Atua i luga o le nofoālii o le manu feʻai faafaatusa. “Ona faapōuliuligia lea o lona malo; ona latou feʻati ai lea o latou laulaufaiva ona o le puapuaga; ua latou faifai foʻi i le Atua o le lagi ona o latou puapuaga atoa ma o latou papala, ua lē salamō foʻi i latou i a latou amio.”​—Faaaliga 16:10e, 11.

18. O le ā le tulaga tutusa o loo iai i le va o le iliga o le pu lona lima ma le ipu lona lima o le toʻasā o le Atua?

18 E lē tutusa le iliga o le pu lona lima ma le ipu lona lima o le toʻasā o le Atua, talu ai sa faaleoina atu e le iliga o le pu se mala o sē akerise. Ae mātau mai sa faapōuliuligia le lā ma le vanimonimo ina ua tatala mai le mala o sē akerise. (Faaaliga 9:2-5) Ma tatou te faitau ai i le Esoto 10:14, 15, e faatatau i sē akerise na faamalaiaina ai e Ieova Aikupito e faapea: “Ua tele lava; sa leai lava anamua ni sē akerise e tusa ma ia sē akerise, e lē toe faapea lava. Ua ufitia ai le fogāeleele uma lava, ua faapouliuligia ai foʻi le nuu.” Ioe, o le pōuliuli! I aso nei, ua matuā faamaonia le pōuliuli faaleagaga o le lalolagi ona o iʻuga o le faaleoina atu o le pu lona lima ma le liligiina ifo o le ipu lona lima o le toʻasā o le Atua. Ua aumaia e le feʻau tigā ua faalauiloaina e le ʻau o sē akerise i ona pō nei, le puapuagatia ma le tigā i na tagata amioleaga o ē sili lo latou “manaʻo i le pōuliuli i lo latou manaʻo i le malamalama.”​—Ioane 3:19.

19. Ina ia ōgatasi ma le Faaaliga 16:10, 11, o le ā ua faapogaia e le faaalialiaina faalauaʻitele o Satani e faapea o le atua o lenei lalolagi?

19 I le avea ma pule o le lalolagi, ua faapogaia ai e Satani le tele o le lē fiafia ma le pagatia. O oge, o taua, o faiga sauā, le solitulafono, le faaaogāsesēina o vailaau oona, o amioga lē mamā, o faamaʻi pipisi mai amioga lē mamā, le lē faamaoni, o faiga pepelo faalotu​—o nei mea ma le isi anoano, o faailoga ia o le lalolagi a Satani. (Faatusatusa i le Kalatia 5:19-21.) E ui lava i ia mea, ae o le faaalialia faalauaʻitele o Satani e faapea o le atua o lenei lalolagi, ua faapogaia ai tigā ma le māsiasi iā i latou o loo ola e tusa ma ana tapulaa. Ona “feʻati ai lea o latou laulaufaiva ona o le puapuaga,” aemaise lava i tagata lotu. Ua tetee le toʻatele faapea ua faaalialia e le upu moni le olaga o loo latou ola ai. Ua matataʻu ai nisi, ma ua latou sauāina ai ē o faasalalauina atu lea upu moni. Ua latou teena le Malo o le Atua ma upuleaga i le suafa paia o Ieova. Ua aliali mai lo latou tulaga faamaʻia ma le papala faalotu, o lea ua latou fāifai ai i le Atua o le lagi. Latou te lē o “salamō . . . i a latou amio.” E lē mafai ai la ona tatou faatalitalia se faaliliuina mai o se aofaʻiga tele o tagata a o leʻi oo i le iʻuga o lenei lalolagi.​—Isaia 32:6.

Ua Mate le Vaitafe o Eufirate

20. Ua faapefea ona aofia le vaitafe o Eufirate i le iliina o le pu lona ono ma le liligiina ifo o le ipu lona ono?

20 Sa faaleoina mai e le iliga o le pu lona ono le tatalaina o “agelu e toʻafā o ē ua fusifusia i le vaitafe tele o Eufirate.” (Faaaliga 9:14) I talafaasolopito, sa avea Papelonia o se aai tele na tū i luga o le vaitafe o Eufirate. Ma i le 1919, na ō mai faatasi ai le tatalaina o agelu faafaatusa e toʻafā ma se paʻū mataʻina o Papelonia le Aai Tele. (Faaaliga 14:8) Ua lelei la ona mātau mai o loo aofia ai foʻi i le ipu lona ono o le toʻasā o le Atua le vaitafe o Eufirate: “Ua liligi foʻi e lona toʻaono o agelu lana ipu i le vaitafe tele o Eufirate; ona mate ai lea o lona vai, ina ia saunia le ala o tupu mai nuu e alu aʻe ai le lā.” (Faaaliga 16:12, “LT”) O se tala lē lelei foʻi lenei mea mo Papelonia le Aai Sili!

21, 22. (a) Na faapefea ona mamate vai e puipuia ai o le vaitafe o le Eufirate mo Papelonia i le 539 T.L.M.? (e) O ā “vai” o loo tiʻetiʻe ai Papelonia le Aai Tele, ma ua mamate faapefea nei vai faafaatusa e oo lava i le taimi nei?

21 I aso o le malosi o Papelonia anamua, sa avea ai vai e tele o le Eufirate o se vaega autū o lona puipuiga. I le 539 T.L.M., na mamate ai na vai ina ua faatafeeseina atu mai le alāvai autū e le taʻitaʻi Peresia o Kuresa. O lea, na avanoa ai le ala mo Kuresa le Peresia ma Tariu le Metai, o tupu mai le mea e “alu aʻe ai le lā” (o lona uiga, le itu i sasaʻe), ina ia ulu atu i Papelonia ma faatoʻilaloina. I lea taimi o puapuaga, sa lē taulau ai le vaitafe o le Eufirate i le puipuia o lenā aai tele. (Isaia 44:27–45:7; Ieremia 51:36) O le a tupu foʻi se mea talitutusa iā Papelonia i ona pō nei, o lotu sesē i le lalolagi aoao.

22 Ua “tiʻetiʻe i vai e tele” Papelonia le Aai Sili. E tusa ai ma le Faaaliga 17:1, 15, ua faaatagiaina mai ai, o “nuu ia, ma motu o tagata, ma atu nuu, ma gagana eseese”​—le anoano o tagata o loo iā te ia lea ua ia manatu i ai o se puipuiga. Ae ua amata ona mamate “vai”! I Europa i Sisifo, le mea sa malosi ai muamua ana taaʻiga, ua matuā aliali lava le lē toe amanaʻia o lotu e le fia selau miliona o tagata. I nisi atunuu, mo le tele o tausaga, ua iai nei fuafuaga ua faalauiloaina ina ia taumafai e faamutaina le taaʻiga a lotu. Ua lē o tutū atu le anoanoaʻi o tagata i na atunuu e puipui iā te ia. E talitutusa lava, pe a oo mai le taimi e faaumatia ai Papelonia le Aai Sili, o le a faamaonia ai o le numera ua faaitiitia o ē o mulimulituʻi iā te ia, ua matuā lē avea o sona puipuiga. (Faaaliga 17:16) E ui i lona faapea mai e faitau afe miliona tagata o loo auai iā i latou, ae o le a iloa e Papelonia le Aai Sili le leai o se leoleoina o ia faasaga i “tupu mai nuu e alu aʻe ai le lā.”

23. (a) O ai sa avea ma tupu mai “nuu e alu aʻe ai le lā” i le 539 T.L.M.? (e) O ai “tupu mai nuu e alu aʻe ai le lā” i vaitaimi o le aso o le Alii, ma o le a faapefea ona la faaumatia Papelonia le Aai Sili?

23 O ai nei tupu? I le 539 T.L.M., sa faatatau atu iā Tariu le Metai ma Kuresa le Peresia, o ē sa faaaogā e Ieova ina ia faatoʻilaloina le aai anamua o Papelonia. I le aso o le Alii lea ua tatou iai, o le a faaumatia ai foʻi e pule faaletagata le faiga o lotu sesē a Papelonia le Aai Sili. Ae i lea foʻi taimi, o le a avea o se faasalaga mai le Atua. O le a tuuina e Ieova le Atua ma Iesu Keriso, o “tupu mai nuu e alu aʻe ai le lā,” le ʻmafaufauga’ i loto o pule faaletagata ina ia oso atu ai iā Papelonia le Aai Sili ma faaumatia atoatoa o ia. (Faaaliga 17:16, 17) Ua faalauiloa faalauaʻitele e le liligiina ifo o le ipu lona ono e faapea ua toeitiiti ona faaooina mai lea o lenei faasalaga!

24. (a) Ua faapefea ona faalauiloa faalauaʻitele mai mea o loo i totonu o uluaʻi ipu e ono o le toʻasā o Ieova, faatasi ai ma ā iʻuga? (e) A o leʻi taʻuina mai iā i tatou e uiga i le ipu o totoe o le toʻasā o le Atua, o le ā ua faaalia mai e le Faaaliga?

24 Ua tauaveina e nei uluaʻi ipu e ono o le toʻasā o Ieova se feʻau ia mafaufau mamafa i ai. Ua pisi auauna i le lalolagi a le Atua, ma o loo lagolagoina e agelu, i le faalauiloaina o mea o loo i totonu o ipu i se tulaga i le lalolagi aoao. I le faia faapea, ua faaoo atu ai le lapataʻiga tatau i vaega uma o le lalolagi a Satani, ma ua saunia ai e Ieova se avanoa mo tagata uma taʻitoʻatasi ina ia liliu atu ai i le amiotonu ma maua ai pea le ola. (Esekielu 33:14-16) Ae toe tasi le ipu o le toʻasā o le Atua lea o loo totoe pea. A o leʻi taʻuina mai iā i tatou e uiga i lea ipu, a ua faaalia mai e le Faaaliga le auala o loo taumafai ai Satani ma ona sui faalelalolagi ina ia taofia le faalauiloaina faalauaʻitele o sala faafaamasinoga a Ieova.

Le Aoaoina iā Amaketo

25. (a) O le ā ua taʻuina mai e Ioane iā i tatou e faatatau i “faaupuga faagaeeina” lē mamā, e pei o ni rane? (e) Ua faapefea ona iai se asiasiga inosia e pei o ni rane o “faaupuga faagaeeina lē mamā” i le aso o le Alii, ma faatasi ai ma le ā le iʻuga?

25 Ua taʻu mai e Ioane iā i tatou: “Ona ou iloa ai lea o faaupuga faagaeeina lē mamā e toʻatolu e pei o rane ua ō mai mai le gutu o le tarako ma le gutu o le manu feʻai, atoa ma le gutu o le perofeta pepelo. O ia faaupuga, o le mea moni, ua faagaeeina e temoni ma faia faailoga, ma ua latou ō atu i tupu o le lalolagi ʻainā uma, ina ia faapotopoto faatasi iā te i latou i le taua o le aso tele o le Atua e Ona le Malosi Uma Lava.” (Faaaliga 16:13, 14, “NW”) I aso o Mose, sa aumaia ai e Ieova i luga o le nuu o Farao o Aikupito, se mala e sili ona ʻinoʻino i ai, o rane, na “elo ai le nuu.” (Esoto 8:5-15) A o faagasolo le aso o le Alii, ua iai foʻi se asiasiga inosia e pei o ni rane, e ui e ese le mea e sau ai. O loo aofia ai “faaupuga faagaeeina lē mamā” a Satani, o loo faaatagia manino ai manatu taatele taufaasesē ua fuafua ina ia maileia ai pule faaletagata uma, o “tupu,” e tetee atu iā Ieova le Atua. O lea ua faamautinoa ai e Satani e lē o faaluafesasi ai o latou manatu e ala i le liligiina ifo o ipu o le toʻasā o le Atua ae o loo mausalī pea i le itu a Satani pe a amata “le taua o le aso tele o le Atua e Ona le Malosi Uma Lava.”

26. (a) O ā puna e tolu e sau ai le manatu taatele taufaasesē faasatani? (e) O ai le “perofeta pepelo,” ma e faapefea ona tatou iloa?

26 O manatu taatele taufaasesē e sau mai “le tarako” (Satani) ma “le manu feʻai” (le faatulagaga o faiga faapolotiki a le lalolagi a Satani), o ni meaola ua uma ona tatou talanoaina i le Faaaliga. Ae o le ā le “perofeta pepelo”? O le isi foʻi meaola e na ona fou o le igoa, ae tutusa lava ma le isi toʻalua. Muamua atu, sa faaalia mai ai iā i tatou se manu feʻai e lua ona nifo e pei o nifo o se tamaʻi mamoe sa faia ni faailoga tetele i luma o le manu feʻai e fitu ona ulu. Sa gaoioi lenei meaola taufaasesē e pei o se perofeta mo lenā manu feʻai. Sa ia faaauilumaina le tapuaʻiga i le manu feʻai, e oo lava i le faapogaia o le fausiaina o sona faatagata. (Faaaliga 13:11-14) E ao ona tutusa lenei manu feʻai e lua ona nifo e pei o nifo o se tamaʻi mamoe, ma le “perofeta pepelo” o loo taʻua i inei. I le faamautinoaina o lenei mea, ua tatou faitau mulimuli ane ai e faapea o le perofeta pepelo, e pei o le manu feʻai faafaatusa e lua ona nifo, sa ia “fai faailoga i . . . luma [o le manu feʻai e fitu ona ulu], o mea ia na faasesēina ai e ia o ē ua i ai le faailoga o le manu feʻai, ma ē ua ifo i lona faatagata.”​—Faaaliga 19:20.

27. (a) O le ā le lapataʻiga fetaui lelei ua tuuina mai e Iesu Keriso lava ia? (e) O le ā le lapataʻiga na faia e Iesu a o iai i le lalolagi? (i) Na faapefea ona toe faaleoina mai e le aposetolo o Paulo le lapataʻiga a Iesu?

27 Ona o le tele naunau o manatu taatele taufaasesē faasatani o loo iai, ua fetaui lelei ai upu na tusia e Ioane o sosoo mai ai: “Faauta, ou te alu atu pei o se gaoi! Amuia lē mataala, ma tausi i ona ofu, ina neʻi savali o ia e lē lavalavā, neʻi latou iloa atu foʻi lona mā.” (Faaaliga 16:15) O ai o loo sau e “pei o se gaoi”? O Iesu lava ia, o loo afio mai i se taimi e lē o faailoaina mai e avea o le Faaoosala a Ieova. (Faaaliga 3:3; 2 Peteru 3:10) A o iai pea i le lalolagi, sa faatusaina ai foʻi e Iesu lona afio mai e pei o le sau a se gaoi, i le fetalai mai: “O lea, ia outou mataala ai; auā tou te lē iloa po o lē fea itu aso e sau ai lo outou Alii. O le mea lea ia outou nofo sauni ai; auā o le itu aso tou te lē manatunatu ai e sau ai le Atalii o le tagata.” (Mataio 24:42, 44; Luka 12:37, 40) I le toe faaleoina mai o lenei lapataʻiga, na faapea mai ai le aposetolo o Paulo: “Auā ua outou iloa lelei lava, o le aso o le Alii e pei o le gaoi i le pō, e faapea ona oo mai ai; auā pe a latou fai ane, O loo filemu, ua lē afaina, ona oo lea iā te i latou o le fano faafuaseʻi.” O Satani lea e uunaʻia so o se faalauiloaga pepelo o le ʻFilemu ma le saogalemu!’​—1 Tesalonia 5:2, 3.

28. O le ā le lapataʻiga sa tuuina mai e Iesu e faatatau i le teteeina o omiga faalelalolagi, ma o le ā “lea aso” e lē mananaʻo Kerisiano ina ia oo i o latou luga “e pei o se mailei”?

28 Sa lapataʻi foʻi Iesu e faatatau i ituaiga o omiga o le a tuuina i luga o Kerisiano e lenei lalolagi ua mitiia i manatu taatele taufaasesē. Sa ia fetalai: “Ia outou, neʻi faamamafaina o outou loto, ma le faaniniva, ma le onā, ma le popole i mea a le olaga nei, neʻi faafuaseʻi mai lea aso iā te outou. . . . e pei o se mailei. . . . O lea ia outou mataala ai ma tatalo e lē aunoa, ina ia taʻuaogāina outou e sao mai ia mea uma ua tāli oo mai, ma ia tutū i luma o le Atalii o le tagata.” (Luka 21:34-36) O “lea aso” o le “aso tele o le Atua e ona le malosi uma lava.” (Faaaliga 16:14) A o latalata mai “lea aso” o le faamaoniaina o le tonu o le pule silisili ese a Ieova, o le a sili atu ai ona faafaigatā ona faafetaiaʻia popolega o le olaga. E manaʻomia i Kerisiano ona mataalia ma nofouta, ia tutumau ona mataala seʻia oo mai lenā aso.

29, 30. (a) O le ā ua faatatauina i ai le lapataʻiga a Iesu e faapea o le a faamāina i latou e maua atu o momoe e ala i le aveesea o o latou “ofu”? (e) O le ā ua faailoa mai e ofu e uiga i lē o loo ia laʻeiina? (i) E mafai faapefea ona leiloa ofu faafaatusa o se tagata, ma o le ā le iʻuga?

29 Peitaʻi, o le ā ua faatatau i ai le lapataʻiga e faapea o le a faamāina i latou e maua atu o momoe e ala i le aveesea o o latou “ofu”? I Isaraelu anamua, sa iai se tiute tauave tāua tele i so o se faitaulaga lava po o se sā Levī pe a tiute i le leoleoina o le malumalu. Ua taʻu mai iā i tatou e le ʻaufaitofā o Iutaia e faapea afai e maua atu se tasi o moe i le taimi o fai le tiute lea, o le a mafai loa ona aveesea lona ofu tele mai iā te ia ma susunuina le ofu, ina ia faamāina ai o ia i le lautele.

30 Ua lapataʻia i inei e Iesu le mafai ona tupu se mea talitutusa faapena i aso nei. Ua faaata mai e faitaulaga ma tagata sa Levī uso faauuina o Iesu. (1 Peteru 2:9) Ae faasalafa atu foʻi le faatatauina o le lapataʻiga a Iesu i le motu o tagata e toʻatele. O ofu ua taʻua i inei e faailoa ai lē o loo laʻeiina e avea o se molimau Kerisiano a Ieova. (Faatusatusa i le Faaaliga 3:18; 7:14.) Afai e faataga e so o se tasi omiga o le lalolagi a Satani e faafilemuina ai i latou seʻia oo ina momoe pe lē toe gaoioi ai, e ono mafai ona leiloa mai iā i latou nei ofu​—i nisi faaupuga, o le leiloa o lo latou faailoaga mamā e avea o ni Kerisiano. O sea tulaga o le a faamāina ai. O le a tuua ai se tasi i le lamatiaga o le matuā aveesea atoatoa.

31. (a) Ua faapefea ona faamamafa mai e le Faaaliga 16:16 le manaʻoga mo Kerisiano ina ia mataala? (e) O le ā le manatu lē mautinoa ua faia e nisi taʻitaʻi lotu e tusa ai ma Amaketo?

31 O le manaʻoga mo Kerisiano ina ia mataala ua sili atu ona faamamafaina a o latalata atu le fuaiupu e sosoo mai ai o le Faaaliga i lona faataunuuga: “Na latou [faaupuga faagaeeina a temoni] faapotopoto foʻi iā te i latou [o tupu po o pule o le lalolagi] i le mea ua igoa i le gagana Eperu o Amaketo.” (Faaaliga 16:16) O lenei igoa, lea ua taatele ona faaliliuina iā Amaketo, e faatasi lava ona maua i le Tusi Paia. Ae ua faatupu mafaufauga i tagata. Ua lapataʻia e taʻitaʻi o le lalolagi se Amaketo faaniukilia e ono mafai ona tupu. Ua faauiga foʻi Amaketo i le aai anamua o Mekito, le nofoaga o le tele o fetauaʻiga e foʻia ai feeseeseaʻiga i taimi o le Tusi Paia, o le mea lea ua manatunatu ai ma le lē mautinoa nisi taʻitaʻi lotu e faapea o le a tauina le taua faaiʻu a le lalolagi i le ogāeleele lenā. O lenei mea, ua latou matuā mamao ese ai lava ma le upu moni.

32, 33. (a) Na i lo le avea o se nofoaga moni, o le ā ua faaataina e le igoa Amaketo? (e) O ā isi faaupuga i le Tusi Paia e talitutusa pe faauiga atu iā “Amaketo”? (i) O afea le taimi o le a liligiina ifo ai e le agelu lona fitu le ipu faaiʻu o le toʻasā o le Atua?

32 O le igoa Amaketo o lona uiga o le “Mauga o Mekito.” Ae na i lo le avea o se nofoaga moni, ua ia faaataina mai le tulaga i le lalolagi lea o loo aoaoina ai nuu uma ina ia tetee atu iā Ieova le Atua, ma o inā foʻi o le a ia faaumatia ai i latou. O le a aofia ai le lalolagi aoao i lenei mea. (Ieremia 25:31-33; Tanielu 2:44) Ua talitutusa ma le “soligavine tele o le toʻasā o le Atua” ma “le vanu e faasalaina ai,” po o “le vanu o Iosefatu,” le mea ua aoaoina i ai nuu mo le faasalaina e Ieova. (Faaaliga 14:19; Ioelu 3:12, 14) Ua faauiga atu foʻi le “eleele o Isaraelu” i le mea e faaumatia ai ʻautau faasatani a Koku o Makoku, ma o lenā nofoaga e i le “va o sami, i le mauga matagofie ma le paia” o le mea e sau ai le tupu o le itu i mātū “e oo atu i lona iʻuga,” i lima o Mikaele le perenise sili.​—Esekielu 38:16-18, 22, 23; Tanielu 11:45–12:1.

33 Pe a ua uma ona taaʻina atunuu i lenei tulaga e ala i manatu taatele taufaasesē o loo pogai mai iā Satani ma ona sui i le lalolagi, ona oo loa lea i le taimi e liligi ifo ai e le agelu lona fitu le ipu faaiʻu o le toʻasā o le Atua.

“Ua Uma Ona Fai!”

34. I luga o le ā e liligi ifo i ai e le agelu lona fitu lana ipu, ma o le ā le faalauiloaga e sau “mai le malumalu o i le lagi mai le nofoālii”?

34 “Ua liligi foʻi e lona toʻafitu o agelu lana ipu i le matagi [le ʻea]; ona tulei mai ai lea o le siʻufofoga tele mai le malumalu, mai le nofoālii, ua faapea mai, ʻUa uma ona fai!’”​—Faaaliga 16:17.

35. (a) O le ā “le ʻea” o le Faaaliga 16:17? (e) I le liligiina ifo o lana ipu i luga o le ʻea, o le ā ua faaalia ai e le agelu lona fitu?

35 O “le ʻea,” o le mea mulimuli lava lea e faatumauina ai le ola, o le a faamalaiaina. Ae e lē o faatatau atu i le ʻea moni. E leai se mea i le ʻea o le a ono ma tatau i ai sala faafaamasinoga lē masuia a Ieova, e faapei foʻi ona lē ono ma tatau i le lalolagi faitino, le sami, o puna o vai, po o le lā, ona pagatia i sala faafaamasinoga i le aao o Ieova. Na i lo lea, o “le ʻea” lenei sa talanoaina e Paulo ina ua ia taʻua Satani o le “taʻitaʻi o le ʻau faipule i le va nimonimo [po o le ʻea].” (Efeso 2:2) O “le ʻea” faasatani o loo mānavaina e le lalolagi i aso nei, le agaga, po o le uunaʻiga e masani ai a le mafaufau, o loo faamatalaina ai uiga o lana faiga atoa amioleaga, o mafaufauga faasatani o loo mitiiaina vala uma o le olaga i fafo atu o le faalapotopotoga a Ieova. O le liligiina ifo la o lana ipu i le ʻea, ua faaalia ai e le agelu lona fitu le toʻasā o le Atua faasaga iā Satani, o lana faalapotopotoga, ma mea uma o loo uunaʻia ai tagata ina ia lagolagoina Satani i le tetee atu i le pule silisili ese a Ieova.

36. (a) O le ā o loo aofia ai i mala e fitu? (e) O le ā ua faaalia mai e le faalauiloaga a Ieova: “Ua uma ona fai”?

36 Ua aumaia e lenei mala ma mala e ono na muamua atu le aotelega atoa o sala faafaamasinoga a Ieova faasaga iā Satani ma lana lalolagi. O ia mea o se faalauiloaga o le faaumatiaga o le a oo iā Satani ma lana fanau. Pe a liligiina ifo lenei ipu faaiʻu, ona faalauiloa ai lea e Ieova lava ia: “Ua uma ona fai!” E lē toe iai se tasi upu e fai atu. Pe a faalauiloa faalauaʻitele mai mea o loo i totonu o ipu o le toʻasā o le Atua e tusa ai ma le finagalo malie o Ieova, o le a lē toe faatuai loa lona faaooina mai o sala faafaamasinoga na faalauiloaina mai e nei feʻau.

37. Ua faamatalaina faapefea e Ioane le mea e tupu pe a mavae le liligiina ifo o le ipu lona fitu o le toʻasā o le Atua?

37 Ua faaauau le faamatalaga a Ioane: “Ona tutupu ai lea o faititili, ma leo, ma uila, sa i ai foʻi le mafuiʻe tele, e lē faapea ona tele se mafuiʻe ua tele naʻuā talu ona i ai o tagata i le lalolagi. Ua vaetoluina foʻi le aai tele, ua paʻuʻū foʻi aai o nuu; ua manatua Papelonia le aai tele i luma o le Atua, ina ia tuuina atu iā te ia o le ipu o le uaina o lona toʻasā mamafa. Ua sosola foʻi motu uma, o mauga foʻi ua lē iloa. Ua to mai foʻi ai le lagi i luga o tagata le uatoʻa latetele, e pei o le taleni ona mamafa; ona faifai ai lea o tagata i le Atua ona o le mala o le uatoʻa, auā ua matuā tele lea mala.”​—Faaaliga 16:18-21.

38. O le ā ua faaatagia e (a) le “mafuiʻe tele”? (e) le mea moni faapea ua “vaetoluina” le “aai tele,” o Papelonia le Aai Sili? (i) le mea moni faapea “ua sosola foʻi motu uma, o mauga foʻi ua lē iloa”? (o) “le mala o le uatoʻa”?

38 O lea foʻi, ua toe gaoioi ma le lē masesē Ieova agaʻi i tagata, ua faailo mai lenei mea e ʻuila ma leo ma faititili.’ (Faatusatusa i le Faaaliga 4:5; 8:5.) O le a lūlūina tagata i se auala sa lē tāitai ona tupu muamua, e peiseaʻī e ala i se mafuiʻe e faatamaʻia ai. (Faatusatusa i le Isaia 13:13; Ioelu 3:16.) O lenei lūlū matuā malosi o le a nutililiiina ai “le aai tele,” o Papelonia le Aai Sili, ina ia “vaetoluina” ai​—o le faafaatusa lenā o lona solofa ifo i se faatafunaga e lē toe mafai ona laveaʻiina mai ai. E faapea foʻi, o le a paʻuʻū “aai o nuu.” O le a aveesea “motu uma” ma “mauga”​—o faalapotopotoga ua foliga mai ua matuā mautū e faavavau i lenei lalolagi. O le a mafatia ma lailai tagata i se “uatoʻa tele,” e sili atu na i lo lea na pagatia ai Aikupito i le taimi o le mala lona fitu, pe ā ma le taleni le mamafa o uatoʻa taʻitasi. * (Esoto 9:22-26) O lenei toʻulu ifo o vai ua toʻa e faasalaina ai, e foliga mai ua faaata mai ai faaupuga mamafa e lē masani ai, o loo faailoa mai ai sala faafaamasinoga a Ieova, o loo faailoaina ai faapea ua oo mai lava le iʻuga o lenei lalolagi! E mafai foʻi ona faaaogāina e Ieova uatoʻa moni i ana galuega o le faaumatiaga.​—Iopu 38:22, 23.

39. E ui lava i le liligiina ifo o mala e fitu, ae o ā gaoioiga o le a uia e le toʻatele o tagata?

39 O lea la, o le a fetaiaʻi le lalolagi a Satani ma le faasalaga amiotonu a Ieova. O le a faaauau e le toʻatele o tagata ona tetee ma upuleaga i le Atua, e oo i le iʻuga. O le a pei lava i latou o Farao anamua, o le a lē faavaivaia o latou loto e mala faalausosoo po o le tumutumuga faaiʻu o nei mala e oti ai. (Esoto 11:9, 10) O le a leai ni loto se tele e faaliliuina i le taimi mulimuli. I lo latou toe mānava lava a o leʻi oo i ai le oti, o le a latou fetuu mai ai i le Atua o lē ua faalauiloa mai e faapea: “E iloa ai lava e i latou o aʻu lava o Ieova.” (Esekielu 38:23) Ae ui i lea, o le a faasilisiliina ai le pule silisili ese a Ieova le Atua o Lē Ona le Malosi Uma Lava.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 10 Faatusatusa i le Kenese 4:10; 31:44-53; Eperu 12:24 mo ni faaaʻoaʻoga o mea e leai ni ola o loo avea o se molimau pe avatuina ai le mau.

^ pala. 15 Ua aliali mai i upu na taʻuina atu faavaloaga iā Iesu se faaaogāina talitutusa o le “nofoālii” e faapea: “Le Atua e, o lou nofoālii e faavavau faavavau lava lea.” (Salamo 45:6) O Ieova e puna mai ai, po o le faavae o le pule tautupu a Iesu.

^ pala. 38 Afai sa mafaufau Ioane i le taleni faa-Eleni, o uatoʻa taʻitasi la pe ā ma le 45 pauna (20 kilokalama) le mamafa. O le a avea o se uatoʻa e matuā faatamaʻiaina ai.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa i le itulau 221]

“I le Fanua”

Ua faalauiloa faalauaʻitele e le vasega e pei o Ioane le toʻasā o Ieova i “le fanua” e ala i faamatalaga e pei ona mulimuli mai:

“Ina ua mavae le tele o senituri o taumafai, ua faamaonia ai e vaega faapolotiki lo latou lē agavaa i le faafetaiaʻia o tulaga o loo iai nei ma foʻia faafitauli e aumaia ai mafatiaga. O tagata popoto faapitoa i mea tau tamaoaiga ma taʻitaʻi faalemalo o loo suʻesuʻeina ma le tinoū le fesili, ua latou iloa faapea e leai se mea latou te mafai ona faia.”​—Millions Now Living Will Never Die, 1920, itulau 61.

“E leai se faiga malo i le lalolagi i aso nei na te faamalieina se vaega tele o le lalolagi. O le tele o atunuu o loo puleaina e pule tautalatasi. Ua toetoe lava tulolo le lalolagi atoa.”​—A Desirable Government, 1924, itulau 5.

“O le a aumaia i le iʻuga o lenei faiga o mea . . . le auala e tasi e faamamāina ai le lalolagi i mea leaga ae faaavanoa mo le manuia ma le amiotonu ia lauolaola.”​—“Lenei Tala Lelei o le Malo,” 1969, itulau 25, 26.

“O le fuafuaga a le lalolagi o i ai nei ua faailogaina ia lava i le faateleina o le agasala, le lē amiotonu ma le fouvale faasaga i le Atua ma lona finagalo. . . . E lē mafai ona toe faatulagaina. O le mea lea, e tatau lava ona mou ese atu!”​—Le Olomatamata, Ianuari 1, 1983, itulau 6.

[Pusa i le itulau 223]

“I le Sami”

O faaupuga o loo mulimuli mai ua na o nisi ia o faaupuga ua faasalalauina i tausaga ua mavae e le vasega e pei o Ioane, o loo faalauiloa ai le toʻasā o le Atua i le “sami” fesouaʻiina ma le fouvale o tagata lē amio Atua ua vavae ese mai iā Ieova:

“Ua faaalia e le talafaasolopito o atunuu taʻitasi e faapea o se tauiviga i le va o vaega. O tagata toʻaitiiti ua tauvā atu i tagata e toʻatele. . . . O nei tauiviga ua iʻu atu ai i le tele o fouvalega, le tele o le pagatia ma le tele o le faamasaatoto.”​—Government, 1928, itulau 244.

I le lalolagi fou, “o le a aveesea ai le ʻsami’ faafaatusa o tagata ua fesouaʻiina, fouvale, ma le lē amio Atua, i latou ia na alu aʻe ai le manu feʻai faafaatusa i aso ua leva mo le faaaogāina e le Tiapolo.”​—The Watchtower, Setema 15, 1967, itulau 567.

“O le lalolagi o loo i ai nei ua maʻi ma faamaʻia faaleagaga. E leai lava se tasi o i tatou na te mafaia ona laveaʻiina, auā ua faaalia mai e le Afioga a le Atua o lona maʻi ua taʻitaʻiina atu ai i lona oti.”​—Le Manuia Moni ma Le Saogalemu​—Mai le a Le Puna?, 1980, itulau 131.

[Pusa i le itulau 224]

“I Vaitafe ma Puna o Vai”

Ua faaalialiaina e le mala lona tolu “vaitafe ma puna o vai” e ala i faamatalaga e pei o ia e mulimuli mai:

“Ua faapaiaina e taʻitaʻi lotu, o ē ua faapea mai o faiaʻoga o aʻoaʻoga a [Keriso], taua ma ua fai o se mea paia. Ua latou fiafia ina ia faaali o latou ata ma faatagata faatasi ma ata o na toa faamasaatoto.”​—The Watch Tower, Setema 15, 1924, itulau 275.

“Ua faavaeina faiga faaagaga [faiga faataulāitu] i ni upu e matuā lē moni lava, o le pepelo faapea o loo ola pea pe a mavae le oti ma le lē oti lava o le agaga o le tagata.”​—What Do the Scriptures Say About “Survival After Death?,” 1955, itulau 51.

“O filosofia faaletagata, o tagata fai mafaufauga lē mautinoa faapolotiki, o tagata e faamaopoopoina tulaga tau i le vafealoaʻi, o faufautua tau tamaoaiga ma ē lagolagoina uputuu faalotu, ua iʻu atu i le lē maua mai ai o se faafouina moni e maua ai le ola . . . Ua oo lava ina taʻitaʻiina atu e nei vai i latou o feinu ai ina ia solia le tulafono a Lē na Foafoaina Mea e faatatau i le paia o le toto, ma ia auai i sauāga faalotu.”​—Le Iʻugāfono na taliaina i le Tauaofiaga Faavaomalo o le “Tala Lelei e Faavavau,” 1963.

“E lē o se faaolataga faasaienisi, ae o le faaumatiaga o tagata, le mea lea e ao ona faatalitalia mai le fanau a tagata lava ia. . . . Tatou te lē mafai ona faamoemoe atu i tagata suʻesuʻe uma o le mafaufau ma amioga ma tagata suʻesuʻe i maʻi o le mafaufau a le lalolagi ina ia latou suia le auala o mafaufauga o tagata . . . Tatou te lē mafai ona faalagolago atu i so o se vaega o leoleo faavaomalo ina ia faatūina . . . ma faia ai lenei lalolagi o se nofoaga saogalemu e ola ai.”​—Saving the Human Race​—In the Kingdom Way, 1970, itulau 5.

[Pusa i le itulau 225]

“I le Lā”

A o ʻfaamūina’ tagata e le “lā” o pulega faaletagata i le vaitaimi o le aso o le Alii, ua faauaʻi atu ai e le vasega e pei o Ioane mafaufau o tagata i le mea o loo tupu e ala i faamatalaga o loo mulimuli mai:

“I aso nei, ua faamataʻuina ai le filemu o le lalolagi atoa e Hitila ma Musolini, o ni pule tautalatasi e leai se mea e gata mai ai le la pule, ma ua lagolagoina atoatoa i laʻua i lo la talepeina o le saʻolotoga, e le Vasega o Taʻitaʻi Ulu a le Lotu Katoliko Roma.”​—Fascism or Freedom, 1939, itulau 12.

“I le gasologa mai o talafaasolopito, o le tuutuuga ua mulimulituʻi i ai pule tautalatasi faaletagata o le Pule po o le faaleaga! Ae o tuutuuga a le Tupu ua faatūina a le Atua, o Iesu Keriso, ua ao ona faatatauina nei i le lalolagi uma o le Ia puleaina oe e Ia, po o lona faaleagaina o oe.”​—When All Nations Unite Under God’s Kingdom, 1961, itulau 23.

“Talu mai le 1945 e sili atu i le 25 miliona tagata ua fasiotia i ni taua pe ā ma le 150 ua tauina i le kelope aoao.”​—Le Olomatamata, Aokuso 1, 1981, itulau 7.

“O malo uma o le lalolagi . . . Latou te lē popole tele i le tiute tauave faavaomalo atoa foʻi ma le pulea o a latou amio. Ina ia ausia a latou faaiʻuga, ua manatu nisi malo faapea ua latou talitonu maumauaʻi lava i le faaaogāina o soo se auala ua latou manatu e talafeagai e pei o le fasitagata, tagatavaleina, faasiilima o tagata, o pomu ma isi mea faapena . . . O le a le umi o le a fefaapalepaleaʻi ai malo i se tulaga valea ma ni amio e lē tatau ai?”​—Le Olomatamata, Aokuso 1, 1985, itulau 4.

[Pusa i le itulau 227]

“I le Nofoālii o le Manu Feʻai”

Ua faaalialia e Molimau a Ieova le nofoālii o le manu feʻai ma faalauiloa faalauaʻitele le faasalaina e Ieova o le nofoālii i faamatalaga e pei o nei:

“Ua taaʻina pule ma taʻitaʻi faapolotiki a atunuu e ni malosi ʻanoʻanoa e sili atu na i lo le tagata, ia o loo uunaʻia ma le lē mataofia i latou i se manatu faapea ua na o le oti lava lo latou iʻuga a o agaʻi atu i le fetauaʻiga mataʻutia iā Amaketo.”​—After Armageddon​—God’s New World, 1953, itulau 8.

“Sa maua e le ʻmanu feʻai’ o faiga malo faaletagata e lē faale-Atua, lona malosi, lana pule ma le nofoālii mai le Tarako. Ua ao ai la ona ia ōgatasi ma le talitonuga a lea vaega, le talitonuga a le Tarako.”​—After Armageddon​—God’s New World, 1953, itulau 15.

“E mafai ona tuu e Nuu Ese i latou lava i le na o . . . le itu a le Fili Sili o le Atua, o Satani le Tiapolo.”​—Le Iʻugāfono na taliaina i le Tauaofiaga Faavaomalo o le “Manumalo Tauatua,” 1973.

[Pusa i le itulau 229]

“Ona Mate ai Lea o Lona Vai”

E oo lava i le taimi nei, ua amata ona mamate ai i le tele o nofoaga le lagolagosua mo lotu faa-Papelonia, ua faailoa mai ai le mea o le a tupu pe a faia “e tupu mai nuu e alu aʻe ai le lā” la laʻua osofaʻiga.

“Na maua i se suʻesuʻega a se atunuu aoao e faapea o le 75 pasene o i latou o loo ola i ogāeleele o lea lava atunuu [o Taialani], latou te lē ō atu lava i malumalu Puta ina ia faalogo ai i ni lauga, a o le aofaʻi i nuu maotua o ē asiasi atu i malumalu o loo faasolo pea ina fai ifo i le pe ā ma le lima sefulu pasene.”​—Bangkok Post, Setema 7, 1987, itulau 4.

“Ua alu ese le mana faataulāitu mai le faa-Tao i le atunuu o [Saina] le nofoaga sa faavaeina ai i ni meleniuma se lua ua mavae. . . . I le faaogea mai i togafiti faataulāitu ia na faaaogāina e i latou ma ē na muamua atu ina ia maua ai ni soo e toʻatele, ua iloa ai e sui o le faiva faafaifeʻau le leai o nisi e soloaʻi ane pe a mavae atu i latou, ma e iʻu lava ina lē toe avea le faa-Tao o se faatuatuaga mautū i le motu autū.”​—The Atlanta Journal and Constitution, Setema 12, 1982, itulau 36-A.

“O Iapani . . . ua avea o se tasi o atunuu o le lalolagi e sili ona gasolo atu i ai le toʻatele o misionare mai atunuu i fafo, ua toeitiiti 5,200, ae peitaʻi . . . e itiiti ifo i le 1% o le faitau aofaʻi o tagata o ni Kerisiano. . . . Ua talitonu se faifeʻau Francisco o loo galue ai i inei talu mai tausaga na amata mai le 1950 ma faasolo mai ai . . . e faapea ʻua uma aso o misionare mai atunuu i fafo i Iapani.’”​—The Wall Street Journal, Iulai 9, 1986, itulau 1.

I Egelani i le tolu sefulu tausaga ua mavae, “toetoe 2,000 mai le 16,000 falesā Egelani ua tapunia ona ua lē toe faaaogāina. Ua paʻū le aofaʻi o tagata auai ua tutusa ma atunuu Kerisiano ia ua faailoaina i le pito sili ona maualalo o latou tagata lotu. . . . ʻO le tulaga ua iai nei Egelani ua lē o se atunuu Kerisiano,’ na faapea mai ai [le Epikopō o Durham].”​—The New York Times, Me 11, 1987, itulau A4.

“Ina ua mavae ni itula o felafolafoaʻiga aasa, na faamaonia ai e le Palemene [Eleni] le faia o tulafono i aso nei, ua mafai ai e le Faiga Malo Faasosalisi ona aveina fanua tetele na umia e le Lotu Orthodox a Eleni . . . E lē gata i lea, ua tuuina atu e le tulafono i ē e lē ni taʻitaʻi lotu faatonutonuga o fonotaga a lotu ma komiti e paʻū i ai le tiute tauave mo le puleaina o tupeteu tetele a le lotu o loo aofia ai fale talimālō, tioata e faia i le maa felanulanuaʻi ma fale o ofisa.”​—The New York Times, Aperila 4, 1987, itulau 3.

[Ata i le itulau 222]

Ua aumaia e uluaʻi ipu e fā o le toʻasā o le Atua mala e talitutusa i mala ia e maua mai i uluaʻi iligā pu e fā

[Ata i le itulau 226]

Ua faaalialia e le ipu lona lima le nofoālii o le manu feʻai e faapea o le pule ua tuuina atu e Satani i le manu feʻai

[Ata i le itulau 231]

O loo taʻitaʻiina e manatu taatele taufaasesē faatemoni, taʻitaʻi o le lalolagi i le tulaga o loo taulaʻi atu i ai, o Amaketo, le mea o le a liligi ifo ai sala faafaamasinoga a Ieova iā i latou

[Ata i le itulau 233]

E ao ona pagatia i le faasalaga o faamasinoga amiotonu a Ieova, i latou o ē ua uunaʻia e “le ʻea” ua faapolusioneina a Satani