Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Faasalaina le Fafine Talitane ua Ta‘uta‘ua i Amioga Leaga

Ua Faasalaina le Fafine Talitane ua Ta‘uta‘ua i Amioga Leaga

Mataupu 33

Ua Faasalaina le Fafine Talitane ua Taʻutaʻua i Amioga Leaga

Vaaiga 11—Faaaliga 17:1-18

Mataupu: O loo tiʻetiʻe Papelonia le Aai Sili i se manu feʻai mūmū lea e mulimuli ane toe liliu atu iā te ia ma faatamaʻia o ia

Taimi o le faataunuuga: E amata mai le 1919 e oo atu i le puapuaga tele

1. O le ā ua faaali atu iā Ioane e se tasi o agelu e toʻafitu?

E AO ona liligiina ifo le toʻasā amiotonu o Ieova seʻia oo i le faaiʻuga, e fitu ipu o loo aofia ai! Ina ua liligi uma ifo e le agelu lona ono lana ipu i le nofoaga o Papelonia anamua, ua fetaui lelei le faaatagia mai ai o le faamalaiaina o Papelonia le Aai Sili a o agaʻi atu le gasologa o mea tutupu i le taua faaiʻu o Amaketo. (Faaaliga 16:1, 12, 16) E foliga mai, o le agelu lava lea e tasi o loo ia faaalia mai nei le pogai ma le auala e faaoo mai ai e Ieova ana sala faafaamasinoga amiotonu. Ua faateʻia ma maofa Ioane i mea ua ia faalogoina ma vaaia: “Ua sau foʻi le tasi o ia agelu e toʻafitu sa i ai ipu e fitu, ua tautala mai iā te aʻu, ua faapea mai iā te aʻu, ʻSau ia, ou te faailoa iā te oe le faasalaina o le fafine talitane e sili, o lē tiʻetiʻe i vai e tele; ua faitaaga ma ia o tupu o le lalolagi, ua onā foʻi ē o nonofo i le lalolagi i le uaina o lana faitaaga.’”​—Faaaliga 17:1, 2.

2. O le ā le faamaoniga o loo iai e faapea “o le fafine talitane e sili” (a) e lē o Roma anamua? (e) e lē o faiga pisinisi tetele? (i) ae o se tuufaatasiga o lotu?

2 “Le fafine talitane e sili”! Aiseā ua leaga ai lenei taʻu? O ai lenei fafine? E manatu nisi i le fafine talitane faafaatusa lenei e faapea o Roma anamua. Ae o Roma sa avea o se malo malosi faapolotiki. O le fafine talitane lenei o loo faitaaga ma tupu o le lalolagi, ma le mautinoa lava e aofia ai ma tupu o Roma. E lē gata i lea, ina ua mavae lona faaumatiaga, o loo taʻua faapea o “tupu foʻi o le lalolagi” ua taufaitagituʻi i lona faaumatiaga. E lē mafai la ona avea o ia o se malo malosi faapolotiki. (Faaaliga 18:9, 10) Talu ai ona e taufaitagituʻi foʻi le ʻaufaatauʻoa a le lalolagi iā te ia, e lē mafai foʻi la ona ia faaataina mai faiga pisinisi tetele. (Faaaliga 18:15, 16) Ae peitaʻi, ua tatou faitau i le Faaaliga e faapea, ʻua faasesēina atunuu uma e ala i ana togafiti faataulāitu.’ (Faaaliga 18:23) Ua faamanino mai ai e lenei mea faapea e tatau o le fafine talitane sili o se tuufaatasiga o lotu i le lalolagi atoa.

3. (a) Aiseā e faaatagia mai ai e le fafine talitane sili se mea e sili atu lona telē na i lo le Lotu Katoliko Roma, po o lotu uma ua liliu ese mai le upu moni? (e) O ā aʻoaʻoga faa-Papelonia e maua i le tele o lotu i Sasaʻe Mamao faapea foʻi i lotu ua vavae ese mai le upu moni? (i) O le ā sa taʻua e le katinale Katoliko Roma o John Henry Newman i le amataga mai o le tele o aʻoaʻoga, sauniga paia, ma faiga a lotu? (Tagaʻi i le faamatalaga i le pito i lalo.)

3 O lē fea tuufaatasiga o lotu? Po o ia ea o le Lotu Katoliko Roma, e pei ona taofi mau i ai nisi? Po o ia o le vaega uma o lotu ua liliu ese mai le upu moni? E leai, e ao ona sili atu lona telē na i lo nei mea pe afai ua ia faasesēina atunuu uma. O le mea moni, o ia o le tuufaatasiga o lotu sesē uma a le lalolagi atoa. O lona tupuga mai i mealilo a Papelonia ua faaalia i le taatele o le tele o aʻoaʻoga ma faiga faa-Papelonia i lotu i le lalolagi aoao. Mo se faaaʻoaʻoga, o loo maua i le tele o lotu i Sasaʻe Mamao faapea foʻi i lotu ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni, ia talitonuga i le iai pea o se agaga o le tagata e lē mafai ona oti, le faapuapuagatiaina i seoli, ma i se atua tolutasi. Ua sili atu i le 4,000 tausaga talu ona fofoa mai lotu sesē i le aai anamua o Papelonia, ma ua tupu aʻe ma avea ma mea ua sili ona telē i ona pō nei ua taʻua, ma le talafeagai, o Papelonia le Aai Sili. * Peitaʻi, aiseā ua faamatalaina ai o ia e le faaupuga leaga o “le fafine talitane e sili”?

4. (a) O ā auala sa faia ai e Isaraelu anamua le faitaaga? (e) I le ā le auala mataʻina ua faia ai e Papelonia le Aai Sili le faitaaga?

4 Na oo Papelonia (po o Papelu, o lona uiga “Fenuminumiaʻi”) i lona tumutumuga o le avea ma lē silisili i taimi o Nepukanesa. Sa avea o se malo e fefiloi faatasi le faalotu ma faapolotiki, faatasi ai ma le sili atu i le afe malumalu ma falesā. Sa umia e ona faifeʻau le pule tele. E ui ina ua leva ona muta le avea o Papelonia ma se malo malosi o le lalolagi, ae o loo tumau pea ona iai Papelonia le Aai Sili faalotu, ma i le mulimuli atu i le faaaʻoaʻoga anamua, o loo ia saʻili pea ina ia taaʻina ma faatūina upufai faapolotiki. Ae pe faamaonia e le Atua le aafia ai o lotu i faiga faapolotiki? I Tusitusiga Eperu, sa taʻua ai faapea na faia e Isaraelu ia lava ma fafine talitane ina ua ia aafia i tapuaʻiga sesē, ma na i lo le faatuatua iā Ieova, ua ia faauō atu i nuu ese. (Ieremia 3:6, 8, 9; Esekielu 16:28-30) O loo faia foʻi e Papelonia le Aai Sili le faitaaga. Ua matilatila mai lona faia o so o se mea na te talitonu e maua ai iʻuga aogā ina ia ona taaʻia ai ma pulea tupu o loo pule a le lalolagi.​—1 Timoteo 4:1.

5. (a) O le ā le tulaga lauiloa ua fiafia ai taʻitaʻi lotu? (e) Aiseā ua avea ai le tuʻinanau mo le lauiloa i le lalolagi o se feteenaʻiga tuusaʻo i fetalaiga a Iesu Keriso?

5 I aso nei, ua masani ona tauivi taʻitaʻi lotu mo tofiga maualuluga i faiga malo, ma i nisi atunuu, ua latou auai i faiga malo, ua oo lava i le umiaina o tofiga i kapeneta. I le 1988 na tauvā ai ni taʻitaʻi lotu lauiloa Porotesano se toʻalua mo le tofi peresitene a le Iunaite Setete. E fiafia tele taʻitaʻi o Papelonia le Aai Sili i le tulaga lauiloa i le lautele; ua masani ona vaaia o latou ata i nusipepa a le lautele a o latou auaufaatasi ma le māfana ma le ʻaufaipolotiki lauiloa. I le faaeseesega, sa teena e Iesu le aafia ai i faiga faapolotiki ma sa ia fetalai e uiga i ona soo: “E lē ni ō le lalolagi i latou, faapei o aʻu foʻi, ou te lē so le lalolagi aʻu.”​—Ioane 6:15; 17:16; Mataio 4:8-10; tagaʻi foʻi i le Iakopo 4:4.

Faiga ʻFaatalitane’ i Ona Pō Nei

6, 7. (a) Sa faapefea ona maua le pule e le Vaega faa-Nasi a Hitila i Siamani? (e) Sa faapefea i le maliega na faia e le Vatikana ma le vaega faa-Nasi i Siamani ona fesoasoani iā Hitila i lana taumafaiga e pulea le lalolagi?

6 E ala i lona auai i faiga faapolotiki, ua aumaia ai e le fafine talitane sili faanoanoaga lē mafaamatalaina i tagata. Mo se faaaʻoaʻoga, seʻi manatu i mea na māfua ai ona maua e Hitila le pule i Siamani​—o ni mea moni matagā e ono mananaʻo nisi ina ia soloia mai tusi o talafaasolopito. E oo ane iā Me i le 1924 o umia e le Vaega faa-Nasi nofoa e 32 i le Faiga Malo a Siamani. E oo ane iā Me i le 1928 ua faaitiitia i le 12. Ae peitaʻi, na aafia le lalolagi i le Paʻū Maualalo o le Tamaoaiga i le 1930; ma i le toe faafoʻisia i lona ala sa iai muamua, sa iloga le toe malosi mai ai o le vaega faa-Nasi, i le mauaina o nofoa e 230 mai nofoa e 608 i le faiga palota a Siamani iā Iulai 1932. E leʻi leva ona mavae atu lenā, ae fesoasoani atu i le vaega faa-Nasi le failautusi na iai muamua o Franz von Papen, o sē na faaee atu i ai le tofiga o se Alii. E tusa ai ma tusitala o talafaasolopito, sa faaata e von Papen i lona mafaufau se Faiga malo fou o Roma Paia. E puupuu lava le taimi na ia umia ai lenei tofiga o le avea ma failautusi, ma o se lē taulau lenei mea, ae o lenei la ua ia faamoemoe ina ia maua le pule e auala i le vaega faa-Nasi. E oo atu iā Ianuari i le 1933, ua ia faamaopoopoina le lagolagosua mo Hitila mai tagata faipisinisi maelega e pito sili ona tāua ma pule malosi, ma e auala i faufauga faalilolilo faatogafiti na ia faamautinoa ai le avea o Hitila ma taʻitaʻi o le malo o Siamani iā Ianuari 30, 1933. Sa avea ia lava ma sui taʻitaʻi ma sa faaaogāina e Hitila ina ia maua mai ai le lagolagosua a vaega Katoliko o Siamani. I totonu o le lua masina talu ona maua le pule, sa faataape ai loa e Hitila le palemene, sa lafoina le faitau afe o taʻitaʻi a le itu agaʻi i falepuipui, ma amata ai se tauiviga faaaliali o le faapuapuagatiaina o tagata Siū (e pei ona iloa ai tagata Iutaia i lenā taimi).

7 Ia Iulai 20, 1933, sa faaalia ai le naunau o le Vatikana i le pule ua tulaʻi mai a le vaega faa-Nasi, ina ua sainia e Katinale Pasieli (o lē na mulimuli ane avea ma Pope Pio XII) se maliega i Roma i le va o le Vatikana ma le malo o le ʻau Nasi o Siamani. Na sainia e von Papen i le avea o se sui o Hitila le pepa faamaonia, ma na faaeeina atu ai i inā e Pasieli ia von Papen le faailoga pope maualuga o le Koluse Sili o le Ituaiga o Pio. * I lana tusi Satan in Top Hat, na tusi ai Tibor Koeves e uiga i lenei mea, i le taʻua e faapea: “Sa avea le Maliega o se manumalo sili mo Hitila. Na avatu ai iā te ia le uluaʻi lagolagosua tau amio mai le lalolagi i fafo atu, ma o lenei mea na maua mai i tagata maualuluga.” Sa manaʻomia e le maliega le Vatikana ina ia faaui ese lana lagolagosua mai le Vaega Autū faa-Katoliko a Siamani, na faapea ona faamaonia ai le vaega e tasi a Hitila e avea “ma malo atoa.” * E lē gata i lea, sa taʻua e lona vala lona 14 e faapea: “O tofiga o akiepikopō, o epikopo, ma tofiga faapena e na o le pau lava le auala e tuuina atu ai pe afai e uma ona iloa ma le mautinoa e le kovana, na faatūina e le Malo, faapea e leai ni masalosaloga o loo iai e tusa ai ma iloiloga faapolotiki e masani ai.” E oo ane i le iʻuga o le 1933 (na faalauiloa e Pope Pio XI o se “Tausaga Paia”), ua avea le lagolagosua a le Vatikana ma vala autū i taumafaiga a Hitila mo le puleaina o le lalolagi.

8, 9. (a) Sa tali atu faapefea le Vatikana faapea ma le Lotu Katoliko ma ona taʻitaʻi lotu i le pulega sauā a le vaega faa-Nasi? (e) O le ā le faamatalaga sa tuuina mai e epikopo Katoliko Siamani i le amataga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi? (i) O le ā ua iʻu i ai faiā a lotu ma le faapolotiki?

8 E ui ina sa iai ni nai faifeʻau ma taupousa na tetee i amioga sauā a Hitila​—ma na pagatia ai ona o lenā mea​—ae sa avatu e le Vatikana faapea ma le Lotu Katoliko ma ana taʻitaʻi lotu e toʻatele, a lē o le lagolagosua aliali, o le lagolagosua faananā i pulega sauā a le vaega faa-Nasi, lea sa latou manatu o se puipuiga e agaʻi i le auiluma o le faa-Komunisi a le lalolagi. I le nofo faamaepaepa mai i le Vatikana, ua faataga ai e Pope Pio XII ina ia faagasolo e aunoa ma le faitioina, le Mala i luga o tagata Siū ma sauāga i Molimau a Ieova ma isi. I le asiasi atu i Siamani iā Me i le 1987, sa faia ai e Pope Ioane Paulo II se gaoioiga tuufaafeagai, i lona viiviia lea o gaoioiga a se tasi o patele faamaoni sa tetee ai i le vaega faa-Nasi. O ā mea sa faia e isi faitau afe o taʻitaʻi lotu Siamani i le vaitaimi o pulega mataʻutia a Hitila? O se tusi faafaifeʻau na saunia e ni epikopo Katoliko Siamani iā Setema i le 1939, i le taimi o le gāpā o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ua saunia ai se faamatalaga e uiga i lenei manatu. Ua faitauina sona vaega e faapea: “I lenei itula o le maumauaʻi matou te faatonuina ai a matou fitafita Katoliko ina ia faia o latou tiute e usiusitai ai i le Taʻitaʻi ma ia nofo sauni e faataulaga o latou tagata atoa. Matou te talosaga atu i le ʻau Faatuatua ina ia tatalo faatauanau ina ia mafai e le Puipuiga a le Atua ona taʻitaʻiina atu lenei taua i le manumalo faamanuiaina.”

9 O gaoioiga faapenei e pei ona faia e le lotu Katoliko, ua faataʻitaʻia mai ai ituaiga o faiga talitane ua auai ai lotu i le sili atu i le 4,000 tausaga ua mavae, i le faatauanauina o le Setete faapolotiki ina ia mafai ona maua ai le pule ma le manuia. Ua faalaeiauina e na faiā a lotu ma le faapolotiki faiga taua, o sauāga, ma le faanoanoa o tagata i se tulaga e sili ona telē. Maʻeu le fiafia o le a mafai ona iai tagata ona ua latalata tele mai le faasalaga a Ieova i le fafine talitane sili. Talosia ua lē o toe umi ae faasalaina loa!

O Loo Tiʻetiʻe i Vai e Tele

10. O ā “vai e tele” o loo vaai atu i ai Papelonia le Aai Sili mo se puipuiga, ma o le ā o loo tupu i ia vai?

10 Sa tiʻetiʻe pe tū Papelonia anamua i luga o vai e tele​—le Vaitafe o Eufirate ma le tele o alāvai. Sa avea nei vai o se puipuiga iā te ia faapea foʻi ma se puna o fefaatauaʻiga e maua mai ai le tamaoaiga, seʻia oo ina mamate i le pō e tasi. (Ieremia 50:38; 51:​9, 12, 13) O loo vaai atu foʻi Papelonia le Aai Sili i “vai e tele” ina ia puipuia ma faaʻoaina o ia. O nei vai faafaatusa o “nuu ia, ma motu o tagata, ma atu nuu, ma gagana eseese,” o lona uiga, o le faitau afe miliona o tagata uma o ē ua ia puleaina ma o ē ua ia maua mai ai le lagolagosua i mea faitino. Ae o loo faasolo ina mamate foʻi nei vai, pe ua faaui ese la latou lagolagosua.​—Faaaliga 17:15; faatusatusa i le Salamo 18:4; Isaia 8:7.

11. (a) Sa faapefea ona ʻfaaonāina le lalolagi uma’ e Papelonia anamua? (e) Ua faapefea ona ʻfaaonāina le lalolagi uma’ e Papelonia le Aai Sili?

11 E lē gata i lenā, sa faamatalaina Papelonia anamua o se “ipu auro lea i le aao o Ieova, ua onā ai le lalolagi uma.” (Ieremia 51:7) Sa faamalosia e Papelonia anamua nuu tuaoi ina ia taliaina ma le onosai faailoaga o le toʻasā o Ieova ina ua ia [Papelonia] faatoʻilaloina i latou i vaegaʻau faafitafita, ma faavaivaiina ai i latou e peiseaʻī o ni tagata ua onanā. I le faia faapea, sa avea ai o ia ma meafaigaluega a Ieova. Ua faia foʻi e Papelonia le Aai Sili ni manumalo ua oo atu i le tulaga ua avea ai ma tuufaatasiga o lotu sesē uma i le lalolagi aoao. Ae mautinoa e lē o ia o se meafaigaluega a le Atua. Na i lo lea, ua ia auauna atu i “tupu o le lalolagi” o ē ua ia faitaaga faalotu i ai. Ua ia faamalieina nei tupu e ala i le faaaogāina o ana aʻoaʻoga pepelo ma faiga faapologa tagata ina ia taofia ai pea le anoanoaʻi o tagata, o “ē o nonofo i le lalolagi,” i le vaivai e pei o ni tagata ua onanā, o loo gauaʻi atu e aunoa ma le tetee i o latou pule.

12. (a) Sa tuuaʻia faapefea se vaega o Papelonia le Aai Sili i Iapani mo le tele o le faamasaatoto i le vaitaimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi? (e) Sa faapefea ona tuumuli ese “vai” na lagolagoina Papelonia le Aai Sili i Iapani, ma o le ā na iʻu i ai?

12 Ua saunia e le Sinitō i Iapani se faaaʻoaʻoga iloga o lenei mea. Sa faatalitonuina fitafita Iapani e manatu faapea, o se mamalu silisili le tuuina atu o o latou ola mo le emeperoa​—le atua Sinitō e pule aoao. I le vaitaimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na maliliu ai ni fitafita Iapani e 200,000 i fetauaʻiga; ma o le manatu sa laualuga i tagata uma, o le siilima o se mea matagā e lē mamalu. Ae i se faasologa o toʻilalo a Iapani, sa uunaʻia ai le emeperoa o Hirohito ia lafoaʻi lona taofi o ia o se atua. E anoanoaʻi “vai” na lagolagoina le vaega Sinitō a Papelonia le Aai Sili na tuumuli ese ai​—ae pagā lea, ua uma ona faataga e le faa-Sinitō le faamasaaina o toto e tele i nuu sa faia ai taua i le Pasefika! O lenei faavaivaia o le taaʻiga faa-Sinitō sa tatalaina ai foʻi le auala i tausaga lata mai nei mo le sili atu i le 200,000 tagata Iapani, o le toʻatele lava o i latou, o ē sa avea muamua ma tagata Sinitō ma tagata Puta, ina ia avea ma faifeʻau tuuina atu ma papatisoina a le Alii Pule o Ieova.

Ua Tiʻetiʻe le Fafine Talitane i se Manu Feʻai

13. O le ā le vaaiga e maofa ai sa iloa atu e Ioane ina ua ave o ia e le agelu i le mana o le agaga i le vao?

13 O ā nisi mea ua faailoa mai e le valoaga e uiga i le fafine talitane sili ma lona iʻuga? Ua vaaia se isi vaaiga manino, e pei ona faamatala mai nei e Ioane: “Ua ia [le agelu] avea foʻi aʻu i le vao i le Agaga; ona ou iloa lea o le fafine ua tiʻetiʻe i le manu feʻai mūmū, ua lilo i igoa faifai, e fitu ona ulu ma ona nifo e sefulu.”​—Faaaliga 17:3.

14. Aiseā ua fetaui ai le ave o Ioane i le vao?

14 Aiseā ua ave ai Ioane i le vao? Sa faamatala mai i se faalauiloaga muamua atu e uiga i le faaumatiaga o Papelonia anamua faapea ʻe faasaga i le vao o le sami.’ (Isaia 21:1, 9) Sa avatu e lenei mea le lapataʻiga tatau faapea, e ui lava i lona puipuiga tau suāvai, ae na avea Papelonia anamua ma faatafunaga e leai se ola e maua ai. Ua fetaui ai la, le tatau ona ave Ioane i lana vaaiga i se vao ina ia iloa atu ai le iʻuga o Papelonia le Aai Sili. E ao foʻi iā Papelonia ona faatafuna ma faataumaʻoia. (Faaaliga 18:19, 22, 23) Peitaʻi, ua maofa Ioane i le mea ua ia vaaia. E lē na o le fafine talitane sili o iai! O loo tiʻetiʻe o ia i luga o se manu feʻai tele!

15. O ā eseesega o loo iai i le va o le manu feʻai o le Faaaliga 13:1 ma le manu feʻai o le Faaaliga 17:3?

15 O lenei manu feʻai e fitu ona ulu ma ona nifo e sefulu. Pe e tutusa ea ma le manu feʻai lea na vaaia muamua e Ioane, lea foʻi e fitu ona ulu ma nifo e sefulu? (Faaaliga 13:1) E leai, e iai mea e eseese ai. O le manu feʻai lenei e mūmū lona lanu ma e lē pei o le manu feʻai muamua, ona e lē o taʻua mai faapea e iai ni ona palealii. Na i lo le iai o igoa faifai na o luga o ona ulu e fitu, a e ua “lilo i igoa faifai.” Ae ui i lea, e ao ona iai se faiā i le va o lenei manu feʻai fou ma le manu feʻai muamua; o mea e tutusa ai ua matuā faailogaina malosi ai le foliga mai o se mea na fuafuaina.

16. O ai le manu feʻai mūmū, ma o le ā ua taʻua mai e tusa ai ma lana fuafuaga?

16 O le ā la lenei manu feʻai fou mūmū? O le faatagata lenei o le manu feʻai lea sa faatulaʻi mai e ala i le uunaʻiga a le manu feʻai o Amerika ma Peretania lea e lua ona nifo e pei o nifo o se tamaʻi mamoe. Ina ua uma ona faia le faatagata, sa faatagaina le manu feʻai e lua ona nifo ina ia mānava atu i le faatagata o le manu feʻai. (Faaaliga 13:14, 15) Ua iloa atu nei e Ioane le faatagata ua ola o loo mānava. Ua faaata mai ai le faalapotopotoga o Malo Sosoo lea sa faaolaina e le manu feʻai e lua ona nifo i le 1920. Sa vaai faalemafaufau le peresitene o le Iunaite Setete o Wilson i Malo Sosoo “o le a avea o se nofoaga lautele mo le aumaia o le faamasinoga tonu i tagata uma ma soloiesea e faavavau le taufaamataʻu mai o taua.” Ina ua toe faaolaina mai i le mavae o le Taua Lona Lua a le Lalolagi e avea ma Malo Aufaatasi, o lana fuafuaga tusitusia ua uma ona sainia o le “tausia o le filemu ma le saogalemu faavaomalo.”

17. (a) I le ā le auala ua lilo ai i igoa faifai le manu feʻai mūmū faafaatusa? (e) O ai o loo tiʻetiʻe i le manu feʻai mūmū? (i) Na faafesootaʻi faapefea mai lava i le amataga e lotu faa-Papelonia ia lava i Malo Sosoo ma Malo Aufaatasi na sosoo ane ai?

17 I le ā le auala ua lilo ai lenei manu feʻai faafaatusa i igoa faifai? I le uiga faapea ua faatūina e tagata lenei faatagata mai atunuu eseese e avea o se sui mo le Malo o le Atua​—ina ia faataunuuina mea ua fetalai i ai le Atua e na o lona Malo e mafai ona faataunuuina. (Tanielu 2:44; Mataio 12:18, 21) Peitaʻi, o le mea iloga e uiga i le vaaiga a Ioane, o loo tiʻetiʻe Papelonia le Aai Sili i le manu feʻai mūmū. Ua moni ai lava le valoaga, ua faafesootaʻi atu e lotu faa-Papelonia ia lava, aemaise ai lava lotu sesē, i Malo Sosoo ma Malo Aufaatasi na fai mona sui e sosoo ane. I le amataga lava, iā Tesema 18, 1918, sa taliaina ai e le vaega ua lauiloa nei o le Fonotaga Faaatunuu o Lotu a Keriso i Amerika, se faalauiloaga ua faalauiloa i sona vaega e faapea: “O sea Soofaatasi ua lē na o sina mea e maua mai ai aogā faapolotiki; na i lo lenā, o se faailoaga faapolotiki lea o le Malo o le Atua i luga o le lalolagi. . . . E mafai e le Lotu ona aumaia se agaga o le finagalo lelei, a aunoa ma lea e lē mafai ona tumau Malo Sosoo. . . . O loo mauaa Malo Sosoo i le faa-Evagelia. I le pei o le faa-Evagelia, o lona faanaunauga autū o le ʻfilemu i le lalolagi, ma le finagalo lelei i tagata.’”

18. Sa faaalia faapefea e taʻitaʻi o lotu ua liliu ese ma le Faa-Kerisiano moni la latou lagolagosua mo Malo Sosoo?

18 Iā Ianuari 2, 1919, sa tauaveina ai e le San Francisco Chronicle se ulutala i le itulau i luma lava e faapea: “Ua Faatagi Atu le Pope mo le Taliaina o Malo Sosoo a Wilson.” Iā Oketopa 16, 1919, sa tuuina atu ai i le Senate a le Iunaite Setete, se talosaga na sainia e taʻitaʻi lotu e 14,450 o ituaiga o lotu taʻimua, e uunaʻia ai lenā vaega “ina ia faamaonia le sainia o le feagaiga mo le filemu i Pale (Paris) o loo faaaofia ai ma le feagaiga a malo sosoo.” E ui ina lē taulau i le Senate a le Iunaite Setete ona faamaonia le sainia o le feagaiga, ae sa faaauau e taʻitaʻi o lotu ua liliu ese ma le Faa-Kerisiano moni ona tauivi mo le Soofaatasia. Ma sa amataina faapefea lea Soofaatasiga? Ua faitauina faapea se tala na auina atu mai Suisilani, iā Novema 15, 1920: “Sa faasilasilaina le tatalaga o le uluaʻi fonotaga a Malo Sosoo i le ta o le sefulutasi i le taeao nei i le tatāina lea o logo o falesā uma i Sineva.”

19. Ina ua vaaia le manu feʻai mūmū, o le ā le gaoioiga sa faia loa e le vasega e pei o Ioane?

19 Ae faapefea le vasega e pei o Ioane, le vaega e tasi i le lalolagi na taliaina ma le naunautaʻi le Malo o le Mesia o loo agaʻi mai? Pe sa latou auai atu ea e lagolagoina lotu ua liliu ese ma le Faa-Kerisiano moni i le avatuina o le faaaloalo i le manu feʻai mūmū? E matuā leai lava! I le Aso Sa, iā Setema 7, 1919, sa faaautū ai le tauaofiaga a tagata o Ieova i Cedar Point, Ohio, i le lauga i le lautele e faapea “Le Faamoemoe mo Tagata Mapuitigā.” I le aso na sosoo ai, na lipotia ai e le Star-Journal a Sandusky e faapea, i le lauga a J. F. Rutherford, i tagata e toetoe 7,000, sa “taʻua ai ma le malosi e faapea ua mautinoa le lē faamalieina o le finagalo o le Alii i le Soofaatasiga . . . ona o taʻitaʻi lotu​—Katoliko ma Porotesano​—o loo faapea mai o ni sui o le Atua, ae ua latou lafoaʻia lana fuafuaga, ae lagolagoina Malo Sosoo, i le viiviia lea e avea o se faailoaga faapolotiki o le malo o Keriso i le lalolagi.”

20. Aiseā ua avea ai o se upuvale mo taʻitaʻi lotu lo latou viiviia o Malo Sosoo e avea o “se faailoaga faapolotiki o le Malo o le Atua i le lalolagi”?

20 Sa tatau i le lē taulau ma le faanoanoa o Malo Sosoo ona faailo atu ai i taʻitaʻi lotu e faapea o faalapotopotoga faapena e faia e tagata e lē o se vaega o le Malo o le Atua i le lalolagi. Pagā se upuvale i le faia o sea taofi! Ua foliga mai ai e pei e iai se vaega a le Atua i le tulaga leaga tele o loo iai nei le Soofaatasiga. Ae o le Atua, “e sao lava lana galuega.” O le Malo i le lagi o Ieova i le pulega a Keriso o le a aumaia ai le filemu ma faia lona finagalo i le lalolagi e pei ona faia i le lagi​—ae e lē o ni faipolotiki tuufaatasi e feʻainaʻi, o le toʻatele o i latou e lē talitonu e iai se Atua.​—Teuteronome 32:4; Mataio 6:10.

21. O le ā ua faaalia ai e lagolagoina ma saafiafi le fafine talitane sili i Malo Aufaatasi lea na sosoo ai ina ua mavae Malo Sosoo?

21 Ae faapefea Malo Aufaatasi lea na sosoo ai ina ua mavae Malo Sosoo? Mai lava i lona afuafua mai, o loo tiʻetiʻe ai foʻi le fafine talitane sili i ona luga, o loo matuā vaaia le auaufaatasi ma ia ma o loo taumafai ina ia taʻitaʻia i lona iʻuga. Mo se faaaʻoaʻoga, iā Iuni i le 1965, i le faamanatuga o lona 20 tausaga, sa faapotopoto ai i San Francisco sui mai le Lotu Katoliko Roma ma le Lotu Orthodox i Sasaʻe, faatasi ai ma sui o le Porotesano, Iutaia, Hinitū, Puta, ma Mosalemi​—na taʻua faapea o loo fai ma sui o le lua afe miliona o le faitau aofaʻi o le lalolagi​—ina ia faailogaina lo latou lagolagosua ma saafiafiga i Malo Aufaatasi. I le asiasiga a Pope Paulo VI i Malo Aufaatasi iā Oketopa 1965, sa ia faamatalaina ai e faapea, “o se faalapotopotoga faavaomalo ua silisili i faalapotopotoga uma” ma na faaopoopo mai: “Ua liliu atu tagata o le lalolagi i Malo Aufaatasi o le faamoemoe mulimuli lea o le autasi ma le filemu.” Sa faapea mai se tasi pope na asiasi atu i ai, o Pope Ioane Paulo II, i lana lauga atu i le Malo Aufaatasi iā Oketopa i le 1979: “Ou te faamoemoe o le a tumau e faavavau ona avea Malo Aufaatasi o se nofoaga aoao o le filemu ma le faamasinoga tonu.” O le mea mataʻina, e itiiti lava sina taʻua e le pope i lana lauga o Iesu Keriso po o le Malo o le Atua. I lana asiasiga i le Iunaite Setete iā Setema i le 1987, e pei ona lipotia mai e le New York Times, “sa tautala auʻiliʻili ai Ioane Paulo e uiga i le matafaioi maumauaʻi a Malo Aufaatasi mo le siitiaina . . . o le ʻautasi i le lalolagi atoa.’”

Se Igoa, se Mealilo

22. (a) O le ā le ituaiga o manu feʻai ua filifilia e le fafine talitane sili e tiʻetiʻe ai? (e) Ua faamatalaina faapefea e Ioane le fafine talitane faafaatusa o Papelonia le Aai Sili?

22 Ua faasolo atu nei ina iloa atu e le aposetolo o Ioane ua filifilia e le fafine talitane sili se manu feʻai mataʻutia e tiʻetiʻe ai. Peitaʻi, e muamua lava ona ia uaʻi atu iā Papelonia le Aai Sili. Ua matuā teuteuina o ia i ʻoa, ae pagā le inosia o ona foliga! “Ua ofu le fafine i le ie pāuli ma le mūmū, ua teuteu foʻi i auro, ma maa tāua, ma penina, ua i lona lima le ipu auro ua tumu i mea e inosia ma le leaga o lana faitaaga; ua tusia foʻi i lona muaulu le igoa, e lilo le uiga: ʻPapelonia le aai tele, o le tinā o fafine talitane ma mea e inosia i le lalolagi.’ Na ou iloa foʻi le fafine ua onā i le toto o le ʻau paia ma le toto o ē na molimau iā Iesu.”​—Faaaliga 17:4-6a.

23. O le ā le igoa atoa o Papelonia le Aai Sili, ma o le ā lona uiga moni?

23 E pei ona sa avea ma tū masani a tagata Roma anamua, e mātaulia le fafine talitane lenei i le igoa i lona muaulu. * O se igoa umī: “Papelonia le Aai Tele, o le tinā o fafine talitane ma mea e inosia i le lalolagi.” O lenā igoa o se “mea lilo,” o se mea o loo natia lona uiga. Ae o le a faamatalaina le mealilo i le taimi e tatau ai a le Atua. Ua lava ma totoe faamatalaga ua tuuina atu e le agelu iā Ioane e mafai ai e auauna a Ieova i aso nei ona iloa le uiga moni atoatoa o lenei igoa ua faamatalaina lelei mai. Ua tatou iloa o Papelonia le Aai Sili e faatatau i lotu sesē uma. O ia o “le tinā o fafine talitane” auā ua pei o ni ana tama teine, lotu sesē taʻitasi uma i le lalolagi, e aofia ai ma lotu e tele ua liliu ese ma le Faa-Kerisiano moni, o loo faataʻitaʻi iā te ia i le faia o le talitane faaleagaga. O ia foʻi o le tinā o “mea e inosia” i le uiga faapea ua ia fanauina se fanau inosia faapena e pei o le ifo i tupua, faiga faataulāitu, o valovaloga, le iite i fetu, le suʻeina o le lumanaʻi e ala i tosi o le lima, le faataulagaina o tagata, o faiga talitane i le malumalu o se vaega o le tapuaʻiga, o onāga ina ia faamamaluina ai atua sesē, ma isi faiga matagā.

24. Aiseā ua talafeagai ai le vaaia o Papelonia le Aai Sili ua ofu i “le ie pāuli ma le mūmū” ma ua “teuteu foʻi i auro, ma maa tāua, ma penina”?

24 Ua ofu Papelonia le Aai Sili i le “ie pāuli ma le mūmū,” o lanu tautupu ia, ma ua “teuteu foʻi i auro, ma maa tāua, ma penina.” Maʻeu le talafeagai! Seʻi tau ina manatunatu i fale matagofie uma, o faatagata ma ata e seāseā ona maua, o faatusa taugatā, ma isi mea laiti faalotu e tele, faapea foʻi ma aofaʻiga tetele o fanua ma tupe ua faaputuina e lotu a lenei lalolagi. E tusa lava po o le Vatikana, le tuufaatasiga o faiga lotu faaevagelia i le televise ua faaautū i totonu o le Iunaite Setete, po o totonu o ona falesā fogāfale maualuluga uigaese ma malumalu a Sasaʻe Mamao, e maoaʻe lava le tamaoaiga o Papelonia le Aai Sili.

25. (a) O le ā ua faaatagia e mea o loo iai i le “ipu auro, ua tumu i mea e inosia ma le leaga?” (e) I le ā le uiga ua onā ai le fafine talitane faafaatusa?

25 Tagaʻi nei i le mea o loo i le lima o le fafine talitane. Atonu sa mapuea Ioane ina ua ia iloa atu​—o se ipu auro “ua tumu i mea e inosia ma le leaga o lana faitaaga”! O le ipu lenei o loo iai “le uaina o le toʻasā i lana faitaaga” lea ua ia faaonanā ai atunuu uma. (Faaaliga 14:8; 17:4) E foliga matagofie mai i fafo, ae o mea o iai i totonu e inosia, e lē mamā. (Faatusatusa i le Mataio 23:25, 26.) O loo iai faiga leaga uma ma pepelo ua faaaogā e le fafine talitane sili ina ia faatosina ai atunuu ma aumaia ai i latou i lalo o lana taaʻiga. Ae sili atu ai ona inosia, le vaaia e Ioane o le onā ai o le fafine talitane lava ia, ua onā i le toto o auauna a le Atua! E lē gata i lea, “ua iloa foʻi iā te oe le toto o perofeta ma le ʻau paia, ma i latou uma ua fasiotia i le lalolagi.” (Faaaliga 18:24) Pagā le telē o le nofosala i le toto!

26. O le ā le faamaoniga o loo iai o le nofosala o Papelonia le Aai Sili i le toto?

26 A o faagasolo senituri, ua faamasaaina ai e le tuufaatasiga o lotu sesē uma a le lalolagi le matuā tele lava o le toto. Mo se faaaʻoaʻoga, i Iapani i aso ua leva, na suia ai malumalu i Kyoto e avea ma ʻolo tetele, ma o monike faafitafita o loo valaau atu “i le suafa paia o Puta,” sa toe fetauaʻi lava i latou seʻia oo ina tafetoto ala tetele. I le senituri lona 20, sa savavali ai taʻitaʻi o lotu sesē faatasi ma vaegaʻau a o latou atunuu eseese, ma sa fefasiaʻi lava i latou nei o le tasi i le isi, ma feoti ai tagata e lē itiiti mai i le selau miliona. Iā Oketopa i le 1987 sa faapea mai ai le peresitene muamua atu o le Iunaite Setete, o Nixon: “O le senituri lona 20 o se senituri lea ua pito sili ona faamaligi toto i talafaasolopito. Ua sili atu ona toʻatele tagata ua fasiotia i taua o lea senituri na i lo taua uma na tau a o leʻi amataina le senituri.” Ua faamasinoina e le Atua lotu a le lalolagi i se tulaga latou te lē fiafia i ai, ona o la latou sao na faia i nei mea uma; e inosia e Ieova “lima e sasaa le toto o le ua le sala.” (Faataoto 6:16, 17) Muamua atu, sa faalogo ai Ioane i se alaga mai le fata faitaulaga e faapea: “Le Alii e, le paia ma le faamaoni e te lē faamasino ea ma taui i lo matou toto i ē nonofo i le lalolagi seʻia afea?” (Faaaliga 6:10) O le a matuā aafia Papelonia le Aai Sili, le tinā o fafine talitane ma mea inosia a le lalolagi, pe a oo mai le taimi e taliina ai lenā fesili.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 3 I le faailoaina mai o le tupuʻaga lē faa-Kerisiano o le tele o aʻoaʻoga, sauniga faalotu, ma faiga a lotu e tetee i le upu moni, na tusi ai se katinale Katoliko Roma o John Henry Newman o le senituri lona 19, i lana tusi Essay on the Development of Christian Doctrine, e faapea: “O le faaaogāina o malumalu, ma le tuuina atu o nei mea i sagato, ma le teuteuina i lālā o laau i aso faapitoa; o mea manogi, lamepa, ma molī gaʻo; o taulaga ua foaʻi atu ona ua toe malosi mai se gasegase; o vai sā; o nofoaga o sulufaʻiga; o aso paia ma vaitau faamanatu, le faaaogāina o kalena, o savaliga faalotu, le faamanuiaina o faatoʻaga ina ia fua tele; o laʻei faafaifeʻau, le selepooina o ulu, le mama faaipoipo, le liliu atu i le itu i Sasaʻe, le faaaogāina o faatusa mulimuli ane, atonu o le solo faalotu e lagi faapese, ma le Kyrie Eleison [le pese “Le Alii e, Ia Faapalepale”], o ia mea uma e iai tupuʻaga faapaupau, ma na faapaia ina ua taliaina i le Lotu.”

Na i lo le faapaiaina o sea ifoga tupua, ua faatonuina Kerisiano e “[Ieova] e ona le malosi uma lava” e faapea: “Ia ō mai ai outou nai totonu iā te i latou, ma ia outou vavae mai, . . . aua foʻi tou te papaʻi atu i se mea leaga.”​—2 Korinito 6:14-18.

^ pala. 7 Ua taʻua e le tusi a William L. Shirer The Rise and Fall of the Third Reich e faapea, o von Papen sa “sili atu ona tuuaʻia na i lo se isi lava tagata i Siamani mo le oo atu o Hitila i le pule.” Iā Ianuari i le 1933 sa faapea mai ai le failautusi muamua a Siamani o von Schleicher e uiga iā von Papen: “Na faamaonia le avea o ia ma faalata ua pei moni lava o Iuta le Sekara.”

^ pala. 7 I lana lauga i le Kolisi o Mondragone iā Me 14, 1929, na faapea atu Pope Pio XI, o le a ia faia ni fetuutuunaʻiga ma le Tiapolo lava ia pe afai e manaʻomia mo le lelei o tagata.

^ pala. 23 Faatusatusa upu a le tagata Roma na tusia le Seneca i se faifeʻau fafine fai mea sesē (e pei ona siiina mai e Swete): “Tamaʻitaʻi e, ua e tū i le fale o le igoa taʻuleagaina . . . ua tautau mai lou igoa i lou muaulu; ua e talia tupe mo lou matagā.”​—Controv. i, 2.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa i le itulau 237]

Sa Faaalialia e Sesili Faiga ʻFaatalitane’

I lana tusi The Gathering Storm (1948), na lipotia mai ai e Uinisitone Sesili e faapea, o Hitila na tofiaina Franz von Papen e avea ma minisita a Siamani i Viena mo “le tafiesea po o le mauaina mai o tagata taʻimua lauiloa i polotiki i Oseteria.” Ua siiina mai e Sesili upu a le minisita o le Iunaite Setete o loo faapea mai e uiga iā von Papen: “I se auala pito sili ona toʻa ma sili atu ona taufaaleaga . . . sa faaauau ai e Papen ona taʻu mai iā te aʻu e faapea . . . sa ia manatu ina ia faaaogā lona igoa taʻuleleia i le avea o se Katoliko ina ia maua ai le taaʻiga mai tagata Oseteria e pei o Katinale Innitzer.”

Ina ua uma ona siilima ane Oseteria ma ua oo atu ʻautau sauā a Hitila i Viena, sa faatonuina ai e le katinale Katoliko o Innitzer ina ia sisiina e lotu Oseteria uma le fuʻa e iai le faailoga Siamani, tatā a latou logo, ma tatalo mo Atofu Hitila i le faamamaluina o lona aso fanau.

[Pusa/Ata i le itulau 238]

‘TATALO O LE TAUA’ MO LE MALO

I lenei ulutala, sa iai upu nei i le uluaʻi lomiga o le New York Times o Tesema 7, 1941:

“Ua talosagaina e epikopō Katoliko i Fulda le Faamanuiaga ma le Manumalo . . . Ua fautuaina e le Fonotaga a epikopō Katoliko i Siamani sa faapotopoto i Fulda, le amataina o se ʻtatalo o le taua’ e faia faapitoa, e ao ona faitau i le amataga ma le iʻuga o sauniga lotu uma. Ua faatauanau e le tatalo le Fesoasoani a le Atua ina ia faamanuia vaegaʻau Siamani i le manumalo ma puipuia ola ma le soifua mālōlōina o fitafita. Sa faatonu foʻi e epikopō taʻitaʻi lotu Katoliko ina ia manatua fitafita Siamani o loo ʻi le laueleele, le sami ma le ʻea,’ i se lauga faapitoa i Aso Sa a itiiti mai pe faatasi i le masina ona fai.”

Na toe aveese nei upu i isi lomiga a le nusipepa. Iā Tesema 7, 1941, na aufaatasi Siamani ma Iapani, ae osofaʻi le fuāvaa a Amerika i Pearl Harbor.

[Pusa i le itulau 244]

“Igoa Faifai”

Ina ua faaeaea e le manu feʻai e lua ona nifo Malo Sosoo ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi, sa vave loa lava ona saʻili ana aumea i lotu ina ia avatu se faatagaga faalotu i lenei gaoioiga. O le iʻuga, sa oo ina “lilo ai i igoa faifai” le faalapotopotoga fou o le filemu.

“O le Faa-Kerisiano e mafai ona aumaia le finagalo lelei, le malosi sili i tua [o malo] sosoo, ma faapea ona suia ai le feagaiga mai se fasi pepa e avea o se meafaigaluega a le malo o le Atua.”​—The Christian Century, Iunaite Setete o Amerika, Iuni 19, 1919, itulau 15.

“O Malo Sosoo e manatu ia faalautele atu i faiā faavaomalo le taofi o le avea o le Malo o le Atua o se vasega faalelalolagi o le finagalo malie. . . . O se mea e tatalo i ai Kerisiano uma pe a latou fai mai, ‘Ia oo mai lou Malo.’”​—The Christian Century, Iunaite Setete o Amerika, Setema 25, 1919, itulau 7.

“E faamausalī Malo Sosoo i le Toto o Keriso.”​—Dr. Frank Crane, faifeʻau Porotesano, Iunaite Setete o Amerika.

“O le Fono [Faaleatunuu] [a Lotu Faapotopotoga] latou te lagolagoina le Feagaiga [a Malo Sosoo] e faapea ua na o lea le meafaigaluega faapolotiki o loo iai nei e mafai ona maua ai e le Agaga o Iesu Keriso le avanoa lautele i le faatatauga faatino i mataupufai a atunuu.”​—The Congregationalist and Advance, Iunaite Setete o Amerika, Novema 6, 1919, itulau 642.

“O le koneferenisi sa valaauliaina tagata lotu Metotisi uma ina ia lagolagoina ma siitia maualuga manatu [o Malo Sosoo] e pei ona faailoa e le finagalo o le Atua le Tamā ma le fanau faalelalolagi a le Atua.”​—Lotu Metotisi Uesiliane, Peretania.

“Pe a tatou manatunatu i faanaunauga malolosi, mea e ono mafai ona fai ma iʻugāfono o lenei maliega, tatou te vaaia ai o loo aofia ai le aano moni o aʻoaʻoga a Iesu Keriso: Le Malo o le Atua ma lana amiotonu . . . E leai se mea e itiiti ifo na i lo lenā.”​—Lauga a le Akiepikopō a Canterbury i le tatalaga o le Fonotaga a Malo Sosoo i Sineva, Tesema 3, 1922.

“Ua iai i Malo Sosoo i lenei atunuu le aiā paia lea e pei ona iai i so o se isi vaega faamisionare faaletagata, auā i le taimi nei o ia o le sui pito sili ona maua mai ai aogā o le pulega a Keriso le Perenise o le filemu i le va o atunuu.”​—Dr. Garvie, se faifeʻau a le Lotu Faapotopotoga Kerisiano, Peretania.

[Faafanua i le itulau 236]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

O aʻoaʻoga sesē ua talitonuina i le lalolagi aoao e iai o latou tupuʻaga mai Papelonia

Papelonia

Ni tolutasi po o ni atua e tasitolu

E ola pea le agaga o le tagata pe a oti

Faiga faataulāitu​—talanoaga ma “ē ua oti”

Le faaaogāina o faatusa i tapuaʻiga

Le faaaogāina o vai faalauatau ina ia faamalieina ai temoni

Pulea e se vaega malosi o faifeʻau

[Ata i le itulau 239]

Sa tū pe tiʻetiʻe Papelonia anamua i luga o vai e tele

[Ata i le itulau 239]

Ua tiʻetiʻe foʻi le fafine talitane sili o aso nei i luga o “vai e tele”

[Ata i le itulau 241]

O loo tiʻetiʻe Papelonia le Aai Sili i luga o se manu feʻai mataʻutia

[Ata i le itulau 242]

Ua faia e le fafine talitane faalotu le faitaaga ma tupu o le lalolagi

[Ata i le itulau 245]

Ua “onā” le fafine i le “toto o le ʻau paia”