Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Vaaia e Ioane Iesu Lē ua Faamamaluina

Ua Vaaia e Ioane Iesu Lē ua Faamamaluina

Mataupu 5

Ua Vaaia e Ioane Iesu Lē ua Faamamaluina

Vaaiga 1—Faaaliga 1:10–3:22

Mataupu: Ua asiasia e Iesu le Isaraelu faaleagaga i le lalolagi ma avatu le faalaeiauga māfana

Taimi o le faataunuuga: O lenei vala o le aso o le Alii e amata mai le 1914 seʻia oo ina maliu ma toe faatūina le sui faamaoni mulimuli o le ʻaufaauuina

1. Ua faapefea ona faaoo mai le uluaʻi vaaiga, ma na faaalia faapefea e Ioane le taimi o lona faatatauga moni?

O LE uluaʻi vaaiga i le tusi o Faaaliga e amata i le mataupu 1, fuaiupu e 10. I le pei lava o isi vaaiga i le Faaaliga, o loo faapena foʻi ona faatomua mai lenei vaaiga, i se faalauiloaga faapea ua faalogo, po ua vaai Ioane i se mea uigaese. (Faaaliga 1:10, 12; 4:1; 6:1) O lenei uluaʻi vaaiga o loo faailoa mai i le uluaʻi senituri, lea o loo taʻu atu ai feʻau i ekalesia e fitu i ona pō o Ioane. Peitaʻi o loo taʻua e Ioane le taimi o le faatatauga moni ina ua faapea mai: “Na ou i le Agaga i le aso o le Alii.” (Faaaliga 1:10a) O afea lea “aso”? Pe iai se sootaga o lea aso ma mea tutupu mataʻina o nei taimi loulouā? Afai e iai, e tatau la ona tatou matuā uaʻi atu i le valoaga, auā o loo aafia ai o tatou ola​—e oo lava i lo tatou faasaoina.​—1 Tesalonia 5:20, 21.

I le Aso o le Alii

2. O afea e amata ai le aso o le Alii, ae o afea e iʻu ai?

2 O le ā le vaitaimi ua aliali mai e faataunuu ai le Faaaliga? O le ā le aso o le Alii? O loo faasino i ai le aposetolo o Paulo e faapea, o se taimi lea o faamasinoga ma faataunuuga o folafolaga mai le Atua. (1 Korinito 1:8; 2 Korinito 1:14; Filipi 1:6, 10; 2:16) O le oo mai o lenā “aso,” o le a faagasolo ai ma le manumalo fuafuaga sili a Ieova e agaʻi atu i lo latou tumutumuga. E amata lenā “aso” i le faapaleina o Iesu e avea ma Tupu i le lagi. E tusa lava pe māeʻa ona faaoo e Iesu le sala faafaamasinoga i le lalolagi a Satani, e faaauau pea le aso o le Alii, i le toe faafoʻisia mai o le Parataiso ma le tulaga lelei atoatoa o tagata, seʻia oo ina “tuuina atu ai e [Iesu] le malo i le Atua, o le Tamā lea.”​—1 Korinito 15:24-26; Faaaliga 6:1, 2.

3. (a) Ua faapefea ona fesoasoani mai le valoaga a Tanielu i taimi po o “tausaga e fitu” e iloa ai po o afea e amata ai le aso o le Alii? (e) O ā mea tutupu i le lalolagi e faamautinoa ai o le tausaga e 1914 o le amataga lea o le aso o le Alii?

3 Ua fesoasoani le faataunuuga o isi valoaga a le Tusi Paia ina ia iloa po o afea e amata ai le aso o le Alii. Mo se faaaʻoaʻoga, sa faamatala e Tanielu le tātuuina i lalo o le pulega i le gafa o le tupu o Tavita; pe a mavae “tausaga [po o taimi] e fitu” o le a iloa ai “ua pule lē Silisili ese i le malo o tagata, na te tuuina atu i ai foʻi i lē ua ia finagalo i ai.” (Tanielu 4:23, 24, 31, 32) Na amata le faataunuuga tele o lenā valoaga i le faatafunaina o le malo o Iuta, lea ua faailoa mai e faamaoniga a le Tusi Paia, na māeʻa iā Oketopa 607 T.L.M. Ua faaalia e le Faaaliga 12:6, 14 e faapea, o le 3 1/2 tausaga, e tutusa ma le 1,260 aso; o lona uiga, o le fitu tausaga (faaluaina lenā numera) e ao ona 2,520 aso. Afai e faitauina o le “aso ma le tausaga,” ona tatou maua ai lea o le 2,520 aso, po o tausaga, e tusa o le umi lenā o le ʻfitu taimi’ po o le fitu tausaga. (Esekielu 4:6) O lea la, na amata le pulega a Keriso i le lagi i le vaega faaiʻuiʻu o le 1914. O le pasae aʻe o le Taua Muamua a le Lalolagi i lenā tausaga sa faailogaina ai “le amataga . . . o puapuaga” lea ua faaauau ona pagatia ai tagata. Talu mai le 1914, ua matuā faamaonia ai e mea o loo tutupu i lenei lalolagi ua pisipisia i le toto e faapea, o le tausaga e 1914 o le amataga lea o le “aso” o le faatasi mai o Iesu.​—Mataio 24:3-14. *

4. (a) O le ā ua faaalia mai e upu o le Faaaliga lava ia, i le taimi e faataunuu ai le uluaʻi vaaiga? (e) O afea e muta ai le faataunuuga o le uluaʻi vaaiga?

4 O lona uiga la, o le uluaʻi vaaiga lenei ma fautuaga o loo aofia ai e mo le aso o le Alii, e amata mai le 1914. E lagolagoina lenei manatu e faatatau i le taimi e faataunuu ai, auā mulimuli ane i le Faaaliga, o loo taʻua ai le faaooina mai o sala faafaamasinoga tonu ma le amiotonu a le Atua​—o mea tutupu nei e faia ai e le Alii o Iesu se vaega iloga. (Faaaliga 11:18; 16:15; 17:1; 19:2, 11) Afai sa amata le faataunuuga o le uluaʻi vaaiga i le 1914, o afea la e muta ai? E pei ona faaalia e na feʻau, o le faalapotopotoga na avatu i ai, o le faapotopotoga o auauna faauuina a le Atua i le lalolagi. Lona uiga, e muta le faataunuuga o lenei uluaʻi vaaiga, pe a maliu ma faatūina aʻe i le ola i le lagi le sui mulimuli o lenā faapotopotoga faauuina. Ae ui i lea, e faaauau pea le Aso o le Alii, ma faamanuiaga i isi mamoe o i le lalolagi, seʻia oo i le iʻuga o le Pulega a Iesu Keriso i le Meleniuma.​—Ioane 10:16; Faaaliga 20:4, 5.

5. (a) O le ā ua valaau mai ai se leo iā Ioane e fai? (e) Aiseā na lelei ai le vaipanoa lea sa iai “ekalesia e fitu” mo le avatuina i ai o se tusi tāʻai?

5 I lenei uluaʻi vaaiga, a o leʻi iloa atu se mea e Ioane, e iai se mea na ia faalogoina: “Ona ou faalogo ai lea i oʻu tua i le leo tele e pei o se pu, ua faapea mai. ʻO mea e te vaaia ia e tusi i se tusi, ma avatu i ekalesia e fitu o Efeso, ma Semurana, ma Perekamo, ma Tuatira, ma Sarataisa, ma Filatelefaia, ma Laotikaia.’” (Faaaliga 1:10e, 11) Na faalogoina e Ioane se leo tele ma le malosi e pei o se pu, o loo faatonu mai iā te ia ina ia tusi atu i faapotopotoga po o “ekalesia e fitu.” O le a ia mauaina se faasologa o ni feʻau ona ia tusi lea ma faailoa atu mea o le a ia vaai ma faalogo i ai. Mātau o faapotopotoga o loo taʻua i inei sa iai moni lava i aso o Ioane. O faapotopotoga uma na sa iai i Asia Itiiti, i le isi itu o le sami mai Patamo. Sa faigofie ona oo atu i na faapotopotoga ona o le lelei o auala a Roma sa iai. E leʻi faigatā i se avefeʻau lona avatuina o le tusi tāʻai mai le tasi faapotopotoga i le isi. O nei faapotopotoga e fitu ua pei o se vaega o se matagaluega i ona pō nei a Molimau a Ieova.

6. (a) O le ā le uiga o “mea o i ai nei”? (e) Aiseā tatou te mautinoa ai, e tutusa lava tulaga o iai i le faapotopotoga o Kerisiano faauuina i aso nei, ma tulaga o faapotopotoga i aso o Ioane?

6 O le tele o valoaga i le Faaaliga sa tatau ona faataunuu pe a mavae aso o Ioane. Sa faasino atu i “mea e tutupu amulī.” Peitaʻi o fautuaga i ekalesia e fitu o loo faasino atu i “mea o i ai nei,” po o tulaga sa iai moni i faapotopotoga e fitu i lenā taimi. Sa telē se fesoasoani a feʻau i toeaina faauuina i na faapotopotoga e fitu, faapea foʻi toeaina o isi faapotopotoga uma o Kerisiano faauuina i lenā taimi. * Talu ai e iai se faatatauga autū o le vaaiga i le aso o le Alii, e faaalia mai la i fetalaiga a Iesu, le iai foʻi o tulaga faapena i le faapotopotoga o Kerisiano faauuina i o tatou aso.​—Faaaliga 1:10, 19.

7. O ai o loo vaaia e Ioane i lenei uluaʻi vaaiga, ma aiseā e tāua tele ma faafiafiaina ai i tatou i aso nei?

7 I lenei uluaʻi vaaiga, o loo vaaia e Ioane le Alii o Iesu Keriso i le pupula mai o Lona mamalu faalelagi. O le ā se mea e sili atu ona fetaui mo se tusi o loo iai valoaga e fesootaʻi i le aso tele o lenei Alii, lea na faatonu mai le lagi lona tusiaina? O le ā se mea e sili atu ona tāua mo i tatou, o loo ola nei i lea taimi ma uaʻi atu ma le faaeteete i ana poloaʻiga uma? E lē gata i lea, o se fiafiaga mo ē o lagolagoina le pule silisili ese a Ieova le mautinoa, ua soifua nei i le lagi le Fanau, le Mesia, ma ua iā te ia le mana e faamāeʻa atoatoa ai le fuafuaga sili a le Atua. Ua faaeaina o ia talu ai lona tumau a o fesagaʻi ma tofotofoga uma ma sauāga mai iā Satani, seʻia oo ina pagatia ai i se maliu tigā ina ua tuʻimomomoina Lona “mulivae” i le toetoe 2,000 tausaga ua mavae.​—Kenese 3:15.

8. O le ā le gaoioiga ua sauni atu nei i ai Iesu?

8 E manino mai o lea ua sauni Iesu e gaoioi o se Tupu ua faapaleina. Ua tofia o ia e fai ma Faaoosala Sili a Ieova e faatino faamasinoga faaiʻu a Ieova mo lenei lalolagi tuai amioleaga ma lona atua leaga o Satani. Ua nofo sauni nei o ia e faamasinoina lana faapotopotoga o ē faauuina, ma a latou aumea o le motu o tagata e toʻatele, faapea foʻi ma le faamasinoina o le lalolagi.​—Faaaliga 7:4, 9; Galuega 17:31.

9. (a) Ua faapefea ona faamatalaina e Ioane Iesu Keriso o lē ua faamamaluina, o loo i totonu o tuugāmolī auro? (e) O le ā ua faaalia mai e le vaaiga pei se malumalu ma le laʻei o loo laʻeiina e Iesu? (i) O le ā ua faaataina e lona fusi auro?

9 Ua liliu atu nei Ioane i le alaga o le leotele, ma o le mea lenei ua ia vaaia ai: “Na ou fāliu atu e vaai i le leo na tautala mai iā te aʻu; ua ou fāliu, ona ou iloa atu lea o tuugāmolī auro e fitu.” (Faaaliga 1:12) Na iloa mulimuli ane e Ioane le mea ua faaataina e nei tuugāmolī e fitu. Peitaʻi o lea e tosina lana vaai i le tagata i totonu o tuugāmolī. Sa iai “i totonu foʻi i tuugāmolī e fitu le tasi e pei o le atalii o le tagata, ua ofu ia i le ofu tātapuvae, ua fusia foʻi lona fatafata i le fusi auro.” (Faaaliga 1:13) I inei ua faaali mai ai e Iesu le “atalii o le tagata” o ia i se foliga pupula ma le matagofie, a o molimauina ma le ofo tele e Ioane. Ua susulu mai le mamalu o ona foliga, i le lotolotoi o tuugāmolī auro o loo mumū. O lenei vaaiga pei se malumalu ua matuā faamautinoa ai iā Ioane le mea moni e faapea, ua faatasi mai Iesu i lana matafaioi o le Ositaulaga Sili a Ieova, faatasi ma le mana e faamasino ai. (Eperu 4:14; 7:21-25) O lona laʻei matagofie tātapuvae ua ōgatasi ma lona tofiga faaositaulaga. I le pei o ositaulaga sili a Iutaia anamua, o loo ia laʻeiina se fusi​—o se fusi auro i lona fatafata o loo ufitia ai lona fatu po o lona loto. Ua faaata mai ai o le a ia faataunuuina ma le loto atoa lona tofiga mai iā Ieova le Atua.​—Esoto 28:8, 30; Eperu 8:1, 2.

10. (a) O le ā ua faaalia e le lauao e pei o le kiona ma fofoga o Iesu e mumū pei o le afi? (e) O le ā le tāua o le avea o aao o Iesu e pei o le apamemea pupula?

10 Ua faaauau le faamatalaga a Ioane: “Ua sinasina foʻi lona ao ma ona lauao e pei o le fulufulu mamoe ona sinasina, e pei o le kiona lava; o ona fofoga foʻi e pei o le mumū o le afi.” (Faaaliga 1:14) O lona lauao e pei o le kiona e faaalia ai lona atamai ona ua loa lona soifua. (Faatusatusa i le Faataoto 16:31.) Ma o ona fofoga o loo mumū e pei o le afi e faaalia ai, le mataalia ma le maʻatiʻati, a o ia saʻilia, tofotofoina pe faaalia le toʻatamaʻi. E oo lava i vae po o aao o Iesu o tosina i ai le vaai a Ioane: “Ma ona vae e pei o le apa pupula, e peiseaʻī ua mu i le ogāumu; o lona siʻufofoga foʻi e pei o le taalili o vai e tele.” (Faaaliga 1:15) I le vaaiga, ua pei aao o Iesu o le apamemea, o loo pupula ma iila​—e tatau lea mo se tasi o loo savali maelega ma o loo iai i se tulaga lelei i luma o Ieova le Atua. E lē gata i lea, a o masani ona faaata e le auro mea a le Atua i le Tusi Paia, e faapena foʻi ona faaata e le apamemea i nisi taimi mea a tagata. * O aao pupula la o Iesu e pei o le apamemea lelei, e faamanatu mai ai iā i tatou le “matagofie” naʻuā o ona aao a o ia femaliuaʻi i le lalolagi e talaʻi le tala lelei.​—Isaia 52:7; Roma 10:15.

11. (a) O le ā ua faamanatu mai iā i tatou e aao faamamaluina o Iesu? (e) O le ā ua faaalia e le mea moni faapea, o le siʻufofoga o Iesu sa “pei o le taalili o vai e tele”?

11 Manatua, a o avea Iesu o se tagata lelei atoatoa, sa iā te ia se pupula lea na molimauina e agelu ma tagata. (Ioane 1:14) Ua faamanatu mai foʻi e ona aao faamamaluina iā i tatou e faapea, o loo ia solia eleele paia i le faalapotopotoga a Ieova, lea o loo fai ai o ia ma Ositaulaga Sili. (Faatusatusa i le Esoto 3:5.) E lē gata i lea, e gogolo le taalili o lona siʻufofoga e pei se afu e paʻū mai se mea maualuga. O se mea e matuā maofa ma mataʻu ai, e pei ona fetaui mo lē ua taʻua aloaʻia o le Upu po o le Lokou a le Atua, o lē afio mai ʻe faamasinoina le lalolagi ma le tonu.’​—Galuega 17:31; Ioane 1:1.

12. O le ā le uiga o le “pelu e taufaimaʻai ona itu”?

12 “Ua i lona aao taumatau o fetu e fitu; ua alu atu foʻi ai lona fofoga o le pelu e faataumaʻai ona itu e maamaʻai lava; o ona fofoga foʻi e pei o le pupula o le lā ina o mu totoʻa. Ua ou iloa atu iā te ia, ona ou paʻū ifo lea i ona vae e peiseaʻī ua oti.” (Faaaliga 1:16, 17a) O le a faamatala mulimuli ane e Iesu lava ia le uiga o fetu e fitu. Ae seʻi mātau le mea o loo sau mai lona fofoga: “o le pelu e faataumaʻai ona itu.” Maʻeu se vala fetaui! Auā o Iesu lea ua tofia e faaleoina atu iʻuga o faamasinoga faaiʻu a Ieova mo Ona fili. O fetalaiga maumauaʻi mai lona fofoga e iʻu i le faasalaga oti o ē uma e amioleaga.​—Faaaliga 19:13, 15.

13. (a) O le ā ua faamanatu mai iā i tatou e foliga pupula ma le susulu o Iesu? (e) O le ā le manatu autū ua tatou maua mai le faamatalaina e Ioane o Iesu?

13 O foliga pupula ma le susulu o Iesu tatou te manatua ai le alu aʻe i fofoga o Mose o ave susulu ina ua mavae a la talanoaga ma Ieova i le Mauga o Sinai. (Esoto 34:29, 30) Manatua foʻi le taimi lea na liua faavavega ai Iesu a o vaavaai atu i ai ona aposetolo e toʻatolu i le toetoe 2,000 tausaga ua mavae? E taʻua faapea, sa “pupula mai ona fofoga e pei o le lā, ua sisina mai foʻi ona ofu e pei o le malamalama.” (Mataio 17:2) I se toe faaataina mai nei o Iesu e ala i vaaiga a o faagasolo le aso o le Alii, ua faaatagia ai e ona fofoga le matagofie pupula o se tasi ua faatasi i luma o Ieova. (2 Korinito 3:18) O le mea moni, o le manatu autū o loo taʻu mai e le vaaiga a Ioane e faapea, o se susulu malosi o le malamalama o le mamalu. O le lauao e pei o le kiona, o fofoga e mumū e pei o le afi, ma foliga susulu mai e oo ifo i ona aao pupula, o se vaaiga sili o Lē ua afio nei “i le malamalama e lē masao i ai se tasi.” (1 Timoteo 6:16) E matuā manino le moni o lenei vaaiga! Na faapefea ona tali atu Ioane lea ua matuā ofo ma mataʻu? Ua taʻu mai e le aposetolo: “Ua ou iloa atu iā te ia, ona ou paʻū ifo lea i ona vae e peiseaʻī ua oti.”​—Faaaliga 1:17.

14. E ao faapefea ona aafia i tatou pe a faitau i le vaaiga na iloa e Ioane e uiga iā Iesu lē ua faamamaluina?

14 I aso nei, ua talisapaia e tagata o le Atua le faamatalaga auʻiliʻili ma le matagofie o le vaaiga lea na iloa e Ioane. Ua silia nei i le 90 tausaga talu ona amata mai le aso o le Alii, le taimi o loo faaauau ai ona iai faataunuuga fiafia o le vaaiga. Ia tatou manatu i le pulega a Iesu i le Malo, o se mea moni ua faataunuuina nei, ae lē o se faamoemoe i le lumanaʻi. O le mea lea, ua tatau ai mo i tatou o tagatānuu faamaoni o le Malo, ona vaai atili ma le maofa i le mea ua faamatalaina e Ioane i lenei uluaʻi vaaiga, ma ia faalogo ma le usiusitai i upu a Iesu Keriso lē ua faamamaluina.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 3 Mo se faamalamalamaga auʻiliʻili, tagaʻi i le tusi “O ā Aʻoaʻoga Moni a le Tusi Paia,” itulau e 88-92, 215-218, ua lomia e Molimau a Ieova.

^ pala. 6 I le uluaʻi senituri, pe a maua e se faapotopotoga se tusi mai se aposetolo, ona latou faasolo atu lea o le tusi i isi foʻi faapotopotoga ina ia aogā i tagata uma fautuaga o iai.​—Faatusatusa i le Kolose 4:16.

^ pala. 10 O teuga ma meāfale i totonu o le malumalu a Solomona sa faia i le auro pe ufitia foʻi i le auro, a o le apamemea sa faaaogā i le teuteuina o le lotoā.​—1 Tupu 6:19-23, 28-35; 7:15, 16, 27, 30, 38-50; 8:64.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 23]

O suʻesuʻega i toega o mea anamua lea na eli aʻe ai ni vaega o aai sa iai faapotopotoga e fitu, ua faamautinoa ai tala faamaumau a le Tusi Paia. O inei na maua ai e Kerisiano o le uluaʻi senituri feʻau faalaeiau a Iesu, ia e faagaeetia ai i aso nei le faapotopotoga i le lalolagi atoa

PEREKAMO

SEMURANA

TUATIRA

SARATAISA

EFESO

FILATELEFAIA

LAOTIKAIA