Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Tatalaina le Mealilo Paia

Ua Tatalaina le Mealilo Paia

Mataupu 6

Ua Tatalaina le Mealilo Paia

1. E faapefea ona tatou tali atu i le ata pupula o loo faamauina i le Faaaliga 1:10-17?

E MATUĀ ofoofogia le vaaiga ua iloa atu ai Iesu, o lē ua faaeaina! E mautinoa ana faapea sa tatou matamata faatasi ai ma le aposetolo o Ioane i inā, semanū tatou te maluʻia ai foʻi i lenā mamalu uigaese, ma tatou faapaʻuʻū ifo ai e pei ona sa faia e Ioane. (Faaaliga 1:10-17) Ua faasaoina mai lenei vaaiga silisili faagaeeina ina ia uunaʻia ai i tatou e gaoioi i aso nei. E tatau ona tatou faaalia le talisapaia ma le loto maulalo e pei o Ioane, mo mea uma o loo uiga i ai lenā vaaiga. Seʻi o tatou faaaloalo loloto pea mo le tulaga o Iesu o se Tupu ua tofia, o le Faitaulaga Sili ma o le Faamasino.​—Filipi 2:5-11.

“Lē Muamua ma Lē Mulimuli”

2. (a) O le ā le faalupega ua faaali mai ai e Iesu ia lava? (e) O le ā le uiga o le fetalaiga a Ieova: “O aʻu lē muamua, o aʻu foʻi lē mulimuli”? (i) O le ā ua tataʻi atu i ai manatu i le faalupega o Iesu “o aʻu lē muamua ma lē mulimuli”?

2 E ui i lea, ia lē avea lo tatou mataʻu ma pogai tatou te soona fefefe ai. Sa faatoʻafilemu e Iesu lagona popole o Ioane, e pei ona sosoo mai ai le tala a le aposetolo. “A ua ia faaee mai lona aao taumatau i luga iā te aʻu, ua faapea mai iā te aʻu, ʻAua e te fefe; o aʻu lē muamua ma lē mulimuli; o lē ola nei lava.’” (Faaaliga 1:17e, 18a) I le Isaia 44:6, ua tonu le faamatalaina ai e Ieova o lona lava tulaga o ia o le Atua e toʻatasi ma ua na o ia lava, o lē ona le malosi uma lava, i le fetalai mai: “O aʻu lē muamua, o aʻu foʻi lē mulimuli; a e leai se atua, ua na o aʻu lava.” * Ina ua faaali mai e Iesu ia lava e ala i le faalupega “o lē muamua ma lē mulimuli,” e lē o faapea mai e tutusa o ia ma Ieova, Lē Sili na Foafoaina Mea. O loo ia faaaogāina se faalupega sa faaeeina atu ma le tatau iā te ia e le Atua. I le Isaia, sa faia ai e Ieova se faamatalaga e uiga i Lona tulaga tutasi o le Atua moni. O ia o le Atua e faavavau, ma e matuā leai se isi Atua ua na o ia lava. (1 Timoteo 1:17) I le Faaaliga, o loo fetalai ai Iesu e faatatau i lona faalupega na faaee atu i ai, o loo tataʻi ai manatu i lona toetū e tuese mai i isi toetū.

3. (a) I le ā le auala sa avea ai Iesu ma “lē muamua ma lē mulimuli”? (e) O le ā le uiga o le iai iā Iesu o “ki o le oti ma seoli”?

3 O Iesu lava le tagata “muamua” na faatūina aʻe i le ola agaga e lē mafai ona oti. (Kolose 1:18) E lē gata i lea, o ia o lē “mulimuli” sa faatūina e Ieova lava ia. Ona avea ai lea o ia e pei ona fetalai, “ou te ola e faavavau faavavau lava.” E iā te ia le ola e lē mafai ona oti. Ua pei ai lava ia o lona Tamā e lē mafai ona oti, o lē ua taʻua o “le Atua soifua.” (Faaaliga 7:2; Salamo 42:2) Ua avea Iesu o “le toe tū ma le ola” mo isi uma tagata. (Ioane 11:25) I le ōgatasi ma lea, na ia fetalai atu ai iā Ioane: “Sa ou oti, faauta foʻi, ou te ola e faavavau faavavau lava; o iā te aʻu foʻi ki o le oti ma seoli.” (Faaaliga 1:18e) Ua tuuina e Ieova iā te ia le pule e faatutūina ai ē ua oti. O le māfuaaga lenā ua faapea mai ai Iesu, ua iā te ia ki e tatala ai faitotoʻa mo i latou ua saisaitia e le oti ma seoli (tuugamau).​—Faatusatusa i le Mataio 16:18.

4. O le ā le poloaʻiga ua toe taʻua e Iesu, ma e mo le lelei o ai?

4 Ua toe taʻua i inei e Iesu lana poloaʻiga e faamauina le vaaiga, i le fetalai atu iā Ioane: “Ia e tusi i mea na e iloa, ma mea o i ai nei, atoa ma mea e tutupu amulī.” (Faaaliga 1:19) O ā mea faagaeeloto nei o le a faailoa mai e Ioane mo le faatonuina ai o i tatou?

O Fetu ma Tuugāmolī

5. Ua faamatalaina faapefea e Iesu “fetu e fitu” ma ʻtuugāmolī e fitu’?

5 Ua vaaia e Ioane Iesu i totonu o tuugāmolī auro e fitu faatasi ai ma fetu e fitu o loo uu e lona aao taumatau. (Faaaliga 1:12, 13, 16) Ua faamatalaina nei e Iesu lenei mea: “O le uiga lilo lenei o fetu e fitu na e iloa i loʻu lima taumatau, ma tuugāmolī auro e fitu. O fetu e fitu o agelu ia a ekalesia e fitu; o tuugāmolī foʻi e fitu na e iloa, o ekalesia ia e fitu.”​—Faaaliga 1:20.

6. O le ā ua faaataina mai e fetu e fitu, ma aiseā na avatu faapitoa ai feʻau iā i latou nei?

6 O “fetu” o “agelu ia a ekalesia e fitu.” I le Faaaliga, o fetu i nisi taimi e faaataina ai agelu moni, peitaʻi ailoga e faaaogā e Iesu se tagata e tusi atu i ni foafoaga agaga e lē vaaia. Lona uiga la, e ao ona faaata mai e “fetu” ni ovasia tagata, po o toeaina i faapotopotoga, lea e manatu i ai o avefeʻau a Iesu. * Ua avatu feʻau i fetu, auā o i latou nei ua paʻū i ai le tiute tauave mo le vaavaaia o le lafu mamoe a Ieova.​—Galuega 20:28.

7. (a) O le ā e faaalia ai o le fetalai atu o Iesu i le na o le agelu e toʻatasi i faapotopotoga taʻitasi, e lē faapea ai e na o le toʻatasi se toeaina i faapotopotoga taʻitasi? (e) O ai moni, o loo faaata mai e fetu e fitu i le aao taumatau o Iesu?

7 Talu ai e na o le toʻatasi lava le “agelu” i faapotopotoga taʻitasi o loo fetalai atu i ai Iesu, po o lona uiga ea la e na o le toʻatasi lava se toeaina i faapotopotoga taʻitasi? E leai. I tuā lava foʻi i vaitaimi o Paulo, sa iai i le faapotopotoga i Efeso se ʻautoeaina, ae e lē na o se toeaina e toʻatasi. (Faaaliga 2:1; Galuega 20:17) O lea la, i aso o Ioane pe a aauina atu feʻau i fetu e fitu ina ia faitauina i ekalesia (e aofia ai le ekalesia i Efeso), atonu sa avea fetu ma faailoga mo i latou uma sa auauna i vaega o ʻautoeaina i totonu o le faapotopotoga faauuina a Ieova. O loo faapena foʻi i aso nei ona faitau atu e ovasia i a latou faapotopotoga, ni tusi e maua mai le Vaega Pule, lea e faia aʻe i ovasia faauuina o loo auauna i lalo o le tulaga ulu o Iesu. E ao i ʻautoeaina o faapotopotoga ona faamautinoa o loo mulimuli a latou faapotopotoga i fautuaga a Iesu. Ae ia manatua, o fautuaga e mo le lelei o i latou uma o loo iai i faapotopotoga, e lē na o toeaina.​—Tagaʻi i le Faaaliga 2:11a.

8. O le ā ua faailoa mai i le iai o toeaina i le aao taumatau o Iesu?

8 Talu ai o Iesu o le Ulu o le faapotopotoga, ua tatau ai la ona i lona aao taumatau toeaina, o lona uiga, o loo ia taʻitaʻia ma faatonutonuina i latou. (Kolose 1:18) O ia o le Leoleo Mamoe Sili, a o toeaina o leoleo mamoe lagolago.​—1 Peteru 5:2-4.

9. (a) O le ā ua faaata mai i tuugāmolī e fitu, ma aiseā ua avea ai tuugāmolī o se faailoga fetaui mo nei faapotopotoga? (e) Faamata o le ā atonu ua faamanatu atu e le vaaiga i le aposetolo o Ioane?

9 O tuugāmolī e fitu o faapotopotoga ia e fitu sa faasino tonu atu i ai e Ioane le tusi o Faaaliga: Efeso, Semurana, Perekamo, Tuatira, Sarataisa, Filatelefaia ma Laotikaia. Aiseā ua faaata mai ai e tuugāmolī faapotopotoga? Talu ai o Kerisiano, pe taʻitoʻatasi pe tāaofaʻi i ni faapotopotoga, e tatau ona ʻfaasusulu atu lo latou malamalama i luma o tagata’ i lenei lalolagi ua faapogisaina. (Mataio 5:14-16) Sa aofia foʻi tuugāmolī i meāfale o le malumalu a Solomona. O le taʻua la o faapotopotoga o tuugāmolī ua faamanatu atu ai iā Ioane e faapea, i se uiga faafaatusa, e peiseaʻī ua avea faapotopotoga taʻitasi o le ʻaufaauuina, o le ʻmalumalu o le Atua,’ o se nofoaga e galue ai le agaga o le Atua. (1 Korinito 3:16) E lē gata i lea, i le faatatauga faafaiata o le malumalu Iutaia, o sui o le faapotopotoga o ē faauuina, e auauna o ni “ʻauositaulaga paia” i le malumalu faaleagaga sili a Ieova, lea e avea ai Iesu ma Ositaulaga Sili ma o le mea e afio ai Ieova lava ia i le mea faalelagi e Sili ona Paia.​—1 Peteru 2:4, 5, 9; Eperu 3:1; 6:20; 9:9-14, 24.

Le Liliu Ese Sili

10. O le ā na tupu i le 70 T.A. i le faatulagaga o mea a tagata Iutaia, ma tagata lē salamō na lagolago i ai?

10 A o tusia e Ioane le Faaaliga, o le taimi lenā ua silia i le 60 tausaga talu ona iai le Faa-Kerisiano. Mai lava i le amataga, sa faasaoina ai le Faa-Kerisiano mai teteega faifai pea a le lotu Iutaia mo le 40 tausaga. Ae i le 70 T.A. na malepe ai le faatulagaga o mea a tagata Iutaia ina ua lē toe iai le mea lea sa mātaulia ai le atunuu o sa Iutā lē salamō, lea foʻi na toetoe avea o se tupua iā i latou​—le malumalu i Ierusalema.

11. Aiseā na fetaui lelei ai le taimi lea sa lapataʻia ai e le Leoleo Mamoe Sili faapotopotoga e faatatau i faanaunauga ua tuputupu aʻe?

11 Ae ui i lea, sa valoia e le aposetolo o Paulo o le a liliu ese nisi Kerisiano faauuina mai le upu moni, ma e faaalia i feʻau a Iesu, e oo ane i le vaitaimi o Ioane ua iai lenei liliu ese mai le upu moni. O Ioane le tagata mulimuli sa taumafai e puipuia pe tetee atu i lenei taumafaiga vilivilitaʻi a Satani e faaleaga le fanau a le fafine. (2 Tesalonia 2:3-12; 2 Peteru 2:1-3; 2 Ioane 7-11) Sa talafeagai lelei la le taimi mo le Leoleo Mamoe Sili a Ieova e tusi atu ai i toeaina i faapotopotoga, ina ia lapataʻia e faatatau i faanaunauga ua tuputupu aʻe, ma faalaeiau ē faamaoni ina ia tumau mausalī mo le amiotonu.

12. (a) Sa faapefea ona tulaʻi mai le liliu ese mai le upu moni i senituri ina ua mavae aso o Ioane? (e) Sa faapefea ona aliaʻi mai lotu na liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni?

12 Tatou te lē iloa pe na faapefea ona tali atu faapotopotoga i le 96 T.A. i feʻau a Iesu. Ae ua tatou iloa ina ua maliu Ioane, sa vave tele le liliu ese o tagata mai le upu moni. Sa lē toe faaaogā e “Kerisiano” le suafa o Ieova ae sui i le “Alii” po o le “Atua” i tusitusiga o le Tusi Paia. E oo ane i le senituri lona fā, ua iai le aʻoaʻoga sesē o le Tolutasi po o le Tasitolu i faapotopotoga. I lea lava vaitaimi, sa taliaina ai le manatu e uiga i se agaga e lē mafai ona oti. Na iʻu lava ina faailoa mai e le emeperoa Roma o Konesetatino le faamaonia aloaʻia e le malo o le lotu “Kerisiano,” ma o inā loa na aliaʻe ai lotu ua liliu ese mai le upu moni, lea ua fuifuilua ai le Lotu ma le Malo i le tulaga pule mo le afe o tausaga. Sa faigofie ona avea se tasi ma ituaiga fou o “Kerisiano.” Sa faafetaui atu e nisi ituaiga o tagata a latou talitonuga faapaupau anamua i talitonuga a lenei lotu. Sa avea le toʻatele o taʻitaʻi i lotu na liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni ma taʻitaʻi faapolotiki sauā, latou te faaaogā le pelu e uunaʻi faamalosi ai o latou manatu sa feteenaʻi ma le upu moni.

13. E ui sa lapataʻia e Iesu le faia o vaega faalotu, ae o le ā le auala sa uia e Kerisiano ua liliu ese mai le upu moni?

13 Sa matuā lē amanaʻia lava e Kerisiano na liliu ese mai le upu moni, fetalaiga a Iesu i faapotopotoga e fitu. Sa lapataʻia e Iesu tagata Efeso ia toe maua mai lo latou uluaʻi alofa. (Faaaliga 2:4) Ae ui i lea, sa faia e tagata na liliu ese mai le upu moni ni taua sili ona ogaoga ma matuā sauāina e le tasi le isi, ona ua lē toe autasia i latou i le alofa mo Ieova. (1 Ioane 4:20) Sa lapataʻia e Iesu le faapotopotoga i Perekamo e faatatau i le faia o ni vaega faalotu. Peitaʻi, e oo lava i le senituri lona lua sa aliali aʻe ai vaega faalotu, ma i aso nei ua faitau afe vaega faalotu ma lotu feʻainaʻi i lotu liliu ese mai le upu moni.​—Faaaliga 2:15.

14. (a) E ui sa lapataʻi Iesu i le oti faaleagaga, ae o le ā le auala na uia e i latou na faapea mai o Kerisiano? (e) I ā auala sa lē taulau ai iā i latou na ona utagia le lapataʻiga a Iesu i le ifo i tupua ma amioga lē mamā?

14 Sa lapataʻia e Iesu le faapotopotoga i Sarataisa i le oti faaleagaga. (Faaaliga 3:1) I le pei o i latou i Sarataisa, sa vave ona galo i ē na faapea mai o Kerisiano galuega faa-Kerisiano, ma e leʻi pine ae tofia atu le galuega e sili ona tāua o le talaʻiga, i se vasega toʻaitiiti o taʻitaʻi lotu sa totogi lo latou faia o le galuega. Sa lapataʻia e Iesu le faapotopotoga i Tuatira i le ifo i tupua ma le faitaaga. (Faaaliga 2:20) Ae peitaʻi, sa talia i lumāmea e lotu ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni le faaaogāina o faatusa, ma matuā lagolagoina faiga faaifo i tupua sa lē faigofie ona iloa, o le lotonuu ma le matapeʻapeʻa i mea faitino. Ma ua masani pea ona tuufau le faia o amioga lē mamā, e ui i nisi taimi latou te lauga mai i le leaga o na amioga.

15. O le ā ua faaalialia e fetalaiga a Iesu i faapotopotoga e fitu e uiga i lotu ua vavae ese mai le Faa-Kerisiano moni, ma ua faamaonia le avea o o latou taʻitaʻi lotu ma ā?

15 Na faaalialia e fetalaiga a Iesu i faapotopotoga e fitu le matuā lē taulau ona avea lotu uma ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni ma tagata faapitoa o Ieova. O le mea moni, ua avea taʻitaʻi o lotu ua liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni ma sui e sili ona lauiloa o le fanau a Satani. I le taʻua o i latou nei ʻo le tagata o le amio leaga,’ sa valoia ai e le aposetolo o Paulo e faapea o lo latou “sau foʻi e pei o le galuega a Satani, i le mana uma, ma faailoga, ma vavega pepelo, ma mea faasesē uma.”​—2 Tesalonia 2:9, 10.

16. (a) O ai lea na faaalia patino i ai le ʻinoʻino o taʻitaʻi o lotu liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni? (e) O le ā na tupu i lotu na liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni i le vaitaimi mai le 500 e oo i le 1500 T.A.? (i) Pe na ese mai ni uiga na faaalia e le fouvalega faa-Porotesano, po o le Toefuataʻiina?

16 A o faapea mai o i latou o leoleo mamoe o le lafu a le Atua, ae sa faaalia foʻi e taʻitaʻi o lotu ua liliu ese mai le upu moni, o isi foʻi taʻitaʻi lotu ma taʻitaʻi faalemalo, le ʻinoʻino patino mo so o se tasi e taumafai e faitau le Tusi Paia, po o so o se tasi na te faaalialia i lumāmea a latou faiga lē faale-Tusi Paia. Sa sauāina ma faamaturoina John Hus ma lē na faaliliuina le Tusi Paia o Viliamu Tiniteli. I le vaitaimi sili ona leaga mai le 500 T.A. e oo i le 1500 T.A. (Middle Ages), na oo ai le pule a lotu liliu ese i se ooooga na mataʻutia le leaga, ina ua faia Faamasinoga Faalotu a le Katoliko (Catholic Inquisition). So o se tasi na te fesiligia le tonu o aʻoaʻoga po o le pule a le lotu sa puʻeina ma saisaia. E faitau fia afe tagata sa manatu i ai o ni tagata ua tetee i le lotu, ma o le iʻuga, sa matuā faataugāina seʻia oo ina feoti, pe saisai i pou ae susunu. Sa taumafai malosi Satani e faamautinoa ia vave ona nutipalaina so o se fanau moni lava a le faalapotopotoga pei se fafine a le Atua. Ina ua tupu le fouvalega faa-Porotesano, po o le Toefuataʻiina, (mai le 1517 faasolo mai ai), na amata foʻi ona faaalia e le tele o lotu Porotesano na lava uiga sauā fia pulepuletutū. Ona nofosala foʻi lea o i latou i le toto e ala i le faamaturoina o ē sa taumafai e faamaoni i le Atua ma Keriso. E mautinoa lava la, sa matuā saʻoloto le sasaaina o “le toto o tagata paia.”​—Faaaliga 16:6; faatusatusa i le Mataio 23:33-36.

E Tumau le Fanau

17. (a) O le ā sa valoia e le faataoto a Iesu i le titania ma le saito? (e) O le ā na tupu i le 1918, ma o ai na teena ai, a o ai na tofia ai?

17 I lana faataoto i le titania ma le saito, sa valoia ai e Iesu le pōuliuli o le a iai a o pule aoao lotu ua vavae ese mai le Faa-Kerisiano moni. Peitaʻi mai na senituri uma o le liliu ese, e tatau lava ona iai ni Kerisiano taʻitoʻatasi e pei ni saito, o ē faauuina e moni lo latou faamaoni. (Mataio 13:24-29, 36-43) A o tafa mai la ata o le aso o le Alii iā Oketopa 1914, sa iai pea Kerisiano moni i le lalolagi. (Faaaliga 1:10) E foliga na afio mai Ieova i lona malumalu faaleagaga mo le faamasinoga pe ā ma le tolu ma le ʻafa tausaga mulimuli ane, i le 1918. Sa la ō mai faatasi ma Iesu, o lana “Agelu lava lea o le feagaiga.” (Malaki 3:1; Mataio 13:47-50) Ua oo i le taimi mo le Matai e teena ai loa Kerisiano pepelo, ae tofia ʻle auauna faamaoni ma le mafaufau e pule i ana mea uma.’​—Mataio 7:22, 23; 24:45-47.

18. O le ā le “itu aso” na oo mai i le 1914, ma o le ā sa tatau ona faia e auauna i lenā taimi?

18 O le taimi foʻi lenā mo lenei auauna e uaʻi faapitoa atu ai i mea na tusia i feʻau a Iesu i ekalesia e fitu, e pei ona tatou vaaia mai mea o loo taʻua i inā. Mo se faaaʻoaʻoga, o loo taʻua e Iesu lona afio mai e faamasino i faapotopotoga, le faamasinoga lenā sa amata i le 1918. (Faaaliga 2:5, 16, 22, 23; 3:3) O loo ia fetalai i le puipuia o le faapotopotoga i Filatelefaia mai “le itu aso e tofotofoina ai, [o le] a oo mai i le lalolagi uma.” (Faaaliga 3:10, 11) O lenei “itu aso e tofotofoina ai” e faatoʻā oo pe a tafa mai ata o le aso o le Alii, lea na amata i le 1914, ma pe a mavae lenā, ona tofotofoina lea o Kerisiano pe faamata o tausia pea lo latou faamaoni i le Malo ua faavaeina o le Atua.​—Faatusatusa i le Mataio 24:3, 9-13.

19. (a) O le ā ua faaataina mai e faapotopotoga e fitu i aso nei? (e) O ai ua auaufaatasi i se aofaʻiga tele ma Kerisiano faauuina, ma aiseā e faatatauina ai foʻi le fautuaga a Iesu ma tulaga na ia faamatalaina iā i latou? (i) E ao faapefea ona tatou vaai i feʻau a Iesu i faapotopotoga e fitu i le uluaʻi senituri?

19 O le māfuaaga lenā, na oo ai le faatatauga sili o fetalaiga a Iesu i faapotopotoga, talu mai le 1914. I lenei faatulagaga, o loo faaataina ai e faapotopotoga e fitu, faapotopotoga uma a Kerisiano faauuina i le vaitaimi o le aso o le Alii. E lē gata i lea, a o faagasolo le silia i le 70 tausaga ua mavae, ua aufaatasi atu ai i Kerisiano faauuina lea na faaata mai e Ioane, se aofaʻiga tele o tagata talitonu o loo faamoemoe e ola i le Parataiso i le lalolagi. O le fautuaga a Iesu Keriso ma tulaga sa ia silafia i faapotopotoga e fitu ina ua uma lana asiasiga, e faatatau uma foʻi iā i latou nei, auā e tasi lava le tapulaa o le amiotonu ma le faamaoni mo auauna uma a Ieova. (Esoto 12:49; Kolose 3:11) Lona uiga, o feʻau a Iesu i ekalesia e fitu o le uluaʻi senituri i Asia Itiiti, ua lē na o ni vala o le talafaasolopito tatou te naunau e fia iloaina. E matuā tāua lava ni faatatauga o iai i na feʻau mo i tatou taʻitoʻatasi. O lea la, seʻi matuā faalologo atu i fetalaiga a Iesu.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 2 I le uluaʻi gagana Eperu i le Isaia 44:6, e leai se upu faasino patino o iai faatasi ma upu “muamua” ma le “mulimuli,” ae o le faamatalaina e Iesu o ia i le uluaʻi gagana Eleni i le Faaaliga 1:17, o loo maua ai le upu faasino patino. O lea la, i le kalama saʻo lava ia, o loo faaalia ai e le Faaaliga 1:17 se faalupega, a o le Isaia 44:6 o loo faamatalaina ai le tulaga o Ieova o le Atua moni.

^ pala. 6 O le upu Eleni o le agʹge·los (e faaleoina “anʹge·los”) o lona uiga “avefeʻau” ma e uiga foʻi i le “agelu.” I le Malaki 2:7, ua faasino ai i se faitaulaga sa Levī o se “avefeʻau” (Eperu, mal·’akhʹ).

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa i le itulau 32]

O se Taimi o le Tofotofoina ma le Faamasinoina

Sa papatisoina ma faauuina Iesu, i le Vaitafe o Ioritana pe ā o Oketopa 29 T.A. ina ia avea mulimuli ane ma Tupu. Tolu ma le ʻafa tausaga mulimuli ane, i le 33 T.A., na afio mai ai o ia i le malumalu i Ierusalema ma tutuli ese i latou sa faia le malumalu ma ana a ē faomea. E iai se uiga tutusa o lenei mea i le tolu ma le ʻafa tausaga o le vaitaimi mai le ʻtiʻetiʻe o Iesu i lona nofoālii mamalu’ i le lagi iā Oketopa 1914 seʻia oo i lona afio mai e asiasi i latou na fai mai o Kerisiano a o amata le faamasinoga i le aiga o le Atua. (Mataio 21:12, 13; 1 Peteru 4:17) Sa fetaiaʻi tagata o Ieova ma teteega sili i le amataga o le 1918 a o faatino latou galuega mo le Malo. O se taimi sa tofotofoina ai i le lalolagi atoa, ma sa faamamāina ai i latou o ē sa matataʻu ma fefefe. Sa faaoso e taʻitaʻi o lotu ua vavae ese mai le Faa-Kerisiano moni le faafalepuipuiina o ē na galulue i le ofisa o le Olo Matamata iā Me 1918. Peitaʻi i le iva masina mulimuli ane sa tatalaina i latou nei. Mulimuli ane, na faalēaogāina moliaga sesē na tuuaʻia ai i latou. Mai le 1919, sa agaʻi atu ai i luma ma le maelega le faalapotopotoga o tagata o le Atua, na tofotofoina ma faamamāina, i le faalauiloaina o le Malo o Ieova e ala iā Keriso Iesu o le faamoemoe mo tagata.​—Malaki 3:1-3.

A o amataina e Iesu lana asiasiga i le 1918, e mautinoa sa maua e taʻitaʻi o lotu ua vavae ese mai le Faa-Kerisiano moni se faamasinoga e lē fiafia i ai. E lē gata ina latou faatupuina sauāga i tagata o le Atua, ae na mamafa foʻi lo latou nofosala i le toto e ala i le lagolagoina o atunuu fetauaʻi i le vaitaimi o le Taua Muamua a le Lalolagi. (Faaaliga 18:21, 24) Ona tuuina atu lea e na taʻitaʻi lotu lo latou faamoemoe i Malo Sosoo na faia e tagata. I le 1919, o inā loa na matuā fulitua ai lava le finagalo malie o Ieova, mai lotu ua liliu ese mai le upu moni, faapea isi lotu sesē uma lava o i le lalolagi.

[Faafanua i le itulau 28, 29]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

PEREKAMO

SEMURANA

TUATIRA

FILATELEFAIA

SARATAISA

EFESO

LAOTIKAIA

[Ata i le itulau 31]

Sa matuā nofosala i le toto lotu na liliu ese mai le Faa-Kerisiano moni, ona o le sauāina ma le fasiotia o ē na faaliliuina pe faitauina le Tusi Paia; e oo lava i le umia o se Tusi Paia