Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Faaopoopoga i le Mataupu e 14

Faaopoopoga i le Mataupu e 14

Faaopoopoga i le Mataupu e 14

E manatu tagata tusitala o talafaasolopito e faapea na faatoʻilaloina Papelonia e vaegaau a Kuresa ia Oketopa 539 T.L.M. O le taimi lena na avea ai Naponita ma tupu, ae o lona atalii o Pelesara sa avea ma pule lagolago o Papelonia. Ua faatulaga e nisi tagata aʻoga se faasologa o tupu o le Malo Fou o Papelonia ma le uumi o a latou nofoaiga, mai le tausaga mulimuli o Naponita ma agaʻi ai i tuā i le tamā o Nepukanesa o Napopolasa.

E tusa ai ma lena faasologa o nofoaiga a tupu o le Malo Fou o Papelonia, na faatoʻilaloina e le Aloalii o le Malo, o Nepukanesa, tagata Aikupito i le taua o Karekimisa i le 605 T.L.M. (Ieremia 46:1, 2) Ina ua mavae le maliu o Napopolasa ona toe foi atu lea o Nepukanesa i Papelonia e nofoia le nofoalii. O le tausaga muamua la o lana nofoaiga na amata i le tau e totogo ai mea na sosoo ai (i le 604 T.L.M.).

Ua lipotia mai e le Tusi Paia faapea na faaumatia Ierusalema e tagata Papelonia i lalo o le taʻitaʻiga a Nepukanesa i lona 18 o tausaga o lana nofoaiga (o lona 19 o tausaga pe a faitau mai i lona faanofotupuina). (Ieremia 52:5, 12, 13, 29) O lea la, afai ae talia e se tasi le faasologa o nofoaiga a tupu o le Malo Fou o Papelonia e pei ona taʻua i luga, o lona uiga la o le faatafunaga o Ierusalema na paʻū tonu i le tausaga e 587/586 T.L.M. Peitai o le ā e faavae ai lenei faasologa o nofoaiga a tupu faaletagata ma e faapefea ona faatusatusa lena faasologa ma le tala o nofoaiga a tupu o le Tusi Paia?

O nisi mea tāua o faamaoniga mo lenei faasologa o nofoaiga a tupu faaletagata e faapenei:

Kanona a Ptolemy: O Claudius Ptolemy o se tagata Eleni sa suesue i le vateatea o lē na soifua i lona lua o senituri T.A. O lana Kanona, po o lana faasologa o tupu, sa iai se fesootaiga ma galuega i suesuega i le vateatea na ia saunia. E talia e le toatele o tusitala o talafaasolopito i ona po nei faamatalaga a Ptolemy e uiga i tupu o le Malo Fou o Papelonia ma le uumi o a latou nofoaiga (e ui lava ina sa leʻi faaaofia e Ptolemy le nofoaiga a Labash-Marduk). E tusa ai ma faamaoniga, sa faavaeina e Ptolemy lana faamatalaga o talafaasolopito i tala mai o le vaitaimi o le au Seleucid, lea na amata e sili atu i le 250 tausaga ina ua mavae le faatoʻilaloina o Papelonia e Kuresa. O lea, e lē o se mea e ofo ai le talafeagai o le faitauina o tausaga e Ptolemy ma tausaga o Berossus, o se faitaulaga o Papelonia i le vaitaimi o le au Seleucid.

Nabonidus Harran Stele (NABON H 1, B): O le maa lea po o le poutū mai lena lava taimi, o loo iai se tusitusiga, na faatoʻā mauaina i le 1956. O loo ona taʻua ai nofoaiga a tupu o le Malo Fou o Papelonia o Nepukanesa, Evile Merota ma Neriglissar. O fuainumera la na tuuina mai mo le toatolu lenei e ioe faatasi ma fuainumera mai le Kanona a Ptolemy.

VAT 4956: O se papa maa lea o tusitusiga mai Papelonia o loo maua mai ai faamatalaga e uiga i suesuega o fetu i le taimi o le 568 T.L.M. O loo faapea mai o faamaumauga e amata mai le tausaga lona 37 o Nepukanesa. Ua ōgatasi lea ma le tala o nofoaiga a tupu e faapea o le tausaga lona 18 o lana nofoaiga na paʻū tonu i le 587/586 T.L.M. Peitai ane, o lenei papa maa ua mautinoa o se kopi na faia i lona tolu o senituri T.L.M. o lea e mafai ai ona faapea, o ana faamatalaga o talafaasolopito ua na o ni tala na talia i le vaitaimi o le au Selecuid.

Papa maa a tagata Fai Pisinisi: E faitau afe papa maa o tusitusiga mai le vaitaimi o le Malo Fou o Papelonia ua maua nei, ua iai ni tala faapisinisi faigofie o fefaatauaiga, o loo taʻua mai ai tausaga o tupu o Papelonia ina ua faia le fefaatauaiga. O papa maa o le ituaiga lava lea na mauaina i tausaga uma o nofoaiga a tupu lauiloa o le Malo Fou o Papelonia i le tala o nofoaiga a tupu na taliaina i lea vaitaimi.

Mai la i le vaaiga faalelalolagi, atonu e foliga mai o ia faamaoniga e faavaeina aʻe i tala o nofoaiga a tupu o le Malo Fou o Papelonia faatasi ma lona 18 o tausaga a Nepukanesa (ma le faaumatiaga o Ierusalema) i le 587/586 T.L.M. E ui i lea, e leai se tagata tusitala o talafaasolopito na te mafai ona faafitia le ono mafai ona taʻitaʻiseseina ai pe sese foi le ata i aso nei o talafaasolopito o tagata Papelonia. Mo se faaaʻoaʻoga, ua iloa faapea, o nisi taimi e suia ai e faitaulaga ma tupu anamua tala tusia mo a latou lava fuafuaga. Ae e tusa lava pe saʻo lelei le faamaoniga ua mauaina, atonu ua faamatalaseseina e tagata aʻoga i aso nei pe lē maeʻa foi na faamatalaga, ina ia suia ai e mea e leʻi mauaina, le tala o nofoaiga a tupu o lea vaitaimi.

Atonu ona o le iloaina o na manatu moni, na faailoa mai ai e le Polofesa o Edward F. Campbell, Jr., se faasologa o nofoaiga a tupu o le Malo Fou o Papelonia, faatasi ma le lapataiga e faapea: “E matuā mautinoa lava e faaletonu nei faasologa. O le tele o le suesueina e se tasi o le lavelave o faasologa o nofoaiga a tupu i Atunuu Sasae anamua, o le itiiti foi lea o lona talitonu i le mautinoa o so o se faamatalaga. Ona o lea pogai, e mafai ai ona faaaogāina le upu circa [e tusa o le] i le tele e sili atu na i lo le mea o iai nei.”—The Bible and the Ancient Near East (lomiga 1965), itu. 281.

O Kerisiano o ē talitonu i le Tusi Paia na latou mauaina soo, ua manumalo lava ana upu i tofotofoga o le tele o faitioga, ma ua faamaonia ai le saʻo ma le maufaatuatuaina o le Tusi Paia. Ua latou iloa faapea ona o le Tusi Paia o le Afioga faagaeeina a le Atua, e mafai ai ona faaaogā lena tusi e fai ma laau e fua aʻi, i le iloiloina o talafaasolopito faalelalolagi ma o latou manatu. (2 Timoteo 3:16, 17) Mo se faataʻitaʻiga, e ui lava ina tautala le Tusi Paia ia Pelesara, o ia o le tupu o Papelonia, ae i le tele o senituri sa fenuminumiai tagata e faatatau ia te ia, auā sa leai ni tusi faamaonia na maua e mautinoa ai pe moni sa ola o ia, se mea e iloa lelei ai o ia, po o sona tulaga foi na iai. Ae peitai, i se taimi mulimuli ane, na mauaina ai e tagata eli palapala tala tusia faalelalolagi na faamaonia ai le Tusi Paia. Ioe, o le ōgatasi o mea i totonu o le Tusi Paia ma le faaeteetega a ona tagata tusitala, e oo lava i tala o nofoaiga, ua fautuaina malosi ai Kerisiano ina ia tuuina atu le saʻo o le Tusi Paia e sili aʻe i mafaufauga femoumouaʻi o tagata tusitala faalelalolagi.

Ae pe faapefea ona fesoasoani mai le Tusi Paia ia te i tatou e iloiloina ai po o anafea na faaumatia ai Ierusalema, ma pe faapefea ona faatusatusa lenei mea ma faasologa i nofoaiga faalelalolagi?

Na valoia mai e le perofeta o Ieremia faapea o le a faaumatia e tagata Papelonia Ierusalema ma o le a faia le aai ma le laueleele o se faatafunaga. (Ieremia 25:8, 9) Na ia faaopoopo atu e faapea: “E avea lenei laueleele uma ma mea gaogao, ma mea faatafunaina; a e auauna ia nuu i le tupu o Papelonia i tausaga e fitugafulu.” (Ieremia 25:11) Na uma tausaga e 70, ina ua toe faasaolotoina e Kuresa le Sili, i lona uluai tausaga lava tagata Iutaia, ma na latou toe foi atu ai i lo latou laueleele. (2 Nofoaiga a Tupu 36:17-23) Ua tatou talitonu faapea, o le faitauga sili ona tuusaʻo o le Ieremia 25:11 ma isi mau e faapea, o lona 70 o tausaga e faitau mai ina ua faaumatia e tagata Papelonia Ierusalema ma tuua le laueleele o Iuta ua faatafunaina.—Ieremia 52:12-15, 24-27; 36:29-31.

E ui i lea, o i latou o ē muamua ona faalagolago i faamatalaga faalelalolagi mo faasologa o nofoaiga o lena vaitaimi, ua latou iloa ana fai sa faaumatia Ierusalema i le 587/586 T.L.M., e mautinoa la sa leʻi atoa le 70 o tausaga seia oo i le toʻilalo o Papelonia ma faataga ai e Kuresa tagata Iutaia e toe foi i lo latou nuu. I se taumafaiga e faafetaui lelei mea, latou te manatu o le valoaga a Ieremia na amata ona faataunuuina i le 605 T.L.M. Mulimuli ane, ua siitia mai e le au tusitala le faamatalaga a Berossus e faapea, ina ua mavae le taua o Karekimisa, ona faaoo atu ai lea e Nepukanesa pulega faa-Papelonia i Suria ma Palesitina uma, ma ina ua toe taliu atu i Papelonia (i le tausaga o lona faanofotupuina i le 605 T.L.M.), na ia ave faatagataotauaina ai tagata Iutaia. O lea la, latou te faitauina ai le 70 o tausaga o le vaitaimi sa nofo pologa ai i Papelonia e amata i le 605 T.L.M. O le uiga o lena mea na uma tonu le vaitaimi o le 70 tausaga i le 535 T.L.M.

Peitai o loo iai ni faafitauli tetele ua tulaʻi mai i lenei faamatalaga:

E ui ina faapea mai Berossus na ave faatagataotauaina e Nepukanesa tagata Iutaia i le tausaga o lona faanofotupuina, ae e leai ni tala o ni tusitusiga faa-Papelonia e lagolagoina ai lenei mea. Ae e sili atu ona tāua, ua lipotia lelei mai e Ieremia 52:28-30 e faapea na ave faatagataotauaina e Nepukanesa tagata Iutaia i lona fitu o ona tausaga, lona 18 o tausaga ma lona 23 o tausaga, ae e lē i lona tausaga na soloai ane ai i le tofi. E faapea foi le faamatalaga a le tusitala o talafaasolopito Iutaia, o Iosefasa, na fai mai o le tausaga o le taua o Karekimisa na faatoʻilaloina uma ai e Nepukanesa Suria ma Palesitina seʻi “vagana ai Iutaia.” O lea la, ua taʻuseseina ai faamatalaga a Berossus ma feteenai faatasi ma le taofi faapea o le 70 o tausaga o le nofo pologa o Iutaia ia Papelonia na amata i le tausaga na faatoʻā soloai ane ai Nepukanesa i le nofoaiga.—Antiquities of the Jews X, vi, 1.

E lē gata i lea, o loo faamatalaina e Iosefasa i isi tusi le faaumatiaga o Ierusalema e tagata Papelonia ma sa ia faapea mai ai “o Iutaia uma ma Ierusalema, atoa ma le malumalu, sa faaauau pea ona avea ma fanua valevalenoa mo tausaga e fitusefulu.” (Antiquities of the Jews X, ix, 7) Sa ia faasino tonu mai lava i lana faamatalaga e faapea, “o lo matou aai sa faatafunaina i le vaitaimi e fitusefulu tausaga, seia oo i aso o Kuresa.” (Against Apion 1, 19) Ua ioe faatasi lenei mea ma le 2 Nofoaiga a Tupu 36:21 ma le Tanielu 9:2 faapea o le 70 tausaga na uluai taʻuina mai o tausaga na e 70 o le faatafunaga atoatoa mo le laueleele. O le tusitala o lona lua o senituri (T.A.), o Teofilo o Anetioka, ua ia faaalia foi e faapea o le 70 tausaga na amata i le faaumatiaga o le malumalu, ina ua mavae le nofoaiga a Setekaia i tausaga e 11.—Tagai foi i le 2 Tupu 24:18–25:21.

Peitai ua saunia e le Tusi Paia lava ia faamaoniga e sili ona tele e tetee ai i le taofi faapea o le 70 o tausaga na amata i le 605 T.L.M., ma o Ierusalema na faaumatia i le 587/586 T.L.M. E pei lava ona taʻua, afai tatou te faitauina tausaga mai le 605 T.L.M., o lona uiga la e oo atu le faitauga i le 535 T.L.M. Peitai ane, na lipotia mai e le tusitala faagaeeina o le Tusi Paia o Esera faapea o le 70 tausaga sa faaauau atu lava seia oo i le “tausaga muamua o Kuresa le tupu o Peresia,” o lē na ia tuuina atu le poloaiga e faasaoloto tagata Iutaia ina ia toe foi atu i lo latou nuu. (Esera 1:1-4; 2 Nofoaiga a Tupu 36:21-23) E taliaina e le au tusitala o talafaasolopito e faapea o Kuresa na faatoʻilaloina Papelonia ia Oketopa 539 T.L.M. ma o le uluai tausaga lava o le nofoaiga a Kuresa na amata i le tau e totogo ai mea o le 538 T.L.M. Ana fai sa tuai ona aveina atu le poloaiga a Kuresa i le tausaga muamua o lana nofoaiga, semanū e faigofie i tagata Iutaia ona toe foi i lo latou nuu i lona fitu o masina (o Tisiri) e pei ona fai mai ai le Esera 3:1; o lona uiga e paʻū ia Oketopa 537 T.L.M.

Ae ui i lea, e leai lava se ala tonu e faaoo atu ai le tausaga muamua o Kuresa mai le 538 e oo i le 535 T.L.M. O nisi o ē ua taumafai e faamatala le faafitauli i se taumafaiga fitā, latou te taofi faapea pe a tautala e uiga i “le tausaga muamua o Kuresa,” na faaaogāina ai e Esera ma Tanielu se vaaiga faapitoa faa-Iutaia e ese mai le faitauga aloaia o le nofoaiga a Kuresa. Peitai e lē mafai ona lagolagoina lena taofi, auā e ioe faatasi se kovana e lē se Iutaia, ma le tusi faamaoni mai Fale e teu ai tala tusia i Peresia i le faapea mai, na faia le poloaiga i le tausaga muamua o Kuresa, e pei foi ona lipotia mai ma le faaeteete ma le maioio lelei e tusitala o le Tusi Paia.—Esera 5:6, 13; 6:1-3; Tanielu 1:21; 9:1-3.

O le ‘afioga lelei’ a Ieova ua aofia faatasi ma le vaitaimi o le 70 o tausaga na uluai taʻuina mai, auā ua fetalai mai le Atua:

“Auā o loo faapea ona fetalai mai o Ieova, A faaatoatoaina tausaga e fitugafulu i Papelonia, ona ou asiasi ai lea ia te outou, ma ou faataunuuina laʻu upu lelei ia te outou, i le faafoisia mai outou i lenei mea.” (Ieremia 29:10)

Sa faalagolago Tanielu i lena upu, i lona faatuatua o lena 70 o tausaga e lē o se ‘numera e taumatea’ peitai o se numera e matuā saʻo e mafai ona faamoemoe i ai. (Tanielu 9:1, 2) Ma na faamaonia lava lea.

E faapena foi la lo tatou loto malilie ina ia taʻitaʻia muamua lava i tatou e le Afioga a le Atua na i lo o se faasologa o nofoaiga ua faavaeina muamua aʻe i luga o faamaoniga faaletagata pe lē ioe faatasi ma le Tusi Paia. E aliali mai e mautinoa i faamaoniga faapea o le malamalamaga e sili ona faigofie ma le tuusaʻo o faamatalaga eseese a le Tusi Paia e faapea, na amata le 70 o tausaga i le faatafunaga atoatoa o Iuta ina ua mavae le faaumatiaga o Ierusalema. (Ieremia 25:8-11; 2 Nofoaiga a Tupu 36:20-23; Tanielu 9:2) O lea la, i le faitauina agaʻi i tua o le 70 tausaga mai le taimi sa toe foi atu ai Iutaia i lo latou nuu i le 537 T.L.M., ona tatou taunuu ai lea i le 607 T.L.M., o le aso lea na faaumatia ai e Nepukanesa Ierusalema i lona 18 tausaga o lana nofoaiga, na aveesea mai ai foi Setekaia mai lana nofoaiga, ma aumaia ai i lona iʻuga le gafa o tupu faa-Iutaia i le nofoalii i Ierusalema faalelalolagi.—Esekielu 21:19-27.