Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Faasalaina Papelonia le Aai Sili

Ua Faasalaina Papelonia le Aai Sili

Mataupu 35

Ua Faasalaina Papelonia le Aai Sili

1. Ua faapefea ona faamatala e le agelu le manu feʻai mūmū, ma o le ā le ituaiga o atamai ua manaʻomia ina ia malamalama ai i faailoga o le Faaaliga?

I LE faamatalaina atili mai o le manu feʻai mūmū o le Faaaliga 17:3, ua taʻu atu ai e le agelu iā Ioane e faapea: “O le mea lenei e tusa ai le atamai ma le poto. O ulu e fitu o mauga ia e fitu, ua nofo ai le fafine; o tupu foʻi ia e toʻafitu; e toʻalima ua paʻuʻū, o loo i ai le tasi, e leʻi oo mai nei foʻi le tasi; pe a oo mai e tusa ona saasaa ona pō e tumau ai.” (Faaaliga 17:9, 10) O loo faaalia mai e le agelu i inei le atamai mai lugā, e na o le pau lea o le atamai e mafai ona aumaia le malamalamaga e uiga i faailoga i le Faaaliga. (Iakopo 3:17) Ua faamalamalamaina e lenei atamai le vasega e pei o Ioane ma ana aumea e tusa ai ma le mataʻutia o taimi o loo tatou ola ai. Ua ia atiina aʻe ai i loto tuutoina le talisapaia mo faamasinoga a Ieova, ua toeitiiti nei faataunuuina, ma ua faatumauina ai se mataʻu tatau agaʻi iā Ieova. E pei ona taʻua e le Faataoto 9:10: “O le mataʻu iā Ieova, o le amataga o le poto lea; ia iloa foʻi lē Paia, o le atamai lava lea.” O le ā ua faaalia mai e le poto mai le Atua iā i tatou e faatatau i le manu feʻai?

2. O le ā le uiga o ulu e fitu o le manu feʻai mūmū, ma ua faapefea ona “toʻalima ua paʻuʻū” ae “o loo i ai le tasi”?

2 Ua faaatagia e ulu e fitu o le manu mataʻutia “mauga” e fitu, po o “tupu” e toʻafitu. Ua faaaogāina ia faaupuga e lua i le Tusi Paia ina ia faasino ai i malosi o faiga malo. (Ieremia 51:24, 25; Tanielu 2:34, 35, 44, 45) I le Tusi Paia, ua taʻua ai malo malolosi e ono o le lalolagi sa iai sa latou taaʻiga malosi i meafai a tagata o le Atua: O Aikupito, Asuria, Papelonia, Metai ma Peresia, Eleni, ma Roma. Mai nei malo malolosi, e oo ane i le taimi na maua ai e Ioane le Faaaliga, e lima ua uma ona iai ma toe mou atu, a o avea pea Roma ma malo malosi o le lalolagi. Ua talafeagai lelei lenei mea ma le faaupuga, e “toʻalima ua paʻuʻū, o loo i ai le tasi.” Ae faapefea “le tasi” lea e leʻi oo ane?

3. (a) Sa faapefea ona vaeluaina le pulega a Roma? (e) O ā taualumaga na faia i Sisifo? (i) E ao faapefea ona manatu i le pulega a Roma Paia?

3 Sa tumau ma oo ina faalauteleina le pulega a Roma mo le faitau selau o tausaga ina ua mavae atu aso o Ioane. I le 330 T.A., sa siitia atu ai e Emeperoa Konesetatino lona laumua mai Roma i Pisanitimu, lea sa ia toe faaigoaina o Konesetanepole. I le 395 T.A., sa vaeluaina ai le pulega a Roma i ni vaega o Sasaʻe ma Sisifo. I le 410 T.A., na paʻū ai Roma iā Alaric, le tupu o Visigoths (o se vaega o tagata Siamani sa faaliliuina i le ituaiga “Kerisiano” e taʻu o Aria). Sa faatoʻilaloina e se vaega o tagata Siamani (o ni “Kerisiano” foʻi) ia Sepania ma se vaega tele o le oganuu o Roma i Aferika i Mātū. Sa avea ia mea ma senituri o suiga faafuaseʻi, le lē nofo filemu, ma toe fesuiaʻiga i Europa. Sa tulaʻi mai ni emeperoa iloga mai Sisifo, e pei o Salemani, o lē sa faavaeina se maliega ma Pope Leo III i le senituri lona 9, ma Feterika II, o lē sa pule i le senituri lona 13. Peitaʻi, e ui ina taʻua vaipanoa sa la pule ai o le pulega a Roma Paia, ae sa itiiti ifo le tele na i lo le pulega a Roma na iai i le amataga i le taimi o lona malosi. Sa foliga mai o se toe faafoʻisiaga po o se faaauauina o lenei malo malosi anamua na i lo le avea o se pulega fou.

4. O ā manumalo sa iai i le pulega i Sasaʻe, ae o le ā na tupu i le tele o oganuu muamua o Roma anamua i Aferika i Mātū, Sepania, ma Suria?

4 Sa tumau le pulega a Roma i Sasaʻe lea sa faaautū i Konesetanepole, i se faiā sa leʻi faigofie ma le pulega i Sisifo. I le senituri lona ono, sa mafai ai e le emeperoa i Sasaʻe o Justinian I ona toe manumalo i se vaega tele o Aferika i Mātū, ma sa ia osofaʻi ane foʻi e tau pulea Sepania ma Italia. I le senituri lona fitu, sa toe maua ai e Justinian II mo le pulega, ia vaega o Maketonia ia sa faatoʻilaloina e tagata o le ituaiga o Slavic. Ae peitaʻi, e oo ane i le senituri lona valu, o le tele o oganuu muamua o Roma anamua i Aferika i Mātū, Sepania, ma Suria ua umia e le pulega fou a Isalama ma faapea ona teʻa ese ai mai le pulega uma a Konesetanepole ma Roma.

5. E ui lava na paʻū le aai o Roma i le 410 T.A., ae ua faapefea ona tele ni senituri na mulimuli ane faatoʻā galo uma i le vaaiga a le lalolagi faamaoniga ma faailoga o le pulega faapolotiki a Roma?

5 Sa umi se taimi o tumau le aai o Konesetanepole lava ia. Sa sao mai osofaʻiga faisoo a tagata Peresia, Arapi, Bulgars, ma Rusia seʻia oo i le 1203 na iʻu ai lava ina paʻū​—e lē ona o Mosalemi ae i tagatatau o Taua Paia mai Sisifo. Peitaʻi, i le 1453, na i lalo ai o le puleaga a le Ottoman Mosalemi o Mehmed II ma e leʻi umi ae avea ma laumua o Ottoman, po o le pulega a Take. O lea, e ui lava ina paʻū le aai o Roma i le 410 T.A., ae sa tele ni senituri mulimuli ane faatoʻā galo mai le vaaiga a le lalolagi faamaoniga ma faailoga uma o le pulega faapolotiki a Roma. Ma e oo lava i lenā taimi, sa iloaina ai pea ana taaʻiga i totonu o pulega faalotu na faavae i le tulaga o le pope a Roma ma lotu Orthodox i Sasaʻe.

6. O ā pulega matuā fou lava na tutupu aʻe, ma o lē fea na pito sili ona faamanuiaina?

6 Ae peitaʻi, e oo ane i le senituri lona 15, ua fausia e nisi o atunuu ni pulega e matuā fou lava. A o maua nisi o nei malo malolosi fou e fai o latou emeperoa i vaipanoa sa avea muamua ma kolone o Roma, ae o a latou pulega sa lē o ni faaauauina mai o le pulega a Roma. Sa avea Potukali, Sepania, Falani, ma Holani o ni nofoaga o laufanua na salalau lautele atu i ai le pulega. Ae o le malo pito sili ona faamanuiaina o Peretania, lea na oo ina pule i se pulega telē tele ʻe lē tāitai ona goto ai le lā.’ Sa faasolosolo atu lenei pulega i taimi eseese i luga o nuu e tele o Amerika i Mātū, Aferika, Initia, ma Asia i Saute i Sasaʻe, faapea foʻi le Pasefika i Saute.

7. Sa faapefea ona iai se ituaiga o malo malosi fuifuilua, ma o le ā le umi na fai mai Ioane o le a faaauau ai le ʻulu’ po o le malo malosi lona fitu o le lalolagi?

7 E oo ane i le senituri lona 19, ua uma ona vavae ese nisi o kolone i Amerika i Mātū mai iā Peretania ina ia faavae ai le Iunaite Setete tutoʻatasi o Amerika. I tulaga faapolotiki, sa faaauau pea nisi o feteenaʻiga i le va o le malo fou ma le atunuu autū na muaʻi iai. Ae ui i lea, o le Taua Muamua a le Lalolagi na iʻu ai ina iloa e atunuu ia e lua, le talitutusa o a la fuafuaga, ma faamausalī ai loa sa la faiā faapitoa. O lea, na aliaʻi mai ai se malo malosi fuifuilua a le lalolagi, na faia aʻe i le Iunaite Setete o Amerika, le malo pito sili ona tamaoaiga i le taimi nei a le lalolagi, ma Peretania Tele, le pulega sa pito sili ona telē i le lalolagi. O le ʻulu’ lona fitu la lea, po o le malo malosi o le lalolagi, e faaauau e oo atu i le taimi o le iʻuga, ma o ona oganuu foʻi na uluaʻi faavaeina ai Molimau a Ieova i ona pō nei. I le faatusatusa atu i le pulega umi a le ulu lona ono, e “saasaa ona pō” e tumau ai le malo malosi lona fitu, seʻia oo ina faaumatia e le Malo o le Atua malo taʻitasi uma i le lalolagi.

Aiseā na Taʻua ai o le Tupu Lona Valu?

8, 9. O le ā ua faaigoa ai e le agelu le manu feʻai mūmū, ma i le ā le auala ua tupu aʻe ai nai ulu e fitu?

8 Ua faamalamalama atili e le agelu iā Ioane: “O le manu feʻai foʻi sa i ai, ua lē i ai foʻi, o lona toʻavalu lea, nai le toʻafitu foʻi o ia, e alu atu foʻi o ia i le malaia.” (Faaaliga 17:11) E ʻtupu aʻe’ le manu feʻai mūmū nai ulu e fitu; o lona uiga, o inā e fanau mai ai, pe na faapogaia mai lona iai i ulu o le ʻmanu feʻai lea na alu aʻe nai le sami,’ o lona faatagata le manu feʻai mūmū. I le ā le auala? I le 1919 sa avea ai le malo malosi o Amerika ma Peretania ma ulu autū ua pule. Ua paʻuʻū ulu e ono na iai muamua, ma ua tuuina atu ai i lenei ulu fuifuilua le tulaga o le avea ma malo malosi o le lalolagi o loo pule ma avea nei ma taulaʻiga autū. O lenei ulu lona fitu, lea ua avea ma sui o loo iai nei o le faasologa o malo malolosi o le lalolagi, sa uunaʻia malosi le faavaeina o Malo Sosoo, ma o loo avea pea ma malo autū e siitiaina ma lagolagoina tautupe Malo Aufaatasi. O lona uiga, i le avea ma faailoga, ua ʻtupu aʻe’ ai le manu feʻai mūmū​—le tupu lona valu​—mai ulu muamua e fitu. I le vaai i ai i lenei auala, ua ōgatasi lelei ai le faaupuga faapea e tupu aʻe nai ulu e fitu, ma le faaaliga i le amataga e faapea o le manu feʻai e lua ona nifo e pei o nifo o se tamaʻi mamoe (le Malo Malosi o le Lalolagi o Amerika ma Peretania, le ulu lona fitu o lenā manu feʻai muamua) na ia uunaʻia le faia o le faatagata ma tuuina i ai le ola.​—Faaaliga 13:1, 11, 14, 15.

9 E faaopoopo atu i ai, sa aofia foʻi i sui muamua o Malo Sosoo, faatasi ai ma Peretania Tele, ia faiga malo na sa faatino mai a latou pulega i nofoaga lava sa iai muamua isi ulu, e iai Eleni, Irana (Peresia), ma Italia (Roma). Na oo lava ina avea faiga malo ia o loo pulea le oganuu na pule ai malo malolosi muamua e ono o le lalolagi, ma sui lagolagosua o le faatagata o le manu feʻai. I lenei foʻi la uiga, ua mafai ai ona faapea atu o lenei manu feʻai mūmū na tupu aʻe mai malo malolosi e fitu o le lalolagi.

10. (a) Ua mafai faapefea ona faapea atu o le manu feʻai mūmū o “lona toʻavalu lea” o tupu? (e) Sa faaalia faapefea e se taʻitaʻi o le atunuu na muaʻi avea ma Soviet Union le lagolagosua mo Malo Aufaatasi?

10 Seʻi mātau o le manu feʻai mūmū o “lona toʻavalu lea” o tupu. O lea, ua fuafuaina ai Malo Aufaatasi i aso nei ina ia foliga e pei o se faiga malo a le lalolagi. I nisi o taimi ua ia gaoioi ai faapena, i le aauina atu o vaegaʻau i nuu e fai ai taua ina ia foʻia finauga faavaomalo, e pei ona iai i Korea, le Penisula o Sinai, nisi atunuu Aferika, ma Lepanona. Ae ua na o se faatagata o se tupu. I le pei o se faatagata faalotu, ua leai sona taaʻiga moni po o se malosi, e ese ai mai le mea na faaaogāina i ai e i latou o ē na latou aumaia ma tapuaʻi i ai. I nisi taimi, e foliga vaivai ai lenei manu feʻai faafaatusa; peitaʻi e leʻi oo lava iā i latou le matuā tuulafoaʻiina, e pei o lea na fai e pule tautalatasi mai atunuu i sasaʻe, ma faasolosolo mālie atu ai lava Malo Sosoo i le to e lē gata. (Faaaliga 17:8) E ui ina eseese taofi i manatu faavae i isi vaipanoa, ae i le 1987 na aufaatasi atu ai se taʻitaʻi lauiloa o le atunuu na muaʻi avea ma Soviet Union ma pope a Roma, i le faailoaina o le lagolagosua mo Malo Aufaatasi. Na oo ina tāloina “se faiga lautele o le saogalemu faavaomalo” na faavae i Malo Aufaatasi. E pei ona iloa ane e Ioane, o le a oo mai le taimi e gaoioi ai ma le pule tele Malo Aufaatasi. Ona oo ai lea i lona taimi e ʻalu atu ai i le malaia.’

Sefulu Tupu mo le Itula e Tasi

11. O le ā ua taʻu mai e le agelu a Ieova e faatatau i nifo e sefulu o loo i le manu feʻai mūmū faafaatusa?

11 I le mataupu na seʻi mavae atu o le Faaaliga, na liligi ifo ai e le agelu lona ono ma lona fitu ipu o le toʻasā o le Atua. Ua taʻu mai ai iā i tatou ua aoaoina tupu o le lalolagi i le taua a le Atua iā Amaketo ma ʻe ao ona manatua Papelonia le Aai Sili i le silafaga a le Atua.’ (Faaaliga 16:1, 14, 19) O le a tatou iloa nei i auʻiliʻiliga tetele pe faapefea ona faaoo mai sala faafaamasinoga a le Atua iā i latou. Seʻi toe faalogo i le tala a le agelu iā Ioane. “O nifo foʻi e sefulu na e iloa, o tupu ia e toʻasefulu, ua lē oo ina maua o latou malo, a e maua e i latou le pule pei o tupu e tasi le itu aso faatasi ma le manu feʻai. Ua loto gatasi i latou nei, latou te avatu foʻi o latou malosi ma a latou pule i le manu feʻai. Latou te tau le taua ma le Tamaʻi Mamoe, a e manumalo le Tamaʻi Mamoe iā te i latou, auā o le Alii ia o alii ma le Tupu o tupu; o ē ua iā te ia foʻi ua valaauina i latou, ma filifilia, ma faamaoni.”​—Faaaliga 17:12-14.

12. (a) O le ā ua faaata mai e nifo e sefulu? (e) Ua faapefea e nifo faafaatusa e sefulu ona ʻleʻi oo ina maua sona malo’? (i) Ua faapefea ona iai nei se “malo” o nifo faafaatusa e sefulu, e mo le ā le umi?

12 Ua faaata mai e nifo e sefulu malo malolosi uma faapolotiki o loo tutū mai i le taimi nei i le lalolagi ma o loo latou lagolagoina le faatagata o le manu feʻai. E itiiti lava ni atunuu o loo iai nei sa iloa i aso o Ioane. Ma o atunuu sa iloa e pei o Aikupito ma Peresia (Irana), ua matuā ese lava le faatulagaga faapolotiki ua iai i aso nei. O le mea lea, i le uluaʻi senituri, e ʻleʻi mauaina ai e nifo e sefulu se malo.’ Ae nei la i le aso o le Alii, ua iā i latou se “malo,” po o se pule faapolotiki. Ua tele atunuu fou ua tutupu mai ina ua solofa ifo pulega tetele na iai o latou kolone, aemaise lava talu mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi. E ao i nei atunuu atoa ai ma malo malolosi ua loa ona faavaeina, ona latou pule faatasi ma le manu feʻai mo se vaitaimi puupuu​—e na o se “itu aso” po o le tasi le itula​—​a o leʻi aumaia e Ieova se iʻuga i pule uma faapolotiki faalelalolagi iā Amaketo.

13. Ua faapefea ona “loto gatasi” nifo e sefulu, ma o le ā le uiga faaalia faasaga i le Tamaʻi Mamoe ua faamautinoa mai e lea manatu?

13 I aso nei, o se tasi o malosiaga silisili o loo uunaʻia nei nifo e sefulu o le lotonuu. Ua iā i latou le “loto gatasi” i le uiga e faapea latou te mananaʻo ina ia tausia la latou pule faaleatunuu na i lo le taliaina o le Malo o le Atua. O la latou fuafuaga lenei sa iai i le faatūina o Malo Sosoo ma le faalapotopotoga o Malo Aufaatasi i le amataga lava​—ina ia tausia le filemu i le lalolagi ma leoleoina lo latou lava iai. Ua faamautinoa mai ai e lea manatu faapea o le a tetee nei nifo i le Tamaʻi Mamoe, le “Alii ia o alii ma le Tupu o tupu,” ona ua fuafuaina e Ieova ua lē o toe umi ae suia e lona Malo lea e pulea e Iesu Keriso nei malo uma.​—Tanielu 7:13, 14; Mataio 24:30; 25:31-33, 46.

14. E mafai faapefea ona tau tupu o le lalolagi ma le Tamaʻi Mamoe, ma o le ā le taunuuga o le a oo i ai?

14 E moni, e leai se mea e mafai e pule o lenei lalolagi ona faia iā Iesu. O loo i le lagi o ia, e matuā lē mafai lava ona latou paʻi atu i ai. Ae o loo iai pea i le lalolagi uso o Iesu, o ē o loo totoe o le fanau a le fafine, ma e manino lava le faigofie ona osofaʻia. (Faaaliga 12:17) Ua uma ona faaalia e le tele o ia nifo le ʻinoʻino tele i lea fanau, ma o le auala lea ua latou tau ai ma le Tamaʻi Mamoe. (Mataio 25:40, 45) Peitaʻi, ua toeitiiti ona oo mai lea o le taimi mo le Malo o le Atua e “tuʻimomomoina ma faaumatia ia malo uma lava.” (Tanielu 2:44) Ona tau ai lea o tupu o le lalolagi ma le Tamaʻi Mamoe seʻia oo i le faaiʻuga, e pei ona ua lē o toe mamao ae tatou vaaia loa. (Faaaliga 19:11-21) Ae ua lava mea ua tatou aʻoaʻoina tatou te iloa lelei ai o le a lē manumalo atunuu. E ui ina “loto gatasi” i latou ma le manu feʻai mūmū o Malo Aufaatasi, ae latou te lē mafafai ona faatoʻilaloina le “Alii ia o alii ma le Tupu o tupu,” e lē mafai foʻi ona latou faatoʻilaloina ʻi latou ua valaauina ma filifilia, ma faamaoni faatasi ma ia,’ lea e aofia ai ona soo faauuina o loo iai pea i le lalolagi. O le a manumalo foʻi i latou na e ala i le tausia o le faamaoni e tali atu ai i tuuaʻiga leaga a Satani.​—Roma 8:37-39; Faaaliga 12:10, 11.

Faatamaʻiaga o le Fafine Talitane

15. O le ā ua fai mai ai le agelu e faatatau i le fafine talitane ma le uiga faaalia ma gaoioiga a nifo e sefulu ma le manu feʻai faasaga iā te ia?

15 E lē na o tagata o le Atua o fai ma taulaʻiga o le ʻinoʻino o nifo e sefulu. Ua toe faatepa atu nei e le agelu le vaai a Ioane i le fafine talitane: “Ona fai mai lea o ia iā te aʻu, ʻO vai na e iloa, o loo tiʻetiʻe ai le fafine talitane, o nuu ia, ma motu o tagata, ma atunuu, ma gagana eseese. O nifo foʻi e sefulu na e iloa i le manu feʻai, latou te ʻinoʻino i le fafine talitane, ma faasaunoa iā te ia, ma to ese ona ofu, latou te aai foʻi i lona tino, ma susunu iā te ia i le afi.’”​—Faaaliga 17:15, 16.

16. Aiseā o le a lē mafai ai e Papelonia le Aai Sili ona faalagolago i ona vai mo le lagolagosua tau puipuiga pe a oo ina osofaʻi atu faiga malo faapolotiki iā te ia?

16 E pei lava ona sa faalagolago Papelonia anamua i ona vai sa puipuia o ia, ua faapena foʻi ona faalagolago Papelonia le Aai Sili i aso nei i ona sui auai pito sili ona toʻatele o “nuu ia, ma motu o tagata, ma atu nuu, ma gagana eseese.” Ua faauaʻi atu ma le talafeagai e le agelu la tatou vaaiga i nei mea a o leʻi taʻuina mai se taualumaga e faateʻia ai: O le a osofaʻi atu ma le sauā faiga malo faapolotiki o lenei lalolagi iā Papelonia le Aai Sili. O le ā o le a faia e na “nuu [uma], ma motu o tagata, ma atu nuu, ma gagana eseese” i lea taimi? Ua uma ona lapataʻia e tagata o le Atua ia Papelonia le Aai Sili o le a pepē vai o le vaitafe o le Eufirate. (Faaaliga 16:12) O le a iʻu ina matuā faatafe ese atoatoa na vai. O le a latou lē mafafai ona avatu i le fafine talitane inosia ua loomatua so o se lagolagosua aogā i lona taimi e pito sili ona manaʻomia ai.​—Isaia 44:27; Ieremia 50:38; 51:36, 37.

17. (a) Aiseā o le a lē laveaʻiina ai Papelonia le Aai Sili e lona tamaoaiga? (e) Ua faapefea ona oo se iʻuga lē mamalu iā Papelonia le Aai Sili? (i) E ese ai mai nifo e sefulu, po o atunuu taʻitasi, o le ā le isi mea e aufaatasi atu i le osofaʻiga iā Papelonia le Aai Sili?

17 E mautinoa, o le tele o le tamaoaiga o mea faitino a Papelonia le Aai Sili, o le a lē laveaʻiina ai o ia. Atonu o le a atili vave ai lona faaumatiaga, ona o loo faaalia e le vaaiga e faapea, pe a faaalia e le manu feʻai ma nifo e sefulu lo latou ʻinoʻino iā te ia, o le a latou saeia ese ona ofu tautupu ma ana maatāua uma. O le a latou vetea lona tamaoaiga. Latou te ʻfaatelenoa o ia,’ i le faaalialia ma le faalumaina o ona uiga moni. Pagā se faatamaʻiaga! E matuā matagā lona iʻuga o le a iai. Latou te faaumatia o ia, ma “aai foʻi i lona tino,” ma tuu ai pei o se auivi ua leai se ola. I le iʻuga, latou te “susunuina iā te ia i le afi.” Ua susunuina o ia e pei o se tasi o loo feaveaʻia se mala, e aunoa ma se falelauasiga aloaʻia. E lē na o atunuu, e pei ona fai ma sui nifo e sefulu, latou te faaumatiaina le fafine talitane sili. E aufaatasi atu i ai ma le “manu feʻai,” o lona uiga o Malo Aufaatasi lava ia, o le a auai ma i latou i lenei osofaʻiga. O le a ia faaalia lona lagolagoina o le faaumatiaga o lotu sesē. Ua uma ona faaalia e le tele o atunuu e silia ma le 190 o loo i totonu o Malo Aufaatasi e ala i la latou faiga faapalota, se ʻinoʻino i lotu, aemaise lava i lotu ua liliu ese mai le upu moni.

18. (a) Ua iloa faapefea e ono mafaia e atunuu ona osofaʻi e tetee atu i lotu faa-Papelonia? (e) O le ā le māfuaaga faavae mo le osofaʻiga atoa i le fafine talitane sili?

18 Aiseā o le a faia ai faapea ma le ita e atunuu la latou manamea na iai muamua? Ua tatou vaaia i talafaasolopito le ono mafaia ona fai o sea osofaʻiga e tetee atu i lotu faa-Papelonia. Ua matuā faaitiitia e teteega a pulega faalemalo le taaʻiga a lotu i atunuu e pei o Rusia ma Saina. I vaega o le lotu Porotesano i Europa, ua faagaogaoina ai falesā ona ua tele ina lē toe naunau tagata i lotu, ma ua tele foʻi ina masalosalo tagata i le moni o lotu. Ua vaeluaina le pulega tele o le Katoliko e le fouvale ma feeseeseaʻiga, lea ua lē mafaia e ona taʻitaʻi ona faafilemu. Peitaʻi, e lē tatau ona tatou faagaloina le mea moni e faapea o lenei osofaʻiga faaiʻu iā Papelonia le Aai Sili, ua oo mai e avea o se faailoaga o le faasalaga faafaamasinoga lē masuia a le Atua i le fafine talitane sili.

Faataunuuina le Finagalo o le Atua

19. (a) E mafai faapefea e le faaooina mai o le sala faafaamasinoga a Ieova i le fafine talitane sili ona faataʻitaʻia mai i lana faamasinoga iā Ierusalema fouvale i le 607 T.L.M.? (e) O le ā sa uluaʻi faaataina mai mo o tatou aso e le tulaga faatafunaina, ma le lē ʻaināina o Ierusalema ina ua mavae le 607 T.L.M.?

19 E faapefea ona faaooina mai e Ieova le sala o lenei faamasinoga? E mafai ona faataʻitaʻia lenei mea i gaoioiga a Ieova sa teena ai ona tagata fouvale i taimi anamua, i latou na ia fetalai faatatau i ai: “Ua ou iloa foʻi le mea e inosia i perofeta o Ierusalema; ua latou mulilulua, ma savavali ma le pepelo; ua faamalolosia foʻi e i latou lima o ē amio leaga, ina ia lē toe foʻi mai se tasi ai lana amio leaga; ua avea i latou uma iā te aʻu e pei o Sotoma, ma ē o nonofo ai e pei o Komoro.” (Ieremia 23:14) I le 607 T.L.M., sa faaaogā ai e Ieova Nepukanesa ina ia ʻtō ese ofu, aveese mea matagofie, ma tuua ia faatelenoa ma lē lavalavā’ lenā aai mulilua faaleagaga. (Esekielu 23:4, 26, 29) Sa avea Ierusalema i lenā taimi o se faataʻitaʻiga o lotu sesē i aso nei, ma e pei ona sa vaaia e Ioane i vaaiga muamua atu, o le a tuuina atu e Ieova i lotu ua liliu ese mai le upu moni, ma isi lotu sesē uma se faasalaga talitutusa. Ua faaalia e le tulaga faatafunaina ma le lē ʻaināina o Ierusalema ina ua mavae le 607 T.L.M., foliga o le a iai lotu sesē pe a mavae ona aveesea lona tamaoaiga ma faaalialia ai ma le faalumaina. Ma o le tulaga foʻi lenā o le a iai isi vaega o loo totoe o Papelonia le Aai Sili.

20. (a) Ua faaalia faapefea e Ioane o le a toe faaaogā foʻi e Ieova tagata o avea ma pule e faaooina mai le sala faafaamasinoga? (e) O le ā le “finagalo” o le Atua? (i) I le ā le auala o le a faataunuu ai e atunuu lo latou “loto gatasi,” ae o le finagalo o ai o le a faataunuuina moni?

20 O lea foʻi ua toe faaaogā e Ieova tagata o avea ma pule e faaooina mai le sala faafaamasinoga. “Auā ua tuuina atu e le Atua i o latou loto ia faia lona finagalo, latou te loto gatasi foʻi e avatu lo latou malo mo le manu feʻai, seʻia taunuu afioga a le Atua.” (Faaaliga 17:17) O le ā le “finagalo” o le Atua? Ia faatulaga i latou o le a faasalaina Papelonia le Aai Sili e faapotopoto faatasi uma, ina ia faaumatia atoatoa o ia. E moni, o le pogai o gaoioiga a pule i le osofaʻia o ia, ina ia faataunuu ai lo latou lava “loto gatasi.” O le a latou lagona faapea o lo latou manaʻoga faalotonuu le fia osofaʻi atu i le fafine talitane sili. Atonu e oo ina latou vaai i le faaauau ona iai o lotu i totonu o o latou tuaoi e faapea o se taufaamataʻu i la latou pule. Ae o le a faatonutonuina moni lava e Ieova nei mea; o le a latou faataunuuina lona finagalo e ala i le faaumatiaina o lona fili mulilua ua loa ona iai, i se ta e tasi!​—Faatusatusa i le Ieremia 7:8-11, 34.

21. Talu ai o le a faaaogā le manu feʻai mūmū i le faaumatiaina o Papelonia le Aai Sili, o le ā o le a mautinoa e faia e atunuu e tusa ai ma Malo Aufaatasi?

21 Ioe, o le a faaaogā e atunuu le manu feʻai mūmū, le Malo Aufaatasi, i le faaumatiaina o Papelonia le Aai Sili. Latou te lē gaoioi i so latou manatu, auā e tuuina e Ieova i o latou loto le ʻloto gatasi e avatu ai lo latou malo mo le manu feʻai.’ Pe a oo mai le taimi, o le a iʻu ina iloa e atunuu le manaʻoga o le faamalosia o Malo Aufaatasi. O le a latou avatu iā te ia ni nifo, i se uiga faafaatusa, i le tuuina atu lea o so o se pule ma le malosi o loo latou maua ina ia mafai ai ona ia liliu atu i lotu sesē ma tau ma le manumalo iā te ia “seʻia taunuu afioga a le Atua.” O le tulaga lea, o le a oo atu ai le fafine talitane anamua i lona iʻuga aʻiaʻi. Ma o se fiafiaga le aveesea o ia!

22. (a) I le Faaaliga 17:18, o le ā ua faaatagia e le auala ua faaiʻu ai e le agelu lana molimau? (e) Ua tali atu faapefea Molimau a Ieova i le faamaninoina o le mealilo?

22 Ua faaiʻu e le agelu lana molimau e peiseaʻī o loo faamamafa ai le mautinoa o le faaooina mai o le sala faafaamasinoga a Ieova i le tuufaatasiga o lotu sesē a le lalolagi, i le faapea mai: “O le fafine foʻi na e iloa, o le aai tele lea, e i ai le pule i tupu o le lalolagi.” (Faaaliga 17:18) I le pei o Papelonia i taimi o Pelesara, ua faapena foʻi Papelonia le Aai Sili ona ʻfuatia i le fuafaatautau ma ua iloa ua māmāsagia.’ (Tanielu 5:27) O le a vave ma e lē toe faaluaina lona faasalaga. Ua tali atu faapefea Molimau a Ieova i le faamaninoina o le mealilo o le fafine talitane sili ma le manu feʻai mūmū? Ua latou maelega i le faalauiloaina o le aso o le faamasinoga a Ieova, a o tali atu ma le “alofa” i ē o saʻili faamaoni mo le upu moni. (Kolose 4:5, 6; Faaaliga 17:3, 7) O le a faaalia mai i le mataupu e sosoo ai, e ao i ē uma o loo naunau ia faasaoina pe a faasalaina le fafine talitane sili, ona gaoioi, ma ia gaoioi vave!

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 252]

Le Faasologa o Malo Malolosi e Fitu o le Lalolagi

AIKUPITO

ASURIA

PAPELONIA

METAI MA PERESIA

ELENI

ROMA

AMERIKA MA PERETANIA

[Ata i le itulau 254]

“O lona toʻavalu lea” o tupu

[Ata i le itulau 255]

Ua latou fulitua i le Tamaʻi Mamoe, a ua latou ʻavatu o latou malosi ma a latou pule i le manu feʻai’

[Ata i le itulau 257]

O le avea o lotu ua liliu ese mai le upu moni o le vaega autū o Papelonia le Aai Sili, o le a faapei ai o ia o Ierusalema anamua ua faatafunaina atoatoa